1. SVIJET IZ DOBA JURE: UNIŠTENO KRALJEVSTVO
Prošlo je četiri godine od kako su dinosaurusi uništili luksuzni
tematski park Svet iz doba jure. Ljudi su napustili Isla Nublar, dok se
preživeli dinosaurusi bore za opstanak.
Kada uspavani vulkan na ostrvu počne da oživljava, Oven (Kris Prat) i
Kler (Brajs Dalas Hauard) pokreću kampanju kako bi spasili od izumiranja
preostale dinosauruse. Oven na sve načine pokušava da pronađe Plavu,
njegovog reptora koji je izgubljen u divljini, dok je Kler stekla
poštovanje prema ovim stvorenjima koja su postala njena misija. Oni
stižu na ostrvo u trenutku kada lava počinje da ga uništava i njihova
ekspedicija otkriva zaveru koja može da ugrozi celu planetu i dovede je
u stanje kakvo nije viđeno od praistorije. Uz nova uzbuđenja i avanture,
jedan on najuspešnijih filmskih serijala ikada, predstavlja nam novi
nastavak i podseća nas na dobro poznate omiljene likove i dinosauruse. A
u ovom nastavku ćemo videti i neke potpuno nove vrste, strašnije nego
što možemo da zamislimo. Dobrodošli u Svet iz doba jure – Uništeno
kraljevstvo.
2. RASPEĆE
Producenti filmova Prizivanja i Anabel donose novi zastrašujući horor
baziran na događajima iz stvarnog života.
Priča počinje u Rumuniji zastrašujućim vriskom iz daljine. Svešetnik
Dimitru je zatvoren zbog ubistva časne sestre nad kojom je izvršavao
egzorcizam. Istraživačka novinarka pokušava da otkrije je li sveštenik
ubio duševno bolesnu osobu ili je jednostavno izgubio bitku s demonskom
prisutnošću.
3. ZADRŽI DAH
Iznenada i potpuno nenajavljeno, smrtonosna magla spustila se na Pariz
jednog dana i prekrila čitav grad.
Preživeli su našli utočište na krovovima visokih zgrada. Bez bilo kakve
informacije, struje, bez vode i hrane, jedna porodica pokušaće da
preživi ovu katastrofu. Ali, kako sati budu prolazili, postaće jasno,
pomoć neće doći i oni će morati da se oslone na svoju sreću.
Zavod za obnovu Dubrovnika predstavio je u četvrtak sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’, kao rezultat niza terenskih istraživanja, anketa i analiza, a Studija izrađena 2016., temelj je budućeg Plana upravljanja dubrovačkom povijesnom jezgrom.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i urednica knjige u koju je studija ukoričena, Iva Carević Peković izjavila je kako je studija kvalitetna i sveobuhvatna, a posvećena je stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika.
„Ponosni smo na rezultat koji je projekt iznjedrio. U sklopu studije radili smo i interni popis stanovništva i anketu o kvaliteti života. Studija je odredila mjere na koje se treba osloniti budući Plan upravljanja. Prije svega na zaštitu života unutar zidina i razvoj projekata koji će omogućiti ostanak stanovnika, veće zadovoljstvo životom, ali i dolazak mladih obitelji”, rekla je Carević Peković.
Viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnost te jedna od tri autora studije Sanja Klempić Bogadi istaknula je da se kroz studiju htjelo čuti glas lokalnog stanovništva, koje je apsolutni prioritet održivog turizma.
„Htjeli smo utvrditi koliko ljudi zaista živi unutar zidina, ali i koji su njihovi realni problemi, kakva im je kvaliteta života te koji su im razlozi za moguću selidbu iz povijesne jezgre. Demografska slika je vrlo nepovoljna, a broj stanovnika se kontinuirano smanjuje. Svaki peti stanovnik rekao je da planira odseliti, a najčešći je razlog narušena kvaliteta života”, rekla Klempić Bogadi.
Naglasila je kako je svakodnevica 1557 stanovnika ugrožena, a svaki treći je stariji od 65 godina.
„Nema specijaliziranih trgovina, trgovina za svakodnevnu opskrbu niti malih obrta, a život im otežavaju i prevelik broj posjetitelja, gužva, buka i zauzeti javni prostori”, dodala je te kao moguće mjere za revitalizaciju jezgre istaknula uspostavu ravnoteže razvoja turizma i života stanovnika.
„Ako se ovi trendovi nastave, po svim pokazateljima će doći do daljnjeg smanjenja stanovnika. Treba pokušati zaustaviti odljev trenutnog broja stanovništva, a onda pokrenuti mjere revitalizacije života u jezgri”, zaključila je Klempić Bogadi.
Sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’ izradili su dr. Sanja Klempić Bogadi, dr. Jana Vukić i dr. Ognjen Čaldarović.
Smjena generalne direktorice Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Andrijane Kadije je protiv slobode izražavanja i slobode medija koje su osnovne vrijednosti Evropske unije (EU) i krucijalni element procesa pristupanja Crne Gore EU i važno privremeno mjerilo koje treba da bude ispunjeno za pregovaračko poglavlje 23, saopšteno je iz EU.
“Crnogorske vlasti su ograničene svojim obavezama prema evropskim vrijednostima i standardima. Takođe je potpuno neprihvatljivo da se EU grant koji podržava profesionalnost RTCG-a zloupotrebljava kao argument da se otpusti menadžment RTCG-a”, navodi se izjavi koju potpisuje Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU.
Većina u Savjetu RTCG smijenila je direktoricu te medijske kuće Andrijanu Kadiju, što se u dijelu crnogorske i međunarodne javnosti tumači kao vraćanje RTCG-a pod političku kontrolu vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
Iako je Evropska komisija nedavno upozorila da “politička miješanja u rad RTCG-a izazivaju ozbiljnu zabrinutost”, a Reporteri bez granica, između ostalog, konstatovali “da su vlasti u Crnoj Gori pojačale pritisak na Javni servis”, Savjet ove medijske kuće je smijenio Andrijanu Kadiju.
Formalni zahtjev za njenu smjenu podnio je član Savjeta RTCG-a Mimo Drašković, a kao razlog naveo, navodno kršenje zakona realizovanjem ugovora o saradnji RTCG-a i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje koji je finansirala EU.
Drašković je rekao da je taj ugovor protivzakonit i da je nanio štetu Javnom servisu.
“Mišljenja sam da kršenje zakona ne može proći nekažnjeno, kako bilo gdje u državi, tako i ovdje gdje je naša nadležnost. Prema mom mišljenju, ni najmanje nije rađeno profesionalno, nije rađeno objektivno i nikako nije svim pružena jednaka mogućnost. Čak su, i prema mom mišljenju, ovdje izvršene i zloupotrebe javnih resursa u privatne i lične svrhe”, istakao je Drašković.
Savjet RTCG foto Savo Prelević RFE
Prije samog glasanja o razrješenju, smijenjena direktorica Andrijana Kadija je saopštila da ugovor o realizaciji projekta sa nevladinom organizacijom koji je finansirala EU nije protivzakonit, ali da je protivzakonita njena smjena.
Kadija je ocijenila da je zahvalna što se njeno razrješenje događa u trenutku kada je RTCG bilježi uspjehe, profesionalni napredak i finansijski oporavak.
“Moj grijeh je što sam apolitična, što ne pripadam nijednom centru moći, što sam svoja, što nedozvoljava da se Javni servis pretvori u partijski, niti lični servis a to se u Crnoj Gori ne prašta. Dakle, ne smjenjujete me što sam nesposobna ili što sam lošije radila od svojih prethodnika, nego što sam zbog svega ovoga nepodobna. Nemam leđa i ponosna sam na to. Ali imam kičmu, nisam dala da je do sada niko slomi, pa je neće ni slomiti”, poručila je Kadija.
Dio članova Savjeta i menadžment RTCG-a, dio nevladinog sektora je već mjesecima upozoravao da je smjena direktorice i menadžmenta rezultat ranije donesene političke odluke koja se realizuje mjesecima unazad – najprije razrješenjem dijela članova Savjeta i dovođenjem na njihovo mjesto osoba lojalnih vladajućem DPS-u.
Savjet je odlučio da na umjesto Andrijane Kadije, vršilac dužnosti direktora bude Božidar Šundić, dugogodišnji urednik u Javnom servisu, ali i medijima kao što su: Televizija Atlas, Televizija Pink, RTV Elmag.
Inače, Šundića je 2017. godine, sa mjesta direktora televizije, smijenila upravo Andrijana Kadija zbog kršenja zakona i opštih akata RTCG-a.
Protiv političkog miješanja u rad Javnog servisa, otvoreno su djelovale najuticajnije nevladine organizacije u Crnoj Gori ocjenjujući da će razrješenje generalne direktorice RTCG-a Andrijane Kadije predstavljati vraćanje Javnog medijskog servisa pod faktičku kontrolu jedne političke stranke, vladajućeg DPS-a.
Protest foto Savo Prelević RFE
“Smjenom Andrijane Kadije, crnogorske vlasti bi otvorile prostor da Evropska komisija ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa, odnosno da ne dozvoli privremeno zatvaranje ostalih poglavlja dok se ne ostvari suštinski napredak u vladavini prava, a gdje su sloboda medija i izražavanja jedno od važnih pitanja”, konstatovale su četiri nevladine organizacije.
Prije održavanje sjednice Savjeta, ispred zgrade RTCG-a održan je protestni skup kome su prisustvovali predstavnici nevladinog sektora, dijela medija i zaposlenih u Javnom servisu, kao i građani.
Predsjednik Skupštine Medija centra Duško Vuković je pozvao članove Savjeta da se povuku i tako delegitimišu političkim nasiljem uspostavljenu većinu u tom tijelu.
“Ovaj politički igrokaz je počeo, bar onaj njegov vidljivi dio, prije godinu dana. Njegov cilj je od početka bio potpuno jasan, bar za one koji su poznavali prilike u našoj državi – da se RTCG vrati pod kontrolu vlasti i da se, ono što je opasnija poruka, kompromituje sama ideja Javnog medijskog servisa”, kazao je Vuković.
Dan pred održavanje sjednice Savjeta Javnog servisa, Reporteri bez granica su izdali saopštenje u kome su osudili “pokušaje vladajuće partije u Crnoj Gori, Demokratske partije socijalista, da preuzme Radio-televiziju Crne Gore i napad na nezavisnost medija”, navodeći da Savjet Javnog servisa planira da smijeni direktoricu Andrijanu Kadiju.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obezbijedilo je pet novih terenskih vozila za potrebe realizacije aktivnosti Službi zaštite u nacionalnim parkovima Durmitor, Biogradska gora, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije.
„Imajući u vidu najznačajniju ulogu Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore – zaštitu i unaprjeđivanje prirodnog nasljeđa, nadzornici Parkova predstavljaju temelj zaštite prostora, a Službe zaštite jednu od njegovih najznačajnijih organizacionih struktura,“ izjavio je direktor JPNPCG Elvir Klica povodom primopredaje vozila Službama zaštite Nacionalnih parkova, koja je upriličena na Vranjini, 7. juna 2018.godine.
„Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore planira da i u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, doprinosi unaprjeđivanju uslova za rad i funkcionisanje, kako Službi zaštite u Parkovima, tako i svih Službi čije se aktivnosti zasnivaju, prvenstveno, na zaštiti prirode.“
„Svjesni širokog spektra aktivnosti, posebno ako se podsjetimo prošlogodišnjih brojnih akcija na gašenju opožarenih lokacija u NP Lovćen i NP Prokletije, veoma je važno obezbijediti dobre uslove za obavljanje, često, zahtjevnih i složenih radnih zadataka Službi zaštite i istovremeno unaprjeđivati njihovu materijalno-tehničku opremljenost kako bi se svakodnevni zadaci obavljali što efikasnije i na zadovoljstvo svih korisnika prostora Parkova“, zaključio je Klica.
Direktori NPCG i Šefovi Službi zaštite iskazali su zadovoljstvo dobijanjem novih terenskih vozila kojim će se doprinijeti efikasnijoj realizaciji aktivnosti definisanih Programima upravljanja, kao i u cilju postizanja evropskih standarda kada je u pitanju fizička zaštita prostora.
Pored redovnih aktivnosti koje se tiču zaštite prostora, evidentiranja i suzbijanja svih vidova nelegalnih aktivnosti, Službe zaštite Nacionalnih parkova Crne Gore učestvuju u aktivnostima na unaprjeđenju zaštite prirode, praćenju karakterističnih vrsta životinja, pripremi, zamjeni i postavljanju mobilijara, akcijama uređivanja prostora, pružanju informacija turistima, anketiranju posjetilaca tokom turističke sezone, kao i razvijanju saradnje sa predstavnicima lokalnih zajednica.
U cilju uspostavljanja kvalitetnijih uslova za rad Službi zaštite, postavljen je novi objekat za potrebe nadzornika u NP Skadarsko jezero, kao i ulazno-kontrolni punktovi u NP Skadarsko jezero, NP Durmitor i NP Biogradska gora, te obezbijeđena uniforma, radni kombinezoni i obuća.
Diplomirani inženjer građevinarstva Dragan Roganović (DPS), bivši direktor Vodovoda iz Kotora, imenovan je danas za izvršnog direktora zajedničkog koordinacionog društva za vodosnabdijevanja i odvođenje otpadnih voda Vodacom iz Tivta. Time je ova kontr verzna državna firma koja implementira na desetine miliona eura vrijedne projekte unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na primorju, nakon skoro dvije godine izašla iz v.d. stanja nastalog kada je septembra 2016. smijenjen dotadašnji izvršni direktor Boris Vuković.
Roganović je za direktora izabran sa 4 glasa za i jednim uzdržanim. Inače, lokalne vlasti u Kotoru i Herceg Novom gdje je na vlasti koalicija opozicionih stranaka predviđena Demokratama, ima rezerve prema Roganoviću za koga se sumnja da ima privarnu firmu koja se bavi sličnim djelatnostima kao i Vodacom, i da je sa njome u ime tog opštinskog preduzeča, poslovao dok je bio direktor kotorskog „Vodovoda i kanalizacije“.
Današnja sjednica Odbora direktora Vodacoma održana je iza zatvorenih vrata a novinarima, iako su izrazili želju da je prate, to nije omogulčeno. Na dnevnom redu sjednice, pored donošenja odluke o zimus raspisanom ponovljenom konkursu za izbor novog izvršnog direktora, bilo je i razmatranje mišljenja i preporuka koje je menadžmentu Vodacoma uputila Agencija za sprijačavanje korupcije. O tome međutim, nema pomena u šturom saopštenju za javnost izdatom nakon sjednice. Prema nezvaničnim informacijama, Odbor se uopšte nije detaljno bavio mišljenjem i preporukama ASK koja je Vodacomu 1.juna dala rok od 30 dana da ih primijeni.
Vodacom Tivat
ASK je zbog kršenja Zakona o spriječavanju korupcije prošle jeseni tražila i izdejstvovala smjenu Miloša Dževerdanovića (DPS) sa mjesta izvršnog direktora Vodacoma jer je on, kako su ocijenili bio u konfliktu interesa kada se kao još uvijek zvanični predsjednik Odbora direktora, poslije smjene Vukovića, preselio u fotelju izvršnog direktora te firme. Zbog toga je ASK Dževerdanoviču izrekla i zabranu obavljanja javne funkcije u naredne četiri godine, a njega i v.d. direktoricu i glavnu pravnicu te firme Nadu Krivokapić ASK je zbog toga i prekršajno gonila. To je pored ostaloga, rezultiralo i novčanom kaznom od 750 eura za Vodacom i 270 eura za Krivokapićevu. ASK je nju i Dževerdanoviča prozvala i da su Vodacomu pričinili štetu od najmanje 65 hiljada eura koliko će ta firma morati da plati bivšem direktoru Vukoviću zbog nezakonite smjene i otkaza.
Vuković je zbog toga tužio i pravosnažno pred Osnovnim sudom u Kotoru i Višim u Podgorici, dobio tu firmu čiji su osnivači Vlada i primorske opštine. Dževerdanović i Krivokapićka međutim, do danas nisu ispoštovali i sproveli tu presudu, pa je ASK konstatovala da su time „nesporno pričinili materijalnu štetu“ za tu firmu u iznosu od najmanje 65 hiljada eura, bez zatezne kamate i sudskih troškova.
Službenici Uprave policije CG MUP-a – Regionalnog centra granične policije Jug danas su lišili slobode pet lica, državljane Republike Albanije, koji su prethodno plovilima ilegalno prešli granicu sa našom državom na moru, a potom vršili nezakonit izlov ribe na našoj teritoriji. Nakon plaćenih kazni, lica su puštena dok je nezakonito izlovljena riba oduzeta.
Naime, službenici granične policije su danas, 07.06.2018. godine u periodu od 04,00 do 08,00 časova, prilikom obilaska državne granice na moru prema Albaniji, u blizini zajedničkog ušća, na oko 800 metara od granične linije, u našim teritorijalnim vodama zatekli tri plovila – pasare sa pet lica, državljanima Albanije. Ova lica su vršila ilegalan izlov ribe mrežama.
Zbog učinjenog prekršaja lica su lišena slobode i prekršajno kažnjena od strane granične policije za nezakonit prelazak državne granice na moru, kao prekršajno kažnjena i od strane inspektora za ribarstvo i marikulturu i od inspektora Lučke kapetanije, shodno Zakonu o moru. Nakon što su platili kaznu, lica su puštena a riba koji su nezakonito izlovili je oduzeta.
Radnici koje je angažovala firma „Mimoza Grupa“ nastavili su danas na gradilištu na lokaciji nekadašnjeg hotela „Mimoza“ sječu stabala preteklih iz nekada bogatog malog parka što je rastao na ovom mjestu.
Uz pomoć hidraulične korpe jedne privatne kompanije iz Kotora, radnici su posjekli nekoliko grada sa stoljetnog velikog stabla primor skog bora u istočnom dijelu gradilišta. To je učinjeno uprkos uprkos odredbama Prostorno urbanističkog plana Tivta kojim je između ostalog propisano da se “postojeća prirodna i parkovna površina, treba očuvati i nadgraditi u sistem”.
Sječa grana bora obavljena je kako bi se stvorio prostor za rad dizalice koja manipuliše sa velikim armaturnim mrežama što se ugrađuju u zidove temeljne jame novog kondo-hotela koji se gradi na ovoj lokaciji.
Iz Opštine Tivat su kazali da nemaju ingerencija da reaguju, jer je riječ o privatnoj imovini i ne postoji opštinska odluka koja decidno zabranjuje izvođaču da posječe stable u nekadašnjem “Mimozinom” parku.
Danas na gradilistu Mimoze foto čitalac
Ovdje je inače, do prije dvije godine raslo nekoliko ogromnih stanala primorskog bora, više pitospora, juka, oleandara, lovora, jedna palma i jedno stablo eukaliptusa, kao i par manjih primorskih hrastova. Dio tih stabala posječen je u novembru 2016. na opšte zgražavanje tiavtske javnosti, a postepena sječa n nastavila se i krajem aprila ove godine.
Kaliope, begonije, lavanda, vinke, gazanije zašarenile su skverove na više lokacija u centru grada, Igalu, Meljinama, na Savini, Toploj, u Baošićima, a sadnja sezonskog cvijeća se nastavlja i na drugim lokacijama u Herceg Novom.
Ove aktivnosti dio su akcije sadnje sezonskog cvijeća, koju realizuje preduzeće „Komunalno stambeno“ u saradnji sa Turističkom organizacijom Herceg Novi koja je donirala sadnice. Rezultati akcije su šarenije ulice, ljepša slika grada i uređenije javne površine.
Za ljepši Herceg Novi akcija
Danas su radnici Sektora za održavanje zelenila angažovani u parku Boke, gdje ozelenjavaju površine i uređuju postojeće rastinje. Ovaj posao takođe realizuju zahvaljujući saradnji sa Turističkom organizacijom.
Nove sadnice će od danas krase i ulaz u pješačku zonu u centru grada, gdje su postavljene dodatne arle. Nedavno su na ovom potezu Njegoševe ulice u visećim žardinjerama zasađene kaliope koje svakodnevno mame poglede prolaznika.
Tradicionalna gastro fešta „Risanski makaruli” zakazana je za subotu 9. juna u 20 i 30 sati uz bogat zabavno muzički program.
Fešta koja će ove godine biti održana osmi put predstavlja najavu za dobru i berićetnu turističku sezonu, saopšteno je iz Organizacije žena Risan.
Uz dobru muziku i razne delicije, posebno domaće sukane makarule, urađene po starom risanskom receptu, ovo je posebna fešta.
Makaruli – Risan 2017.
Prema dosadašnjim najavama, kao i prethodnih i ove godine sa svojom trpezom prepunom tradicionalnih i jela, učestvuju Osnovna škola „Veljko Drobnjaković” Risan, Dječji vrtić Risan, Pekara „Hipnos” Risan, Dom starih „Grabovac” Risan, Žene Tivta, Peraštanke, Jokina Kužina, Žene Grblja, i po prvi put i Organizacija žena iz Budve, NVO „Karampana” Kotor i tek formirana organizacija žena „Ruža vjetrova” Bijela.
