Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar - foto Z. N. i S.L. Boka News
1 od 13
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Istraživanje korala u Boki
Kruzer u problemu
Megakruzer “Crown Princess” američke kompanije Princess Cruises našao se jutros u neprilici u zalivu Boke Kotorske.
Izuzetno jak istočni vjetar odnio je 288 metara dugi brod sa uobičajene pozicije za sidrenje ispred Dobrote i doveo ga na samo kabel udaljenosti od obale Prčanja.
Gorostasni brod od skoro 114.000 tona sada se ovdje sa naporom održava na poziciji uz rad mašina, kao i bow i stern thrustera (pramčanih i krmenih bočnih propelera).
Na brodu je pilot Luke Kotor, kapetan Tihomir Andrić, pilot kompanije “Boka Pilot & Tug Service” iz Bijele, koji koordinira manevrom.
Trenutno nema opasnosti da se brod nasuče ili udari u obalu, ali je situacija daleko od redovne.
Kruzer u Boki sa sidrišta odnio vjetar
Neoubičajeni prizor sa obale prati veliki broj mještana i turista, a more pred centrom Prčanja je potpuno zamućeno od rada propelera “Crown Princessa”.
Nakon sto je ostatak dana proveo na novom, sigurnijem sidristu, zapadno od crkve Svetog Eustahija u Dobroti gdje su njegovi tenderi normalno iskrcavali i ukrcavali putnike, kruzer “Crown Princess” je oko 18 sati isplovio iz Kotora i nastavio krstarenje, uputivsi se prema grckom ostrvu Krf.
Velika međunarodna izložba ‘U moru intimnosti. Podvodna arheologija priča priču Jadrana’, u kojoj su Dubrovački muzeji sudjelovali kao najveći pojedinačni posuditelj građe, zatvorena je 1. maja u Salone degli Incanti u Trstu, gdje je bila postavljena od 17. decembra prošle godine.
Voditeljica projekta i glavna autorica izložbe, nastale kao rezultat zajedničkog doprinosa preko 60 talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih ustanova i 50 istraživača, je Rita Auriemma, direktorica Istituto regionale per il Patrimonio Culturale del Friuli Venezia Giulia (IPAC).
U okviru izložbe su po prvi puta predstavljene relikvije, umjetnine, svakodnevni uporabni predmeti, roba za prodaju i sigurnosna oprema pronađena na brodovima potopljenima u Jadranu i to na preko 2 hiljade četvornih metara izložbenog prostora nekadašnje ribarnice. Među gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokacija koje su predstavljene na izložbi 304 su posuđene iz hrvatskih ustanova, a od toga čak 59 predmeta iz zbirki podvodnih nalaza dubrovačkoga Pomorskog muzeja.
Kroz šetnju po golemom brodu što se, uslijed brodoloma, usidrio na morskom dnu, posjetiteljima je na sveobuhvatan način dočaran intenzitet kulturnih i komercijalnih tokova razmjene, specifičnost brodogradnje, bogatstvo infrastrukture i dinamičnost obalnih pejzaža, kao i priče o ljudima iz ‘mora intimnosti’. Tematski se izložba bavila jadranskim prostorom, lukama, brodovima, robama, ljudima i njihovim aktivnostima, posebice ratovima, svetim mjestima, migracijama, ali i istraživanjima pod morem.
Izložba je bila posvećena Predragu Matvejeviću, a sam je naslov inspiriran njegovim Mediteranskim brevijarom u kojem kaže kako je Sredozemlje more blizine, a Jadran intimnosti. Bogati popratni program izložbe sastojao se od vodstava kroz izložbu, predavanja, te edukativnih radionica za različite školske uzraste.
Javna rasprava o novom DUP-u „Tivat –centar“ koju je priredio Sekretarijat za uređenje prostora i izgradnju objekata Opštije Tivat završava se u petak, a da praktično taj postupak nije ni održan.
Naime, Sekretarijat je obavještenje o početku javne rasprave o novom planskom dokumentu koji reguliše kako će ubuduće izgledati centar Tivta, na sajtu Opštine objavio u petak 27.aprila, pred vidkend i prvomajske praznike. Građane su obavijestili da uvid u novi DUP, osim na sajtu Opštine, mogu obaviti „svakod radnog dana u vremenu od 8 do 11 časova“ do petka, 4.maja u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata, pa ispada da su umjesto osam dana koliko formalno traje postupak javne rasprave, Tivćani imali upola kraće vremena da se uz eventualnu asistenciju nekog od činovnika sekretarijata kojim rukovodi Tamara Furtula (DPS) upoznaju sa novim planskim dokumentom. Još interesantnije je to što u sklopu javne rasprave neće biti održan uobičajeni okrugli sto na kojem obrađivač građanima predstavlja plansko riješenje a oni bivaju u prilici da na licu mjesta, neposredno izlože svoje impresije i primjedbe na plan.
Inače, novi DUP „Tivat-centar“ za period do 2020. godine, obuhvata površinu od 31,65 hektara u samom srcu Tivta, a radi se na osnovu odluke o njegovoj izradi koju je 19.decembra prošle godine donijela gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS). Obrađivač novog DUP-a je Republički zavod za urbanizam i projektivanje iz Podgorice, čiji je vlasnik biznismen Aco Đukanović, a plan se donosi „po posebnom postupku u skladu sa članom 162c Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata“. Novi DUP predviđa da se na 324.746 kvadrata povšine njegovog zahvata može izgraditi ukupno 247.434 kvadrata bruto-površine objekata sa indeksom zauzetosti od 0,40 i indeksom izgrađenosti od 0,85. Namjena površina je stanovanje veće i srednje gustine, centralne djelatnosti, turizam, školstvo, kultura i vjerski objekti.
Izložba „Ruska provincija“ autora Vadima Soloveva, biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 4. maja. Izložbu će sa početkom u 20 časova otvoriti slikarka Mirjana Stojanović.
Vadim Solovev, akademski slikar iz Moskve, član Saveza umjetnika Rusije i Moskovskog saveza umjetnika, rođen je 1956. godine. Diplomirao je na Moskovskoj akademiji primenjene umjetnosti „Sergej Grigorijevič Stroganov“ 1985. godine. Od tada aktivno izlaže, samostalno i kao učesnik grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Solovev na svojim platnima daruje ljepotu i ljupkost često zaboravljenih, starih ruskih gradova, njihovu arhitekturu i duh prošlosti.
O njegovim radovima Vera Lagautenkova, istoričarka umjetnosti iz Moskve piše: „Obdaren prirodnim šarmom i pozitivnim životnim stavom, slikar u prirodi ne vidi prosto predmet, kao motiv. Naprotiv, eksperimetišući sa različitim kolorističkim kombinacijama, on teži da razotkrije posebnost i karakter svakog elementa vidljivog svijeta. Tako nastaju široki, slobodni, kao harmonika razvaljeni na sve strane plotovi, vesele nakrivljene kuće ili skoro oživljeni snijeg, koji kao da se izvinjava prolaznicima za njihovu raskvašenu obuću. U slikama se osjeća pokret i posebna živost, otkrivajući gledaocu Vadima Soloveva kao tananog lirskog slikara.“
Izložba Vadima Soloveva u Tivtu će za posjetiove biti otvorena pogledaju do 17. maja.
Povodom Svjetskog dana slobode medija u četvrtak, 3. maja, s radom će početi novi internetski portal – mediadaily.biz sa sjedištem u Zagrebu, namijenjen prije svega medijima u jugoistočnoj Europi, saopšteno je iz Voice of Media d.o.o.
Glavni urednik portala je Neven Šantić, dugogodišnji komentator i kolumnist Novog lista, a pokretač i inicijator projekta je Zoran Kovačić, začetnik privatnoga televizijskog poduzetništva u Hrvatskoj.
Pokretanje portala inicirano je spoznajom dobivenom nakon anketiranja više od 500 zaposlenika u medijima iz jugoistočne Europe da je takav portal potreban zbog općenitog manjka informacija o zbivanjima i radu u medijima i oko njih, a pogotovo je mala mogućnost usporedbe i stjecanja informacija o radu i problemima u drugim medijima i regijama.
Sjedište portala je u Zagrebu, s dopisničkom mrežom od dvadesetak suradnika iz Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Slovenije. Svi tekstovi bit će objavljivani i na engleskom jeziku kako bi portal mediadaily.biz mogli pratiti i svi zainteresirani za rad ovdašnjih medija u Europi i svijetu, javlja agencija Hina.
Media daily objavljivat će sve vrste informacija, najnovijih i relevantnih tema o medijima, počevši od vijesti o medijskim transferima, aktuelnostima u određenom mediju, programskim novostima, preko tema, analiza i usporedbi određenih medija unutar jednog ili više područja, do bavljenja zakonskom medijskom regulativom i regulatornim agencijama.
Opština Tivat uskoro će pojačati svoj već prilično brojan vozni park službenih automobila, nabavkom dva nova vozila ukupne procijenjene vrijednosti 30.000 eura. Lokalna uprava najmanje opštine u Crnoj Gori raspisala je tender za nabavku dva nova automobila „za pootrebe Opštine“ iako već raspolaže sa čak 15 službenih vozila. Ipak, kupovina dva nova putnilka automobila srednje klase sa dizel motorom, pokazla se kao neophopdna u situaciji kada je više nego trećina aktuelnog opštinskog voznog parka raspodijeljenja najvišim funkcionerima „za ličnu upotrebu 24/7“.
Tako opštinske automobile stalno i bez ograničenja u vremenu korišćenja i pređenoj kolometraži, kao bukvalno soptsvene porivatne automobile, koriste gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS), predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS) potpredsjednici Opštine Siniša Kusovac (DPS), Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI), te glavna administratorka Marija Sijerković (DPS). Imajuči u vidu prirodu i obim njihovog posla, većini njih službeni automobil na 24 satnom raspolaganju uopšte nije potreban, ali najviši opštinski funkcioneri Tivta koriste tu privilegiju dok se ostatak opštinskih činovnika tokom radnog dana „međusobno otima“ o preostalih 6-7 službenih vozila jer su 2 opštinska automobila namijenjena samo za Komunalnu policiju.
Opštinska uprava kojom u praksi rukovodi potpredsjenik Opštine i lider tivatske DPS Siniša Kusovac novac građana neštedimice troši za sopstveni komoditet i potrebe, pa je tako samo od početka aprila do danas sklopljeno ugovora vrijednih skoro 25 hiljada eura a koji se odnose na poboljšanje uslova rada lokalne administracije ili materijalne troškove za održavanje zgade Opštine. Svi ti ugovori sklopljeni su bez rapisivanje tenedra, po sistemu „javnih nabavki malih vrijednosti“, pa su tako opštinari za nabavku novih kancelarijskih zastava i obilježja izdvojili čak 9.825 ura novca poreskih obveznika, za radove na adaptaciji opštinkih prostorija utrošili su 6.150 eura, nove rolo zavjese na njihovim kancelarijama plaćene su 3.800, a nabavka sredstava za održavanje higijene u zgradi Opštine koštala je Tivćane još 5.000 eura.
Sve to dešava se u vrijeme kada lokalna uprava izbjegava da kupi stvari koje su gradu zaista potrebne, poput specijalnog vozila „pauk“ za odnošenje nepravilno parkiranih automobila. Bez „pauka“ Komunalna policija ne može uvesto red na tivatski ulicama što se pokazuje i ovih dana kada haos sa približavanjem sezone, postaje sve izraženiji. Kusovac je međutim, odbio da to uradi jer navodno grad nema novca da kupi „pauka“, pa će ga tivatska Komnunalna policija iznajmiti od nekog drugog crnogorskog grada i to samo tokom dva do tri mjeseca špica ljetnje sezone.
Plaža na Plavim horizontima 1. maja i ove godine ugostila je brojne posjetioce, uglavnom one mlađe, koji su kampovali, iskoristili toplo more i lijepo vrijeme za kupanje, spremali roštilj.
Međutim, naš čitalac poslao nam je fotografije i poruku u kojoj kaže da u jutarnjim satima 1. maja smeća je bilo na sve strane, kako na plaži tako i zaleđu, a trend se nastavio i tokom dana, smeće se samo gomilalo.
Na fotografijam možete možete vidjeti kako su popularni Plavi horizonti izgledali…
U prostoru nekadašnje cementare u Umagu u utorak poslijepodne uništena je protubrodska mina koja je izvađena iz umaškog akvatorija.
Zahtjevna akcija uklanjanja protubrodske mine koja potječe iz Drugog svjetskog rata i teži oko 500 kilograma od čega je 300 kilograma eksploziva, započela je još u ponedjeljak 30. aprila, a nastavljena u utorak ujutro kada je mina izvađena iz mora.
Nakon što su ronioci specijalne policije zajedno s policijskim službenicima protueksplozijskog odjela PU istarske, osigurali potrebne sigurnosne uvjete i iz mine uklonili inicijalni mehanizam, mina je transportirana u bivšu umašku cementaru gdje je u kontroliranim uvjetima uništena spaljivanjem.
Kako jedan predio i grad u jadranskom zaleđu mogu da ožive i privuku veliki broj posjetilaca pokazalo se proteklog vikenda u Obrovcu u Zadarskoj županiji, zahvaljujući prekograničnom projektu „Adriatic canyoning“.
Tokom tri dana, u ovom gradiću mogla se vidjeti nesvakidašnja slika, potpuno drugačija od one na koju su mještani navikli.
Staza duga 14,5 kilometara iznad i uz rijeke Zrmanja, Krupa i Krnjeza, do sada tajna zadarskog zaleđa, osposobljena je zahvaljujući projektu. Obroncima Velebita i uzvodno kroz kanjon, kraj prelijepih slapova pa sve do pravoslavnog manastira Krupa iz 1317. godine, prošetalo je i protrčalo oko 500 ljudi. Na rafting Zrmanjom krenulo je tridesetak ekipa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojima je priroda oduzimala dah, a dobro druženje tjeralo naprijed za još ljepšim prizorima.
Zrmanja Adventures Festival promovisao je ideju afirmacije i zaštite prostora rijeke Zrmanja i projekat „Adriatic canyoning“, u kojem je partner grad Herceg Novi.
Tokom festivala održani su susreti projektnih timova i Upravnog odbora projekta, a u svim programima festivala učestvovali su predstavnici gradova partnera: Obrovca, Drniša, Širokog Brijega, Grude i Herceg Novog, kao i agencije Zadra Nova. U sklopu projekta u zadarsku regiju stigli su brojni hrvatski, ali i strani novinari i blogeri, te predstavnici turističke privrede.
Projektni timovi u Obrovcu
Događaj u Obrovcu i okolini pokazao je kako projekat „Adriatic canyoning“ i inicijative u lokalnoj zajednici mogu oživjeti predjele koji su turistički vrlo malo valorizovani, saglasni su partneri iz sve tri zemlje. Takođe, vidjelo se da postoji velika zainteresovanost za aktivni turizam i avanturističke sadržaje u našem regionu, a da su manifestacije poput ove sjajan način da potencijalni turisti saznaju za sakrivene prirodne bisere jadranskog zaleđa.
Članovi hercegnovskog projektnog tima najavili su partnerima da će avanturistički vikend u našem gradu biti organizovan na proljeće 2019. godine, kako je to projektom predviđeno. Do tada će u mjestu Vrbanj, na planini Orjen biti izgrađen adrenalinski park, finansiran iz projekta. Program u ovom parku biće važan dio vikenda na Orjenu, ali svakako ne jedini, jer će cilj događaja biti promocija cijele planine i hercegnovskog zaleđa.
Zrmanja adventure weekend
Predstavnicima partnerskih gradova je predstavljen koncept avanturističkog parka na Vrbanju, kao i planirani sadržaji, za čiju izgradnju će tender biti raspisan ovih dana. Ideja je da uređenje male turističke infrastrukture podstakne razvoj Orjena kao outdoor destinacije, što će upotpuniti postojeću ponudu i privući nove turiste. Predstavljeni projekat naišao je na odobravanje, uz komentar predstavnika timova da se raduju događaju na Orjenu i da ga sigurno neće propustiti.
Podsjećamo, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog će u okviru projekta „Adriatic canyoning“ izgraditi i opremiti avanturistički park, koji će ujedno biti i prvi takav sadržaj u Boki Kotorskoj. Na ovaj način, zahvaljujući novim sadržajima za aktivan odmor u prirodi, zaleđe Herceg Novog će biti ucrtano na mapu turistički atraktivnih lokacija, što ono svakako zaslužuje.
Ovo je zajednički projekat Grada Širokog Brijega, Općine Grude (BiH), Grada Drniša, Grada Obrovca, Razvojne agencije Zadarske županije ZADRE NOVE (Hrvatska) i Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog (Crna Gora). Podržan je iz iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Njegova ukupna vrijednost je 1.879.251,32 EUR, od čega je sufinansiranje iz EU sredstava 1.597.363,59 odnosno 85%. Iz ukupnog budžeta projekta za avanturistički park na Vrbanju opredjeljeno je 305.000 eura.
Kako u praksi izgledaju posljedice prakse „obnove urbane matrice“ u Boki Kotorskoj i „revitalizacije kupališta“ koje u susret megalomanskim željama investitora, u zalivu odobravaju državni organi predvođeni Upravom za zaštitu kultunih dobara, pokazuje i današnja fotografija koju su nam čitaoci poslali.
Sa čuvenog vidikovca iz Velikog Zalaza, sela iznad Dobrote, čitalac koji je obilazio sela u zaleđu Boke fotografisao je katastrofalne posljedice nasipanja i izgranje novog pješčano-špljunkovitog kupališta na lokaciji Kamp u Dobroti. Bageri i kamioni koji nanose kamenje, betonsske blokove i pijesak da bi se ovdje „obnovilo kupalište“ izgradnjom velike pješčane plaće kakvu Dobrota nikad u svojoj istoriji nije imala, potpuno su zamutli more ne samo ispred kompleksa turističkih vila „Dobrota Pallazi“ za koje se plaža gradi, već i daleko širi okolni akvatorijum.
Pogled iz Zalaza na Dobrota Pallazi – foto čitalac
Kupalište u dužini od 120 metara ispod obalnog puta na Kampu, po dozvolama koje je dobio od svih nadležnih državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara kojom rukovodi funkcionerka DPS-a i rođena Kotoranka Anastazija Miranović, gradi kompanija “Serzman incorporated” koja se nezvanično dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem predsjednika DPS-a Mila Đukanovića. Po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Gorana Radovića i podgoričkog “Studia prostor”, ovdje će, kao zvanične institucije kažu, biti “rehabilitovano” kupalište koje je nekad postojalo u obliku male drvene platforme na betonskim stubovima ispod starog obalnog kamenog parapetnog zida, i to na način da će se napraviti dvije vellike betonske ponte dužine po 30 metara i između njih nasuti nekoliko stotina kvadrata površine pješčane plaće u dužini od oko 120 metara. Taj projekat naišao je na osudu kako stručnjaka za biologiju mora, arhitekturu i prostor, tako i velikog dijela javnosti u Boki. Sve ipak, nije spriječilo investotore da počnu nasipati more i graditi plaću, iako čl. 18 Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područija Kotora navodi da “u okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom.”
Gradnja plaže u Dobroti
“Stari Crnogorci su vjekovima imali zadivljujući pogled na Boku, a imaju ga i danas. Stvarno izaziva divljenje kako vladini eksperti, talentovani arhitekti, i glavni arhitekta Crne Gore uz sasluženje neizbježne Bokeljke Anastazije, umiju stručno da zamute more tako da ni ribe ne umiju pronać izlaz i bijeg u Jadransko more. Baš blizu Instituta za biologiju mora, mjesto zločina je najsigurnije, jer niko u ovo ne može da povjeruje”- napisao je čitalac koji nam je poslao forografiju kako sada izgleda more u Dobroti kod “rehabilitovane plaže” na Kampu.
