Nastavlja se saga sa pokušajem izbora novog direktora Vodacoma

0
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

Odbor direktora zajedničkog koordinacionog društva za vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda za Crnogorsko primorje, Vodacom iz Tivta, nije juče uspio da izabere novog izvršnog direktora te firme.

„Odbor direktora je raznatrajući tačku dnevnog reda izbor izvršnog direktora, nakon uvida u dokumentaciju, formirao užu listu kandidata za izbor izvršnog direktora. Konačna odluka biće donešena u nastavku sjednice 14. februara“ – stroji u šturom saopštenju za javnost koji poptpisuje predsjednica Odbora direktora Bojana Kaluđerivuć, a koje je medjima dosatavljeno nakon više nego dvočasovne sjednice koja je održana iza zatvorenih vrata.

Prema nazvaničnim saznanjima u uži izbor ušli su bivši predsjednik Borda direktora Vodacoma i nekadašnji direktor Kulturnog centra u Kotoru, funkcioner kotorske DPS Miloš Dževerdanović i bivši direktor kotorskog Vodovosa Dragan Roganović. Dževerdanović je inače, već odavno „viđen“ u toj fotelji jer je jesenas već pokušao obaviti obavio „rokadu“ kada se Dževerdanović sa mjesta v.d. predsjednika Borda direktora, preselio na mjesto izvršnog direktora te državne kompanije. Agencija za spriječavanje korupcije međutim, zvanično je konstatovala da je Dževerdanović prekršio Zakon o spriječavanju korupcije „na način što je dana 4.septembra, obavljajući funkciju člana organa upravljanja, izabran na funkciju izvršnog direktora u istom javnom preduzeću, čime je kao javni funkcioner javni interes podredio privatnom i izazvao sukob interesa“. Tako je njegovo ustoličenje za direktora Vodacoma odloženo do daljnjeg, a nije uspjelo ni juče jer su se kako nezvanično saznajemo, njegovom izboru usprotivili članovi odbora direktora – predstavnici opština Kotor, Herceg Novi i Tivat. To je, uz nedolazak na sjednicu člana Borda direktora iz Ulcinja, onemogućilo dva člana Borda direktora koji zastupaju Ministarsvo finansija, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i jednog predstavnika Opštine Bar da imenuju Dževerdanovića za novog izvršnog direktora jer Statut Vodacom traži da se ova odluka donese dvotrećinskom većinom, što znači da je za izbor potrebno pet od ukupno sedam glasova u Bordu.

Naš izvor potvrdio je da je članovima Odbora direktora juče dostavljeno pismo bivšeg izvršnog direktora Borisa Vukovića koji je smijenjen septembra 2016, a narednog mjeseca i otpušten iz Vodacoma. Takvu odluku Borda kojim je tada predsjedavao Dževerdanović u međuvremenu su nezakonitom proglasili Osnovni sud u Kotoru i Viši sud u Podgorici koji su od menadžemnta Vodacoma zatražili da je ispravi, što do danas nije urađeno a Vuković nije dobio ni novčanu odštetu za koju je sud ocijenio da na nju ima pravo na ime nezakonitog otpuštanja i neisplaćivanja zarada. U pismu koje je juče uputio Odboru direktora Vuković je, kako sazanjemo, podsjetio na genezu događaja i krize rukovođenja sa tom firmom koja implementira na desetine miliona eura vrijedne poslove rekonstrukcije i izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastruktire na primorju i čiji rad izaziva brojne kontroverze, pogotovo sa problemima koji su nastali tokom radova u Tivtu i Herceg Novom.

Pozivajući članove Odbora direktora da „spriječe dalje urušavanje Vodacoma“, Vuković im je u pismu naveo da je „10 dokumenata sadržajem i datumom falsifikovano kako bi se pravno  opravdala moja smjena“, za što je on ranije u javnosti optužio Dževerdanovića i pravnicu Vodacoma Nadu Krivokapić. On je u dopisu Odboru naveo i da su sa računara koji je on koristio u Vodacomu „sva dokumenta i preko 1.000 e-mailova trajno izbrisani, kako bi se pokušali prikriti dokazi” i ustvrdio da on posjeduje svu dokumentaciju i dokaze koji po njemu, dokazuju malverzacije i loš rad Krivokapićke i Dževerdanovića.

Prema našim informacijama Agencija za spriječavanje korupcije je, nakon što je zbog sukoba interesa poništila prvi izbor Dževerdanovića za izvršnog direktora Vodacoma, početkom decembra prošle godine svu dokumentaciju vezanu za kontroverzna dešavanja u toj državnoj firmi dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu, zbog sumnje da je u tim radnjama Vodacomu nanešena velika materijalna šteta.

Spaljen karneval Gospodar Marioneta

0

Kotor – Vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, poedjinaca i članova karnevalskih grupa iz zemlje i inostranstva, mažoretke, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine.

Za razliku od ranijih godina, karneval je uveden u zidine Starog grada gdje mu je na Trgu od oružja održano suđenje.

 

Kotor – Svečano obilježavanje 175. godišnjice Matice Hrvatske

0
MH

Svečano obilježavanje 175. godišnjice Matice Hrvatske u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj biće održano u srijedu, 14. februara od 19 sati u crkvi Svetog Duha.

O istoriji i značaju Matice Hrvatske u prošlosti i današnjem vremenu govoriće gosti iz Zagreba: akademik Stjepan Damjanović; predsjednik Matice Hrvatske “Matica Hrvatska -175. godina povjerenja u kulturu” i Zorislav Lukić generalni sekretar “Matica Hrvatska danas”

U muzičkom dijelu programa nastupiće profesorice flaute Angela Mijušković i Andrea Živković, kao i učenica Muzičke škole „Vida Matjan” Noemi Peričić,violina.

Morsko dobro u potpunosti finansiralo rekonstrukciju šetališta “Pet Danica”

0
Pet Danica šetalište

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Opština Herceg Novi zaključili su dana 03. decembra 2012. godine Sporazuma o zajedničkom finansiranju rekonstrukcije šetališta “Pet Danica” u dužini od cca 350 metara, odnosno sekcije od restorana “Mimoza” do restorana “Galeb” u Igalu.

Aneksom I Sporazuma iz 2012. godine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom opredjelilo je iznos od 263.000,00 eura kao učešće u realizaciji projekta rekonstrukcije navedenog šetališta, a sredstva su shodno Sporazumu uplaćena direktno na račun Opštine Herceg Novi.

Aneksom II Sporazuma od 30. decembra 2016. godine Javno preduzeće opredjelilo je Opštini Herceg Novi dodatna sredstva u iznosu od 90.000,00 eura za nasatvak i završetak radova na rekonstrukciji šetališta. Dakle, ukupan opredjeljeni iznos za navedenu investiciju koji je izdvojilo Javno preduzeće iznosi 353.000,00 eura, čime je zapravo u potpunosti finasiralo cjelokupan projekat, dok je realizacija istog povjerena Opštini Herceg Novi. Sa druge strane, Opština Herceg Novi, se shodno Sporazumu obavezala da dostavlja dokumantaciju o utrošenim sredstvima i sprovedenim radovima Javnom preduzeću.

“Raduje nas činjenica da se dinamika izvođenja radova na rekonstrukciji “Pet Danica” sprovodi u skladu sa planom, te da će već početkom aprila 2018. godine mještani i gosti Herceg Novog imati priliku da uživaju u modernom šetalištu, izgrađenom u duhu mnogih mediteranskih metropola, ali sa primjesom ambijenta koji je Javno preduzeće kao upravljač crnogorskom obalom kreiralo i na Pinama u Tivtu, Dobroti u Kotoru, Petrovcu… Kroz saradnju i zajedničke aktivnosti sa lokalnim samouprvama Bar i Tivat započeti su radovi i na integralnom uređenju šetališta i saobraćajnice u Sutomoru, šetališta duž plaže Belane i šetališta u Krašićima u Tivtu.

Završetak radova na rekonstrukciji “Pet Danica”, koji sprovodimo u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, još jednom potvrđuje koncept politike Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom, a to je posmatranje crnogorske obale kao jedinstvene integralne cjeline sa ciljem podizanja cjelokupne crnogorske turističke ponude na najviši nivo prepoznatljivosti” – poručuju iz Morskog dobra.

Komunalci uklonili „novogodišnje palme“ sa Pina

0
Palme Pine

Radnici i operativa Komunalnog preduzeća Tivat danas su sa zelene površine na gradskoj rivi i šetalištu Pine uklonili tri pred Novu godinu posađena stabla  tzv.lepezatsih, odnosno palmi vrste washingtonia robusta.

„Palme smo uklonili po nalogu posebne stručne Komisje koju je Opštuna obrazovala sa ciljem da nađe najbolji odgovor na pitanje čime supstutituisati od surlaša uništena stabla velikih palmi vrste kanarska datula što su decenijama rasla na Pinima. Oni su nam naložili da uklonimo ove tri nove sadnice, ali nam još nije rečeno da li će se, kada i sa kojim novim biljnim materijalom obnoviti ovaj drvored“- kazao nam je direktor Komunalnog preduzeća Tivat Vlado Đukić.

On je kazao da su tri washingonie viske oko 3 metra, a koje su mnogo otpornije na surlaša od kanarskih datula što su do sada bile prepozbnatljivo vizuelno obilježje zelenih površina i drvoreda u Tivtu, komunalci pred Novu godinu na Pinima posadili samoinicijativno kao probu da vide kako bi to moglo izgledati i kako će građani na njih reagovati. Tri sadnice vrijedne 900 eura koje su juče izvađene sa Pina, biće posađene na drugim zelenim površinama u gradu.Tivćani su ovaj potez komentarisali u šaljivom tonu, ističući da su sa Pina uklonjeni i novogodišnji ukrasi ali i „novogodišnje palme“.

Palme Pine

Đukić je kazao da će narednih dana komunalci definitivno posjeći i preostala mrtva debla nekoliko starih kanarskih datula sa Pina koje je surlaš potpuno uništio i sa kojih su krošnje već skinute pred kraj prošle godine.

Inače, Komisija stručnjaka za hortikulturu i pejsažno uređenje koju je formirala Opština, prema ranijim najavama, konačnu odluku o novoj vrsti drveća kojima će se nadoknaditi uništene palme na Pinima stare više od 80 godina, trebalo bi da donese do kraja februara.

Za te svrhe u gradskom budžetu za 2018. opredijeljen je iznos od 100 hiljada eura.

Novljani i Dubrovčani pravili Snješka

0

Protekle nedelje na Vrbanju, u hercegnovskom zaleđu, na poziv na organizovanu zabavu na snijegu, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i HPD „Dubrovnik“, okupilo se više od sto pedeset izletnika iz Herceg Novog i Dubrovnika.

Uz obavezno sankanje, centralni događaj bio je takmičenje u izradi Snješka Bijelića. Petočlani mješoviti žiri, u sastavu Gordana Novaković, Saša Đedović, Nataša Janković, Dragica Podhraški i Mila Vukićević, odabrao je  tri najbolja Snješka u konkurenciji od čak 30 prijavljenih ekipa.

Prvo mjesto osvojila je ekipa „Matija“ iz Herceg Novog, drugoplasirana je grupa „Škerci“, iz istog grada, dok je treće mjesto zauzela ekipa „Lijepa djeca i žene“ iz Dubrovnika. „Sportsko borilište“ je nakon 90 minuta ostavljenih za pravljenje, krasilo više od 40 figura, različitih veličina, gdje je dio formirao cijele kompozicije. Među ostalim, tu je bio i Snješko Bijelić, pristigao iz mokrinskog zaseoka Bijelići, kao jedini zaista autohtoni predstavnik. Različite su bile i veličine, pa uz one u prirodnoj, mogli vidjeti i oni, ne mnogo veći od 10 centimetara.

Snješko Bijelić je svakako bio centralni motiv, ali uz puno mašte, nastajale su, primjera radi i sniježne skulpture kuvara sa „zagorjelim“ licem zasutim pepelom, pa čak i Snješko Bijelić – kineski građevinski radnik sa prvog crnogorskog auto-puta. Ove ideje otvaraju put razmišljanju da iduće godine odemo i korak dalje i organizujemo pravi karneval sniježnih figura, što bi bila zanimljiva dopuna konvencionalnom primorskom karnevalu.

Uz puno zabave na snijegu, priganica i čaja, te dodjele medalja najboljima, odnosno diploma svim ekipama, događaj je ostavio puno pozitivnih utisaka. Sve to ukazuje da je na Vrbanju moguće organizovati i veća zimska dešavanja, uz prethodno angažovanje na rješavanju prostora za parking i svakako, njegovog čišćenja od snijega. Naime, Vrbanj raspolaže velikim neiskorišćenim prostorom, ali još uvijek nema veću javnu površinu koja može poslužiti za parkiranje izletnika.

Zahvaljujemo se posjetiocima koji su su nas podržali u ovolikom broju i svim volonterima koji su omogućili uspješnu realizaciju događaja!

Radionica izrade Snješka Bijelića i Revijalno takmičenje u sankanju, događaji su iz zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena,  a koji se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi. Ujedno su i dio dubrovačkog programa “Igre na snijegu”, tako da kroz oba programa zajedno promovišemo Orjen i podstičemo posjetu ove planine na tromeđi.

Za ‘Modru špilju – Biševo’ odobreno 27 miliona kuna

0
Modra špilja Biševo Foto Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA

Među sedam EU projekata vezanih uz zaštitu prirode na području Splitsko-dalmatinske županije, za koje je Javnoj ustanovi “More i krš” odobreno 99 milijuna kuna, nalaze se i projekt “Dinara” i Posjetiteljski centar “Modra špilja – Biševo”.

“Dinara” je projekt koji se odnosi na uređenje posjetiteljske infrastrukture (vidikovci, odmorišta, putokazi, markacije…) poučnih staza u dužini od 20,7 kilometara, od Ježevića do Velike Duvjakuše na temu flore i faune Dinare, s naglaskom na pravila ponašanja u svrhu protupožarne zaštite tih prostora koji su više puta pretrpjeli razorne požare. Projektom je obuhvaćeno dokumentiranje i kartiranje jama i ledenica koje prepričavaju povijest života ljudi na tim prostorima.

– Međutim, nama su naročito važni i projekti očuvanja turističkih destinacija koje su pod značajnim pritiskom turizma. Tijekom godine krenut ćemo s realizacijom projekta za otok Biševo, na kojem se nalaze dva spomenika prirode, te Paklene otoke, a nadamo se skorom rješavanju posjetiteljske infrastrukture i na Cetini – rekla je Jelena Kurtović Mrčelić, oceanografkinja i voditeljica projekata ustanove.

– Zahvaljujući projektu IMPRECO – Uspostava zajedničke strategije i najbolje prakse u cilju unaprjeđenja transnacionalne zaštite ekosustava i njihovih usluga, za koji je ustanova dobila financiranje iz međuregionalnog programa “Adrion”, procijenit ćemo vrijednost usluga ekosustava za društveno-gospodarski razvoj Paklenih otoka. Učinit ćemo to radi unaprjeđenja sustava upravljanja ovim značajnim krajobrazom, s ciljem proširenja zaštite nad podmorjem – kaže Kurtović Mrčelić.

Modra špilja Biševo Foto Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA

Krajem 2017. stigao je i posljednji dar. Gradu Komiži i ustanovi “More i krš” odobren je projekt Posjetiteljski centar “Modra špilja – Biševo”, vrijedan 27 milijuna kuna, koji će od ove godine provoditi u suradnji s Institutom “Plavi svijet” i TZ-om grada Komiže. Uz EU fondove, realizacija projekta ne bi bila moguća bez financijske podrške Nautičkog centra Komiža i njegove direktorice Brigite Fiamengo. Rekonstrukcijom, dogradnjom i prenamjenom zapuštene zgrade stare škole na otoku Biševu u Centar za posjetitelje “Modra špilja – Biševo”, stvara se atraktivan turistički proizvod koji će privući posjetitelje Modre špilje.

Nadaleko poznata Modra špilja, naime, pod intenzivnim je pritiskom turista čiji broj iz godine u godinu raste. Ovim projektom će se odrediti dnevni broj posjetitelja koje špilja može podnijeti, a velike gužve u Mezoportu će se ublažiti stvaranjem dodatne ponude na škoju. Na prostoru čitavog otoka će se postojeći protupožarni putovi urediti kao poučno-tematske staze, obnoviti zapuštene obalne topničke bitnice na rtu Galijula u odmorišta za posjetitelje, postaviti dalekozori za promatranje strogo zaštićenih vrsta Eleonorina sokola i dobrog dupina, urediti vrh otoka Stražbenica s ružom vjetrova, koja interpretira prostor pučinskih otoka viškog arhipelaga…
U srcu otoka, unutar Centra za posjetitelje, uredit će se suvenirnica, restoran te višenamjenska dvorana za predavanja i prezentacije, koji će biti na korist lokalne zajednice. Infrastrukturni dio projekta pratit će interaktivna web-aplikacija koja će posjetitelje voditi po morskoj ruti otoka interpretirajući, među ostalim, bogato geološko naslijeđe Biševa i još mnogo toga. 

Na Jadranu 135 kruzera manje nego u 2016., najviše ih uplovilo u Dubrovnik

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

Na Jadranu je u 2017.  ostvareno 691 kružno putovanje stranim brodovima, što je 16,2 posto ili oko 135 tih putovanja manje nego u 2016., a tim je brodovima u Hrvatsku došlo i 13,3 posto manje putnika ili 947,3 tisuće, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), donosi Hina. Ukupno su u hrvatski Jadran prošle godine uplovila 82 strana kruzera, od čega najviše u akvatorij Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je ostvareno 63,5 posto od ukupnog broja kružnih putovanja u 2017., a s oko 20 posto tih putovanja slijedi Splitsko-dalmatinska županija, dok je u ostalim jadranskim županijama ostvareno preostalih 17,7 posto lanjskih kružnih putovanja.

Trend pada kružnih putovanja stranih brodova po Jadranu bilježio se prošle godine gotovo u svim mjesecima, osim u veljači, kada je tih putovanja bilo 14,3 posto više na godišnjoj razini, ali na niskoj bazi, dok je u siječnju putovanja bilo jednako kao u istom mjesecu godinu dana prije.

Analitičari su taj podatak povezali s odlukom Venecije o ograničenju broja posjetitelja, što se trebalo osjetiti i s ove strane Jadrana, u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Nakon nekoliko mjeseci uzastopnog pada, zadnji mjesec prošle godine, prosinac, ipak je donio porast broja tih putovanja, od 16,7 posto, sa 14 putovanja kruzera po Jadranu kojima je došlo oko 11 tisuća putnika ili 114 posto više nego u prosincu 2016., kada je na 12 takvih putovanja u Hrvatsku došlo oko pet tisuća putnika.

Kruzeri su u Hrvatskoj boravili ukupno oko 1500 dana ili 17 posto manje nego u 2016. godini, a u Jadran su uplovila 82 kruzera.
Na godišnjoj razini, strani brodovi su na kružnim putovanjima u Hrvatskoj ukupno boravili oko 1500 dana ili 17 posto manje nego u 2016. Strani brodovi kruzeri u hrvatski Jadran su najviše doplovili prošle godine pod zastavom Malte i Bahama, ostvarivši 165, odnosno 163 kružna putovanja, a slijede ih brodovi pod zastavama Italije i Paname s po 105 i 77 putovanja.

Bokeljski kamenčić u mozaiku evropske i svjetske istorije

0
Sa otvaranja izložbe

Pobuna mornara, čiju stogodišnjicu obilježavamo i ovom izložbom kao znamenit biljeg naše prošlosti, sa današnje tačke gledišta je neraskidiva nit onoga što možemo nazvati kanonom naše slobodarske tradicije, što počiva na brojnim primjerima hrabrosti, patriotizma i otpora”- kazao je, otvarajući juče u Kotoru, reprezentativnu dokumnetarnu izložbu “Pobuna mornara u Boki Kotorskoj 1918-2018”, crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Izložbu arhivskih dokumenata i muzejskih predmeta koja je upriličena u prostorijama Istrojskog arhiva u Kotoru, zajedno su priredili ta ustanova i kotorski Pomorski muzej,  a autorke postavke su mr Snežana Pejović i mr Mileva Pejaković-Vujošević. Otvaranju izložbe juče su prisustvovale brojne zvanice, među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora iz Češke, Hrvatske, Slovenije i Mađarske, delegecija parlamenta i oružanih snaga Češke Republike, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, rukovdstvo Bokeljske mornarice, predstavnici Mornarice VCG i brojni građani.

Sa otvaranja izložbe

U ime domaćina, njih je pozdravio direktor Pomorskkog muzeja Kotor Andro Radulović koji je naglasio da je pobuna mornara na austrougarskim ratnim brodovuima u  Boki, februara 1918. , bila veliki događaj koji je ostavio pečat na društvena i politička dešavanja u ovom dijelu Evrope.

“Ovaj veliki događaj o kome su pisane knjige i snimani filmovi je oduvijek bio zanimljiva tema za istoričare i ostao je do danas aktuelan za ponovno preispitivanje svih onih činjenica na osnovu kojih su napisana brojna istoriografska djela. Tematika postavke izložbe koja je upriličena, vraća nas u vrijeme velikih i burnih previranja, vrijeme kada je sazrijevala ideja najvećeg čovjekovog ostvarenja – slobode za koju se ljudksim životim plaćala i njena najveća cijena”- naveo je Radulović.

Sa otvaranja izložbe

Sadržaj izložbe podijeljenje u čak devet cjelina, predstavila je načelnica Istorijskog arhiva u Kotoru, mr Snežana Pejović istavkavši da njenu osnovu čine brojni dokumneti iz privatnog arhiva advokata dr Aleksandra Mitrovića iz Herceg Novog koji je bio dobrovoljni branilac optuženih vođa pobune pred prijekim Vojnim sudom u Kotoru. Izložba obuhvata i arhivsku građu koju su Pomorskom muzeju svojevremeno poklonili kapetan Joips Apolonio sa Prčanja i Savo Đurović. Tu je i dio muzejskih predmeta koji se odnose na ovu tematiku, poput jednog od brodskih prozora sa krstarice SMS “Franz Joseph I”, municije brodskih topova, fotografija, zastava, mornarskih odora ili modela oklopnog krstaša SMS “Sankt Georg” na kome je počela pobuna 1.februara 1918. Eksponati govore o prvom sudskom procesu na kome su na smrt strijeljanjem osuđene vođe pobune František Raš, Jerko Šišgorić, Mate Brničević i Anton Grabar, drugom procesu pred redovnim Vojnim sudom na kome se sudilo ostalim istaknutim učesnicima pobune, a tu su i registry zatvorenika, sjećanja učesnika pobune , novinski članci i feljtoni pisani tokom narednih desetljeća o ovom značajnom događaju, te plakati i program povodom dosadašnjih jubileja pobune mornara u Boki Kotorskoj.

Sa otvaranja izložbe

“Arhivska dokumenta i muzejski predmeti kao opipljiva svjedočanstva o prošp/losti, uz sve ostalo, treba da nas podsjete i nauče da istorijski događaji nisu crno-bijeli, već da u svakom od njih postoji ono šo je između. Zato svako “čitanje” kulturnog nasljeđa uvijek iznova  donosi nove informacije i otkriva nove činjenice. A kada su u pitanju činjenice o ratnim dešavanjima, ona treba da nam pomognu da se oslobodimo klišea o podjeli na pobjednike i poražene. Jer, kulturna baština je ono što nas spaja i nikako ne treba da nas razdvaja”- istakla je Pejović dodajući da su protekle četiri godine u Evropi u muzejima i arhivima protekle u programima posvećenim obilježavanju 100. godišnjice Prvog svjetskog rata.

“Koncipirajuči ovu izložbu rukobodili smo se motom koji je Evropa postavila obilježavajući vijek od Prvog svjetskog rata, a to je da se ova užasna stradanja sagledaju iz ugla “malog čovjeka” – pojedinca koji je protivno svojom voljom, bio zahvaćen ratnim vihorom i interesima velikih sila.”-naglasila je Pejović. Ona je istakla da nas je ovaj jubilej “još jednom podsjetio da je dio današnje crnogorske obale, bio vjekovima područje na kojem su boravile I susretale se velike imperije i države, odnosno razni narodi, religije i običaji”.

“Oni su ostavili značajan trag na našem materijalnom  nematerijalnom kultunom nasljeđu. Zato je važno da upravo preko tih dokaza i svjedočanstava o našoj bogatoj istoriji u Crnoj Gori, gradimo svoj put ka drugima, ka Evropi i svijetu, sa sviješću da je ovo stoljećima staro kulturno nasljeđe koje se sačuvalo u Kotoru, nezaobilazan kamenčić u velikom mozaiku evropske i svjetske istorije.”- zaključila je načelnica kotorskog Istorijskog arhiva.

Sa otvaranja izložbe

Admiral Bokeljske mornarice, prof.dr. Antun Sbutega, osvrnuo se na lična sjećanja na razgovore sa svjedocima ili učensicima istorijskih dešavanja iz februara 1918. – radiotelegrafiste sa “Sankt Georga”, Prčanjanina Antonia Đurovića, tadašnjeg praškog studenta a kasnijeg admiral Bokejske mornarice, dr Rudolfa Guinio-a, te prevestveno prčanjskog župnika, don Nika Lukovića koji je kao austro-ugarski vojni kapelan, 1918. bio ispovjednik i onaj koji je duhovno pripremio četvoricu osuđenih mornara na smrt strijeljanjem.

“On je imao dužnost da kao vojni kapelan, provede njihov posljednji dan sa osuđenim Rašom, Šišgorićem, Grabarom i Brničevićem, da ih ispovijedi, duhovno pripremi za smrt i otprati na strijeljanje. Posebno su me tada iz don Nikove priče, impresionirali detalji sa strijeljanja kada je njihova krv, poprskala njegov svešteničko ruho”- istakao je dr Sbutega.

Nakon otvaranje izložbe, u prostorijam Istrojskog arhiva upriličena je i prezentacija projekta obnove spomeničkog kompleksa strijeljanim vođama pobune mornara, kod groblja u Škaljarima.

Dani Grčke u Herceg Novom

0
Dani Grcke

Dani Grčke, sljedeći je program u okviru 49. Praznika mimoze koji organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest.

Program Dani Grčke održaće se u utorak i srijedu, 13. i 14. februara, i nastavlja prošle godine uvedenu praksu da se na Prazniku mimoze predstavi dio kulture neke od zemalja koje su povezane sa Herceg Novim i Crnom Gorom.

“Ambasada Grčke rado učestvuje u svim manifestacijama koje imaju za cilj promociju grčkog jezika i kulture i sa velikim zadovoljstvom se odazvala pozivu za dvodnevno učešče u Prazniku Mimoze u Herceg Novom i prilici da promoviše grčku kulturu“, kazao je Theodoros Michalopoulos savjetnik u Ambasadi Grčke.

Za prvo veče u okviru Dana Grčke, 13. februara u 20 časova, u prostoru Gradske kafane, planirano je veče grčke gastronomije i muzike.

Sljedećeg dana u maloj Sali Dvorane Park u 20 časova će biti prikazan film režisera Grigorisa Karantinakisa, “Haritonov hor” koji je između ostalog pobijedio na svjetski poznatim filmskim festivalima u Solunu i Aleksandriji.

Na projekciju filma „Haritonov hor“ ulaz je besplatan.