Kotor – Tužilaštvo pokrenulo postupak protiv Dragomanovića zbog sumnje da je prijetio Jokiću

0
Srđan Dragomanović

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podnijelo je Osnovnom sudu u tom gradu optužni predlog protiv funkcionera kotorske DPS i bivšeg menadžera Opštine Kotor Srđana Dragomanovića, zbog sumnje da je prijetio gradonačelniku Vladimiru Jokiću (Demokrate).

„Pred ovim Tužilaštvom formiran je predmet protiv S.D. iz Kotora, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz čl. 168. st.1. Krivičnog zakonika povodom objavljivanja komentara na Facebook profilu dana 05.08.2017.g. Nakon sprovedenog izviđaja, državni tužilac Jovanka Čizmović podnijela je Osnovnom sudu u Kotoru, Optužni predlog protiv imenovanog zbog navedenog krivičnog djela“- potvrdila nam je portparolka ODT Kotor Tijana Čelanović.

Jokić je 6.avgusta prošle godine ODT-u podnio prijavu protiv N.N. lica iz Savjeta mladih DPS-a Kotor. Gradonačelnik je to uradio zbog kako je kazao, poziva na njegov linč koje je neko, u ime Savjeta mladih DPS Kotora, iznio na zvaničnoj fejsbuk stranici te organizacije početkom avgusta.

Naime, u polemici sa jednim od posjetilaca stranice, njen administator je napisao: ,,Viktorija, ukoliko ne poštuje pozitivne propise i još to radi svjesno, što je za Jokića i dokazano ne treba ga štedjeti nego linčovati. NIJE SVAKO TURE ZA VEZIRA!”

Jokić i Demokrate koje su odmah označile Dragonamovića kao autora sporne poruke, ovo su protumačili kao direktnu prijetnju kotorskom gradonačelniku. DPS inače, već mjesecima Jokića  optužuje da krši zakone, počev od toga da je u trenutku izbora za odbornika u SO Kotor Jokić navodno imao srpsko državljanstvo, do toga da navodno, protivno zakonu u opštinskoj upravi zapošljava kadrove bliske koaliciji Demokrate-DF-SDP-URA koja je na vlasti u Kotoru uz podršku SNP u lokalnom parlamentu.

Vladimir Jokić

Istog dana kada je ova priča objavljena u medijima, Nikola Pešić, predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore izvinio se „Vladimiru Jokiću i svim građanima kod kojih je poruka neodgovornog pojedinca postavljena na Facebook stranici Savjeta mladih DPS Kotor izazvala bilo kakvu vrstu nelagode”.

“Manir političke borbe Savjeta mladih DPS nijesu prijetnje bilo koje vrste političkim protivnicima, već isključivo snaga argumenata. Neodgovorno ponašanje pojedinaca nikako nije stav Savjeta mladih DPS, povlači za sobom zakonsku odgovornost, ali i odgovornost pred drugim kolegama u partiji koje svojim ponašanjem i u politici i u svakodnevnom životu mogu da posluže za primjer”- kazao je tada Pešić.

Srđan Dragomanović je nakon promjene vlasti u Kotoru razriješen dužnosti menadžera Opštine i od tada se on zvanično vodi kao neraspoređen, odnosno “kadar na raspolaganju”. Istekom perioda od šest mjeseci u tom status, po zakonu, sa njim se i formalno može raskinuti radni odnos u lokalnoj upravi, a prema našim nezvaničnim informacijama, DPS je Dragomanoviću već našao novi posao – mjesto zamjenika direktora Doma starih “Grabovac” u Risnu koje bi on trebalo da preuzme odmah pošto mu bude zaključena radna knjižica u Opštini.

“Nisam upoznat da je protiv mene Tužilaštvo podnijelo optužni predlog, niti sam o time ili eventualnom potvrđivanju optužnice obaviješten na bilo koji način”- kazao nam je Dragomanović istakavši da on ima dokaze da on nije autor sporne poruke na fejsbuku. On je dodao da je prije par dana za lične potrebe, sakupljao dokumnetaciju koja mu je potrebna za konkurisanje za posao i pritom je od suda dobio zvaničnu potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Jokić nije želio da komentariše postupke Tužilaštva prema Dragomanoviću.

Podrška za sektor marikulture i ribarstva

0
Uzgajalište ribe
Uzgajalište ribe

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo Javni poziv za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture, u skladu sa Agrobudžetom za 2018. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture.

Ovim Javnim pozivom podržavaju se uzgajivači ribe i školjaka sa mora, tj. preduzetnici ili privredna društva koji imaju dozvolu za marikulturu.

Prihvatljive investicije za podršku su: rekonstrukcija uzgajališta; izgradnja ili rekonstrukcija objekata za skladištenje hrane i skladištenje opreme; nabavka opreme za automatizaciju procesa uzgoja; nabavka opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbjednosti hrane i plasiranja proizvoda uzgoja na tržište; nabavka polietilenskih zaštitnih mreža radi zaštite uzgajališta od predatora i nabavka ili rekonstrukcija splava za operativni rad uzgajališta.

Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50% od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 7.000 €.

Podrška za modernizaciju profesionalne ribolovne flote
Ribari -foto Zoran Nikolić

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2018. godinu.objavilo je i Javni pozivi za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa – koča, zatim za modernizaciju ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa, kao i Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m LOA.

 

Izložba poznatih umjetnica Milene Šotre i Nade Stanić, povodom 8. marta

0

Izložba poznatih umjetnica Milene Šotre i Nade Stanić, povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena biće otvorena u Galeriji Josip Bepo Benković, 7. marta u 19 sati.

Postavku će činiti 23 slike iz galerijskog legata Milene Šotre i 15 skulptura Nade Stanić, koje je ustupila njena porodica. Izložbu će otvoriti novinarka i pjesnikinja, Ksenija Matović.

Kako je kazala v.d. direktorica Galerije i Muzeja, Ivana Palikuća, izložba dvije poznate umjetnice, čije je stvaralaštvo vezano za Herceg Novi i Boku Kotorsku, prigodna je prilika da se one, u susret Prazniku posvećenom ženama, predstave hercegnovskoj likovnoj publici.

Milena Šotra rodjena je 1909. godine u selu Pješivac kod Stoca. Slikarstvo je učila u Beogradu kod Bijelića i Dobrovića. Na putu za Ameriku, jednu godinu ostaje u Parizu gdje radi u Udruženju jugoslovenskih studenata i sa Vojom Dimitrijevićem pohađa časove slikanja kod Andrea Lota. U Americi je bila potpredsjednca Matice iseljenika, članica Saveza za iseljenička pitanja, publicistkinja i saradnica brojnih listova u SAD-u i Kanadi. Druži se sa poznatim ukrajinskim avangardnim vajarom Aleksandrom Arhipenkom, na čijoj slikarskoj školi u Vudstoku provodi dvije godine. U Beograd se vraća sa prvom grupom iseljenika-povratnika i aktivno se uključuje u javni i politički život. Radila je u “Tanjugu” i Sekretarijatu za inostrane poslove. Osnovala je  grupu “8. mart” sa kojom je često izlagala. Bila je član ULUS-a. Studijski je boravila u Francuskoj, Engleskoj, Sovjetskom savezu, Grčkoj, Belgiji, Italiji, Turskoj, Libiji, Švajcarskoj, Kanadi, Austriji, Švedskoj i Španiji.

Plakat

Nada Stanić završila je Umjetničku školu u Herceg Novom 1957. godine, u kojoj je jedno vrijeme radila kao nastavnica-asistentkinja. Bila je prva, a dugo vremena i jedina vajarka u crnogorskoj umjetnosti. Izlagala je samostalno u “Palati Sponza” u Dubrovniku 1962. godine, Pomirbenoj dvorani na Gospi od Škrpjela 1997, Dvorani Park 1998. godine. Dobitnica je nagrade Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti “13. novembar” 1969. godine i nagrade Hercegnovskog zimskog salona 1976. i 1983. godine.

Počelo povezivanje Neuma i unutrašnjosti BiH

0

Počinje izgradnja puta kojim bi se Neum spojio s unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. U jedini BiH gradić na moru, sada se može doći isključivo preko Hrvatske, što znači prelaskom dvije granice.

Međutim, kako se taj saobraćajni pravac počeo graditi prije više od 30 godina, mnogi misle kako je opet riječ o predizbornoj priči, kao i da će i radovi biti kratkotrajni. No, sada je finansijska konstrukcija zatvorena pa smetnji za izgradnju ne bi trebalo biti.

Brod po imenu „Kragujevac“ plovio je svjetskim morima prije skoro 100 godina

2
Brod Kragujevac – foto Na vodi

Zvuči nevjerojatno, ali Kragujevac je u prošlom stoljeću imao brod koji je nosio ime ovog grada. Za nevjericu je i to što je teretnjak izrađen u Engleskoj ponio ime grada kroz koji protječe samo plitka Lepenica.

Teretni brod „Kragujevac“ napravljen u South Shileds’u u Engleskoj 1920. godine i porinut je pod imenom „Ronda“ u vlasništvu firme „Bowring SS Co Ltd.“ iz Londona. Bio je dugačak 118 i širok 16,3 metra. Od 1946. godine nosi ime „Kragujevac“ i postaje vlasništvo „Jugoslavenske slobodne plovidbe“ iz Rijeke.

Njegova nosivost bila je zavidnih 8.233 tone. Parni motor je bio jačine od 2.500 konjskih snaga i davao je brzinu od 10 čvorova. Kasniji brodovi tipa „Empire“ koji su građeni od 1942. do 1944. godine po izgledu i veličini nisu odstupali od „Kragujevca“.

Vijest zvuči nevjerojatno zbog činjenice da je brod nosio ime grada kroz koji protječe samo Lepenica koja se ljeti može i pregaziti, ali kroničari tvrde da je u prošlosti ova rijeka bila plovna i da su njom brodile lađe.

Brod „Kragujevac“ je rashodovan 1960.

U Tivtu odmara 648 gostiju, šest posto više…

0
Tivat – foto Milan Grbic

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 648 zvanično prijavljhenih turista, što je 6 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.

Svi turisti koji sada borave u Tivtu su iz inostranstva, a nema gostiju iz Crne Gore. U hotelima boravi 95 gostiju, dok  su u privatnom smještaju 553 posjetioca.

ReLOaD projekat

Opština Tivat i projekat ReLOaD prirediće 5. i 6. marta u tom gradu za nevladine organizacije iz Tivta i sa teritorije Crne Gore obuku pod nazivom ,,Upravljanje projektnim ciklusom”.

Obuka se održava u sklopu regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Kako je saopšteno iz Sekretarijata za kulturu i druptvene djelatniosti Opptine Tivat, obuka ima za cilj da pomogne zainteresovanim NVO da se što bolje pripreme za pripremu i vođenje projekata kojima bi aplicirali na ReLOaD konkurs. Realizacija tog konkursa počela je 1. februara 2017. godine u šest zemalja ovog regiona, i trajaće tri godine.

ReLOaD je finansiran od strane Evropske unije iz sredstava Multi-Country Civil Society Facility, uz kofinansiranje UNDP-a i pet lokalnih samouprava koje su obuhvaćene programom. U fokusu projekta je jačanje partnerstava između lokalnih samouprava i civilnog društva na području Zapadnog Balkana primjenom modela transparentnog projektnog finansiranja organizacija civilnog društva iz budžeta jedinica lokalne samouprave, usmjerenog ka većem građanskom učešću u procesima donošenja odluka i unapređenju pružanja usluga u lokalnim zajednicama. Projektne aktivnosti koje će se realizovati u Crnoj Gori odnose se na jačanje kapaciteta pet lokalnih samouprava koje su odabrane za učešće u projektu (Pljevlja, Nikšić, Podgorica, Tivat, Kotor).

Pješačka tura – obilazak zanimljivosti sela Kameno

0
Na vrhu Tajnog brda

U organizaciji NVO „Eko Boka“ i MZ Kameno-Žlijebi, a u okviru zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, obićemo dio zanimljivosti sela Kameno: Tajno brdo, Šilobod i Đevojačke grede, te crkvu Sv. Jovana. Okupljanje je na odmorištu „Kotobiljski izvor“, u nedelju, 4. marta, u 10 sati. Do tog mjesta zainteresovani mogu doći ili 40-o minutnim pješaćenjem markiranom stazom od glavne autobuske stanice, ili putem Meljine-Trebinje, za manje od 10 minuta vožnje.

Nakon Kotobilja i podsjećanja na Kotobiljski bitku, presudnog događaja za oslobođenje zapadne Boke, idemo pješačkim putem na Tajno brdo (490 m) i njegove vojne položaje, korištene kroz  vreme austrougarske vlasti, preko Kraljevine Jugoslavije, SFRJ,  pa sve do kraja SRJ. Tajno brdo je zaštićeno kulturno dobro i odličan vidikovac. Zatim silazimo u sjeverno podnožje Tajnog brda, mjesto u okviru istog vojnog kompleksa, sa obilaskom austrougarskih tunela, ukopanih u samo brdo, ali i podzemnog betonskog skloništa, izvedenog daleko grandioznije i monumentalnije, rađenog u doba SFRJ. Pravljeno je da odoli najmoćnijoj vojnoj tehnici toga doba. Sastoji se od komplikovanog i potpuno autonomnog sistema prostorija različite namjene, uključujući prostranu komandnu sobu, spavaonicu, sopstveni rezervoar vode, sistem za ventilaciju i prečišćavanje zraka, sanitarne prostorije itd. U ostatku ture opet smo na zemlji i šetamo do brda Šilobod, takođe upotrebljivanog u vojne svrhe, ali u još dužem vremenskom razdoblju, počevši od razdoblja Ilira.

U blizini se nalazi i arheološki lokalitet Đevojačke grede, sa nekoliko ilirskih tumula, mjesta sahranjivanja seoskog stanovništva ovog kraja u vremenu prije dolaska Rima.

Đevojačke grede, arheološki lokalitet

Zadnja planirana destinacija je Crkva Sv. Jovana na Kamenom, skladno kameno zdanje sa prostranom portom i nedavno renoviranom crkvenom kućom, mjestom održavanja Sajma domaće trpeze i tradicionalnih jela hercegnovskog zaleđa.

Podzemno betonsko sklonište iz vremena SFRJ i JNA, masivna zaštitna vrata

Tura je pogodna za osobe u prosječnoj, pa i ispodprosječnoj fizičkoj kondiciji. Potrebno je imati LAMPU (za razgledanje podzemnog skloništa),odgovarajuću obuću i mali ruksak sa rezervnom robom i nešto hrane i pića. Štapovi su takođe korisni dio opreme. Telefon, odnosno foto-aparat i dobra volja se podrazumijevaju! Učešće u događaju je besplatno, a uključuje vođenje, priču o zanimljivostima kraja i degustaciju tradicionalnog posluženja. Učešće je na sopstvenu odgovornost.

Koordinator programa „Orjen, planina kraj mora“,je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Snježna bajka: dron zabilježio divlje livanjske konje u trku, pogledajte video koji oduzima dah

0

Ko se nekada vozio na dijelu magistralne ceste M-16 dionicom Livno-Kupres zna da se zbog velikog broja livanjskih divljih konja tuda mora voziti opreznije. Livanjski divlji konji godinama su bili prepušteni sami sebi, odnosno grupi volontera – entuzijasta Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava, a često su stradavali na magistralnoj cesti od nesavjesnih vozača pri velikim brzinama, javlja Radio Sarajevo.

To stanje se promijenilo u dugoj polovici 2009. godine kada je Opština Livno donijela odluku da livanjske divlje konje stavi pod zaštitu.

Od tada se njihova brojnost utrostručila – sa 167 njihova brojnost se povećala na više od 400, a svake godine bude i prinove od oko 50 ždrijebadi.

U produkciji Helifilma nastao je i nesvakidašnji video – livanjski divlji konji snimljeni su iz zraka. Uživajte u snimci 4K rezolucije i nesvakidašnjoj ljepoti ovih divnih životinja.

Donacija Luštice Bay MZ Krtoli

3
Panorama Tivta iz Luštice - Photo: Marusic M
Panorama Tivta iz Luštice – Photo: M.M

U okviru podrške zajednici i programa društveno-odgovornog poslovanja, kompanija Luštica Development AD finansirala je sa oko četiri hiljada eura opremanje namještajem i tehnikom društvenih prostorija u Gošićima u Tivtu. Sredstva su obezbijeđena iz budžeta vrijednog 150 hiljada eura predviđenog Protokolom o sponzorstvu koji kompanija svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat.

„U skladu sa Protokolom o sponzorstvu Luštica Development je preuzela obavezu da u dijelu društveno-odgovornog poslovanja obezbijedi donaciju djelatnostima organa lokalne uprave, javnih preduzeća, obrazovnih, sportskih, kulturnih i drugih ustanova i slično. Pošto je MZ Krtoli podnijela zahtjev za donacijom za opremanje sjedišta mjesne zajednice, odlučili smo da im pomognemo u tome“, saopštio je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development.

Donacijom je obezbijeđeno opremanje mini kuhinje i rashladnog sistema za prostorije, namještaja, TV uređaja i 60 stolica.

U projekte od značaja za MZ Krtoli i naselje Radovići kompanija Luštica Development AD u prošloj godini je uložila 66 hiljada eura. Najviše novca je usmjereno za izgradnju i opremanje terena za male sportove Osnovne škole „Branko Brinić“ – 28,6 hiljada eura, dok je 21,5 hiljada eura obezbijeđeno za ambulantno vozilo namijenjeno potrebama medicinske ustanove u Radovićima.