Val sibirske hladnoće zahvatio je posljednjih dana cijelu Europu, dosad je zabilježeno 47 smrtnih slučajeva uzrokovanih polarnim temperaturama, javlja AFP i dodaje da su većina umrlih beskućnici.
‘Zvijer s istoka’, ‘Sibirski medvjed’, ‘Snježni top’ – razni su nazivi za ono s čime se Europa suočava. I za zimu neuobičajena polarna hladnoća okovala je Stari kontinent. Od petka je u Poljskoj umrlo 18 ljudi, šestero u Češkoj, petero u Litvi, po četvero u Francuskoj i Slovačkoj, po dvoje u Italiji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji, jedna u Nizozemskoj i najmanje jedna u Španjolskoj. U Estoniji je od početka mjeseca umrlo sedmero ljudi.
Ujedinjeno Kraljevstvo proživljava najhladniji tjedan u pet godina. Gust snijeg zaustavlja promet i zatvara stotine škola. Britanski meteorolozi potvrđuju da će se snježne oluje i dalje širiti po sjeveroistočnoj Engleskoj i istočnoj Škotskoj. U idućim danima najavljuju probleme u opskrbi električnom energijom i prekide komunikacijskih linija. I početkom ožujka neka bi područja mogla biti hladnija od Arktičkog kruga.
Osim Hrvatske, cijela se regija smrzava – temperatura se u planinskim dijelovima Hrvatske i BiH spustila na -21 °C, u Lubecku na sjeveru Njemačke -20 °C, na jugu Poljske -19 °C, u belgijskom Liegeu -18 °C, a u okolici Londona -10 °C. Zbog hladnoće zatvorene ostaju i brojne škole u BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Velikoj Britaniji, Irskoj, na sjeveru Portugala pa čak i Albaniji.
U Švicarskoj, u Glattalpu, na 1850 metara nadmorske visine zabilježeno je -36 °C. Austrijski tabloid Osterreich je nagradu za ‘najledeniji posao u Austriji’ dodijelio Ludwigu Rasseru i Nirbertu Daxbacheru, zaposlenicima meteorološke stanice na Sonnblicku na 3109 metara nadmorske visine, koji tri puta dnevno obavljaju mjerenja. Za sva mjerenja treba im oko sat vremena na -32 °C, a uz istočni vjetar osjećaj hladnoće kreće se oko -60 °C.
Snijeg i hladni vjetrovi s Baltika paraliziraju i na jaku zimu naviknutu Švedsku. Najteže su pogođena područja južnog Östergötlanda i Kalmaara. Na otoku Ölandu autobusni promet je otkazan, ne voze ni vlakovi. Stanje zimske prometne paralize, a u nekim i prijetnje za život, posebno beskućnika, uglavnom je jednako u većem dijelu središnje i istočne Europe.
Kompanija Luštica Development obustavila je završetak izgradnje prve faze svog šampionskog golf terena u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta jer joj lokalna uprava nije uspjela na vrijeme obezbjediti nesmetano vodosnabdijevanje dovoljnim količinama tehničke vode za navodnjavanje novog terena.
Takav razvoj situacije koji već izvjesno vrijeme „visi u vazduhu“ sa prvim golf terenom u državi, Luštica Development je definitivno juče i potvrdila u svom njusleteru.
„Zbog nepredviđenih kašnjenja i odlaganja u obezbjeđivanju dovoljnih količina pitke, odnosno tehnilčke vode koje su nam neophodne za navodnjavanje golf-kompleksa u Luštici Bay, zatravljivanje prostora oko prve četiri rupe golf terena i prostora vježbališta neće biti moguće prije ljetnje sezone. Ove privremene nepovoljne okolnosti van su naše kontrole, ali mi nastavljamo zajedničke napore sa lokalnim vlastima i uvjereni smo da ćemo ipak uskoro biti u mogućnosti da nastavimo sa radovima na završetku prve faze golf igrališta“- piše u njuzleteru poslatom na adrese poslovnih partnera Luštice Development.
Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu
Kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, glavni razlog ovako lošeg razvoja događaja je činjenica da Luštica Development i pored brojnih svojih nastojanja, nije imala sa kime da dogovori i potpiše ugovor o preuzimanju svih količina prerađene vode iz novog zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor, a koje je sagrađeno na Klačini u Krtolima, Postrojenje vrijedno 10,25 miliona eura još uvijek privremeno vodi njemačka firma WTE koja ga je sagradila, iako je još lani trebalo da bude preuzeto od zajjedničke firme što su ga za upravljanje sa PPOV, morale formirati opštine Tivat i Kotor. Ta firma ni do danas nije osnovana jer Tivćani koji su sa Vladom sklopili aranžman o preuzimanju preko 40 hiljada kvadrata državne zemlje na Klačini da bi tamo gradili PPOV, pokušavaju na sve načine da natjeraju Kotorane da ovi, mimo ugovora i potpisanih sporazuma, preuzmu na sebe dio milionski vrijednih obaveza za isplatu obeštećenja mještanima Krtola koji sada traže da im se vrati to zemljište na koga se država bila neosnovano upisala. Zbog nesposobnosti lokalne uprave Tivta da završi taj posao, PPOV još nije dobio zvaničnog upravljača, a Luštica Development time ni poslovnog partnera sa kojim bi ugovoirula kupovinu sve prečišćene otpadne vode iz postrojenja, kojom bi njome navodnjavala svoj golf teren. Ta voda sada se potpuno neiskorištena, prosipa u more u zalivu Trašte.
Lustica golf
Drugi razlog zbog čega preko milijardu eura vrijedan novi turistički kompleks koji Luštica Development gradi u Krtolima još nema dovoljne količine pitke vode za svoj dalji nesmetan razvoj, je činjenica da Opština Tivat drastično kasni u izgradnji potrebne nove vodovodne infrastrukture za to područje. Gradnja jednog novog cjevovoda u Krtolima je počela tek nedavno, ali izvođač radova – „Jedinstvo“ iz Užica napreduje odličnim tempom. To se nikako ne može reći za kompaniju „Erlang“ iz Podvorice koja drastično kasni sa zamjenom 2,3 kilometra vodovoda na potezu od kotorske raskrnice do Solila. Taj posao „Erlang“ je dobio još kraje prošle godine, radovi su trebali da počnu 11.januara, ali su krenuli tek krajem prošle nedjelje i napreduju izuzetno sporo. Iz Opštine su se do sada pravdali da se posao vrijedan skoro 800 hiljada eura bez kojeg se na Lušticu ne može dovesti dodatna voda iz sistema Regionalnog vodovoda, nije mogao započeti zbog spora sa Telecomom koji je navodno, mimo plana, preko starih cijevi koje se moraju izvaditi i zamijeniti novima, postavio i razvukao svoje instalacije za korisnike na području Krtola. Prema nezvaničnm informacijama, kasnila je i isporuka novih cijevi, pa je već skoro pred istekom i rok za izvođenje cijelog posla zamjene 2,3 kilometra vodovoda što je po ugovoru sa „Erangom“, trebalo da se završi za 75 dana od dana potpisivanja tog ugovora.
LANI POČELI RADOVE NA GOLF TERENU, VODU NISU DOBILI NI DO DANAS
Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu
Luštica Development je krajem maja prošle godine počela sa grubim građevinskim radovima na prvoj fazi svog budućeg šampionskog golf terena. Igralište sa 18 rupa koje treba da bude prvi golf-teren u Crnoj Gori, dizajnirala je američka kompanija Gary Player, najpoznatija u branši golferske indutrije u svijetu.
Kada bude potpuno dovršen, golf teren na Luštici prostiraće se na preko milion kvadrata površine na dijelu posluostrva odakle se pruža spektakularan pogled na Tivatski zaliv sa jedne, Lovćen i planine u zaleđu sa druge i otvoreno more pred Bokom sa treće strane.
„Grubi radovi i iskopi, te formiranje golf rupa trajaće oko deset mjeseci nakon čega će uslijediti poravnavanje i finalno oblikovanje finim slojevima zemlje i finalno ozelenjavanje travnatim pojasevima. Plan je da čitavo igralište završimo i u fazama stavimo u upotrebu u naredne tri do tri ipo godine. Namjera nam je da već dogodine otvorimo objekat standardne golf akademije na dosadašnjem golf-vježbalištu i na lokacijama prve četiri rupe budućeg golf terena.“- kazao je novinarima kojima je 10.juna prošle godine upriličen obilazak gradilišta na Luštici, izvršni direktor Luštice Development Daren Gibson.
Luštica Bay
Istakao je da će prva faza izgradnje golf terena sa pravljenjem sistema za navodnjavanje, koštati oko 5,5 miliona eura, dok će čitav teren koštati između 18 i 20 miliona. Luštica Development međutim, od svojih crnogorskih partnera – države i Opštine Tivat, ni do danas nije dobila potrebne koliline vode da završi ni prvu fazu golf terena.
Tivat je ušao u najuži izbor gradiva kandidata koji konkurišu za nagradu za održivu mobilnost što je dodjeljuje Evropska Komisija- potvrđeno je iz tivatske lokalne uporave.
Riječ je nagradi “Evropska nedjelja mobilnosti” (European Mobility Week Award) kojom se nagrađuju lokalne vlasti što ulažu značajne napore u promovisanju održive mobilnosti u gradovima. U nagradu “Evropska nedjelja mobilnosti” uključena je, po prvi put, kategorija gradova sa manje od 50.000 stanovnika, priznajući postignuća u dijelu održivog razvoja u manjim gradovima u Evropi. Finalisti u ovoj kategoriji za 2017. godinu su: Tivat (Crna Gora), Igoumenitsa (Grčka) i Lindau (Njemačka).
“Tivat je, između ostalog, zaslužio da bude među finalistima za ovu prestižnu nagradu, prema navodima sudija, zbog izuzetnog učešća zajednice, odnosno građana, u Evropskoj nedjelji mobilnosti, koja se svake godine održava u periodu od 16. – 22. septembra, pružajući građanima priliku da testiraju održive alternative u transportu. Podstičući pojedince da biraju načine održivog saobraćaja kao što su pješačenje i biciklizam, smanjuje se emisija ugljenika, poboljšava se kvalitet vazduha i čini urbana područja prijatnim oblastima za život i rad.”- saopšteno je iz Opštine Tivat.
“Evropska Nedelja Mobilnosti” za 2017. godinu je do danas najuspješnije izdanje, sa učešćem od preko 2.500 gradova. Svečana ceremonija povodom proglašenja pobjednika navedene nagrade održaće se 21. marta 2018. godine u Briselu.
Duboka ciklona sa središtem u Biskajskom zalivu sutra će značajnije početi djelovati na vrijeme u našim krajevima. Snažna ciklona u naše će krajeve donijeti značajnije priticanje toplijeg i vlažnijeg vazduha s juga.
Jugo će tokom dana brzo ojačati na jako, posebno na otvorenom moru, dok će se uz obalu zadržati uglavnom umjereno, više uz istočnu komponentu. Očekuje se porast temperature
U Crnoj Gori sutra će tokom jutra postepeno naoblačenje, u popodnevnim satima na primorju kiša, a u kontinentalnim predjelima, snijeg i susnježica, koji će tokom noći u većini predjela preći u kišu.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, a tokom noći i jak, južni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha -19 do 0, najviša dnevna -4 do 8 stepeni.
Gradonačelnik Budve Dragan Krapović pozvao je koalicione partnere da se pismeno izjasne da li da se produži ili stavi van snage odluku o moratorijumu na gradnju stanova i apartmana za tržište na područjima detaljnih urbanističkih planova Budva- centar i Petrovac – centar.
Krapović na sastanku iznio stav da odluku o moratorijumu treba produžiti, ali da su neki koalicioni partneri iznijeli stav da investitorima treba dozvoliti da grade na parcelama koje su legalno kupili. U suprotnom bi im se, kako su isticali direktno kršila prava.
Krapović je prije godinu donio odluku o zabrani stanogradnje na najatrktivnijm dijelovima Budve i Petrovca, nakon što je dobio zeleno svjetlo Skupštine opštine.
Odlukom je izuzeta gradnja hotela, porodičnih kuća do 500 kvadrata i infrastrukture.
Dragan Krapović
“‘Progres’ u režiji DPS-a ovom odlukom staje danas i počinje era građana Budve”, poručio je tada Krapović
Godina, na koliko je moratorijum bio oročen, je prošla, a pritisak građevinskog lobija da se dozvoli gradnja na lokalnu upravu je veliki.
Milionski biznis, i pored moratorijuma, nastavio je da se vrti u Budvi.
Podijeljena su i mišljenja kakvi su efekti ostvareni moratorijumom, jer su investitori praktično pronašli način da doskoče i zabrani, pa je resorno Ministarstvo samo lani izdalo 10 građevinskih dozvola za gradnju hotela.
Mnoge građevinske dozvole, za koje je procedura pokrenuta prije donošenja moratorijuma, morale su biti izdate, pa su ti investitori praktično privilegovani da rade i prodaju stanove i apartmane po znatno višim cijenama, jer je konkurenciji koja je zakasnila to onemogućeno.
I dok se čeka zeleno svjetlo da se i u samom pojasu uz more u Budvi i Petrovcu dozvoli gradnja, u drugim djelovima opštine čini se da se lani gradilo i više nego ranijih godina. O tome svjedoči i milionska naplata komunalija.
Hladni val koji je od ponedjeljka zahvatio Zadarsku županiju, spustio je temperature ispod nule i opustošio grad Nin. Samo oni koji moraju, izašli su iz svojih toplih domova.
Niske temperature u kombinaciji s burom zaledile su more u Ninskoj laguni kraj starog kamenog mosta na ulazu u grad. Mnogi kaići jutro su dočekali okovani ledom, a slična situacija je i u blizini drugog mosta prema solani gdje je led također okovao more. Po nekim informacijama ninski ribari iz leda vade smrznutu ribu što je slično situaciji iz 2012.g. kad su Novigradsko i Karinsko more ‘smetali’ ribu i sipe po obali.
Kako izgleda u zaleđenom Ninu, pogledajte u našoj fotoreportaži…
Tivatska SDP ocijenila je danas da je gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS) „politilki ugrožena“ nakon otvorenih neslaganja koje je ona imala na posljednjoj sjenici lokalnog parlamenta sa svojim najbližim saradnicima i rukovodiocima lokalnog DPS-a, te javnog nezadovoljstva koje je gradonačelnica iskazala radom lokalne vlasti, posebno u domenu ostvarivanja obećanih investicija.
„Matijević ostaje u manjini i katastrofalno lošim potezima u okviru izvršne vlasti sve više gubi pozicije ozbiljnog rukovodioca i naredbodavca“- saopštio je OO SDP Tivta uz napomenu da je Matijevička „već davno prestala da bude predsjednica svih građana kako je sebe lično dugo prikazivala ovdašnjoj javnosti.“
„Korak koji je očigledno izgubila u nesrazmjeru između želja i sposobnosti koje posjeduje uz „kapacitet“ najbližih saradnika sakupljenih iz vaskolike Crne Gore, pridošlih preporukom čelnika DPS-a van ove sredine, najjasnije se očituje ovih dana i govori o kriznom kadrovskom i svakom drugom stanju u kojem se Opština nalazi. Analizirajući to i takvo stanje predsjednica je i sebe ocjenila nulom“- saopštila je SDP napominjući da se „nesposobnosti, neradu i nekompetentnosti DPS-a i satelitskih kadrova uz časne izuzetke, mora se stati na kraj.“
SDP je upozorila da posebno treba obratiti pažnju na buduće poteze predsjednika SO Ivana Novosela (DPS), podsjećajući da je on kada je prije dvije godine bio gradonačenik a DPS ostala bez podrške svog tadašnjeg koalicionog parnrera SDP, zabranio rukovodiocima lokalnih organa i službi da dolaze na sjednice SO, a onda i predložio klubu odbornika DPS da se ne pojavljuju na sjednicama parlamenta.
SDP
„Matijevićka koja je tada bila odbornica DPS, bila je poslušna prema takvom zahtejvu Novosela i bez izuzetka niko se takvom sramnom činu nije suprostavio, barem ne javno. Novosel sada kao aktuelni predsjednik Skupštine odbornicima zabranjuje da govore na sjednicama SO ili ih, ako se usude da govore, uz fizičko obezbjeđenje odstranjuje sa sjednice. Što je slijedeći naum gubitnika koji se nije uklopio u kulturnu i tolerantnu baštinu ovog grada u kojoj je spremnost da se sasluša,odraz civilizacijske vrijednosti?“- pita se SDP konstatujući da bi Matijevićka sada zbog javnog demonstriranja neslaganja sa Novoselom i potpredsjednikom Opštine i liderom OO DPS Tivta Sinišom Kusovcem, „mogla biti političlki ugrožena“.
Petnaesta po redu sjednica SO Kotor danas je po drugi put odložena na „na neodređeno vrijeme“ zbog nedostatka kvoruma. Naime, u skupštinskoj sali bilo je samo 15 odbornika, ali je upadljiv bio izostanak dva odbornika Nove koja čini vladajuću koaliciju sa Demokratama, SDP i URA, uz parlamentarnu podršku SNP.
„Nastavlja se agonija unutar izvršne vlasti Kotora jer je ovo već treći ili četvrti put da oni ne mogu obezbjediti kvorum. Postoje značajna neslaganja unutar skupštinske većine i na djelu je kriza lokalne vlasti u Kotoru“- ocijenio je šef kluba odbornika opopzicionog DPS Željko Avramović. On je kazao da „ne postoji vladajuća većina“ i da DPS neće držati kvorum ostatku vlasti onda kada joj zahvali njenih odbornika „a mi vidimo da je razlog tog izostanka političke prirode“Avramovič je poručio da je DPS spremna na vanredne izbore u Kotoru.
Gradonačelnik Vladimir Jokić (Demokrate) istakao je da izvršna vlast radi bez problema i da kadrovi Nove koji su na funkcionerskim mjestima redovno i bez prekida obavljaju svoje poslove.
„Izvršna vlast svoj posao radi onako kako je zakonom predviđeno. Dostavljamo materijale Skupštini, predsjednica SO zakazuje sjednice u skladu sa onim što su propisi. U domenu rada izvršne vlasti sve funkcioniše besprekorno, kao i u domenu naše saradnje sa lokalnom zakonodavnom vlašću. O razlozima zašto neko ne dolazi na sjednice SO, treba pitati njih, a mi ćemo nastaviti da radimo svoj posao onako kako nam je dat mandat“- istakao je Jokić dodajući da očekuje da se prevaziđe problem sa odsustvoivanjem odbornika NOVE. Predsjednica SO i čelnica DSS koji je sa Novom dio DF-a u Kotoru, Dragica Perović nije željela da komentariše odnose unutar kotorskog DF.
„Ja sam danas samo bila u prilici da konstatujem da nismo imali kvorum i da ne možemo održati sjednicu. Što se tiče ovog drugog, to je nešto što ćemo mi riješavati u hodu i nadam se korigovati na dobro svih, posebno građana koji su nam dali mandat“- istakla je Perović.
Sa sjednice SO Kotor
Šef kluba odbornika Demokrata Dragan Šepelj je kazao da „ovi koji nisu došli imaju problem sa cijelom koalicijom“ i da Nova treba da objasni građanima „zašto se oni nisu pojavili da ispune volju građana koja je bila jasna da mi kao vlast ne radimo na način kako je to prije nas radio DPS“.
„Jasno je da postoji problem u koaaliciji, a njegova suština je u tome da ovdje sa jedne strane imate ljude koji žele da rade nešto dobro za grad i da su pripremljene veoma bitne odluke od kojih zavisi život grada i svih građana, te očito neke druge kojima to nije u interesu i kojima su u interesu neke privatne potrebe. Mi nismo tu da bi zadovoljavali bilo čije interese, ni tajkuna, ni ostalih“- istakao je Šepelj koji ipak smatra da jučerašnji rasplet događaja na sjednici SO nije i definitivni kraj vladajuće koalicije u Kotoru.
Potpredsjendica Opštine Ljiljana Popović Moškov (URA) je kazala da su dvojica odbornika Nove „očigledno ljudi koji ne shvataju neke šire interese, gledaju samo sitne sopstveničke i uskopartijske.”
„Imate petnaest odbornika na jednoj strani i samo dva na drugoj, a oni sebi daju za pravo da nas drže „njihovim taocima” i onemogućavaju nas da održimo redovne skupštine” – rekla je Popović Moškov.
Gradnja bespravih objekata se intezivno nastavlja, geneira ih novi Zakona o planiranju prostora i izgradnji. Ništa nije bolje kada su u pitanju ponte koje niču kao pečurke poslije kiše.
Čitaoci našeg portala upozorili su nas na gradnju nove ponte u Dobroti u dijelu koji mještani zovu Opareni brijeg. Pontu kako pretpostavljaju gradi novi vlasnik stare kuće koja se renovira.
Fotografije koje smo snimili juče, pokazuju da su radovi u toku, a inspekcija nema kao po običaju, dok se posao ne završi…
Manifestacija „Ljubišini dani“ biće zaokružena otvaranjem dokumentarne izložbe „Svadbeni spomenar Paštrovića“ večeras od 19 časova u petrovačkom Spomen domu “Crvena komuna”.
Riječ je o izložba starih fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“, koju je osmislila i koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, kulturna istoriografkinja paštrovskog porijekla iz Beograda, u produkciji Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“, a uz podršku JU Muzeji i galerije Budve.
Izložbu će u galeriji “Marko Krstov Gregović” u petrovačkom Spomen domu “Crvena komuna” otvoriti Jelena Đurović, dugogodišnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
U muzičkom dijelu programa učešće će imati Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, koja će otpjevati obrade tri tradicionalne paštrovske svadbe pjesme.
