ABYSS Dubrovnik centar za ronjenje i sportove na vodi, Sunsail i ACI Marina Dubrovnik, i ove godine su obilježili Dan planeta zemlja ekološkom akcijom čišćenja podmorja.
Kako ukazuje Antun Perušina, rezultati akcije “EKO ACI Marina Dubrovnik 2018.” vidljivi su na slikama, a od pronađenog smeđa izdvajaju čak 73 komada kolica iz obližnje trgovine, kontejner za smeće od 1100 litara te dvije trokolice, piše DV
Kolica u more
U akciji su uz ABYSS-ove zaposlenike, prijatelje i goste iz Nizozemske i Švedske sudjelovali ronioci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, članovi klubova: REK Hvidra Split, RK Crveno jezero Imotski, ŠREK Vidra Ljubuški, SEUH Mostar, RK Leut Mostar, RK Explorer Sarajevo, ERK Malo more Komarna.
Ukupno 1.224 zvanično prijavljenih turista trenutno borave na području Tivatske rivijere, što je 8 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine- saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.
Od ukupnog broja gostiju, njih 1.201 je iz inostranstva, dok su samo 23 turista iz Crne Gore.
Tivatski hoteli ugostili su ukupno 299 posjetilaca, dok 925 turista koristi usluge izadavalaca privatnog smještaja.
15. Proljetnji kongresa Evropske akademije dermatovenerologa, „15. EADV Spring Symposium“ će se, u organizaciji Evropske akademije za dermato-venerologiju, održati u kongresnim centrima hotela Splendid i hotela Mediteran u Bečićima od 03 – 05. maja Ceremonija svečanog otvaranja održaće se na prostoru otvorenog bazena hotel Splendid 03. maja 2018. sa početkom u 18 sati.
Kongresu će prisustvovati preko 1.500 ljekara dermatovenerologa iz čitavog svijeta, a predavanja će održati najeminentniji predavači iz Evrope i svijeta.
Ovo je najveći naučni skup koji je do sada organizovan u Crnoj Gori, koji predstavlja veliki uspjeh za dermatologe Crne Gore i regiona, kao i medicinske nauke u Crnoj Gori.
Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je nagrade u kategoriji Uticaj na razvoj lokalne zajednice (Social Impact Award) u domenu društveno-odgovornog poslovanja, na prestižnom 9. Sarajevo Business Forum-u.
„Kao predstavnici jednog od glavnih privatnih investitora u Crnoj Gori, mi prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti – marina za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro se razvija u sinergiji sa lokalnom zajednicom, od gradske infrastrukture, valorizacije kulturnog i istorijskog nasljeđa do brendiranja Tivta kao omiljene destinacije na Mediteranu. Do sada je u projekat Porto Motnenegro uloženo preko 550 miliona eura“- istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata, kojoj je priznanje dodijeljeno u Skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Tema devetog SBF-a bila je Jedna regija - jedna ekonomija, a organizatori ističu da se ovim forumom dokazuje moguća saradnja između vlada i privatnog sektora, te da je to put do uspjeha. Ove godine na SBF-u je bio rekordan broj učesnika, njih 1.800 koji dolaze iz 50 zemalja svijeta.
„SBF pod motom “Jedna regija, jedna ekonomija” ima veliku zastupljenost regionalnih lidera. Sarajevskim forumom želimo pokazati da imamo odličan region sa ogromnim potencijalima. Ujedno želimo potvrditi da su saradnja vlada i privatnog sektora, odnosno privatno-javno partnerstvo, mogući put naprijed u regiji i svijetu“ – naveo je direktor BBI Banke Amer Bukvić koji je zvanično otvorio deveti po redu Sarajevo Business Forum.
Istraživački tim Instituta Plavi svijet protekla je dva dana proveo istražujući dobre dupine (Tursiops truncatus) u sjevernoj Dalmaciji. Istraživanja se provode u višegodišnjoj suradnji s javnim ustanovama „Nacionalni park Kornati“ i „Park prirode Telašćica“.
Tijekom dva dana terenskog rada, zabilježeno je pet opažanja dobrih dupina – na krajnjem jugu Kornatskog akvatorija i uz zapadnu obalu Dugog otoka, unutar područja Parka prirode Telašćica.
plavi-svijet-dobri-dupini
– Prikupljeni podaci pridonijet će utvrđivanju prostorne rasprostranjenosti i sastava pojedinih zajednica dobrih dupina na ovom području te stjecanju novih saznanja o njihovoj međusobnoj povezanosti i interakcijama. Osim impresivne ljepote krajolika, divili smo se i bogatoj bioraznolikosti područja pa smo uz veliki broj dupina, fotoaparatom zabilježili i mnoge druge zanimljive morske organizme. Uživajte u fotografijama i naučite ponešto o njima! – poručili su iz Instituta Plavi svijet.
Polemični tonovi i emotivni nastupi građana, ali i rezervisanost lokalne uprave koja je na sve načine nastojala da se distancira od ovog projekta, obilježili su danas javnu raspravu o nacrtu Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu priojekta „uređenja obale i kupališta“ na Ponti Seljanova, a koga namjerava da realizuje kompanija „Sea Trade“ iza koje stoji ruski kapital.
Na oko 6.700 kvadrata „Sea Trade“ ovdje želi da uredi kupalište sa ukupno čak 252 ležaljeke, ugostiteljski objekat sa terasama, infrastrukturni objekat, naspe plaže novim pijeskom, izgradi betonske zidove u mou koji će spriječavati da valovi odnesu pijesak, te uredi zelene i javne površine. Projekat za takve namjere investitora već je završila ekipa predvođena arhitektom iz Kotora Ivanom Miloševićem. Iako se on i mnogim aspektima protivi urbanističko-tehničkim uslovima koje je izdala Opština Tivat i riješenjima iz Državne studije lokacije. projekat rađen po željama „Sea Tradea“ je već dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte u MORT-u. Taj podatak koji je danas prvi put saopštila sekretarka za zaštitu životne sredine Tanja Jelić, ogorčio je prisutnih nekoliko desetina građana koji su konstatovali da se nastavlja centralističko gospodarenje sa prirodnim resursima Tivta na štetu njegovih žitelja. Građane su posebno revoltirale ocjene iz Elaborata o procjeni kojeg je uradila podgorička firma „Paming“ da se nasipanjem plaža i gradnjom novih betonskih ponti neće ozbiljnije ugroziti morski ekosistem, kao i da projekat „neće značajnije uticati na lokalmo stanovništvio“ iako će najveći dio sada prirodnog kupališta ubuduće biti pretvoren u plažu na kojoj se plaća korišćenje mobilijara, a javno šetalište držati pod 24 satnim video nadzorom radi „bezbjednosti“ novog ugostiteljskog objekta.
Iznoseći niz primjedbi na Elaborat, ali i na projektno riješenje, Jelić je kazala da su arhitekte izašli iz obuhvata za koji je Opština izdala UTU, kao i da se ovaj projekat razlikuje od idejnog riješenja za uređenje Ponte Seljanova koje je prije nekoliko godina uradilo „Morsko dobro“.
„DSL predviđa znatno veće betioniranje obale i širenje šetališta, a mi smo najbolje balansirali između toga i potrebe da se ne nasipa i širi obala. Da smo slijepo slušali DSL bila bi katastrofa“- kazao je Milošević koji je na primjedbu da su na želju investotora kod materijalizacije prednost dali betonu, vještačkim materijalima, metalu i staklu u odnosu na kamen i drvo karakteristične za Boku, kazao da „on jeste rođen u Kotoru, ali srećom nisam tu i ostao nego sam malo vidio svijeta i ponešto tamo naučio“.
Ponta Seljanova planirano rijesenje
Anastazija Lašmanova, direktorica „Sea Tradea“ kazala je da su oni kupili objekte dosadašnjih ugostitelja na Ponti i naslijedili njihove ugovore sa „Morskim dobrom“ za narednu godinu, kao i da namjeravaju „očistiti smeće i nered“ na Ponnti i uljepšati je.
„Ležaljke se mještanima neće naplaćivati a više od 30 odsto plaže je rezervisano za lokalno stanovništvo“- kazala je Lašmanova pokazujući dio rezervisan za mještane – u korenu rta Seljanovo sa njegove istočne strane, daleko od plaže kod svetionika na kojoj su odrasle generacije Tivćana. Na primjedbu opštinara da taj dio uopšte i nije uveden u plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra, niti je za njega raspisivan oglas za davanje u zakup, Lašmanova je samo lakonski odgovorila – „ne brinite, biće to završeno!“
Postojeci izgled Ponte Seljanova
„Jedini razlog nasipanja mora radi širenja plaža je zarada investitora koji to ne radi da nama bude ljepše, već da on uzme novac. Nasipanje plaža će pogubno uticati na morski ekosistem, neće više biti školjki žbogulja ni pilingrina“- kazao je mještanin Ilko Petković dok je Dragan Popadić poručio da je „jasan i nesporan interes investotora, ali se mi moramo zapitati gdje je u svemu javni i interes građana Tivta“.
„U Tivat su došli mnogi investitori i realizovali neke sjajne projekte, ali kako je krenulo mi ćemo ovdje možda imati para, ali više nećemo imati prostora, ni gdje da se okupamo“- kazao je Popadić naglašavajući da se 80 posto učesnika ankete Radio Tivta izjasnilo protiv projekta „Sea Tradea“ na Ponti Seljanova.
Aryan je sirijski izbjeglica koji pokušava da pređe iz Srbije u
Mađarsku, sa svojim ocem i mnoštvom drugih izbjeglica. Nakon neuspjelog
pokušaja i hapšenja, nađu se u mreži cinizma i korupcije.
2. OSVETNICI: RAT BESKRAJA
Očekujte neočekivano sa svim voljenim herojima okupljenim na novom
zadatku.
U filmskom putovanju bez presedana srešće se svi likovi Marvelovog
filmskog univerzuma. Karte će biti položene, po posljednji put i to na
ultimativni, najsmrtonosniji način do sada. Osvetnici i njihovi
saveznici moraće da budu spremni da žrtvuju sve u pokušaju da savladaju
moćnog Tanosa, prije nego što on uništi cio univerzum.
3. IGRA ISTINE
Iz Blumhouse Productions (Srećan Dan smrti, Podijeljen, Bježi!) stiže
nam novi napeti i zastrašujući triler.
Naizgled bezazlena igra, u kojoj se pred takmičare postavlja pitanje da
li će da prihvate izazov ili da odgovore istinito na zadatak koji im
daju drugi učesnici u igri, postaje smrtonosna. Neko, ili nešto počinje
da proganja grupu drugara, koji na posljednjem proljećnjem raspustu pred
upis na fakultet, koji provode u Meksiku, započinju ovu igru. I to
nešto, kažnjava svakog ko slaže ili ne odgovori na izazov, a kazna je
smrt.
Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat, u partnerstvu sa projektom ,,Razvoj niskokarbonskog turizma”, realizuju program podsticaja za dodjelu međunarodnih ekoloških sertifikata za hotele:EU Eko znak i Travelife.Tokom trajanja javnog poziva „Učinimo Tivat održivom turističkom destinacijom“, četiri tivatska hotela su iskazala interesovanje za dobijanje sertifikata: „Helada“, „Magnolija“, „Palma“ i „Astoria“. Već pomenuti partneri na ovom programu su postigli dogovor da do kraja 2018.ova četiri hotela, koja su ušla u program podsticajih mjera,usklade svoj rad sa principima „zelenog“ poslovanja, te daoznaku kvaliteta dobiju besplatno, zahvaljujući udruženim sredstvima partnera.
Odabrani hoteli će imati prednosti u dobijanju pečata kvaliteta svog poslovanja, kroz finansijsku podršku u dijelu oslobađanja od plaćanja revizorskog pregleda, registracije i članarine, što će biti obezbijeđeno iz fondova partnera. Takođe, menadžementu i zaposlenima biće obezbijeđena tehnička podrška u cilju ispunjavanja kriterijuma za dodjelu sertifikata. Finansijsku podršku programu pružaju opštinski Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo, Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Turistička organizacija Tivat.
Ekološki sertifikat podstiče odgovorno poslovanje, zaštitu životne sredine i racionalno korišćenje resursa uz ublažavanje negativnih posledica klimatskih promjena u turističkom sektoru, dok hoteli dobijaju potvrdu garancije održivog poslovanja.
Kriterijumi koje hoteli moraju ispuniti odnose se na principe i politike zaštite životne sredine, racionalno korišćenje energije i vode, promociju ponude aktivnog turizma i zdravih stilova života, saradnju sa lokalnom zajednicom, stalne obuke osoblja i zajedničke aktivnosti sa gostima i posjetiocima.Sertifikovani hoteli troše manje, poboljšavaju ponudu i jačajudoživljaj destinacije. Posjedovanje sertifikata održivosti je komparativna prednost na međunarodnom tržištu, koja se posebno ogleda kroz saradnju sa globalnim tur operatorimai privlačenje turista iz zapadne i sjeverne Evrope, ali i sa udaljenih emitivnih tržišta.
Dodjela sertifikata održivosti za četiri tivatska hotela je značajan impuls održivom turističkom razvoju Crne Gore u cjelini,i nesumnjivo će podstaći i ostale turističke poslenike da djeluju u skladu sa prirodnim okruženjem.
Sportsko-rekreativni ribolov na Velikom Crnom jezeru u NP Durmitor počinje u nedjelju, 29. aprila i obavljaće se u vremenu od 8 – 19 časova.
Sportsko-rekreativni ribolov će se sprovoditi desnom obalom Velikog Crnog jezera i biće dozvoljen utorkom, srijedom, petkom i subotom u periodu od 14 – 19 časova, odnosno nedjeljom od 8 – 19 časova. Naglašavamo da dozvola za sportski ribolov važi samo uz ličnu kartu.
Vrste koje se najčešće mogu loviti su: pastrmka i zlatovčica. Pecanje se može obavljati jednim štapom pomoću vještačkih mušica i vještačkih varalica.
Visina naknade za obavljanje sportskog ribolova na Crnom jezeru iznosi 20 eura, a za članove Ribolovnog društva „Crno jezero“ iznosi 10 eura.
Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati NP Durmitor: npdurmitor@nparkovi.me, 052 360 228.
Kotor - Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
1 od 5
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Predstavnici Kotora, Mostara, Dubrovnika i Ohrida potpisali su Memorandum o prijateljstvu kojim je, kako je saopšteno, predviđeno zajedničko apliciranje ta četiri grada prema inostranim projektima i razmjena iskustva u oblasti kulture i sporta.
Gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, rekao je da mu je zadovoljstvo što su, dok se u toj opštini odvija sastanak Borda direktora Organizacije gradova svjetske kulturne baštine (Organization of World Heritage Cities OWHC), okupili gradove koji su u regionu prepoznati kao UNESCO-vi gradovi.
„Zadovoljni smo što su danas sa nama Dubrovnik, Mostar i Ohrid i što smo imali priliku da zajednički potpišemo Memorandum o prijateljstvu četiri grada. Siguran sam da je ovo putokaz za sve o načinu na koji treba da se unaprijeđuje saradnja između gradova regiona, posebno između onih gradova koji dijele zajedničke kako i vrijednosti tako i zajedničke probleme“, istakao je Jokić nakon potpisivanja memoranduma u Pomorskom muzeju.
On je ocijenio da je Memorandum prvi korak u tome što će tek da uslijedi, a to su, kako je pojasnio, zajednički projekti i nominacije prema međunardnim organizacijama „i zajednički nastupi ovih gradova prema onim organizacijama koje predstavljajuju adresu na koju možemo zajednički rješavati ono što su naši problemi“.
„Siguran sam da je potpisavanje Memoranduma temelj buduće saradnje i put koji će donijeti korist kako gradovima, tako i stanovnicima naših gradova“, kazao je Jokić.
Savjetnica gradonačelnika Mostara, Rada Komadina, kazala je da je potpisivanje Memoranduma o prijateljstvu četiri grada prvi korak ka njihovoj budućoj saradnji.
„Potpisivanjem ovog Memoranduma otvorili smo sve naše budući aktivnosti, a to je zajedničko apliciranje prema EU fondovima, razmjena iskustava koja se tiče istorijskog naslijeđa, iskustva koje ima grad Mostar do sada, a ujedno da vidimo koja iskustva imaju gradovi prijatelji“, ocijenila je Komadina.
Memorandum o prijateljstvu temelj buduće saradnje
Gradonačelnik Dubrovnika, Mato Franković, rekao je da mu je žao što do potpisivanja Memoranduma nije ranije došlo jer su, kako je pojasnio, brojni problemi i izazovi koji se nalaze pred UNESCO-vim gradovima, “koje zajednički možemo rješavati i jedni drugima sugerisati na koji način raditi“.
„Istovremeno, zajednički možemo pristupati evropskim fondovima, ali i drugim mogućnostima finansiranja raznih aktivnosti, i zajedničkom saradnjom u budućnosti, rješavati sve ono što mislimo da je važno – promovisati sport, i kroz razmjenu iskustava poboljšati našu postojeću infrastrukturu“, istakao je Franković.
On je rekao da su neke aktivnosti već započete kad je u pitanju održivi turizam.
„Kad je u pitanju upravljanje destinacijom, sa Kotorom vodimo vrlo aktivne razgovore o tome šta, kako i na koji način raditi u budućnosti po pitanju kruz gostiju, na koji način kontrolisati turizam, kako obnavljati spomeničku baštinu, tako da su započeti i prije razgovori, ovo je samo potvrda tog što smo već radili. Ovo neće biti samo potpis i stvari stvari neće ostati na tome, nego će se saradnja razviti u više različitih segmenata u predstojećim mjesecima“, kazao je Franković.
Gradonačelnik Ohrida, Jovan Stojanoski, rekao je da nakon potpisivanja Memoranduma o prijatelsjtvu očekuje da više sarađuju četiri grada i da, kako je naveo, zajednički razmjenjuju iskustva i nalaze rješenja za probleme.
„Imali smo izuzetno kvalitetne razgovore i podijelili smo dosta iskustva, dosta smo naučili jedni od drugih, i tako će biti ubuduće, kad su u pitanju projekti i naša četiri grada – da unaprijedimo saradnju kad su u pitanju privreda, turizam i kulturna i prirodna baština.
