Granični prelaz Vitaljina, Hrvatska – Crna Gora trebao bi biti otvoren 20.juna, nezvanično je potvrđeno našem portalu iz Sektora za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza pri Ministarstva finansija Republike Hrvatske.
Građevinari splitske kompanije Lavčević privode kraju radove kako bi navedeni granični prelaz bio konačno otvoren za kvalitetniji prekogranični promet putnika i vozila.
Na novoizgrađenom graničnom prelazu biće omogućeno obavljanje svih propisanih graničnih procedura pregleda putnika i vozila prema pravilima koje u Europskoj uniji vrijede za vanjske granice te zajednice država.
Inače, cjelokupni putnički promet između Crne Gore i Hrvatske odvija se isključivo preko graničnog prelaza Debeli Brijeg – Karasovići.
Kako je GP Karasovići jedan od najfrekventnijih međunarodnih graničnih prelaza u Hrvatskoj, otvaranjem GP Vitaljina na Konfinu promet putnika će konačno postati neusporedivo protočniji i kvalitetniji.
Zadovoljstvo ne kriju putnici, ali ni carinici i Granična policija na GP Karasovići koji će se otvorenjem samo nekoliko kilometara udaljenog, mnogo savremenijeg prelaza s četiri putničke trake rasteretiti gužve na granici sa Crnom Gorom.
Završetak radova i otvaranje GP Vitaljina bilo je najavljeno za maj 2019. ali su građevinari na terenu naišli na neočekivane probleme, što je odlučujuće uticalo na probijanje rokova i povećanje vrijednosti radova.
Đorđe Perić, učenik OMŠ „Kornelije Stanković“ iz Bijeljine, pobjednik je u pretkategoriji na IX Međunarodnom festivalu Harmonika fest, koji je od 29. do 31. maja održan u Tivtu.
U II kategoriji slavio je Vladimir Stojanović iz Muzičke škole I i II stupnja iz Mostara, a u III kategoriji Pavle Đurić, učenik UŠMB „Vasa Pavić“ iz Podgorice.
Petar Balaban, učenik ŠOMO „Savo Popović“ sa Cetinja, trijumfovao je u IV kategoriji, u petoj Lazar Janjušević (UŠMB „Vasa Pavić“, Podgorica), a u VII Ante Selak, GŠ Makarska.
Prvo mjesto u VIII kategoriji osvojio je Stefan Dimitrijević, učenik MŠ “Dr Miloje Milojević” iz Kragujevca, a u IX Božidar Rajić (Fakultet umetnosti Niš).
Kada je i pitanju kamerna muzika najbolje umijeće pokazali su Valentina Čelebić (violina) i Vujić Petar (klavir), učenici ŠOMO „Savo Popović“ sa Cetinja. U drugoj kategoriji najbolji su bili Emina Višnjić (violina), Milica Đurović (violina) i Milica Rabrenović (klavir), đaci ŠOMO Bijelo Polje, a u trećoj trio harmonika – Hristina Merdović, Relja Ćetković i Nemanja Boljević, iz UŠMB „Vasa Pavić“ iz Podgorice.
Inat trio, koji čine Azmir Halilović, Danijel Lovrić i Asmir Hamzić (Muzička akademija Sarajevo) osvojio je prvo mjesto u četvrtoj kategoriji.
Kod orkestara, u prvoj kategoriji slavio je orkestar harmonika MŠ „Kosta Manojlović“ iz Smedereva, u drugoj orkestar harmonika ŠOSMO „Dara Čokorilo“ iz Nikšića, a u trećoj Kragujevački akademski orkestar akordeonista.
Festival je okupio oko 250 harmonikaša iz 12 evropskih zemalja.
Direktor i osnivač Festivala, Predrag Janković, rekao je da Harmonika fest iz godine u godinu napreduje i razvija se i da se kvalitetno pozicionirao na mapi poznatih evropskih festivala za harmoniku.
“Ove godine smo imali rekordan broj učesnika u takmičarskom segmentu. To je pokazatelj da Festival ide uzlaznom putanjom“.
Takmičari su se predstavili u 17 kategorija.
Učesnike je ocjenjivao eminentni stručni žiri, a među poznatim imenima bili su i Francuz Frederik Dešamps, predsjednik Svjetske konferedarcije harmonikaša, Radomir Tomić i Miljan Bjeletić iz Srbje, Dalibor Boljun iz Hrvatske, Damir Sultanov iz Kazahstana, Miroslav Ilić i Aleksandar Basarab iz Crne Gore…
Automobilista Domagoj Pereković (AKK Zanatlija) iz Hrvatske ostvario je, ukupno, najbolje vrijeme (04:26,272) na današnjoj Međunarodnoj brdskoj trci u Kotoru (MBAT Kotor 2019).
Prošlogodišnji pobjednik Laslo Szasz(AK Dubrovnik racing) je drugi sa ukupnim vremenom 04:29,848, dok je trećeplasirani Dejan Dimitrijević (AKK Velika Gorica) sa vremenom 04:37,627.
U generalnom plasmanu Prvenstva auto moto sportskih klubova Crne Gore najbolje ukupno vrijeme ( 04:55,594) je postigao Zlatko Dubreta (AMSK Kotor), dok su drugoplasirani i trećeplasirani Dražen Radulović (Podgorica racing – 04:57,404) i Vasilije Jakšić (AMSK Kotor – 05:05,570).
Trku u Kotoru od prijavljenih preko 100 vozača iz Crne Gore i regiona, uspješno je završio 81 takmičar.
Rezultati kotorskog takmičenja se boduju za šampionate Centralno evropske zone (CEZ) , Hrvatske, auto – moto sportskih klubova Crne Gore, kao i za KUP Kotora.
Ovogodišnju trku svečano je otvorio ministar sporta i mladih Nikola Janović.
MBAT Kotor 2019 podržali su Ministarstvo sporta i mladih, kao i brojni sponzori i prijatelji automobilizma.
Veliki kruzer sudario se jutros sa malim turističkim brodom u luci u Veneciji, a potom se nasukao na dok. Agencija Ansa javlja da je prema nezvaničnim informacijama povređeno nekoliko turista koji su se nalazili na manjem brodu.
Kruzer “MSC” izgubio je kontrolu u venecijanskoj luci i udario u “Operu”, turistički brod za razgledanje, koji je u tom trenutku bio privezan za dok.
Ansa navodi da je dvoje ljudi sa turističkog broda zadobilo lakše povrede, a da je u bolnicu prebačeno još dvoje ljudi iz predostrožnosti.
Video koji je objavljen na Youtube prikazuje ljude koji su u panici bežali sa doka dok im se ogromni kruzer približavao uz gromoglasni zvuk brodske sirene. Kruzer je odgurao manji turistički brod sa svog veza, a potom se nasukao uz dok.
Morski paun, egzotična riba s otrovnim bodljama iz roda Pterois koja potječe iz toplih voda južnog Pacifika i Indijskog oceana, trenutno je ogromna prijetnja mediteranskom ekosustavu, a situacija na istočnom dijelu Mediterana, posebice u Cipru, gdje se invazija pokušava zaustaviti organiziranim ribolovom, je više nego dramatična, piše Jutarnji list.
Otrov morskog pauna za čovjeka može biti i smrtonosan, posebice ako se radi o djeci ili starijim osobama slabijeg imuniteta, a prije svega je izuzetno bolan. No, najveća opasnost prijeti prirodnoj ravnoteži, odnosno ravnoteži hranidbenog lanca u morskom ekosustavu, jer je paun izraziti grabežljivac. Iako su spore i mirne one se vrlo brzo razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste, pa su tako, nakon Turske, Izraela i Libanona, a potom i Cipra, već zabilježene i u Grčkoj, Italiji i Tunisu.
Linija obrane
– Poznat je slučaj u Karipskom otočju gdje je, nakon što je pušten ili je pobjegao iz akvarija, morski paun učinio goleme štete u fauni podmorja tog otočja – priča prof. dr. sc. Jakov Dulčić, svjetski poznati ihtiolog, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Napominje da morski paun još nije zabilježen u Jadranu, ali je pitanje dana kada će stići prva dojava domaćih ribara o neobičnom ulovu. O tome, kaže u šali, već imaju i internu kladionicu u Institutu.
– Cipar je trenutno posljednja linija obrane, iako je upitno koliko će ona biti uspješna, s obzirom na brzinu kojom se ta vrsta širi. Morski paun osvaja Levant i polako prodire i u Jonsko more. Mogli bi ga vrlo brzo očekivati i u Jadranu, iako, s obzirom na temperature, nisam siguran koliko će daleko otići prema sjeveru Jadrana. Veliku ulogu kod dolaska imat će i takozvana BiOS (Bimodal Oscillation System) strujanja, prije zvane ‘jadranske ingresije’ – kaže profesor Dulčić.
Morski paun vrlo je popularna riba u akvarijima, a upravo je neodgovorno ponašanje pojedinih vlasnika akvarija (slučaj u Karipskom moru), koji su dozvolili izlazak većih primjeraka u more, dovelo do toga da se ta vrsta nastanjuje tamo gdje joj prirodno nije mjesto. Otrovne bodlje štite je od predatora, a stručnjaci je smatraju jednom od najinvazivnijih i najštetnijih vrsta.
Pored globalnog zatopljenja i rasta temperature mora, velikim migracijama pridonio je i ljudski faktor, kroz, recimo, izgradnju i proširenje Sueskog kanala, što je omogućilo dolazak ribama iz Crvenog mora.
Profesor Dulčić kao problem ističe i neodrživi komercijalni ribolov, uslijed kojeg je znatno smanjena brojnost velikih grabežljivaca kao što su morski psi, raže i velike kirnje, što je “poljuljalo” hranidbeni lanac.
Svi gosti Jadrana
– Što se morskog pauna tiče, za sada nema razloga za dizanje panike, ali trebamo biti spremni za njihov dolazak. Kada jednom dođu i uspostave populaciju, gotovo ih je nemoguće ukloniti – kaže profesor Dulčić.
Ističe da trenutno pripremaju knjige “Nezavičajne vrste dekapodnih rakova i riba Jadranskog mora” i “Ihtiofauna Jadranskog mora” u kojima će biti opisani svi jadranski “gosti”, kao i one ribe za koje do sada nismo ni znali da žive u Jadranu, a oduvijek su tu.
Gradska muzika Kotor, koja ove godine slavi 177 godina postojanja održala je u petak 31. maja izbornu Skupštinu na kojoj je izabrano novo rukovodstvo.
Za predsjednika je jednoglasno izabran Vladimir Begović, bivši dirigent i zaslužni član orkestra.
Funkciju generalnog sekretara i u narednom dvogodišnjem mandatu obavljaće Ivana Marković. U Upravnom odboru još su i dirigent Dario Krivokapić, Draginja Basekić, Mirza Krcić, Andrea Živković i Danijela Vulović.
Gradska muzika Kotor – Vladimir Begović
Na sjednici je usvojen Završni račun za2018. godinu. Govorilo se o realizovanim aktivnostima u 2018. godini kao i planu i programu rada za 2019. god.
Posebnu zahvalnost dosadašnji Upravni odbor duguje Opštini Kotor za nabavku novih uniformi. Naime, krajem prošle godine Opština Kotor obezbjedila je sredstva u iznosu od19.852€. Uniforme su isporučene i biće prezentovane nanarednom nastupu Muzike.
Takodje podsjećamo da su zahvaljujući akciji NVU Karampana kroz projekat od “Božića do Božića” prikupljena sredstva u iznosu od 2200€ za kupovinu novih instrumenata, i od tih sredstava obezbjedjen je novi set bubnjeva, klarinet i bariton-horn.
Vaterpolisti KPK Korčula (2002., 20003. i 2004. godište) i Jadrana Carine (2003. godište) od petka do nedelje zajedno su radili sparing treninge na bazenu Jadrana, na Škveru. Podsjećanja radi, Jadranaši 2003. godište osvajači su trofeja prvaka Crne Gore.
Trener Korčule Emil Nikolić i trener Jadrana Carine Srđan Lazarević nisu krili obostrano zadovoljstvo zbog sportske saradnje, zasnovane na prijateljstvu.
“Izuzetno nam je drago što nam je Jadran izašao u susret, da jedan mali klub sa Korčule može sparingovati sa igračima Jadrana. Nama je to nepregledno veliko iskustvo”, istakao je Nikolić.
Nikolić je dodo da je to pozitivan pomak u radu njegove ekipe.
“Jadran je uvijek bio veliki klub, ali sad se to i potvrdilo, da su osjetili da mogu pomoći tako manjim klubovima. I mi Jadranu možemo uvijek izaći u susret, jer imamo odlične uslove na bazenu. Prošle godine nam je bila reprezentacija Crne Gore. Uvijek su dobro došli”, poručio je Nikolić.
Trebing mladih vaterpolista
Trener Jadranaša, Srđan Lazarević, rekao je da Korčula ima perspektivnu mladu generaciju.
“Mislim da su ovi treninzi sa Korčulom jedna velika stvar. Imamo obostranu korist, tradicija je vezana za KPK Korčula. Imamo odličnu saradnju koja će se, vjerujem, nastaviti”, naglasio je Lazarević.
Petnaesto izdanje “P(i)jata od žućenice”, u sklopu Žućenica fest-a 2019. održana u subotu na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Lijepo vrijeme i tradicionalno dobro organizovana kulturno–gastronomska manifestacija privukla je veliki broj posjetilaca koji su bili u prilici degustirati jela od žućenice.
Manifestacija je otvorena mini koncertom GPD Tivat koji su upotpunili mediteranski štimung.
U ime organizatora Organizacije žena Tivat predsjednica Blaženka Vučurović pozdravila je brojne učesnike 23 ekipe, sa preko 250 kuvara amatera i profesionalaca.
Predstavnica Bokeških izraza Melita Ramljak Ciko uručila je posebne poklone vrijednim ućenicima OŠ ”Drago Milović”, torbe sa bokeškim izrazima.
Žućenica fest 2019.
”P(i)jat od žućenice” ove godine imao je humanitarni karakter, kroz akciju prikupljanja sredstava za pomoć malome Nikoli kome predstoji operacija u Turskoj.
Žućenica fest 2019.
Na Žućenica festu pored ekipe iz Poljske i organizatora Organizacije žena Tivat, svoje maštovito spremljene delicije predstavili su Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO ” Harlekin ” iz Donje Lastve, NVO “Bonaca” Zelenika, Srednja i viša ugostiteljska škola ” Sergej Stanić ” iz Podgorice, NVO ” Fešta ” iz Baošića, NVO ”Ruke” Herceg Novi, NVO Bokobran, Forum žena Socijaldemokrata CG Tivat, Kavačka alla maka, Bokeški forum, Srednja mješovita škola” Mladost” Tivat, OŠ ”Drago Milović” Tivat, Vodena kočija, Udruženje tivatskih ugostitelja i hotelijera, Bokeški izrazi, Pršutara Batričević Njeguši, Hotel ”Pine”, Udruženje žena ”Male sirene” iz Đenovića i posada ŠB ”Jadran”.
Posebno interesovanje izazvala je kulinarska ekipa ŠB ”Jadran” i tivatski paroh, otac Petar Petrović, koji je posjetiocima preporučivao odličan vojnički pasulj.
Žućenica fest 2019.
Fešta je nastvljena zabavnim programom, nastupom pop zvijezde Ane Kokić.
Žućenica fest organizovali su Organizacije žena Tivat, Turistička organizacija uz pokroviteljstvo Opštine Tivat.
Bokom Kotorskom danas je zaplovio brod na solarni pogon. Jedrilica ,,Boka’’ rok muzičara i ekološkog aktiviste Antonija Pušića, poznatijeg kao Rambo Amadeus, danas je tokom regate „Herceg Novi sailing tour“, zvanično porinuta u more.
Projekat je trajao tri godine a Rambo je uz podršku UNDP projekta ,,Razvoj niskokarbonskog turizma’’ obnovio je brod star čitav vijek i pretvorio ga u solarni jedrenjak. Entuzijazam i ljubav prema plovidbi rezultirali su konstrukcijom jedrilice na solarni pogon, koju pokreće isključivo energija sunca. Jedrilica na palubi ima solarne panele, baterije se pune na suncu čitav dan, a motor služi samo za uplovljavanje i isplovljavanje – i to ponekad. Autonomija kretanja broda samo na tim baterijama je četiri sata pri punoj brzini od 5 čvorova.
Originalni brod se kretao na vesla i jedra. Služio je za obuku mornara i oficira u veslanju i jedrenju. Dizajniran je krajem 19, početkom 20. vijeka.
Prvi solarni jedrenjak zaplovio Bokom
Proračune za brod je uradio Srđan Đaković, iskusni inženjer brodogradnje, dok je kobilicu originalnog dizajna uradio Ivan Erdevički, koji u Vankuveru ima svoj biro za projektovanje brodova. Tehnološki fakultet u Beogradu pomogao je oko hidrodinamike listova za kobilicu i lista kormila, koji su urađeni od karbona. Brod može primiti na dnevnu vožnju 20 osoba, a 4 osobe na spavanje.
,,Ovaj solarni jedrenjak je jednostavno rečeno, prototip mojih snova. Jedriti brodom dizajniranim prije više od 100 godina, a koji je brz jednako kao današnje, moderne jedrilice, nekako mi se nametnulo kao izazov. Zamislio sam da napravim brod koji je vrlo siguran, ugodan i na neugodnom moru, a najviše od svega sam bio vođen idejom da plovim bez troškova’’ – kaže Rambo Amadeus, objašnjavajući da brod čije je korito tipa “Cutter”, ima takvu vodenu liniju koja je u stvari bila dizajnirana prije pojave parne mašine i prilagođena plovilima koja nisu imala dodatni pogon osim jedara.
Ovaj brod će dati podstrek za promjenu navika i jačanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine. Jedrilica ,,Boka” je primjer kako se na pravi način može iskoristiti potencijal solarne energije, čijom se upotrebom ne narušava životna sredina, a minimizira se emisija ugljen- dioksida. Solarni brodovi su održivi oblik prevoza za budućnost. Naše društvo je previše zavisno od fosilnih goriva čiji su izvori ograničeni i koja uzrokuju mjerljive negativne efekte. Sada je vrijeme da dokažemo potencijal koji obnovljive energije mogu ponuditi na polju mobilnosti.
Maslinarskog društva „Boka“ i pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, u nedelju, 2. juna na rivi Pine organizuje Noć tradicionalnih prizvoda i vina.
Proizvođači maslinovog ulja, proizvoda od i na bazi maslina, pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.
Program počinje u 18 sati sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda.
U zabavnom dijelu programa nastupiće klapa „Camerton“ od 20, 30 sati.
