Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra pod nazivm ”Pozdrav iz Austrije VIII” biće održan u četvrtak, 22. februara, u 20 sati u Upravnoj zgradi Porta Montenegra u Tivtu.
Orkestar će, pod vodjstvom austrijskog dirigenta Uve Tajmera, izvoditi valcere, marševe i polke, a solistkinja će biti mađarska sopranistica, Brigita Simon. Organizatori koncerta su Muzički centar Crne Gore, Ambasada Austrije u Podgorici i Porto Montenegro.
U dvorani kina Boka u Kotoru u četvrtak 22.februara u 18 sati biće prikazan dokumentarni film pod nazivom ”Casas para todos” (Kude za svakoga).
Film govori o stambeno-apartmantskim naseljima koji su građeni na španskoj obali a danas su prazna naselja, naselja duhova. Film je snimila njemačka nezavisna producentska kuda – ”IF production…”, a njegovu projekciju u Crnoj Gori na čijoj se obali posljednjih godina dešava skoro isti takav trend uništavanja prostora, organizuju NVO Expeditio iz Kotora i Kulturno-zavičajno društvo Napredak iz Gornje Lastve kroz projekat STRONGO.
“Imajudi u vidu da prekomjerna urbanizacija i izgradnja u posljednje vrijeme eskalira do mjere koja dovodi u pitanje opstanak Prirodnog i kulturno istorijskog Područija Kotora na UNESCO-ovoj Listi Svjetske baštine, želimo najširu javnost upoznati sa primjerom slične prakse na španskoj obali gdje se slična gradnja odvijala prije nego kod nas i sa čijim posljedicama se tamošnja zajednica sada suočava. Nakon filma će biti omogudena dikusija, uvod u diskusiju de dati arhitekta Bobo Mitrovid, arhitektica Biljana Gligorić i turizmolog prof.dr. Rade Ratković.”- saopštili szu jule organizatori.
Inače, projekat “STRONGO -Doprinos razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj /Developing stronger civil society in Boka Kotorska” odobren je u decembru 2015. godine kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Vodeći partner u projektu je NVO Expeditio iz Kotora, dok su ostali partneri četiri organizacije s područja Boke Kotorske: „Naša Akcija” iz Kotora, „Urban Nova” iz Herceg Novog, Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak” Gornja Lastva iz Tivta i „Agora” iz Budve.
Opšti cilj projekta je izgradnja kapaciteta i povećanje učešća nevladinih organizacija kako bi postale profesionalni, efikasni i odgovorni nezavisni akteri na području Boke Kotorske. Specifični ciljevi projekta su osnaživanje i izgradnja kapaciteta lokanih nevladinih organizacija s područja Boke Kotorskei povećanje učešća NVO na lokanom nivou u procesima izrade politika u tri oblasti (mladi; zaštita životne sredine, zaštićena područja i baština; kultura) u Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
U Instituitu Igalo je počeo petodnevni ECPD međunarodni specijalistički program o pripremi, planiranju, evaluaciji, implementaciji i upravljanju projektima u zdravstvu. Organizuje ga Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, koji obilježava 35 godina postojanja.
Skup prate stručnjaci različitih profila iz nekoliko zemalja Jugoistočne Evrope. Oni stiču znanja za pripremu, izradu i realizaciju projektnih planova i studija u oblasti zdravstva, što će dodatno uticati na privlačenje sredstava međunarodnih finansijskih institucija i fondova EU.
Izvršni direktor ECPD, akademik prof. dr Negoslav Ostojić, je istakao da ova međunarodna organizacija od osnivanja intezivno radi u Crnoj Gori. Od njenog osamostaljivanja samo je renotifikovan njen status zahvaljujući partnerskoj saradnji sa Vladom Crne Gore.
-Cilj specijalističkog programa jeste da prenesemo najbolja znanja iz svijeta, ona koja mogu biti primjenjljiva u Crnoj Gori i gravitirajućim područijima, odnosno susjednim državama. Crna Gora je idealana destinacija za izvođenje ovakvih programa. Imamo čitavu paletu programa u zdravstvenom i mnogim drugim sektorima koje iz godine u godinu tradicionalno realizujemo u Crnoj Gori. U domenu zdravstvenog menadžmenta, promocije reproduktivnog zdravlja, prevenciji bolesti zavisnoti, kardiovaskularnih oboljenja- istakao je prof.Ostojić.
Priprema projekata u zdravstvu i mnogim drugim oblastima izuzetno je važna u ovom trenutku za Crnu Goru i sve države koje su na putu ka EU. Značajna sredstva biće izdvajana iz fondova EU i Svjetske banke, te iz drugih regionalnih i međunarodnih fondova. Zato je potrebno imati kompetentne ljude u zdravstvenom sektoru koji mogu da razgovaraju, pregovaraju, prate, pripremaju projekte koji će proći i biti podržani, naglasio je prof. Ostojić.
Kooridnator za zdravstvene i ekološke studije za Jugoistočnu Evropu, doc. dr Nebojša Kavarić istakao je da su projekti u oblasti zdravstva u Crnoj Gori finasirani sredstvima Svjetske banke. Naš sistem smo mijenjali i reformisali intezivno 10-ak godina, a posljednjih pet povlačimo međunarodna sredstva, istakao je dr Kavarić:
-Ovo je inovirani kurs, gdje je čitav nastanvi kadar iz Velike Britanije. Prenose najnovija praktična znanja ne samo o investicijama u javnom zdravstvenom sekrotu. Generalno tu je “health cost”( “koštanje zdravlja”) u jednoj zemlji i mogućnosti za pomoć ili sufinansiranje iz raznih fondova. Oni su sve dostupniji i Crnoj Gori, s obzirom na poziciju i na budućnost regiona, te zemlje ka evropskim integracijama- naglasio je dr Kavarić.
Poslije obuke 20-ak stručnjaka biće osposobljeno za projektovanje i održivo upravljanje u zdravstvu:
-Postoji realna šansa da svi učesnici, praktično iz 5 zemalja budu u zajedničkom projektu, uvezivanjem institutcija na Jugoistoku Evrope i da zajednički apliciraju kod evropskih fondova. Čitav je niz projekata, posebno u Crnoj Gori, Ministarstva zdravlja kada je riječ o razvoju zdravstvenh institutcija od primarnog do tercijalnog nivoa. Tu je niz skrininga, projekti zdravstva i turizma, ili zdravstva i ekonomije. Održivost javnog zdravstvenog sistema u zemljama na ekonomoskom nivou razvoja kakav ima Crna Gora je uvijek izazov- istakao je dr Kavarić. On vjeruje da povlačenje sredstava iz dostupnih evropksih fondova, koji nisu komercijalni, već su okrenuti prema javnom zdravstvu, mogu značajno da unaprijede ambijent u kojem crnogorsko zdravstvo radi.
Predavači na ovom međunadrodnom specijalističkom programu su prof. dr Jason Janish Madan, Univerzitet Warwick, Velika Britanija i prof. dr Miodrag Ivanović, dugogodišnji profesor na nekoliko Univerziteta u Velikoj Britaniji i profesor ECPD Univerziteta za mir UN.
Specijalistički program u Institutu Igalo trajaće do 23. februara, u ustanovi koja obilježava iduće godine 70 godina postojanja. Stoga je, kako je istakla direktorka medicinskog sektora, dr Marina Delić, veliko priiznanje to što je Evropski centar za mir i razvoj UN prepoznao značaj Instituta i preselio ovdje tri svoje škole. Nakon ove, sljedeće dvije biće na temu reproduktivnog zdravlja i prevencije kardiovaskularnih bolesti.
U Norveškoj se počeo graditi prvi europski podvodni restoran koji je ujedno i najveći svjetski podvodni restoran.
Restoran se nalazi na dubini od osam metara i polupotopljen je u moru. Prilikom njegove izgradnje u njega je ugrađeno dvije tisuće tona betona te ima i desetmetarski panoramski prozor, a ukupne je veličine 600 metara kvadratnih.
Nalazi se kod sela Båly na najjužnijoj tački Norveške.
Restoran simboličnog naziva “Under” imat će i ulogu centra za istraživanje podmorja na krajnjem jugu Norveške. U prijevodu njegov naziv znači “ispod”, ali i “čudo” što zasigurno i jest zahvaljujući svojem monolitnom obliku koji jednim dijelom izranja na obalu. Zidovi čija debljina iznosi jedan metar omogućavaju izdržavanje snažnih udara i pritiska morskih valova i struja. Ovaj projekt osmislili su arhitekti iz studija “Snøhetta”, a voditelj projekta, Arne Marthinsen, izjavio je kako su zahvaljujući naftnim iskapanjima koja traju desetljećima svladali izračune i načine podvodne izgradnje. Restoran “Under” može primiti oko stotinu gostiju kojima će pružiti nezaboravno iskustvo uživanja u hrani i biološkoj raznolikosti mora.
Inače, osim ovog podvodnog restorana koji se nalazi u Norveškoj, poznati su i oni na Maldivima, Crvenom moru i u Dubaiju.
NVO Maškarada iz Tivta sa maskom „Ljepotica i zvijer“ proteklog vikenda učestvovala na Strumičkom karnevalu u Makedoniji, koji je proglašen za jedan od sedam najatraktivnijih zimskih svečanosti u Evropi.
Među 42 grupe i preko 2000 maskiranih ljudi iz zemalja Balkana, ali i šire, pa čak i iz daleke Arube, Maškarada sa trideset članova se u karnevalskoj povorci izdvojila fenomenalnim kostimima i rekvizitima i izazvala sjajne reakcije publike koja nije skrivala oduševljenje. Dokaz za to je bezbroj snimljenih fotografija, a nastup je krunisan završnim performansom na trgu koji je prema riječima posmatrača bio jedan od najupečatljivijih.
Na svečanom prijemu kod gradonačelnika Strumice Koste Janevskog, kojem su prisustvovali premijer Makedonije Zoran Zaev sa ministrima makedonske Vlade, kao i ambasador Crne Gore Predrag Mitrović i kompletan Internacionalni bord Federacije evropskih karnevalskih gradova, predstavnici Maškarade su razmijenili prigodne poklone.
Nastup na Strumičkom karnevalu iskorišćen je i za promociju prvog međunarodnog karnevala u Tivtu koji je planiran 9. juna 2018. godine.
U komuni Orka u Herceg Novom subotu, 17.02. pred okupljenim prijatejima i saradnicima predstavljen je petogodišnji rad i aktivizam nevladinog udruženja Urban Nova.
Ideja o NVU Urban Nova rođena je iz želje i potrebe da se kao građanke angažujemo i osmišljavamo takve programe za različite ciljne grupe građanstva, u cilju tematizovanja revitalizacije javnih prostora i njihovo korišćenje kao urbanih resursa u službi kvalitetnijeg života naših sugrađana.
Svim okupljenima, na početku predstavljen je plan za 2018. gde će u okviru projekta “Gerijartrija” podržanog od strane Evropske unije, Austrijske agencije za razvoj i austrijskog i crnogorskog Crvenog krsta, biti osmišljene kreativno- rekreativne i terapijske aktivnosti za naše starije sugrađane.
Tokom 5. godina rada, zaključeno je da se građanska svest i aktivizam najbolje podstiče kroz kreativnost. Poruku i pouku nabolje su ostavljale kreativne intervencije i aktivnosti naših najmlađih sugrađana, ali i onih nešto starijih, na različitim otvorenim i zatvorenim javnim prostorima.
Prvi samostalni projekat „Doin’ it in the park“ realizovan je 2014. sa ciljem zaustavljanja propadanja Parka Boka, gde smo tokom 3 meseca sarađivale sa velikim brojem osoba dobre volje koje su želela svoja znanja i veštine da podele sa okupljenim mališanima i njihovim roditeljima. Takođe, odlična saradnja uspostavljena je i sa ustavnovama i organizacijama i javnog, privatnog kao i civilnog sektora. Urađeno je preko 40 različitih aktivnosti: radionica, organizovanih igranja sportkih i društvenih igara, kao i aktivnosti čišćenja i spremanja parka.
Iste godine u junu kroz aktivnost „U Herceg Novom želim da…“ upitali smo naše sugrađane šta je to što im je potrebno kako bi Herceg Novi postao grad u kojem se lepo živi. Istraživanje smo ponovili i 2016. u decembru, a odgovori građana ticali su se uglavnom kulturno- zabavnog života, kao i pristupačnosti i uređenosti javnih prostora.
U septembru 2014. je, u saradnji sa NVO Omladinskim kulturnim centrom, organizovan prvi „Parking day“ u Herceg Novom, dan kada se u različitim gradovima po celom svetu izabrani parking prostori pretvore u mesta za kreativnost, saradnju i druženje građana.
Manifestacija povodom Međunarodne dečije nedelje (prva nedelja oktobra) „Herceg Novi- grad po mjeri djeteta“ pod parolom „Volim što sam dijete jer…“ prvi put je realizovana 2014. u saradnji sa JUK Herceg Fest i osnovnim školama, kao i TV Bokom. Dobijeni odgovori od dece prikupljeni u školi i na samoj manifestaciji emitovani su na skoro svim lokalnim medijima.
Herceg Novi- grad po mejri djeteta, organizovan je i 2015, 2016 i 2017. u saradnji sa akterima sva tri sektora u cilju produkcije što raznovrsnijeg programa za decu. Tokom navedenih godina, manifestaciju su obeležili: 3×3 turnir u košarci na Karači, kreativni nastupi dece u Gradskoj kafani, kao i na sceni OŠ Dašo Pavičić, izložbe dečijih radova, maskenbal, ali i postavljanje kućica u funkciji malih besplatnih biblioteka uz pomoć volontera iz SMŠ „Ivan Goran Kovačić“.
Dalje, u novembru 2014. kroz projekat „Ekotopia“ započinjemo priču o povezivanju različitih ženskih inicijativa i organizaciju i stvaranje budućih saveza, ali i prijateljstava. Tokom 3 meseca održano je 10 radionica, okupljeno više od 10 osoba koje su želele da svoje veštine pokažu drugima (dekupaž, oslikavanje stakla, izrada analognih crno- belih fotografija, izrada nakita…), radionice je posetilo više od 100 osoba i napravljena je publikacija „Ekotopia- kreativno jaka“. Predmeti nastale na radionicama, kao i na organizovanim druženjima, izloženi su, u saradnji sa Organizacijom žena Hercg Novog i NVO „Mladi Romi“, na Novogodišnjem bazaaru, a delom i na „Maloj fešti od narandže“ 2015. u saradnji sa NVO „Ruke“
2014. godinu zatvorili smo akcijom „Kišobranjenje“ gde je dekorisanim starim krišobranima, zajedno sa NVO OKC i Hercegnovskim pozorištem, ukazano na paradoksalnu situaciju da sa jedne strane postoji puno napuštenih objekata ostavljenih zubu vremena, a sa druge strane postoje organizacije kojima je prostor neophodan kako bi dalje programirale svoje aktivnosti.
Kraj 2015. obeležavaju radionice sa ženama „Chez Godot“ kojima se informiše adaptacija Bekotovog „Čekajući Godoa“ u ženskoj postavi.
U 2016. ulazimo kao partnerska organizacija u evropskim projektima: trogodišnjem StroNGO- Doprinos razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj” i dvogodišnjem “Western Balkan Creative Clash”.
U okviru projekta Strongo učestvujemo, ali i organizujemo obuke, sastanke, radionice, okrugle stolove i studijske posete predstavnika organizacija nezavisne kulturne scene u Herceg Novom, Boki Kotorskoj, kao i u regionu. Akcijom “Javno o urbano- prostornom” opet obeležavamo napuštene objekte i ukazujemo na problem koji se tiču nedostatka prostora za aktivnosti organizacija koje se bave kulturom.
Iste godine, samostalno nastavljamo projekat “Ekotopia” tokom kojeg u dva navrata rezidencijalno okupljamo žene na radionicama pokreta i izrade suvenira.
Akcija „12h Re:Hub“ u kojoj smo zajedno sa mnogim pojedincima i organizcijama iz Herceg Novog učestvovale, predstavljala je dobar zaključak našeg rada i aktivizma u 2016.
Nova 2017. počinje sa projektom “Ošarenimo grad” kroz koji su podržane tri omladinske inicijative, odnosno kreativne intervencije kroz koje je Herceg Novi trebao postati bolje mjesto za život- oslikana su 2 murala i realizovana aktivnost projekcije i razgovora na temu “Film i/ili knjiga”. Aktivnosti ovog, kao i međunarodnog projekta WBCC, upućuju nas na dijalog sa institucijama gde pored pitanja o prostoru za nezavisnu kulturnu scenu našeg grada, otvaramo i pitanje korišćenja javnih površina u neprofitne svrhe.
Projektima “Moramo li ga čekat’?” i “Why wait” osigurali smo nastavak istraživačkih radionica, postavljanje na scenu istoimenog ženskog odgovora na “Čekajući Godoa”, kao i izvođenje predstave na alternativnim scenama u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu i u Centru kulute u Trebinju.
Tokom juna sa forum- teatar predstavom No hate school dece iz OŠ “Orjenski bataljom” iz Bijele uzimamo učešće na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu.
Avgust provodimo dajući podršku grpi organizacija u pripremi dela programa na festivalu Španjola 2017. koji isto može biti izjava o našim vizijama u kom pravcu korišćenje javnih resursa treba da ide.
U periodu septembar- decembar urađene su 3 umetničke intervencije u neumetničkim sredinama, a u cilju unapređivanja društvenih odnosa i komunikacije korisnika tih organizacija. Rezultati su, u vidu izložbi i nastupa dece prikazani široj javnosti. U okviru projekta WBCC ostvarena je još i studijska poseta i učešće naših saradnika na obuci AIO Lab, kao i na završnoj Međunardonoj konferenciji.
Naš rad predstavljen je i tokom festivala umetnosti, filozofije i politike: TransEuropa- organizovanjem decentralizovanog događaja u Herceg Novom u sklopu TransEuropa Open.
Upriličeno obeležavanje rada i aktivizma NVU Urban Nova realizovano je kroz projekat Strongo, podržan kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro.
Ukupno 29 novih policijskih kamera stiže u Hrvatsku kako bi kontrolisale one s teškom nogom na gasu.
Novih 58 kućišta policija ove godine planira postaviti na jadranskoj magistrali i podravskoj magistrali. U njima će biti 29 novih kamera za čiju lokaciju građani neće znati.
Neplaćene kazne vozače će čekati na granici
Neplaćena kazna, strane bi vozače mogla dočekati na granici. Isto vrijedi i za domaće vozače koji su stisnuli gas u zemljama Evropske unije.
“Vozač će prilikom dolaska u RH biti zaustavljen. Imat će mogućnost platiti kaznu, a ako to ne učini uzima mu se putovnica i bit će prepraćen do suca za prekršaje”, objasnio je odvjetnik Ognjen Krznarić.
Kamere istodobno mogu snimiti šest prekršitelja, a prepoznaju sve registarske tablice zemalja EU, kao i BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Vlasnik automobila je u roku od sedam dana policiji dužan javiti tko je u trenutku prekršaja vozio.
“Ne mora uvijek vlasnik vozila voziti vozilo. Vlasnik će odgovarati ako ne ispuni svoje obaveze”, rekao je Krznarić.
Jedna loza posve nepoznata i jedina takva na svijetu rodila se u zelenilu oko zračne luke u Čilipima. Prva Eva svoje sorte! Rođena Dubrovkinja. I lijepo vino daje, kažu. Kušali ga ovih dana na fešti u Pridvorju, koju je organizirao Agroturizam Konavle i konavoski vinari na prvoj promociji ove čudesne priče i loze.
A nitko ne bi znao i vjerojatno bi je bili pokupili zajedno s korovom da ne bi radoznalca Nika Cvjetkovića, čovjeka koji se razumije i u loze i u masline i koji vodi brigu o hortikulturi oko dubrovačke zračne luke.
Primijetio je u zelenilu neobičnu lozu, pa je najprije godinama samozatajno promatrao i čuvao, pa kad mu se učinilo da bi to moglo biti baš nešto posebno potražio prof. dr. sc. Marka Karoglana na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i uvjeravao ga, i uzorke lista i grožđa mu slao s neobične loze.
Profesor analizirao, usporedio joj DNK s više od 2000 loza koje se čuvaju u banci gena na zagrebačkoj Agronomiji. I nije ona niti jedna od svijetu poznatih sorti! Zaista je prava prva Eva svoje sorte. Jedna jedina takva loza na svijetu! Rođena u Čilipima iz sjemenke koja je tko zna kako nastala i završila u ukrasnom zelenilu oko dubrovačkog aerodroma.
– Ugledao sam je u proljeće 2004., nikla iz sjemena dva, tri listića, ona ima pravu sreću da je ostala, da je nismo izgulili. Odmah sam primijetio da je list malo neobičan, grozda još nije bilo. Nakon nekoliko godina pojavio se i grozd. Vidim da je i taj grozd meni nepoznat. A crna je sorta. I nakon nekoliko godina, kad sam vidio da je to grožđe izuzetno slatko i ukusno, stupio sam preko studentice agronomije Jelene Baule u kontakt sa prof. dr. Karoglanom. I on je bio ispočetka skeptičan, nije ni on vjerovao da se baš može naći nešto novo, a vrijedno. Slao sam mu prvo list, pa plod, i vidio je da tu ima potencijala – priča mi Niko Cvjetković.
Ističe: ta jedna loza se već 14 godina bori za svoj prostor u prirodi, nikla je uz jednu koštelu, nekoliko oleandara i druge biljke.
Ističe Niko da nije pokrenuo ovu priču da ide sebe nešto dići i malo mu je neugodno zbog novinarske gužve, nego mu je stvarno bio zanimljiv taj trs.
„A nisam znao šta je, ima loza što imaju te otrovne alkohole, morao sam vidjet šta je i zadovoljan sam što sam nešto pokrenuo, možda to kasnije bude sorta prepoznata i kvalitetna, možda je budućnost njezina, tko zna. Ona bi mogla biti nešto novo i dobro“
Riječ je stvarno o posve novoj sorti, veli prof. dr. sc. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je napravio DNK analizu ove loze i prvo vino od njezina grožđa.
– Sve je krenulo kad me je Niko Cvjetković kontaktirao da je našao neku sortu koja njemu nije poznata. Nas ljudi često zovu da su našli nove sorte pa se onda ispostavi da je to nešto što je već poznato, pa sam bio malo skeptičan, međutim Niko je bio dosta uporan. I, ajde, čisto da umirimo savjest, dogovorim se s njim da on pošalje malo tog lišća i grožđa k nama na fakultet pa ćemo mi vidjeti. U 6. mjesecu 2016. godine poslao nam je mlado lišće s te loze. Nakon što smo s tih uzoraka izolirali DNK tu kod nas na Zavodu za oplemenjivanje bilja, ispostavilo se da se DNK profil te loze ne poklapa s niti jednom sortom koju mi imamo u našoj banci gena, gdje je više od 2000 sorata. U tom trenutku smo saznali da je to nova sorta. Sama je nikla, radi se o nekakvom sjemenjaku, i ispostavilo se da je potpuno novi genotip.
Niko Cvjetković (na slici ispod) je u 9. mjesecu 2016. godine profesoru poslao dva grozdića da provjeri šećer, kiseline i ostale parametre.
„Iako je relevantnost uzorka od dva grozda ravna nuli, davalo je da bi to moglo biti nešto interesantno. Imala je jako visok šećer, dobre kiseline, dobar sadržaj fenola i antocijana, usporediv s pinotom crnim, plavinom, frankovkom“, veli prof. dr. sc. Karoglan.
– Od tih 58 kila grožđa napravili smo 30-ak litara vina, dosta visoki randman je bio. Alkohol je bio oko 12 posto. I ispostavilo se da je ona, i uz takav enormno visok prinos, i činjenicu da se o njoj nitko ne brine, opet pokazala solidne rezultate, šećeri visoki, solidne kiseline… Dobili smo solidno vino, dobre kvalitete, pristojne obojenosti, boje koja je jača od rozea, a opet s druge strane malo svjetlija nego što smo navikli kod standardnih crnih vina. Ti su parametri bili usporedivi s pinotom crnim i plavinom.
Prof. dr. sc. Karoglan lani je uzeo sve raspoložive pupove da lozu razmnože i sad postoji 50-ak cjepova koji će se ove godine posaditi po Konavlima.
„S Nikom Cvjetkovićem smo se dogovorili, budući da ju je on našao, da ima pravo prvenstva sadnje i on će negdje na svom imanju posaditi taj mali pokusni vinograd gdje ćemo moći dobiti neke relevantnije podatke kad se ona svede na neki uzgojni oblik, kad se počne rezati, plijeviti, gnojiti, onda će to ipak biti puno pouzdaniji rezultati. Ovo je tek početak istraživanja…“
I bombon na kraju: ovo prvo vino s jedinog trsa novootkrivene sorte u Konavlima moći će ekskluzivno kušati sudionici radionice na Vinskom podrumu Slobodne Dalmacije, velikoj tradicionalnoj fešti vina 25. i 26. svibnja u Dioklecijanovim podrumima u Splitu.
Službenici Uprave policije MUP-a – Regionalnog centra „Jug“ su pronašli i oduzeli eksplozivne naprave koje su, kako se sumnja, bile namijenjene nezakonitom izlovu ribe i 15 kilograma ribe. Riba je pronađena kod dva lica dok je eksploziv pronađen u vozilu koje su koristili kao i neposrednoj blizini lica mjesta.
Naime, službenici RCGP „Jug“ su, 17. februara 2018.godine, oko 14 sati, postupajući po operativinim podacima obilazili teren i u mjestu Luštica. u uvali zvanoj Mačka, primjetili Ž.B. (53) i J.B. (53), oba iz Tivta, koji su sa sobom u platnenoj vreći imali oko 15 kg ribe.
Daljim radom na terenu u neposrednoj blizini lica mjesta pronađen je ruksak sa dvije ekplozivne naprave (dinamit). Takođe, pregledom vozila marke „Opel Corsa“, kotorskih registarskih oznaka, u gepeku su pronađene četiri eksplozivne naprave – dinamit.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je naložio da se lica predaju službenicima kriminalističke policije na dalju obradu, što je i urađeno. Eksploziv i riba su oduzeti.
Slijede dalje policijske mjere i radnje, kaže se u saopštenju UP Crne Gore.
Turistička organizacija Herceg Novi nastupila je na Panorama World Festival – Stockholm održanom 17. i 18. februara. Na sajmu u Štokholmu koji za područje Crne Gore organizovala TO Budve, učestvovale su još i TO Tivat i TO Podgorica kao i privredni subjekti iz Budve i Podgorice.
Na sajmu u Štokholmu čija je tema turizam, kultura i gastronomija, učestvovalo je 150 izlagača, uglavnom predstavnici receptivnih destinacija sa privredom kao i najvažniji turoperatori na području Skandinavije poput TUI i APOLO. Zemlje partneri ovogodišnjeg sajma u Štokholmu su bile Grčka i Španija koje su i dominirale sa predstavnicima na više od dvadeset različitih štandova.
U dva dana sajam je posjetilo preko 20.000 posjetilaca, a pokazano je veliko interesovanje za štand Crne Gore. Posjetioci zajedničkog štanda naše zemlje uglavnom su imali predznanje o državi, mali broj je već i posjetio Crnu Goru, a većina je nakon male prezentacije, potvrdila dolazak u bliskoj budućnosti
U prilog odlukama da se posjeti Crna Gora svakako idu dva low cost leta sedmično Podgorica – Stokholm, kompanije Ryanir, kao i čarter letovi koje tokom ljeta za tivatski aerodrom organizuju turoperatori Tomas Cook i TUI. Dok Herceg Novom kao destinaciji dodatnu interesantnost skandinavskom tržištu donosi i činjenica blizine aerodroma Čilipi sa kojim sarađuju skandinavske avio kompanije Norwegian Airlines, SAS i Corendon.
Sajmu je prethodio veliki turistički forum gdje su brojni turistički analitičari i čelnici privrede održali prezentacije na temu trendova među švedskim turistima sa osvrtom na područje Skandinavije. Interesantni podaci iznešeni na predavanjima ukazuju da čak 88% Šveđana putuje u inostranstvo, da ih trećina putuje čak tri puta godišnje i da uglavnom odsjedaju u hotelima. Takođe je interesantna činjenica da 85% Šveđana rezerviše svoja putovanja online, da ih je značajan broj motivsanih suncem, morem, kulturom i sportom prilikom odabira destinacije. Švedski turopaeratori takođe ukazuju da je najveći broj turista iz Švedske preko 65 godina starosti i na njih treba da se obrati najveća pažnja, jer troše najviše i najviše odsjedaju u hotelima, ostvare najviše putovanja u godini i najmanje jedanput godišnje odlaze na daleko putovanje.
Ono što isto može biti argument crnogorske ponude je da Šveđani vole da posjećuju vinske i gastronomske ture, te da je u porastu tražnja za fitness turizmom, a ključne riječ su zdrav život i organska hrana. Na sajmu u Štokholmu prema istraživanju je konstatovano da Šveđani Herceg Novi i Crnu Goru gledaju kao sigurnu destinaciju, čemu doprinosi dobra povezanost i prisustvo turoperatora.
Od danas počinju kursevi engleskog i ruskog jezika koje Turistička Organizacija Herceg Novi, u skladu sa planom i programom rada za ovu godinu, organizuje u okviru dodatne edukacije za zaposlene u turističkoj privredi.
U ovoj fazi je riječ o besplatnim kursevima na kojima se za engleski jezik prijavilo 20 polaznika i formirana je jedna grupa, dok za ruski jezik imamo čak dvije grupe od po 28 prijavljenih polaznika. Nastava će biti fokusirana na vokabular i dijalog kakav se najčešće koristi u turističkoj privredi.
Izuzetno smo zadovoljni odzivom i pozivamo zaposlene u turističkoj privredi našeg grada, koji senisu dosada priajvili a žele da nauče ili unaprijede znanje ovih stranih jezika, da ćemo nastaviti sa ovom praksom i da se mogu i dalje prijavljivati da bi se formirale nove grupe od najmanje 20 polaznika. Obuka će trajati do 15. maja i to tri puta sedmično (ponedjeljak, srijeda i petak)
TO HN na ovaj način želi da pomogne gradsku turističku privredu obezbjeđivanjem besplatnog usavršavanja zaposlenih, što će u krajnjem doprinijeti i unapređivanju cjelokupne ponude našeg grada.
© BokaNews, 2021
