U porti Crkve Sv. Jovana na Kamenom u nedelju, 09. juna je održano četvrto izdanje Sajma domaće trpeze i tradicionalnih jela, čime se ovaj događaj i dodatno potvrdio kao jedan od značajnih u hercegnovskom zaleđu.
Organizator sajma bila je MZ Kameno-Žlijebi, a uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Opštine Herceg Novi.
Na 14 štandova mogao se vidjeti bogati asortiman domaće hrane i pića, proizvedenog u našem zaleđu. Izlagači su bili: Rajka Vojnović-Podi, Željko Radman-Ratiševina, Petar Radović-Vrbanj, Svetlana Stanovčić-Kameno, NVO „Kredenca“, NVU „Ruke“-Herceg Novi, „Jokina kužina“-Herceg Novi, Miladin Milosavljević, Milijana Kosić-Mokrine, Ana Marija Tomašević-Kruševice, Andrija Vilov-Mojdež, Rajka Kulinović-Mojdež, NVO „Bonaca“ Zelenika, NVO „Mare Mare“.
Sajma domaće trpeze i tradicionalnih jela
Prisutne je pozdravio predsjednik MZ Kameno-Žlijebi Goran Stanovčić, a Sajam je otvorio Pavle Obradović, direktor Turističke organizacije Herceg Novi, subjekta koji od samog začetka Sajma pomaže njegovo održavanje, čime pokazuje svijest o značaju ove manifestacije za turističku valorizaciju zaleđa.
Goste IV Sajma domaće trpeze i tradicionalnih jela zabavljao je vokalno-instrumentalni sastav Ferali.
UN upozoravaju da je rizik da migranti i izbjeglice dožive brodolom na Mediteranu i umru veći nego ikada zbog manjka spasilačkih brodova i sukoba u Libiji.
“Ako uskoro ne intervenišemo, Mediteran će postati krvavo more”, izjavila je portparolka Komesarijata UN za izbjeglice UN (UNHCR) u Italiji Šarlota Sami, prenosi Tanjug vijest koju je objavio Gardijan.
Prema podacima UNHCR-a i međunarodne organizacije za migracije, od početka godine 1.940 osoba je stiglo u Italiju iz Sjeverne Afrike, a 350 ih je umrlo na putu. Studija koju je uradio Institut za međunarodne političke studije, pokazala je da je jedna osoba od njih osam koji pokušavaju da pređu iz Libije umrla u peridu od januara do aprila ove godine.
Antimigraciona politika koju su uvele Malta i Italija dovele su do smanjenja spasilačkih misija, a od 10 spasilačkih brodova, koliko ih je bilo aktivno na Mediteranu, ostao je jedan koji vodi njemačka organizacija SeaWatch.
Prema podacima UNHCR-a u Libiji se nalazi oko 60.000 tražilaca azila, a u poslednja dva mjeseca 90.500 Libijaca raseljeno je zbog konflikta u i oko Tripolija. Humanitarne grupe izvještavaju da su tražioci azila zaključani u prihvatnim centrima i da su žrtve zlostavljanja i torture.
Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, u skladu sa Planom podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2019.godinu objavio je više javnih poziva za sufinansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede i turizma na području najmanjeg grada u Boki.
Lokalna uprava namjerava da finansijski podrži projekte uređenja terena, bašti, livada ili vidikovaca u sklopu domaćinstva koje je u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat; opremanje ugostiteljskog, turističkog ili smještajnog objekta u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području; pruži podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje; razvoju maslinarstva; razvoju povrtarske i cvjećarske proizvodnje; razvoju pčelarstva; razvoju ribarstva i marikulture te razvoju oprganske poljopriovrede.
Opština će podržati i projekte održivog upravljanja zelenim otpadom iz poljoprovredne proizvodnje, te dodijeliti premije u stočarskoj proizvodnji.
Agrobudžet Opštine Tivat za ovu godinu inače, iznosi ukupno 23.000 eura.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me
Na području kotorskog naselja Kavač u toku je intenzivna gradnja a, prema podacima mjesne zajednice, to mjesto dobiće oko 500 novih stambenih jedinica čiji su investitori uglavnom državljani Turske.
Predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kavač, Jovan Čelanović, rekao je Danu da se na tom području intenzivno kupuju placevi i grade objekti, pa je broj stanovnika znatno povećan u odnosu na proteklih nekoliko godina.
“Po mom saznanju trenutno ima desetak zemljišnih parcela koje su kupili Turci, a čije se površine kreću od deset do 20 hiljada metara kvadratnih. Tu se, po našim računicama, gradi do 500 stanova, možda i više. Neke zgrade su već izgrađene ugrubo, neke su tek počele da se grade, a za pojedine je u pripremi dokumentacija”, precizirao je Čelanović.
On je naveo i da radovi na izgradnji vodovodne mreže u Kavču, započeti 14. septembra prošle godine sa rokom od 70 dana, još nijesu okončani.
“Postavljen je glavni vod, nešto je napravljeno, zatrpano i trebalo bi asfaltirati put. Međutim, Opština nije usvojila budžet i novac ne može da se isplati. Tako da radovi nijesu završeni”, objasnio je Čelanović.
On je podsjetio da Kavač ima tri izvora i da u donjem dijelu naselja voda ponekad fali, ali i da je pojedine kuće u gornjem dijelu naselja ljeti nemaju danima.
Prema njegovim riječima, zajedno sa vodovodnom je trebalo da se izgradi i kanalizaciona mreža, zbog čijeg nepostojanja su još u funkciji septičke jame, do čijeg izlivanja često dolazi tokom ljeta.
NVO Naša akcija u nedjelju 9. juna obilježila je Svjetski dan životne sredine kao i Svjetski dan okeana ekološkom akcijom u opštini Tivat/Herceg Novi u uvali Trašte.
Trideset volontera prikupilo je 180 vreća otpada od 120L većinom plastičih boca, obuće, stiropora, i drugih materiala od plastike i to samo sa jedne plaže u uvali Trašte.
Ova akcija je bila treća po redu u sklopu aktivnost kroz projekat “Mladi za čist Jadran” pod pogroviteljstvom Beyond plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaca.
Akciji su se pridruzili mladi iz organizacije “Ne Bacajte boce” iz Herceg Novog i drugi građani.
Mladi aktivisti NVO Naše akcije logističku podršku su dobilii od Opštine Herceg Novi, Čistoća d.o.o Herceg Novi.
Ljubitelji vrućine sljedećih dana neće imati razloga za prigovor, ali hoće oni koji vrućinu teško podnose. Narednih sedam dana od 10. do 16. juna biće najtopliji u dosadašnjem dijelu godine.
Temperatura vazduha u mnogim će se mjestima približiti junskim rekordima.
Temperature mora naglo su porasle u posljednjih 7 dana te se kreću uglavnom od 19°C do 23°C .
Meteorolozi najavljuju osvježenje nakon idućeg vikenda, prema većini prognostičkih modela.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, a tokom popodneva ponegdje kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim i noćnim satima na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha 9 do 22, najviša dnevna do 35 stepeni.
Drugo izdanje festivala nezavisne umjetnosti MORŽ (akronim za Morski Ritam Života) održaće se ove godine od 21. do 23. juna u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta. Kao i u prvoj godini, festival MORŽ sastoji se iz tri segmenta – koncerata muzičara i bendova sa postjugoslovenske alternativne scene, izložbe mladih regionalnih umjetnika – ilustratora i filmskog programa. Organizatori MORŽa su portal Herceg Novi Cool u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Opštine Herceg Novi, JUK Herceg festom, Crnogorskom kinotekom i kafeom Kino. Početak ovogodišnjeg MORŽa je zakazan za petak 21. juna u 21 sat, kada će poslije zvaničnog otvaranja festivala i izložbe uslijediti projekcija filma, a potom i koncert grupe Baobab.
U više od 20 godina sviračkog iskustva i tri albuma ovaj bend, predvođen Mišom Petrovićem, dokazao se publici, a posljednji njihov album, „Naše vreme“ koji je 2017. objavila Popdepresija kritika smatra jednim od najbolljih srpskih novijih izdanja.
Vladimir Skočajić Skoča, autor kultne Gistro FM radio emisije za “Naše vreme” je rekao: “Nekad me podseti na Wilco, nekad na Nila Janga, nekad na War on Drugs, a najčešće na Baobab. Da se ja pitam, stihove prvog singla „Kako sjajnih ljubavi ima / U gradu koji tone, u zemlji koje nema“ promuvao bih u himnu ove nesrećne zemlje. Čisto savršenstvo.”
Art program MORŽa donijeće presjek postjugoslovenske ilustratorske scene koja je jedna od najvibrantnijih komponenti savremene nezavisne kulture, bez ikakvih tematskih barijera, dok je ‘road movie’ žanrovska odrednica filmskog programa.
Autor vizuelnog identiteta festivala je mladi crnogorski illustrator, Vuk Bojanić
U narednim danima MORŽ će objaviti nova imena muzičkog programa.
Svi programi MORŽa odvijaće se u kultnom prostoru za generacije Novljana, Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta, kao i njegovoj okolini.
Kvalitet i potencijal za rast MORŽa prepoznali su Opština Herceg Novi, Acoustica Cicak, Institut dr Simo Milošević Igalo, JP Morsko dobro, Hotel Plaža Herceg Novi, Javno stambeno komunalno preduzeće Herceg Novi, JP Čistoća Herceg Novi, DOO Krušo Herceg Novi, te Bife Beograd i Pizzeria Galeria Topla.
Zahvaljujući snimanju završnih scena dokumentarno igranog filma o osnivanju i razvoju Herceg Novog od vremena utemeljivača Tvrtka Prvog Kotromanića i pečatiranja povelje o osnivanju novog grada i trgovini solju, u Starom gradu, na Trgu Mića Pavlovića, juče je „oživjela“ srednjovjekovna novska pjaca.
Na drvenim tezgama ponuđena je so, voće, povrće,srirevi, masline, hljeb, odjeća, vuna, ali su tu bili i posuđe, oružje i dijelovi oklopa, autentini kovački mijeh, stari, zaboravljeni alati, žrvanj za mljevenje žita, pernata živina, jedno strpljivo i nimalo tvrdoglavo magarence…
Odjeveni u kostime sasvim nalik odjeći iz srednjeg vijeka statisti, njih četrdesetak, od mališana do onih u trećem dobu, čekali su da čuju „akcija“ a onda kretli novskom „pjacom“ koja je poput kakvog vremeplova i atmosferom i mirisima i bojama vraćala u daleku prošlost.
Podsetićemo, film će biti prikazivan na Kanli kuli, vjerovatno od kraja jula ili agusta, a sve je dio pekograničnog projeka “Fortres ReInvented” koji se realizuje u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, odnosno u gradovima Šibenik, Klis, Zenica i Herceg Novi, koji na ovaj sasvim savremen način žele da valorizuju svoje tvrđave, uz podršku iz fondova EU.
-Ovo što se danas dešava je veoma spektakularno i veoma lijepo, svaki posjetilac može da ušeta usrednji vijek, odnosno u scenu pijace osmišljenu za film za koji koristimo savremenu tehnologiju da bismo očuvali sopstvenu tradiciju ali i da bismo mladima i gostima pokazali našu istoriju. Riječ je o takozvanoj proširenoj relnosti, objašnjava rukovoditeljka hercegnovske Kancelarije za međunarodnu saradnju, Simonida Kordić.
snimanje filma – foto RHN
Prema njenim riječima posjetioci će sa 3D naočarima obilaziti tvrđavu, a na nekoliko posebno obilježenih tačaka aktiviraće se posebne snimane scene. Tako će, recimo uz priču o srednjevjekovnom naoružanju ići prikaz pripreme i punjenja a potom gađanje iz topa. Film će biti prikazivan u cjelosti u jednoj od prostorija na Kanli kuli. Treća mogućnost koja će biti ponuđena je interaktivni portal. Riječ je o svakako zanimljivoj mogućnosti da posjetioci vide šta se u tom trenutku dešava na tvrđavama u gradovima, partnerima u ovom projektu, Šibeniku, Klisu i Zenici i obrnuto, njihovi posjetioci moći će da“zavire“ u dešavanja na novskoj Kanli kuli.Kordić ističe da je takav pristup potvrda naše bliskosti ali i dobra promotivna praksa, svima korisna. Uz sve to na ovaj način stvaramo i novi turistički proizvod.
Kordić naglašava da je u cijelom procesu bilo veoma bitno da film ne bude romantična rekonstrukcija prošlosti, već da bude u mjeri u kojoj je to moguće korektni vizuelni istorijski odraz hercegnovske prošlosti.
„Digital dab“ i „Čikom“ udružili su se u ovom projektu a producent Milosav Pavlović ističe da je uz kišu, i uobičajene probleme u ovakvim projektima snimanje ipak dobro prošlo na svim lokacijama od Ubala do Manastira Savina i Starog grada.
snimanje filma – foto RHN
-Završna scena je prikaz svakodnevnog života u Herceg Novom u srednjem vijeku, masovna je i jedna od najtežih, ali sve je dobro prošlo zahvaljujući odličnom raspoloženju cijele ekipe i statista, a naročito dvojice najmlađih, dječaka Nikole Mračevića i Jova Kneževića.
Kada će film biti sasvim spreman za prikazivanje još nije sasvim sigurno ali kad stigne sigurno će biti sjajno novo iskustvo jednako za mještane i goste.
Planirano je da do sredine jula bude zaokružena digitalizacija Kanli kule, a to podrazumijeva i odgovarajuću opremu, tablet ,Epson, specijalne binokularne realiti naočare kao i uređenje posebne prostorije na drevnoj tvrđavi što je u završnoj fazi.
Lista Srđ je Grad oglasila se saopštenjem za javnost nakon nesreće u kojoj je krstaš udario u putničku brodicu u Veneciji i potom u pristanište tog povijesnog grada. Podsjećaju kako smo i mi imali loše iskustvo i upozoravaju na moguće nove opasnosti.
“Prije nekoliko je godina kruzer iste kompanije (MSC) koji je bio usidren ispred dubrovačke stare gradske jezgre, uslijed jakog vjetra, pokušavajući izbjeći sudar sa susjednim kruzerom, oštetio cjevovod posebnog rezervata šumske vegetacije, otoka Lokruma. Sidrom je iščupao telefonske linije i cjevovod koji je napajao otok Lokrum strujom i vodom te je nesreća izazvala trošak od 30 tisuća eura po danu. Nažalost, odgovor tadašnjeg vodstva Grada Dubrovnika sastojao se u liječenju simptoma, a ne bolesti, te je rezultirao prebacivanjem većih kruzera u Luku Gruž. Luka Gruž okružena je gusto naseljenim područjima koja su i sama fizički preuska da bi mogla ugostiti putnike s velikih kruzerskih plovila. S obzirom na to da se ti gosti upućuju isključivo u povijesnu jezgru, kroz čitav grad nastaju prometni kolapsi. Navedeno područje oko Luke Gruž, podsjećamo, odnedavno je uključeno u proširenu buffer zonu UNESCO-m zaštićene povijesne jezgre Dubrovnika.
Incidenti ovakvog tipa podsjećaju nas da, osim izuzetnog okolišnog utjecaja za koji još uvijek nemamo potrebna sredstva i mehanizme mjerenja, veliki kruzeri predstavljaju neposrednu prijetnju našim lokalnim zajednicama. Stoga smatramo da gradovi Dubrovnik i Venecija, koji osobito pate od konzistentnog neupravljanja masovnim turizmom, moraju poduzeti neodgodive mjere zaštite svoga načina života, stanovnika, ekosistema i kulturnog naslijeđa.
Do danas im čak ni njihov status zaštićene UNESCO-ve svjetske baštine nije uspio osigurati usvajanje, implementaciju i provođenje Planova upravljanja, osobito onog dijela koji bi u obzir uzeo procjenu nosivosti (carrying capacity) za svaku lokaciju, čime bi se ne samo smanjile negativne posljedice masovnog turizma, nego bi im se omogućilo bolje planiranje turističkog i urbanog razvoja. Dapače, unatoč upozorenjima UNESCO-a, koja su se u izvještajima o Dubrovniku počela pojavljivati od 2017. godine (izvor: Odluka 41 COM 8B.41 (2017), Odluka : 42 COM 8B.37 (2018), da se značajno limitira ili zabrani sidrenje brodova, brodica, jahti i kruzera u lokrumskom akvatoriju, a poštivajući nove, revidirane granice buffer zone povijesne jezgre Dubrovnika, primijećeno je ponovno značajno povećanje sidrenja kruzera ispred otoka Lokruma, kao i brojnih manjih jahti i plovila.
Inzistiramo da lokalna vlast pokrene promjenu legislature kako bi se, u skladu s predloženom revizijom granica buffer zone, u akvatoriju između otoka Lokruma i obale zabranilo sidrenje kruzera te ograničilo sidrenje i plovidba brodova, jahti i čamaca.
Kao članovi Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova (Civil Society Network of Mediterranean Historical Cities) koja također uključuje i UNESCO-ve gradove i otoke Krf, Pafos (Cipar), Kretu i Rodos, inzistiramo da sve odgovorne stranke konačno donesu odluku da se veliki kruzerski brodovi odmaknu na sigurnu udaljenost od osjetljivih ekosistema venecijanske lagune te povijesne jezgre Dubrovnika i svih ostalih gradova i otoka koji su prepoznati kao UNESCO-va svjetska baština. Potpisnici: Gruppo 25 aprile Venezia, Udruga Grad Dubrovnik, Srđ je Grad Dubrovnik, San Giacomo Association Corfu, ex-Artis Cultural Association Paphos (Cyprus), Rhodes International Culture & Heritage Society, RICHeS) Rhodes i Regno di Candia Crete”.
Brodsko pristanište u Resniku napokon je opravdalo svoju svrhu, jer je splitska kompanija “Catamaran line” uvela svakodnevnu brzobrodsku prugu prema našem gradu na kojoj plovi dvotrupac “For”. O atraktivnosti relacije govori činjenica da će na njoj zaploviti i katamaran “Adriatic express”, u vlasništvu riječke tvrtke “Adriatic Fast Ferries”. Cilj je oba konkurenta pružiti putnicima mogućnost izbjegavanja cestovnih gužvi i stresa tijekom ljetnih mjeseci za putnike koji dolaze u grad iz zračne luke ili se kreću prema zrakoplovima.
– “Catamaran line” uveo je brzobrodsku liniju kojom će avioputnici u samo 20 minuta stići do Gradske luke i time izbjeći gužve i čekanja na prometnici kroz Kaštela. Ukrcaj putnika u Splitu je na Gatu sv. Nikole kod Lučke kapetanije, te na brodskom pristaništu Resnik – poručuju iz splitskog brodara i dodaju kako će njihov dvotrupac, kapaciteta 145 putnika, tijekom sezone isplovljavati po 10 puta u oba smjera. Cijena karte u jednom smjeru iznosi 99 kuna, dok će djeca u dobi do sedam godina putovati besplatno.
Katamaran riječke kompanije čiji je vlasnik Alan Klanac, široj javnosti poznat kao bivši direktor “Jadrolinije”, povezuje Resnik i Split u sklopu pruge koja se produžuje do Bola i Staroga Grada.
– Kad nam se početkom ove godine pokazala prilika da kupimo odgovarajući dvotrupac, odlučili smo pokrenuti ovu jedinstvenu uslugu – kaže Klanac i dodaje kako će “Adriatic express” pet puta dnevno povezivati Resnik i Split s ostalim destinacijama, uz cijenu karte od 99 kuna, dok će nastavak plovidbe prema škojima biti skuplji.
