Potraga za olupinom prve australske podmornice HMASAE1 je nakon 103 godine od potonuća, napokon, okončana. S obzirom na to da je riječ o prvoj podmornici koju su saveznici izgubili u Prvom svjetskom ratu, do sada je bilo organizirano 13 istraživačkih ekspedicija, no sve su završile neuspjehom.
Misterij nestanka je riješen, a istraživačku akciju su zajednički financirali australska vlada, Silentworld Foundation, National Maritime Museum i Find AE1 Ltd.
Foto Royal Australian Navy
Naime, podvodni dron s istraživačkog broda Fugro Equator je krajem 2017. godine pronašao i snimio ostatke podmornice na 300 metara dubine kod otoka Duke of York u Papua Novoj Gvineji. Razlog potonuća je nepoznat jer se u noći havarije, 14. septembra 1914., u njezinoj blizini nalazio samo manji njemački izviđački brod. Pretpostavlja se da se tijela 35 poginulih članova posade iz Australije, Novog Zelanda i Engleske još nalaze u podmornici. HMAS AE1 je izgrađena u škveru Vickers u Barrow-in-Furnessu, a u Australiju je stigla u svibnju 1914., uoči početka Prvog svjetskog rata.
Hoteli na Jadranu – Marko Polo Korčula – foto adratic.hr
Evropski turoperatori žale se kako iz Hrvatske od hotelijera nikada ranije nisu dobili stop-booking ili zaustavljanje prodaje hotelskih soba za sezonu.
Iako se hoteli na Jadranu otvaraju uglavnom tek u drugoj polovici marta za predsezonske goste koji će stići uoči Uskrsa, dobar dio njihovih kapaciteta koje su dali evropskim organizatorima putovanja u prodaju za ovu sezonu, već je rezerviran. Tako je na adrese njihovih poslovnih partnera i agencija već od kraja siječnja počeo stizati njima omraženi stop-booking, što znači da su za njih hrvatski hoteli za 2018. godinu – prodani, piše Slobodna Dalmacija.
Naravno, taj fenomen koji ove zime dolazi do izražaja puno više nego ranijih godina, ne znači nipošto da će u Hrvatskoj biti više gostiju ili duža sezona. To je tek pokazatelj da hotela na Jadranu imamo premalo, te da Europljani sve ranije rezerviraju svoje mjesto kod nas, očigledno poučeni prošlogodišnjim iskustvom kada su odgađali taj trenutak i više nisu u hotelima mogli naći slobodnu sobu. Zato su ove godine požurili s odlučivanjem kamo će na odmor, što je hrvatskim hotelijerima stvorilo puno komforniju situaciju jer već sada većina njih ima prodano od 50 do 70 posto kapaciteta koje su dali turoperatorima na prodaju.
Osim što im to osigurava mirniji ulazak u predsezonu, rana prodaja im osigurava i sredstva za pripremu sezone, kroz akontacije koje im daju inozemni partneri.
Drugi razlog zbog kojega su strani organizatori putovanja još u siječnju počeli dobivati stop booking od naših hotela, jest taj što su posljednje dvije godine vodeći svjetski turoperatori uzeli u zakup veliki broj hotela samo za svoje goste. Tako su se osigurali na po 3 do 5 godina unaprijed da će na raspolaganju za svoje klijente imati te hotele, dok su manji partneri i agencije zbog toga ostali „kratkih rukava”.
Tako je iz godine u godinu sve manji broj hotela na Jadranu čije sobe se uopće nađu u slobodnoj prodaji, jer je većina unaprijed “rezervirana” od strane TUI-ja, Thomasa Cooka, Rewe Grupe, Kompasa, Appola i drugih koji imaju ekskluzivno pravo prodaje za svoje goste.
– Ove godine su mnogim manjim turoperatorima reducirani kapaciteti u hotelima na Jadranu jer su ih najveći partneri uzeli za sebe. Ako prodaja ide dobro kako je sada krenula, onda se vrlo brzo zaustavlja prodaja za one koji imaju tek po nekoliko soba. Hotelijeri neće nikada objaviti zaustavljanje prodaje ako zaista nisu sigurni da su sobe popunili. A trenutno je booking stabilan, bolje su prosječne cijene nego lani i manjim partnerima se uglavnom zaustavlja prodaja jer dio kapaciteta se ostavlja za internetsku prodaju i za individualne goste koji plaćaju bolju cijenu – pojašnjava dugogodišnji direktor prodaje hotelske kuće u Dalmaciji.
Trenutni pokazatelji govore da gotovo na cijeloj obali najbolje ide prodaja odmora u junu i septembru koji su u hotelima rezervirani gotovo 85 posto na najtraženijim destinacijama i već su atraktivnošću i velikim zanimanjem gostiju izborili mjesto kao sastavni dio glavne sezone. Štoviše, zahvaljujući odličnoj prodaji ovogodišnjeg juna i septembra koji se pune individualnim gostima, brojne organizirane grupe se prebacuju na maj i oktobar, pa su trenutnom situacijom na tržištu hotelske kuće mahom zadovoljne.
Za jul i avgust prodano je otprilike pola ponuđenih kapaciteta, dok su jun i septembar najprodavaniji ovogodišnji mjeseci i njihovi kapaciteti su prvi rezervirani.
Nakon napornog leta preko Mediterana, sinoć je jato od preko 100 ždralova odlučilo da prenoći na Soliilma, a jutros ih je, u pripremi za nastavak puta ka sjeveru Evrope, fotoaparatom “ulovio” Miloš Mitkić.
Pogledajte fotografije ovih divnih ptica koje su sigurno utočište, odmor i hranu, bar na kratko, našle u našem rezervatu poručuju iz Tivatskih solila !
Ždralovi seoba i zimovanje!
Ždralovi su velike ptice duge 100 do 130 cm, promjera krila većeg od 2 m. Imaju duge noge i vrat koji je u letu ispružen. Zbog sive boje tijela nazivaju se i sivi ždralovi. Krila su tamnije boje. Odrasle ptice na glavi i vratu imaju bijelu prugu, a na vrhu glave crvenu mrlju.
Razmnožava se uglavnom u močvarnim područjima i jezerima u sjevernim dijelovima Europe i Azije. U Hrvatskoj se mogu vidjeti za vrijeme seobe na jug u jesen i početkom zime, te u proljeće kada se vraćaju prema sjeveru. Zimu provode na području južne Europe, sjeverne Afrike i južne Azije.
Migriraju u jatima koja su obično formirana u V oblik i često se glasaju u letu stoga ih možete čuti prije nego ih vidite.
Postoje tri glavna migracijska puta tokom seobe iz sjeverne Evrope. Prvi je zapadnoeuropski put kojim lete preko zapada Europe do zimovališta u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu i Maroku. Baltičko–mađarskim putem migriraju južno do nacionalnog parka Hortobágy u Mađarskoj u kojem se zadržavaju neko vrijeme radi odmora. Zatim nastavljaju preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije do sjeverne Afrike ili lete preko Balkana i Turske do istočne Afrike. Istočnoeuropski put je treći migracijski put kojim ptice lete preko Ukrajine, Krimskog poluotoka i Turske do konačnog odredišta u Etiopiji.
Centar za kulturu Tivat u partnerstvu sa Udruženjem strip autora Crne Gore od 7. marta u tom gradu pokreće školu crtanja stripa i ilustracije.
“Osnove nastavnog programa su upoznavanje s elementima nastajanja ilustracije i stripa, kao što su scenario (dramaturgija), crtež, kadriranje, montaža, studija i kreiranje likova, kostimografija, scenografija,dizajn, anatomija, storyboard, kroki, ilustracija, tehnike, materijali za rad, kao i teorija i istorija. Škola je besplatna i namijenjena svim uzrastima”- saopšteno je iz CZK.
Škola se održava u prostorijama Narodne biblioteke svake srijede od 17 do 18.30 sati i traje tokom školske godine. Predavač je strip autor i ilustrator Simon Vučković.
Kompanija Adriatic Marinas predstavila je luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 26. Internacionalnom Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS), koji je odžan od 27. februara do 3. marta.
Ovaj sajamski nastup kompanije je odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta tivatske marine od 450 vezova, izgradnju nove rezidencijalne ekstenzije Regent Hotel Residences.
Porto Montenegro je na ovom tržištu već prepoznat kao jahting destinacija koja nudi beskompromisnu uslugu, ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova, a klijentima sajma smo ponudili i 5% popusta na vezove. Svečani prijem Porto Montenegra, za poslovne partnere i prijatelje projekta, organizovan je u hotelu Ritz Karlton, a među predstavnicima biznis sektora prisustvovali su i Ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Darko Uskoković, izvršni direktor kompanije flydubai Ghaith Al Ghaith, i mnogi drugi, ističe Senior PR i Marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Porto Montenegro
Na Sajmu se ovih dana predstavlja čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja – očekuje se da će sajam posjetiti preko 35.000 ljudi iz 120 zemalja.
Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike. Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza i lifestyle događaja. Prednost pozicioniranja Crne Gore kao nove destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.
Marina Display u kojoj je Sajam organizovan, specijalno je konstruisan prostor za premijerne prezentacije najprestižnijih i najluksuznijih jahti današnjice. Više od 450 plovila i 25 najnovijih superjahti biće ovogodišnja glavna atrakcija manifestacije.
Zabrinjavajuća količina morskog otpada danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Otprilike 10 miliona tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Istraživanja su pokazala da uzorci morske vode sadrže čak šest puta više plastike nego planktona. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja.
Morski otpad je problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga ovisnim o dobroj regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Najveća količina morskog otpada u naš akvatorij dolazi nošen strujama iz susjednih zemalja. Dubrovačko-neretvanska županija je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod utjecajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama. Poseban odjek imalo je zadnje iznenadno onečišćenje koje se dogodilo u prosincu 2017. gdje su stara gradska luka grada Dubrovnika i okolne plaže bile preplavljene smećem.
Kao mali korak u pokušaju rješavanja ovog problema, u sklopu URBAN-WASTE projekta provodit će se mjera za podizanje razine svijesti o problematici morskog otpada. To je jedna od četiri planirane mjere projekta punog naziva ”Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima”, financiranog od strane Europske komisije kroz program Horizon 2020. Aktivnosti se provode na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija. Jedini hrvatski partner na projektu je Regionalna razvojna agencija DUNEA koja će koordinirati provedbu spomenute mjere.
Svoju stručnu podršku u provedbi daju i upravni odjeli DNŽ, Lokalna akcijska skupina u ribarstvu FLAG Južni Jadran, dok će edukativne radionice provoditi stručnjaci iz Ekološke udruge za očuvanje i zaštitu mora i priobalja „Mala Sirena“. U organizaciji DUNEA-e, 28. veljače 2018., održan je radni koordinacijski sastanak s uključenim stručnjacima te je dogovorena provedba edukacija namijenjenih ciljnim skupinama, s pratećim materijalom i dvojezičnim brošurama. Od posebne važnosti je proizašla suradnja s još jednim europskim projektom, ML-REPAIR, kojeg provodi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita čiji su predstavnici također sudjelovali na sastanku. Svoj doprinos ovoj mjeri ML-REPAIR će dati kroz suradnju s ribarima volonterima, kočarima koji na svakodnevnoj bazi imaju morski otpad kao „sekundarni ulov“. Planirano je još definirati pilot lokaciju gdje bi ribari volonteri mogli odložiti prikupljeni morski otpad. Detalji četiri mjere te akcijski plan provedbe za županiju, bit će predstavljeni javnosti tijekom ožujka.
U subotu navečer, u neposrednoj blizini Planinarskog doma na Mosoru, dogodila se tragedija kakvu Split i splitska okolica ne pamte. Dva brata M.S. (mlađi) i A.S. životne dobi od oko 60 godina izgubili su živote pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.
Prema neslužbenoj informaciji jedan od njih je poginuo uslijed pada na zaleđenom terenu, kada je otišao po vodu na obližnji izvor, a drugi je preminuo, najvjerojatnije od srčanog udara, nakon što je brata, zajedno sa svojim prijateljima pronašao mrtvog.
Tragična priča ide ovako, a ispričao nam je Vinko Prizmić, načelnik Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS), čiji je pridruženi član bio i A.S.. Kao napomenu valja istaknuti da se radi o neslužbenoj priči, od informacija prikupljenih s terena, odnosno informacija prikupljenih od dojave HGSS-u.
Dvojica braće zajedno su sa svojom ekipom prijatelja, kao i gotovo svakog vikenda išli na planinu, u prirodu provesti dan, jer su i jedan i drugi bili pasionirani zaljubljenici u planine i planinarenje. Nešto prije 19 sati mlađi brat M.S. zaputio se iz Planinarskog doma na obližnji izvor vode, koji se nalazi 100-tinjak dalje, kako bi donio vode. Kako se on nije vraćao, jer za odlazak po vodu i povratak u Dom treba svega nekoliko minuta, njegov brat A.S. i prijatelji, koji su se zabrinuli što ga nema zaputili su ga se potražiti, kazuje Prizmić.
Kako su znali gdje se M.S. zaputio nije im bilo potrebno puno vremena kako bi ga pronašli.
– Na žalost, prema onome što za sada znamo M.S. se pokliznuo na zaleđenom području i pao te je uslijed tog pada izgubio život. Njegovo beživotno tijelo je pronađeno u neposrednoj blizini izvora. Da bi tragedija bila još veća, njegov stariji brat A.S. je u trenutku spoznaje da mu je brat poginuo, uslijed šoka doživio, najvjerojatnije srčani udar i preminuo. Na žalost nisu pomogli ni napori njegovih prijatelja da ga ožive umjetnim disanjem i masažom srca. Naravno, ovo je neslužbena verzija priče, prema onim informacijama koje smo dobili s terena oko 19.30 sati kada je bila prva dojava o tragediji, kazuje Prizmić.
Odmah po dojavi na teren, odnosno na mjesto događaja upućeno je 15 pripadnika HGSS-a, kako bi tijela nastradalih planinara izvukli s tog terena, a obaviještena je i policija koja je u kasnijim satima započela službeni očevid.
– Zaista me začuđuje činjenica da je M.S. tako izgubio život. Oboje braće bili su iskusni planinari i poznavali su Mosor kao svoj džep. Taj izvor na koji je mlađi brat krenuo nalazi se na predjelu Ljuvač isto kao i Planinarski dom Umberto Girometta i mjesto izvora je na planinarskom putu, dakle nije dislocirano negdje na nepristupačnom terenu. Braća su bila dobri ljudi zaljubljeni u planine i nije bilo dana da nisu išli na planine. Bili su vrlo iskusni planinari, a A.S. je bio naš pridruženi član, koji nije išao u spašavanja s HGSS-om, ali je u planinarskom smislu bio HGSS-u od velike koristi, zaključuje Prizmić.
„Trag u beskraju“ naziv je koncerta koji organizuje Međunarodni festival klapa Perast, sa najljepšim željama Oliveru za skori povratak na koncertnu scenu.
Koncert će biti održan u subotu 10.marta u Kotoru, koncertna dvorana ŠOSMO „Vida Matjan“ – crkva Svetog Duha u 19,30 sati.
Oliverove pjesme izvoditi će klape, Bellezza, Bisernice Boke, Lungo Mare, Maris, Riva, Romansa, Sanja i Mija, Poly Gjurgjević i Lungo Mare.
Građena u etapama, povezala sjever i jug Jadrana. Jadranska magistala – A via maris, kao turistički put preporodila i ekonomski preobrazila cijeli pojas uz more. Građena krajem prošlog vijeka, povezala Trst sa Ulcinjom.
Čuveni Shell nudio je tadašnjoj Jugoslaviji da napravi auto put duž Jadrana, uz koncesiju, njegova bi bila naplata putarine, pumpne stanice sa pratećim sadržajima. Dostojanstvo je bilo jače, vlast na čelu sa Titom nije popustila…
Danas, voziti se Jadranskom magistralom kroz Crnu Goru je horor… put oronuo, rupe, odron, voda, lokve, potoci, gejziri, bez upozorenja, signalizacije…
Juče sam se vraćao se iz Herceg-Novog, na catari, trajektu, stranac na proputovanju kroz Crnu Goru, konastatuje aktuelnu putnu infrastrukturu i pita hoće li se nešto promjenit i kada, ili dok neko ne strada…
Neće odgovaram. Čekaju se predsjednički izbori. Onog trenutka kada vladajući objave kandidata kreće mašinerija, nešto će zakrpiti. Ali budite oprezni, kroz teritoriju Opštinu Tivat imate najmanje pet crnih tačaka. Nema upozorenja. Na izlazu iz Tivta imate rupu koje Komunalno preduzeće Tivat, iako nije zaduženo za to puni pijeskom već nekoliko puta, kiša ga spere, ako malo brže vozite ode felma, guma, vješanje. Neki dan incident, stranac, domaći ne zovu policiju, policajci kažu što niste gledali, a kako onda angažovati osiguranje?! i tako redom prema Budvi, Petrovcu, Baru, Ulcinju…
Uslijedilo je pitanje plaćete li kroz osiguranje održavanje puteva?
Sve plaćemo, ali ko te pita, vozi Miško…ako stigneš, jer rupe na putu ne pitaju gdje si krenuo imaš li osiguranje…
Čovjek maše glavom, nevjerica. Gledam švicarske tablice. Kaže stigao u Crnu Goru zastupa neku kompaniju na tenderu za izgradnju žičare.
On će kroz šalu, pa vi ste Bogom dani za žičare, vama putevi i ne trebaju…
Ali, nemamo niti jednu pored brojnih obećanja, imamo samo jednu Jadransku magistralu… ma to ti je kao da voziš zatvorenih očiju…
Pripreme za konačnu izgradnju Jadranske magistrale počinju 1955. Prvi izgrađen dio je od Rijeke do Novog Vinodolskog (48 km). Od 1945. do 1959. Magistrala je dospjela do Zadra (174 km), a 1963. do Šibenika (124 km). Glavni radovi odvijali su se na preostalom dijelu do Debelog brijega, kada je u dvije godine, od 1963. do 1965., izgrađen 291 km.
Jadranska magistrala bila je velika federalna investicija i uz autoput Bratstvo-jedinstvo (Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje), u potpunosti je završena1970. godine.
Magistralu gradilo je mjesečno u prosjeku 5000-6000 radnika i stručnjaka najboljih domaćih građevinskih preduzeća, koji su udruženi pobijedili na međunarodnoj licitaciji s ponudom koja je bila 15 % niža od austrijskih ponuđača. Magistralu je gradila i vojska, tadašnja JNA.
Jadranska magistrala
Jadranska magistrala je primjer kako komunikacija može uticati na civilizacijske promjene, a mi i dalje samo pričamo o obilaznici oko Boke, Jadransko-jonskoj inicijativi povezivanju preko Albanije i Grčke sjevera i juga Evrope…
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela mart 2018. – foto Boka News
I narednih dana očekuje nas promjenljivo oblačno vrijeme, sa kišom.
U nedjelju vrijeme će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prvog dijela dana povremeno kiša, na primorju moguća i grmljavina, a u višim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha 0 do 9, najviša dnevna 3 do 15 stepeni.
Ponedjeljak 5.mart
Umjereno do pretežno oblačno, uglavnom u popodnevnim satima mjestimično kiša, tokom noći intenzivnije padavine, povremeno pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, u južnim predjelima mjestimično umjeren do pojačan, istočnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 6 do 16 stepeni.
