U okviru podrške zajednici i programa društveno-odgovornog poslovanja, kompanija Luštica Development AD finansirala je sa oko četiri hiljada eura opremanje namještajem i tehnikom društvenih prostorija u Gošićima u Tivtu. Sredstva su obezbijeđena iz budžeta vrijednog 150 hiljada eura predviđenog Protokolom o sponzorstvu koji kompanija svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat.
„U skladu sa Protokolom o sponzorstvu Luštica Development je preuzela obavezu da u dijelu društveno-odgovornog poslovanja obezbijedi donaciju djelatnostima organa lokalne uprave, javnih preduzeća, obrazovnih, sportskih, kulturnih i drugih ustanova i slično. Pošto je MZ Krtoli podnijela zahtjev za donacijom za opremanje sjedišta mjesne zajednice, odlučili smo da im pomognemo u tome“, saopštio je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development.
Donacijom je obezbijeđeno opremanje mini kuhinje i rashladnog sistema za prostorije, namještaja, TV uređaja i 60 stolica.
U projekte od značaja za MZ Krtoli i naselje Radovići kompanija Luštica Development AD u prošloj godini je uložila 66 hiljada eura. Najviše novca je usmjereno za izgradnju i opremanje terena za male sportove Osnovne škole „Branko Brinić“ – 28,6 hiljada eura, dok je 21,5 hiljada eura obezbijeđeno za ambulantno vozilo namijenjeno potrebama medicinske ustanove u Radovićima.
Dokumentarni filma “Mirsada”, reditelja Danila Marunovića, u okviru umjetničkoaktivističke kampaje „Living dream”, biće prikazivan u kotorskom kinu „Boka” 8. marta od 20 sati, a 9. i 10.marta sa početkom u 19 sati.
Film je sniman na krajnjoj, geografskoj i socijalnoj periferiji crnogorskog društva, smješten u životni kontekst crnogorskih Roma. Sniman je dvije godine u surovim okolnostima romskog naselja Vrela Ribnička, ulica i trgova, napuštenih vagona.
U fokusu priče su djeca, koji kao heroji savremenog vremena odrastaju daleko od privilegija, pod konstantnim pritiskom snažne stigme, rasizma i materijalne neizvjesnosti.
Cilj filma je skretanje fokusa javnosti na problem prosjačenja djece, kršenja osnovnih ljudskih i građanskih prava djece Roma, kao i stigma u odnosu na njih, koja je duboko ukorijenjena u svim slojevima našeg društva. Do sada se ni jedna inicijativa, kampanja ili projekat, nisu na ovakav način bavili problemom prosjačenja i kršenjem osnovnih ljudskih i građanskih prava djece Roma.
Cijena ulaznice je tri, a za đake i studente jedan euro.
Program kampanje su podržali Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Kancelarija HELP-a, Filmski centar Crne Gore, kao i Centri za kulturu više crnogorskih opština.
Film će biti prikazan i u multimedijalnoj sali Opštine Tivat u ponedjeljak 5. marta od 20 sati, a u Herceg Novom u srijedu 7. marta od 20 sati u maloj sali dvorane “Park”, sa reprizom sljedeće dana u isto vrijeme.
Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi obezbijedila je partnerstvo Agenciji za gazdovanje gradskom lukom na projektu „Reglports“, namijenjenom unaprijeđenju usluga u malim lukama prekograničnog područja.
Na ovaj način, Agencija je ostvarila pravo na budžet u iznosu od oko 217 hiljada eura.
Intereg IPA program prekogranične saradnje „Italija-Albanija-Crna Gora“ uspostavljen je radi pružanja dodatne podrške IPA saradnji u regiji južnog Jadrana kroz podsticanje pametnog, inkluzivnog i održivog razvoja. Cilj programa je da olakša razmjenu znanja i iskustva među korisnicima u tri zemlje, razvija i primjenjuje pilot akcije, mjeri izvodljivost novih politika, proizvoda i usluga, kao i podrška investicijama u oblastima od interesa.
Projekat „Reglports“ dio je Intereg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a kroz koji su našem gradu odobrena dva projekta na kojima je partner („Adrinet“ i „Co.Co.Tour“) i jedan na kojem je saradnik partneru Agenciji za gazdovanje gradskom lukom („Reglports“).
Intereg IPA program podržava inicijative koje se odnose na oblasti jačanja prekogranične saradnje i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, pametnog upravljanja prirodnim i kulturnim nasljeđem radi razvoja održivog prekograničnog turizma i teritorijalnih aktivnosti, zaštite životne sredine, upravljanja rizikom i strategije niske emisije ugljendioksida, kao i povećanja prekogranične pristupačnosti, promovisanja održivih transportnih usluga i objekata, kao i poboljšanja javne infrastrukture.
Velika kiša izazvala je dosta problema u Tivtu. Poplavilo je više podrumskih prostorija u gradu odakle su vodu ispumpavali tivatski vatrogasci.
Protočio je i krov na objektu Doma zdravlja jer se voda na ravnoj ploci zadrzavala zbog zacepljenih odvoda koje su ubrzo očistili vatrogasci.
Komunalci stalno intervenisu na vise mjesta u cenyru grada, u Dumidranu, na Seljanovu i u Krtolima gdje ciste zacepljene odvode atmosferske kanalizacije.
Kiša problemi foto Boka News
Poplavilo i vise gradskih ulica, djelovi magistrale, puta prema Radovicima i obalnog puta u Donjoj Lastvi.
U drugoj velikoj marini u Tivtu nakon Porto Montebnegra, onoj u turističkon kompleksu Luštica bay u zalivu Trašte, privode se kraju završni radovi, pa će marina na ljeto biti stavljen u upotrebu i primiti prve jahte.
U potpunosti su realizovani svi strukturni građevinski radovi na izgradnji glavne marine sa 176 vezova i pripadajućeg obatnog šetališta. U toku su finalni zanatski radovi na postavljanju i instaliranju opreme i pripadajuće infrastrukture. Uporedo sa radovima na glavnoj marini, realizuju se i radovi na obližnjem rtu Kočište -Brajanovica, na kojem će se, uz izgradnju infrastrukture/pristaništa za pristajanje brodova dužine do 100 metara, obezbijediti otvaranje novog pomorskog graničnog prelaza sa svim tehničkim i administrativnim kapacitetima za rad državnih organa na tom području.
Novoizgrađena marina u Luštici Bay-u tako će biti i luka otvorena za međunarodni saobraćaj, a imaće i stanicu za snabdijevanje jahti gorivom u zoni sekundarne marine. Ovaj objekat nautičkog turizma sa 176 mjesta za brodove od šest do 35 metara dužine je dizajniran da, u stilu tradicionalnih crnogorskih naselja uz obalu, bude centralna tačka u naselju u marini. Glavna marina u Luštica Bay-u nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-časovna podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-časovno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom. Katrakteristike i ponzuda nove marine upravo su predstavljeni 26. međunarodnom sajmu nautike Dubai International Boat Show (DIBS) koji se u prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata održava do 3. marta.
Izložba „Vještina i kreativnost Tivćanki” biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u subotu 03. marta 2018. godine.
Svake godine autori ove izložbe okupe na jednom mjestu kreativne žene Tivta koje imaju priliku da izlažu svoje radove, koristeći se raznim materijalima i tehnikama. Svoju kreativnost pokazale su slikanjem na platnu, svili, drvetu i terakoti, kroz umjetnički vez, kreacije i dekupaž. Ove godine učestvuju 32 dame iz Tivta: Anka Nikolić Marković, Ana-Marija Pasković, Anka Dubreta Čavor, Anuška Vlahović, Biljana Račeta, Vesna Sindik, Valentina Mirkov, Gorica Nikšić, Dragica Krivokapić, Dragana Mladenović, Elena Begu, Iva Gopčević Čelanović, Jovana Petković, Jana Farkaš, Luce Golub, Ljiljana Matijević, Marija Maja Ramljak, Mirjana Vuksanović, Mirjana Ardalić, Maja Perfiljeva, Nastasija Tomanović, Radojka Tepavac, Ružica Ciko, Ružica Lazarević, Sanja Matijević, Snježana Dinić, Sanja Kosovac, Slavka Kordić, Slađana Ilić, Seka Nada B. Nađ, Tanja Nikolić, Hana Mirkov.
Izložbu će sa početkom u 19 časova otvoriti v.d. direktora mr Jelena Bujišić teoretičarka i istoričarka umjetnosti.
Posjetioci će imati priliku da ovu izložbu pogledaju do 15.03.2018. godine.
Drugi partnerski sastanak u okviru projekta BACAR (Bolji pristup razvoju: Klasteri i Konkurentnost – Umrežavanje u Jadranskom regionu), u kojem je Opština Kotor vodeći partner, održan u Kaštelu je 27. i 28. februara.
Tom prilikom diskutovalo se o osnovnim izazovima i upravljanju rizikom na implementaciji projekta, konceptu klastertizacije sa fokusom na privatni sektor, te o optimalnom načinu uključivanja ciljnih grupa u taj proces, kao i planu za sljedećih 6 mjeseci implementacije.
U okviru drugog radnog dana u dvorcu Vitturi organizovana je konferencija za medije, na kojoj je predstavljen projekat BACAR.
Na konferenciji za medije su učestvovali gradonačelnik grada Kaštela Denis Ivanović, dogradonačelnica Jadranka Matok-Bosančić, direktorka Turističke organizacije grada Kaštela NadaMarsić, predstavnik Javne ustanove RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije Srećko Radnić, koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Kotor i menadžerka projekta BACAR Jelena Stjepčević i predstavnik Ministarstva privrede/gospodarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Dragan Kazazić.
BACAR (Bolji pristup razvoju: Klasteri i Konkurentnost – Umrežavanje u Jadranskom regionu) je projekat iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, razvijen i odobren pod Tematskim prioritetom 7 – Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području. Cilj projekta je jačanje institucionalne infrastrukture i usluga malim i srednjim preduzećima, sa ciljem jačanja konkurentnosti kroz razvoj klastera u područjima kreativne industrije, turizma i lokalne hrane. Pored Opštine Kotor kao vodećeg partnera, projektni partneri su: Privredna komora Crne Gore, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvo privrede/gospodarstva Hercegovačko-Neretvanskog kantona/županije i Područna privredna komora Trebinje.
Adriatik marinas je okončao pregovore sa Univerzal kapital bankom o finansiranju izgradnje druge faze hotela Regent Porto Montenegro.
U pitanju je investicija od 40 miliona eura, a za partnera koji će servisirati tu fazu investicije izabrana je UCB koja, kako je ocijenjeno, ima veliko iskustvo u finansiranju vrhunskih turističkih projekata.
Kako se procjenjuje, realizacija nove faze projekta utvrdiće Porto Montenegro kao najbolju marinu za luksuzne jahte u Evropi i potvrditi Crnoj Gori status rastuće nautičke i destinacije visokog turizma.
Sa druge strane, učešćem u ovom projektu UCB se pozicionira kao banka specijalizovana za servisiranje specificnih načina finansiranja velikih turističkih projekata i kao glavni partner i posrednik u investicijama iz UAE u Crnu Goru, zbog čega je prije godinu, kao prva banka iz regiona, otvorila predstavništvo u Dubaiju.
Nove Michelinove zvjezdice i preporuke za hrvatske restorane
Šibenski restoran Pelegrini i dubrovački 360, dobili su jednu Michelinovu zvjezdicu, dok je lista hrvatskih restorana s Michelinovom preporukom odnosno oznakom žlice i vilice obogaćena s 24 nova restorana, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Rezultat je to obilaska hrvatskih restorana profesionalnih Michelinovih inspektora, koji su tijekom 2017. godine obilazili restorane diljem zemlje, kaže se u priopćenju HTZ-a.
Novi vodič za Hrvatsku je objavljen na stranicama Michelina, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane.
S ovogodišnjim odabirom, Hrvatska ukupno ima tri restorana s Michelinovom zvjezdicom te 55 restorana s Michelinovom preporukom.
Ove su godine po prvi puta dodijeljene i Michelinove oznake Bib Gourmand, koju su dobila četiri restorana: Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Vuglec Breg (Krapina) i Konoba Fetivi (Split). Riječ je o oznaci koja se dodjeljuje restoranima koji nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.
Također, ovim su izborom na Michelinovoj mapi, osim Istre, Dubrovnika i Zagreba, koji su upisani prošle godine, svoje mjesto našle i brojne druge destinacije poput Šibenika, Splita, Iloka, Korčule, Krapine, Lovrana, Osijeka, Varaždina, Velike Gorice, Zadra i drugih.
Nove Michelinove zvjezdice i preporuke za hrvatske restorane
HTZ uvrštenje novih restorana u Michelinovu selekciju ocjenjuje snažnim poticajem za daljnje kontinuirano usavršavanje domaće gastronomske scene, ali i velikom globalnom promocijom Hrvatske kao vrhunske gourmet destinacije.
Podsjeća kako je od hrvatskih restorana, u društvo elitnih restorana s Michelinovom zvjezdicom, prvi ušao rovinjski restoran Monte, koji je 2017. godine dobio jednu Michelinovu zvjezdicu, koju je zadržao i za 2018. godinu.
Hrvatska se nalazi na gastronomskoj karti svijeta što svakako i zaslužujemo. Nove Michelinove zvjezdice i preporuka hrvatskim restoranima dokaz su da naša gastronomska scena zadovoljava vrlo zahtjevne međunarodne kriterije kvalitete. Michelin je svjetski sinonim za izvrsnost u gastronomiji, a njegove oznake daju odlične promotivne potencijale koje će destinacije, u kojima se nalaze izabrani restorani koji su time ušli u ekskluzivni krug najboljih restorana svijeta, znati valorizirati, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Najavio je da će HTZ i dalje provoditi brojne aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije bogate gastronomske ponude.Rezultat je to obilaska hrvatskih restorana profesionalnih Michelinovih inspektora, koji su tijekom 2017. godine obilazili restorane diljem zemlje, kaže se u priopćenju HTZ-a.
Novi vodič za Hrvatsku je objavljen na stranicama Michelina, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane.
S ovogodišnjim odabirom, Hrvatska ukupno ima tri restorana s Michelinovom zvjezdicom te 55 restorana s Michelinovom preporukom.
Ove su godine po prvi puta dodijeljene i Michelinove oznake Bib Gourmand, koju su dobila četiri restorana: Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Vuglec Breg (Krapina) i Konoba Fetivi (Split). Riječ je o oznaci koja se dodjeljuje restoranima koji nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.
Također, ovim su izborom na Michelinovoj mapi, osim Istre, Dubrovnika i Zagreba, koji su upisani prošle godine, svoje mjesto našle i brojne druge destinacije poput Šibenika, Splita, Iloka, Korčule, Krapine, Lovrana, Osijeka, Varaždina, Velike Gorice, Zadra i drugih.
HTZ uvrštenje novih restorana u Michelinovu selekciju ocjenjuje snažnim poticajem za daljnje kontinuirano usavršavanje domaće gastronomske scene, ali i velikom globalnom promocijom Hrvatske kao vrhunske gourmet destinacije.
Podsjeća kako je od hrvatskih restorana, u društvo elitnih restorana s Michelinovom zvjezdicom, prvi ušao rovinjski restoran Monte, koji je 2017. godine dobio jednu Michelinovu zvjezdicu, koju je zadržao i za 2018. godinu.
Hrvatska se nalazi na gastronomskoj karti svijeta što svakako i zaslužujemo. Nove Michelinove zvjezdice i preporuka hrvatskim restoranima dokaz su da naša gastronomska scena zadovoljava vrlo zahtjevne međunarodne kriterije kvalitete. Michelin je svjetski sinonim za izvrsnost u gastronomiji, a njegove oznake daju odlične promotivne potencijale koje će destinacije, u kojima se nalaze izabrani restorani koji su time ušli u ekskluzivni krug najboljih restorana svijeta, znati valorizirati, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Najavio je da će HTZ i dalje provoditi brojne aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije bogate gastronomske ponude.
Globalno zagrijavanje i povećanje temperatura zbog klimatskih bi promjena do kraja stoljeća mogli s lica zemlje izbrisati 70 posto kraljevskih pingvina, dovodeći ih na rub istrebljenja, upozoravaju znanstvenici u članku objavljenom početkom tjedna u časopisu Nature Climate Change.
Unatoč filmovima poput “March of the Peinguins” i “Happy Feet”, kraljevski su pingvini globalno privukli pozornost, no unatoč tomu prijeti im izumiranje.
Celine Le Bohec, populacijski ekolog na Sveučilištu CNRS u francuskom Strasbourgu, jedna od autorica studije objavljene u prestižnom časopisu izračunala je da će oko 1,1 milijuna parova kraljevskih pingvina biti prisiljeno napustiti aktualno mjesto parenja, a riječ je o otocima Crozetu, Princeu Edwardu i Kerguelenu u samo nekoliko desetljeća.
“Ako se globalno zatopljenje nastavi sadašnjim tempom, ova bi vrsta mogla u potpunosti nestati do kraja stoljeća”, upozorila je Le Bohec.
S obzirom na to da klimatske promjene utječu na premještaj riba i lignji o kojima ovisi prehrana kraljevskih pingvina, ove velike ptice moraju plivati dalje nego dosad kako bi pronašle hranu za svoju gladnu mladunčad.
“Za većinu pingvinskih kolonija duljina ljetnih ‘izleta’ njihovih roditelja u potrazi za hranom uskoro će biti u tolikoj mjeri duga da bi mladunci od izgladnjelosti mogli uginuti”, upozorava znanstvenica.
Ako se aktualni trend nastavi, naš će se planet do 2100. godine zagrijati za tri do četiri Celzijeva stupnja u odnosu na temperature iz polovine 19. stoljeća.
Alternativa je za kraljevske pingvine vrlo bolna: razmožavati se ili se prehranjivati.
“Samo je nekoliko otoka u Južnome oceanu, a svi nisu pogodni za velika pingvinske kolonije. Poznato je da se kraljevski pingvini razmožavaju isključivo na specifičnim izoliranim otocima bez ledenog pokrova i s lakim pristupom moru”, kazao je glavni autor studije Robin Cristofari iz Znanstvenog centra u Monaku.
Na području Crozeta, Princea Edwarda i Kerguelena pingvini uspijevaju prijeći i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama te se na vrijeme vratiti svojim mladuncima kako bi ih nahranili.
S obzirom na zagrijavanje oceana, antarktička polarna fronta premješta se sve dalje prema jugu, a ona je značajna jer obuhvaća područja na kojima se duboka mora nižih temperatura miješaju s morima umjerenih temperatura zbog čega je ondje bogata flora i fauna.
“S obzirom na sve navedeno, kraljevski pingvini morat će se premjestiti na drugo područje ili će jednostavno izumrijeti”, ističe još jedan autor studije Emiliano Trucchi, evolucijski biolog s talijanskog sveučilišta u Ferrari.
Le Bohec smatra da bi alarmantno stanje koje se odnosi na kraljevske pingvine trebalo poslužiti kao upozorenje na budućnost čitavoga morskog svijeta antarktičkog područja.
“Poput morskih ptica i morskih sisavaca i pingvini spadaju u višu trofičku razinu prehrambenog lanca u ekosustavu. Oni su bioindikatori svojeg ekosustava i kao takvi su ključni indikatori promjena u morskom ekosustavu. Značajni su nam za razumijevanje i predviđanje utjecaja globalnih promjena na morske biome te na subantarktička i antarktička područja”, kazala je.
Druga studija, čiji su rezultati objavljeni početkom mjeseca pokazala je da industrijsko ribarstvo u kombinaciji s klimatskim promjenama prijeti uništenju biljnih i životinjskih planktona kojima se hrane ribe i lignje, a to je temeljna hrana kraljevskom pingvinu.
Nije zanemariva ni činjenica da kraljevske pingvine prati visoka stopa smrtnosti. Naime, samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživjelih iduću ih godinu doživi samo polovina.
Znanstvenici i aktivisti za zaštitu okoliša predlažu stvaranje velikoga morskog područja na Anktarktici koje bi bilo zaštićeno. Zamisao je iznijela Njemačka, a sada je podupiru i ostale čalnice EU-a.
Ako se ona ostvari, sve životinjske vrste na području od oko 1,8 milijuna četvornih kilometara u kojem će biti zabranjen ribolov, bit će zaštićene.
Prijedlog će u listopadu biti iznesen odboru koji djeluje pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog svijeta.
