Australija je danas obećala pola milijarde australijskih dolara (312 miliona eura) za zaštitu Velikog koralnog grebena.
Najvećm koralnom grebenu na svijetu prijeti potpuno izbjeljivanje korala usled klimatskih promjena i povećanja temperature mora.
Premijer Australije Malkolm Tarnbul rekao je da će biti izdvojeno više od 500 miliona australijskih dolara za poboljšanje kvaliteta vode, borbu protiv predatora i uvođenje mjera za očuvanje, prenosi Beta.
“Ovo je najveća investicija u cilju zaštite grebena”, rekao je premijer, dodajući da će taj novac omogućiti očuvanje Velikog koralnog grebena, ali i 64.000 radnih mjesta koja zavise od njega.
Veliki koralni greben privlači milione turista i nacionalnoj privredi godišnje doprinosi sa 6,4 milijarde australijskih dolara.
Veliki koralni greben se nalazi se u Koralnom moru blizu obale Kvinslenda, na sjeveroistoku Australije.
Vlada je u četvrtak bez rasprave, donijela odluku o Izmjeni i dopuni Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2016-18. godina, za dvije lokacije na teritoriji Opštine Tivat kojima je udovoljila želji dva velika strana investitira – kompanija Adriatic Marinas i Luštica Development.
Kabinet prmijera Duška Markovića dao je zeleno svjetlo na predlog koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da se za ovu sezonu u formi prirvenmenih objekata na obali, omogući Adriatic Marinasu da u kompleksu Porto Montenegra napravi helipad – mjesto za slijetanje i uzlijetanje helikoptera, dok je Luštici Develpment omogućena gradnja privremenog objekta za smještaj državnih administrativnih službi na novom pomorskom granilnom prelazu u njihovom turističkom resortu Luštica Bay, na obali zaliva Trašte.
Helipad je znatno jednostavniji objekat od helidroma koji je podrazumijeva čitav niz pratećih infrstarukturnih, sigurnosnih i bezbjedonosnih sadržaja za naesmetano odvijanje helikopterskih operacija. Porto Montenegro je prije dvije gdoine uz više nego milionska ulaganja, napravio helidrom u istočnom dijelu tog kompleksa, neposredno uz tivatski veliki Gradski park i objekte OŠ „Drago Milović“, Srednje škole „Mladost“ i međunarodne škole Knightsbridhge, ali nije dobio zeleno svjetlo od Agencije za civilno vazduhplovstbo da u upotrebu stavi taj objekat jer je ACV smatrala da se sa te lokacije ne mogu na siguran načinodvijati operacije helikoptera, Zato je za ovu sezonu pribjegnuto jednostavnijem i jeftinijem riješenju da se bogatim gostima tog nautičkg kompleksa omogući da u neposrednu blizinu svojih stanova ili jahti dođu helikopterom, na način da će se na malom poluostrvu na samom sjeverozapadnom kraju Porto Montenegra, sagraditi helipad. Helipad se planira na poluostrvu između otvorenog bazena Porto Montenegro Yacht Cluba i tzv. oficirskog mula ispred zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu – sada upravne zgarde Adriatic Marinasa. Na toj lokaciji prethodno je godinama tokom rada Arsenala skladišten otpadni grit, a tokom izgradnje Porto Montenegra ovdje su bile smještene građevinske mašine i material za gradnju novih djelova obale te marine. Prema izmjenama plana privremenih objekata u zoni morskog dobra koje je prekjuče usvojila Vlada, na ovom sada neuređenom prostoru, tamponiranjem i asfaltiranjem, napraviće se helipad koji obuhvata uzletišni dio poluprečnika 12,5 metara, saobraćajnicu oko uzletišta širine 3 metra, prilaznu saobraćajnicu širine 6 i dužine 3 metra i tzv. ,,apron’’ – parking za helikoptere. Ipak, da bi se ova lokacija stavila u funkciju helipada, Porto će prethodno morati da pribavi saglasnost ACV-a i Ministarstva soabraćaja.
Mjesto na kojem ce se graditi novi pomorski granicni prelaz
Na Luštici, Vlada je izmijenila plan privremenih objekata za lokaciju Oblatno i omogućila postavljanje privremenog montaćmog objekta površine 390 kvadrata, za smještaj i rad policije, carine i ispostave Lučke kapetanije, na novom pomorskom graničnom prelazu što će profunkcionisati na obali zaliva Trašte, za potrebe novosagrađene marine Luštica Bay.
Kulturni centar Nikola ĐurkovićKotor / Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Gimnazijom Kotor organizuje predavanje Karneval u delima Miloša Crnjanskog i evropskih pisaca 20. vekadr Nataše Anđelković. Predavanje za profesore i učenike Gimnazije održaće se 03. 05. 2015. u 12 sati u amfiteatru Gimnazije.
Predavanje je zasnovano na naučnoj publikaciji Karneval identiteta, koja jenastala na osnovu autorkine doktorske disertacije. U njoj se, prema Bahtinovoj teoriji o karnevalizovanoj književnosti, dokazuje da dva romana Miloša Crnjanskog (Dnevnik o Čarnojeviću i Druga knjiga Seoba) i četiri romana koja reprezentuju evropski kontekst istog vremenskog rapona (Senilnost Itala Zveva, Čarobni brijeg Tomasa Mana, Majstor i Margarita Mihaila Bulgakova i Aleksandrijski kvartet Lorensa Darela), pripadaju istoj žanrovskoj tradiciji. Pokazuje se da su to djela u kojima je karnevalizacija dominantan element njihove strukture i stila. Kako se u tematsko-motivskom i značenjskom kontekstu u svim ovim modernističkim djelima, kao ključno, izdvaja pitanje identiteta (junaka, društva, samog djela), autorka sugeriše i mogućnost izdvajanja novog teorijskog pojma i stilskog postupka, koji naziva karnevalizacija identiteta.
Nataša Anđelković je rođena u Beogradu. Diplomirala je 2001. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za Srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću. Na istom fakultetu, magistrirala je 2006. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Odnos karnevalizacije i oblikovanja identiteta u ’Drugoj knjizi Seoba’ i ’Dnevniku o Čarnojeviću’ Miloša Crnjanskog i evropski kontekst“ odbranila je 2016. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Urednica je u izdavačkoj kući Plato. Piše književnu kritiku za mnoge časopise i dnevne listove.
Fontana – ribnjak u parku bivšeg hotela Boka u centru Herceg Novog ne radi, zapuštena je, bez ribica i mogla bi postati izvor zaraze. Park oko čijeg vlasništva je u toku sudski postupak pripada kompaniji Vektra Boka biznismena Dragana Brkovića, ali je on ustupio Opštini Herceg Novi na korišćenje pod uslovom da se brine o njegovom održavanju.
Fontana sa statuom boginje lova Diane, rad Pietra Palavićinija koji je od 1921. godine, živio i radio u Beogradu i bio jedan od osnivača Umjetničke grupe Oblik, izgrađena je početkom 20. vijeka kada je formiran park oko hotela Boka koji je izgrađen 1913 godine. Bokin park zvali su i “Botanički vrt Jadrana”, jer je u njemu bilo blizu 200 biljnih vrsta sa svih kontinenata.
U svoje vrijeme hotel je bio među najluksuznijim na Jadranu o čemu svjedoče i tadašnji gosti. Jednog ljeta u njemu je odsjela i bivša jugoslovenska kraljica Marija Karadđorđević koja se odmarala u Herceg Novom.
Hotel je imao 43 sobe, “centralni ogrijev i vrući kupelj” i na Sajmu turizma u Parizu 1932. godine osvojio je zlatnu medalju za “komfor i uslugu”.
Hotel Boka stradao je u zemljotresu 1979. godine, nešto kasnije zgrada je srušena i od tada počinje propadanje i parka.
Prije dvije i po godine fontana ribnjak je rekonstruisana, a vrijednost radova koje je izvela firma „Hidrotermo solar iznosila je 6.700 eura. Bila je planirana ugradnja sistema za dovod i prečišćavanje vode, instaliranje osvetljenja i popločavanje unutrašnje strane fontane.
Vektra Boka koja je kupila većinski paket akcija HTP Boka postala je vlasnik parka. Međutim nasljednici porodice srpskog biznismena Nikole Stankovića koji je 1940 godine kupio hotel sa parkom traže povraćaj imovine. Hotel je nacionalizovan poslije Drugog Svjetskog rata i dat na upravljanje HTP Boka. U korist nasljednika Stankovića donesena je prvostepena sudska presuda, a sada je u toku razmatranje podnijetih žalbi.
Otoci Hvar i Brač doprinijeli su da se Hrvatska nađe na prestižnoj listi UNESCA, kao jedna od 7 zemalja mediteranske prehrane. Posljednjih par godina počela se podizati svijest da treba dalmatinsku kuhinju nuditi kao hrvatsku inačicu mediternske kuhinje.
U organizaciji Udruge hvarskih vinara u Jelsi je održan Okrugli stol, na temu očuvanja mediteranske prehrane na otoku Hvaru.
Mediteranska prehrana je cijeli jedan sklop, jedna sinteza običaja, načina života, način zaštite okoliša, koja nam prikazuje kako je nekoć čovjek živio i daje nam impute kako bi čovjek danas trebao živjeti, smatra Mladen Kuhar iz Ministarstva kulture.
Iako Hvarani žive mediteranski stil života, čini se da ta činjenica nije dovoljno valorizirana u turističkom smislu. Turističke djelatnosti koje traju samo par mjeseci godišnje, treba shvatiti kao kanal za distribuciju otočnih proizvoda.
Mediteranska prehrana treba biti shvaćena kao model podizanje kvalitete života 12 mjeseci na otoku. Na neki način treba čuvati taj ugodan život Mediterana. Mi doista jesmo – prostor čežnje velikog dijela Europe i to od kraja 19 stoljeća, kaže Jelena Ivanišević, Institut za etnologiju i folkloristiku.
Pitanje poljoprivredne proizvodnje hrane od izuzetne je važnosti za održivost otoka. Najzastupljenija je vinova loza koja je vrlo zahtjevna kultura. Ovo je period u godini kada počinje vegetacija, kada počinje borba između prirode i vinogradara. Posljednih se godina na otocima uočava trend rasta obiteljskih proizvođača, koji se udružuju. Njihovi su proizvodi malih serija i visoke kvalitete, a vezani su uz tradiciju i baštinu.
Potrebno je naučiti našu djecu da proizvoditi poljoprivredne proizvode može biti nešto zanimljivo. Nema većeg zadovoljstva nego kad stvorite nešto sami, poručuje Ivana Krstulović Carić, Udruga hvarskih vinara.
U staroj školi u Pitvama planira se otvaranje Muzeja hvarskog vina. Ovog ljeta održat će se 3. Festival mediteranske prehrane, koji interpletira našu baštinu i tradiciju na jedan nov i suvremen način. A trendovi u turizmu pokazuju da se upravo to traži: izvorno, originalno i autohtono.
Budvanske Karnevalske majske večeri počele su povorkom kroz Petrovac – “abrumom”, a do 6. maja na manifestaciji će učestvovati više od 50 karnevalskih grupa sa oko 1.200 učesnika iz raznih zemalja.
Aktivisti NVO “Feštađuni” u kostimima i sa maskama prodefilovali su sinoć kroz Petrovac uz zvuke “Gradske muzike”, pozdravljali mještane, vlasnike restorana i turiste i dijelili pozive na karneval u Budvi.
Predsjednica NVO “Feštađuni” Marija Pjerotić rekla je novinarima da je “lijepo da i Petrovac ima feštu i da je večerašnji abrum podsjeća na početak karnevala u Budvi”.
“Petrovčani to treba da prihvate i da se potrude, nije ni nama bilo lako kada smo počinjali, ali smo bili uporni i napravili jedan od najvećih karnevala u regionu”, ocijenila je Pjerotić.
Ona je dodala da se sve radi za turiste i da njima “ne treba dati samo more i sunce, već i zabavu”.
“Kada dođu i kada osjete ovo lijepo more i lijepe plaže i još im priuštite pravu mediteransku manifestaciju, gdje mogu da igraju i da pjevaju i da uživaju uz maske, oni će da odu i da pričaju o tome, a mislim da je to najveći i najjači marketing za Budvu, Petrovac ali i za Crnu Goru”, istakla je Pjerotić.
Vlasnik restorana “Tramontana” Dragan Šepelj koji je uz hranu dočekao povorku, rekao je da vjeruje da će Petrovčani prihvatiti poziv i uključiti se u organizaciju karnevala.
“Nema razloga da to ne bude i mislim da je takva praksa trebalo da se uvede, jer je ovo izuzetno dobar pokušaj organizatora karnevala i treba da nastave u tom pravcu”, ocijenio je Šepelj.
Prema riječima jednog od “Feštađuna” Gorana Vidakovića “abrum” se prvi put održava u Petrovcu, a zadovoljan je reakcijama ljudi.
“Vidim da su iznenađeni i oduševljeni ali to je i bio naš cilj, da ih pokrenemo i podignemo, da prošetamo ulicama sa muzikom i malo se proveselimo”, istakao je on.
Špiro Danilović, znameniti pomorski kapetan i gradonačelnik Herceg Novog od 1862.do 1865.godine, dobio je bistu u Đenovićima na hercegnovskoj rivijeri. Bistu su otkrili dječaci Uroš Danilović, kapetanov daleki potomak i mali admiral Bokeljske mornarice Luka Kovačević.
Kapetan Špiro je iz bratstva Danilović, koje se pominje u arhivskoj dokumentaciji iz 1693. godine, kao i da je za zasluge u Morejskom ratu i učešću u oslobođenju Herceg Novog 1687. godine ovo bratstvo dobilo zemljište i kuće od moćne Serenisime, a 1718. godine imanje u Miočeviće (Kumbor), Brajge (Baošić) i uvali Pokrivenik (Đenovići). Nekoliko godina kasnije Danilovići plove kao pomorski trgovci sa barkama i gaetama do obližnjih luka van Boke Kotorske. Kasnije posjeduju veće brodove obalne plovidbe. Prvi kapetan duge plovidbe ovog bratstva bio je Špiro Danilović koji je tokom svoje karijere brodio iz Odese za Trst i London, od Trsta za Hamburg i Sankt Petersburg, ka sjevernim lukama Evrope, preko Atlantika za Njujork i za Rio de Žaneiro. Od 1844-1855 godine zapovjeda brodovima kapetana Marka Kvekića: brigantinom “Occidente”, barkom “Henriette” i brigantinom “Genio Specolatore”. Gubitkom jednog broda (zarobljen u ratnim sukobima) kapetan Špiro biva prisiljen da počne da radi kao kontrolor u Lučkoj kapetaniji Meljine. Špiro Danilović je nosilac Zlatnog krsta za civilne zasluge, zapisao je kustos Pomorskog muzeja u Kotoru, Petar Palavršić.
Uz otkrivanje biste znamenitom kapetanu organizovan je i prigodan program na kome je govorio potomak slavnog kapetana, pomorski kapetan Tiho Danilović, a bili su prisutni predstavnici hercegnovske opštine, članovi Bokeljske mornarice, podružnice Herceg Novi. pravoslavnog i katoličkog sveštenstva, a bistu su osveštali protojerej Radomir Nikčević, paroh Radovan Tomović i jerej Nebojša Vulović.
Bista je rad akademskog vajara Dragana Dimitrijevića iz Beograda.
Priprema:
Ribu posolite, popaprite i začinite ljutom paprikom. Sve ih uvaljajte u brašno. U vatrostalnu posudu posložite pobrašnjenu ribu i sve stavite u zagrijanu peć. Pecite na temperaturi od 250°C oko 15 min. Ribu izvadite na čist papir i poslužite.
Institut za biologiju mora u petak su posjetila djeca vrtića “Radost” iz Kotora. Djeca su upoznata sa radom i značajom ove institucije u očuvanju flore i faune.
Održane su prezentacije o biljkama i životinjama koje žive u moru kao i važnosti te načinu njihovog očuvanja. Takođe, imali su priliku da se upoznaju sa roniocem i neophodnom ronilačkom opremom.
Djeca su bila u prilici da vide morske organizme (školjke, ježeve, morske krstavce…) koje je ronilac obezbijedio.
Evropski parlament (EP) pokrenuo je u srijedu inicijativu prema Evropskoj komisiji koja bi mogla drastično smanjiti prijevare u vezi s kilometražom rabljenih automobila, a najizglednije rješenje se čini preuzimanje belgijskog modela na razini EU-a koji je tu vrstu prijevara smanjio za čak 97 posto.
Odbor za promet Europskog parlamenta izglasao je izvješće koje je sastavio zastupnik Ismail Ertug, član njemačkog SPD-a.
Ono bi se uskoro trebalo naći na glasovanju na plenarnoj sjednici EP-a. Parlament ima pravo tražiti od Europske komisije, institucije koja je nadležna za predlaganje pravnih akata Unije, da pokrene zakonodavnu aktivnost u određenom području.
Odbor za promet je naručio stručnu studiju o manipulacijama s brojačima prijeđenih kilometara u automobilima. Takve su studije obvezne kada Europski parlament pokreće zakonodavnu inicijativu i njima se nastoji dokazati dodana vrijednost određenog zakonskog prijedloga na razini Unije.
Studija procjenuje da je kod od pet do 12 posto rabljenih automobila prosječno smanjen broj prijeđenih kilometara na razini nacionalnih tržišta u članicama EU-a. No, kod rabljenih automobila koji se prodaju iz jedne članice u drugu to se penje čak do 50 posto.
U Poljskoj, najvećem nacionalnom tržištu rabljenih automobila u EU, procjenjuje se da čak 90 posto uvezenih rabljenih automobila nema korektno prikazanu kilometražu. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila, a procjenuje se da jedna trećina tih automobila ima smanjenu kilometražu.
Tim problemom znatno su pogođenije nove članice EU13, dok je u starim članicama EU15 to znatno rjeđi fenomen, čak za dva i pol do tri puta.
Smanjivanjem broja prijeđenih kilomatara umjetno se povećava vrijednost automobila, a studija pokazuje da se to povećanje kreće, ovisno o kategoriji vozila između dvije i pet tisuća eura po automobilu.
Osim umjetno povećene vrijednosti, još je niz negativnih posljedica – skuplje i neodgavarajuće održavanje takvih automobila te smanjena sigurnost na cestama.
Ekonomske štete izazvane tom nezakanitom pojavom procjenjuju između 5,6 i 9,6 milijardi eura na razini EU-a. Povjerenje u tržište rabljenih automobila najniže je među svim tržištama roba u EU-u.
Taj problem je vrlo uspješno riješila Belgija koja je još 2006. uvela sustav nazvan Car-Pass. Riječ je centraliziranoj bazi podataka, u koju se upisuje broj prijeđenih kilometara prilikom svakog posjeta auto-servisu ili vulkanizeru.
Čak i kod najmanjih intervencija, poput zamjene žarulja, u radionici su zakonski obvezni unijeti prijeđene kilometre u bazu podataka. Tako se mogućnost manipulacije s prijeđenom kilometražom smanjuje na minimum.
Prodavatelj rabljenog automobila dužan je na zahtjev potencijalnog kupca predočiti najsvježiji izvod iz Car-Passa, iz kojeg je lako vidljiva svaka moguća nelogičnost u vezi s prijeđenom kilometražom. Prema procjenama, u Belgiji je taj fenomen smanjen za čak 97 posto. Sličan sustav donijela je i Nizozemska.
Problem je što ta baza podataka na prati automobil kada napusti belgijsko tržište. Stoga se u izvješću koje je izglasano na Odboru za promet kao prva opcija predlaže uvođenje sustava sličnog Car-Pass u svim članicama EU-a.
Kao jedna od podvarijanti te opcije predlaže se uvođenje obveznog certifikata s prijeđenim kilometrima za svaki automobil koji se prodaje u inozemstvo, a druga podvarijanta je obvezna razmjena informacija između zemalja članica.
Druga predložena opcija je da se u novoregistrane automobile ugrade takva tehnološka rješenja koja bi onemogućila manipulacije s brojačem kilometara. Ta je opcija znatno skuplja i manje efikasna, a osim toga svaki zaštitni sustav kad-tad bude probijen.
Pod pretpostavkom da bi takvo tehnoško rješenje smanjilo prijevare za 70 posto, to bi, prema procjenama, europskoj ekonomiji donijelo profit od 6,1 milijarde eura.
Kod prve opcije, ako bi efikasnost bila na europskoj razini kao u Belgiji, europska ekonomija bi profitirala u iznosu od 8,51 milijardi eura.
Studija pokazuje da je 2014. 2,4 milijuna rabljenih auotomobila uvezeno u jednu iz druge zemlje članice EU-a. Najčešće se manipulira s prijeđenim kilometrima kod automobila koje poduzeća stavljaju na raspolaganje svojim zaposlenicima, zatim kod privatnih automobila s puno prijeđenih kilometara, kod lakih dostavnih vozila, taksi vozila te automobila koji su bili u vlasništvu rent-a-car agencija.
Car-Pass je proveo istraživanje u pet zemalja članica – Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Nizomeskoj, koje je pokazalo, prema blago konzervativnoj procjeni, da se rabljenim automobilima prosječno skine oko 60.000 prijeđenih kilomatara.
