Skupština Opštine Budva je na sjednici održanoj u petak 3.avgusta usvojila jednoglasno Predlog odluke o pokretanju postupka za proglašenje Novaka Đokovića kao počasnog građanina Opštine Budva.
Pokretač ove inicijative je Mijomir Pejović.
“Uz izuzetna dostignuća na sportskom polju, Novak Đoković je prepoznat u čitavom svijetu i kao ličnost koja širi ljubav među ljudima, podstiče solidarnost i izuzetno doprinosi razvoju svijesti za unapređenje vrijednosti demokratskog društva. Zbog vrhunskih sportskih ostvarenja, ali i kao dokazani humanista i dobročinitelj Novak Đoković je imenovan za nacionalnog ambasadora Unicefa”, navedeno je u obrazloženju predloga.
Budvanska skupština je u avgustu 2014. jednoglasno formirala Komisiju za sprovođenje postupka za proglašenje srpskog tenisera Novaka Đokovića počasnim građaninom Budve. Činili su je Pejović, Marko Vuković (DPS) i Đorđije Vujović (DF). Uslijedila su hapšenja tadašnjih čelnih ljudi Opštine i do proglašenja Đokovića za počasnog građanina nije došlo.
O imenovanju tročlane komisije glasali su na poslednjoj sjednici Skupštine opštine Budva kako odbornici vladajuće koalicije, tako i tadašnja kompletna opozicija, koja je sada vlast u našem gradu.
Deset tenkova i vojnih vozila potopljeno je na Mediteranu s namjerom stvaranja podvodnog parka koji će postati turistička atrakcija za ljubitelje ronjenja.
Libanonska naftna kompanija potopila je proteklog vikenda deset tenkova i vojnih vozila na obali Sidona, južno od Bejruta, na Mediteranu, neobičnu inicijativu za privlačenje entuzijasta u ronjenju.
Tri kilometra od obale divovska dizalica, transportirana brodom, spustila je vojna vozila u more, s ciljem stvaranja “podvodnog parka”, izjavio je AFP.
Projekt je promovirala lokalna nevladina udruga “Prijatelji sidonske obale”, u suradnji s lokalnom vladom, a cilj im je privući ronioce i razviti turizam.
“Ovo će biti raj za ronioce i mjesto na kojem će se razviti podvodna flora”, rekao je član udruge Kamel Kozbar. On vjeruje da će se neke alge dobro prihvatiti za vojna vozila i stvoriti podvodni raj u kojem će uživati ronioci.
Možda namjerno ili slučajno, spremnici s oružjem postavljeni su tako da su usmjereni prema Izraelu. Mali detalj “u solidarnosti s palestinskim narodom”, objašnjava Kozbar.
Izrael i Libanon su tehnički u ratu. Obje su zemlje suočene u brojnim sukobima tijekom posljednjih nekoliko godina i sjećanje na izraelske invazije na jugu Libanona 1978. i 2000. ostaje.
Tradicionalna prčanjska “Mušuljada” održaće se u utorak 7. avgusta od 21 sat na mjesnom mulu.
Za ovu priliku vrijedni domaćini, uz pomoć sponzora i prijatelja ovog mjesta, spremaju mušulje na buzaru, uz degustaciju vina i piva.
Prčanjska mušljada foto Boka News
Ova autentična fešta koju Prčanjani organizuju godinama ne podrazumijeva samo ekonomsku dobit, već ima širi značaj uz osnaživanje turističkog imidža mjesta.
17. Internacionalni ljetnjeg karneval se završava danas, kada će glavnom gradskom saobraćajnicom od 21 sat proći će karnevalska povorka.
Na Trgu od oružja će od 22 sata muzički program prirediti “Ansambl Toć” i “Trio gušti”.
Kako su sopštili iz NVO “Fešta”, glavna gradska ulica za saobraćaj će biti zatvorena od 20 sati i 45 minuta do prolaska posljednje karnevalske grupe – oko 23 sata.
Podsjetimo, Internacionalni ljetnji kotorski karneval organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Crne Gore, Opštine Kotor, Nacionalne turističke organizacije i Turističke organizacije Kotor.
“Kotor ce u karnevalskim danima pored brojnih domaćih karnevalskih grupa ugostiti grupe sa najprestižnijih evorpskih karnevala.. Večeras će predstaviti karnevalske grupe iz Italije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije…
Kotorsku karnevalsku povorku predvodiće članovi FECC-a (Federacije evropskih karnevalskih gradova), a gost xvii internacionalnog karnevala će biti i novoizabrani predsjednik FECC-a Lars Algell.
2018. godina je godina jubileja i tradicije 500 godina kotorskog karnevala!”, navedeno je u saopštenju organizatora.
Velike vrućine u Evropi pogodile su danas najviše Španjolsku i Portugal gdje su vlasti na povećanom oprezu zbog opasnosti od izbijanja šumskih požara. Švicarska je zbog vrućina dopustila vojnicima da nose kratke hlače, a finski supermarket pozvao je kupce da prespavaju kod njih kako bi se rashladili. Ovogodišnje ljeto već je donijelo sušu i šumske požare u Velikoj Britaniji i Grčkoj, gdje su poginuli deseci ljudi, a Švedska je upozorila na opasnost od izbijanja šumskih požara.
Vrući zrak iz Sjeverne Afrike uzrokovao je na Pirenejskom poluotoku najveći toplinski udar od 2003., jedne od najtežih godina po broju šumskih požara.
Portugalska civilna zaštita objavila je da je više od 400 vatrogasaca uz pomoć devet zrakoplova i helikoptera gasilo šumski požar u turističkom kraju Monchiqueu, na jugu Portugala.
Uz pomoć iz zraka, vatrogascima je 121 vozilo pomagalo u gašenju tog požara koji je zahvatio makiju. Stanovnici jednog zaselka su iz opreza evakuisani kako bi se spriječila panika, ali nisu bili ugroženi vatrenom stihijom, objavilo je zapovjedništvo spasilačke operacije Faro za mjesna glasila.
Požar se širi na dvjema frontama u teško pristupačnom području, potpomognut vjetrom.
Temperature u Španjolskoj i Portugalu ostat će više od 40 stupnjeva Celzijevih barem do nedjelje, a mogle bi i porasti za još dva do tri stepena.
Mogle bi doseći europski rekord od 48 stupnjeva, zabilježen u Atini 1977.
Dosadašnja rekordna temperatura u Španjolskoj i Portugalu iznosila je malo više od 47 stepeni.
U Portugalu mjesni mediji pišu kako bi temperature mogle biti više od onih u Dolini smrti u Kaliforniji, jednom od najtoplijih mjesta na planetu.
Bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn ocijenio je u pismu upućenom mladima okupljenim na Mladifestu u Međugorju kako je imenovanjem apostolskog vizitatora poljskog nadbiskupa Henryka Hosera “Katolička crkva službeno priznala dobre plodove Međugorja”
“Imenovanje stalnog apostolskog vizitatora je znak velikog poštovanja i priznanja. S tim je Crkva službeno priznala dobre plodove Međugorja. Nadbiskup Hoser je sada osobni predstavnik Svetog Oca za župu i hodočasnike Međugorja”, napisao je u poruci mladima bečki nadbiskup koja je pročitana s vanjskog oltara u Međugorju.
Dodao je kako je Hoserov dolazak posebno važan upravo zbog prihvaćanja Gospinih poruka.
“Za vas, dragi prijatelji, koji ste unatoč vrućini došli Gospi, kako biste molili, ispovijedali se i slavili, taj Papin znak je veliko ohrabrenje, da gledamo u Mariju i njenu riječ slijedimo: ‘Činite, što vam Isus kaže'”, navodi nadbiskup Beča.
Pri tome je pozvao mlade da se mole za papu Franju i za njega “za posebno blagoslovljene dane kod Gospe”.
Utjecajni bečki nadbiskup Schoenborn iznimno afirmativno govori o Međugorju. Prvi put je u tome svjetski poznatom hodočasničkom mjestu bio 2010. kada je ustvrdio “da Gospa nije izabrala baš najjednostavnija brda” te je ustvrdio kako ga u Međugorju fascinira koherentnost s drugim marijanskim svetištima i mjestima ukazanja.
Više desetaka hiljada mladih iz 72 zemlje svijeta i više stotina svećenika okupilo se u Međugorju gdje se održava 29. međunarodni molitveni susret Mladifest pod geslom ‘Živjeti od Božje riječi’. Uz molitvu mladi provode vrijeme slušajući životna svjedočanstva vršnjaka, sudjeluju u procesijama, klanjanju, molitvi krunice, koncertima i pjesmi.
Uoči ovogodišnjeg susreta mladih papa Franjo je imenovao poljskog nadbiskupa Henryka Hosera za apostolskog vizitatora za Međugorje koji bi se trebao baviti, kako je službeno rečeno, brigom za pastoral.
U središtu međugorskog fenomena su Gospina ukazanja koju zbog poruka koje šalje preko vidjelaca nazivaju Kraljicom mira. Sveta Stolica o tome još uvijek nije donijela pravorijek, a priznanju se protivi mjesni biskup Ratko Perić nazivajući ukazanja nevjerodostojnim. Ranije je nadbiskup Hoser ustvrdio kako će Crkva najvjerojatnije priznati nadnaravnost Gospinih ukazanja do kojih je došlo tijekom prvih sedam dana 1981.
KotorArt Don Brankovi dani muzike, čiji moto ove godine je “Stavi prst u more i bićeš povezan sa cijelim svijetom” i nevladina organizacija “Naša akcija” pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i TO Kotor i uz podršku lokalnih ribara i ronilaca, Cogi Mar d.o,o i JKP Kotor u subotu 4.avgusta organizuju akciju čišćenja peraškog podmorja – saopštili su iz Kotor Art-a.
“Akcija je planirana sa početkom u 10 sati kod borića tj. ispred boćarskog kluba Perast. Cilj aktivnosti je dizanje svijesti o potrebi zaštite bokokotorskog akvatorijuma i učešće građana u očuvanju istog. Pozivamo građane da se pridruže organizatorima u ovoj ekološkoj aktivnosti za dobrobit lokalne zajednice koja će obuhvatiti ne samo čišćenje podmorja nego i priobalnog pojasa. Jedna od bitnijih tema ovogodišnjeg festivala je ekologija i festival je nekoliko večeri posvetio upravo toj temi.
Slušali smo premijerno kompoziciju „Pasija po Steli“ Ramba Amadeusa na svečanom otvaranju 13. jula, zatim imali 2 Climate Keys programa u saradnji sa Institutom za biologiju mora. Takođe, pored Instituta , 12. avgusta organizuje se i prva podvodna izložba u Kotoru. KotorArt Don Brankovi dani muzike ovogodišnji program završavaju 13. avgusta sa programom „Boka naša nasušna“ gdje će upravo tim ljudi na čelu sa perkusionistom Darkom Karlečikom svirati na perkusijama koje će lično praviti od otpada sakupljenog iz akcije čišćenja koja će biti realizovana 4. avgusta.
Veče će biti multidisciplinarno, gdje ćemo imati priliku da vidimo instalacije koje su napravili volonteri iz NVO Naša Akcija kao i učenici gimnazije Kotor, a slikarka i ekonomistkinja Ana Nives Radović, imaće likovni performans” – navodi se u saopštenju PR službe Međunarodnog festivala Kotor Art.
Policajci iz Grupe za bezbjednost saobraćaja juče su podnijeli prekršajnu prijavu protiv D.V. (25) iz Herceg Novog zbog prekoračenja brzine.
On je, kako su kazali iz Uprave policije (UP), vozio 210 km/h gdje je ograničenje 80 km/h.
“Službenici Uprave policije MUP-a – Grupe za bezbjednost saobraćaja su juče registrovali nekoliko teških saobraćajnih prekršaja, a kojom prilikom je protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog prekoračenja brzine. Naime, službenici Grupe su, 02.08.2018. godine oko 22,40 časova, na magistralnom putu Nikšić – Risan u mjestu Dragalj, zaustavili vozilo marke “VW Golf VI“ hercegnovskih registarskih oznaka kojim je upravljao D.V. (25) iz Herceg Novog, zbog prekoračenja brzine. Uređajem za evidentiranje prekršaja u pokretu snimljena je brzina od 210 km/h, gdje je ograničenje 80 km/h. Protiv D.V. podnijeta je Sudu za prekršaje prekršajna prijava iz člana 318 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Pripadnici saobraćajne policije tokom prethodnih sedam dana, zbog počinjenih prekršaja iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja na crnogorskim putevima, izdali su inače 3.770 prekršajnih naloga, podnijeli 408 prekršajnih prijava i oduzeli 240 vozačkih dozvola. Takođe, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, slobode je lišeno 98 lica”, saopštili su iz UP.
Iz policije upozoravaju sve nesavjesne učesnike u saobraćaju da će pripadnici saobraćajne policije i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima, kako bi omogućili veći stepen bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
“Još jednom napominjemo da sve analize saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, ukazuju da je kao uzročnik većine saobraćajnih nezgoda dominantan ljudski faktor, posebno onih sa najtežim posljedicama, pa iz tog razloga ukazujemo na neophodnost poštovanja odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, kazali su iz UP.
Socijaldemokrate su spremne da ukoliko Vlada Crne Gore nastavi sa sprovođenjem u djelo strategije davanja u dugogodišnji koncesioni zakup aerodroma u Tivtu i Podgorici, sruše Vladu premijera Duška Markovića i izazovu vanredne parlamentarne izbore.
To je danas nezvanično rečeno od više izvora iz partije Ivana Brajovića čiji kadrovi upravljaju državnim preduzećem Aerodromi Crne Gore (ACG). Ta firma koja gazduje vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici jedan je od najupsješnijih u državnoj svojini, na računima ima preko 25 miliona eura „živog novca“ i posluje sa značajnom dobiti uprkos činjenici da na svojim leđima u dobroj mjeri „nosi“ i državnu aviokompaniju Montenegro Airlines kojoj toleriše ogromne dugove kako za opsluživanje njenih aviona, tako i za putnički servis koji MA naplaćuje, ali ne prenosi na račun ACG čiji je to izvorni prihod.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (BS) je u srijedu kazao da je Vlada odlučila da ponudi crnogorske aerodrome na koncesiju, a poziv za sve zaintersovane vrlo brzo će biti objavljen na njenom sajtu. Plan je da se aerodromi u Podgorici i Tivtu izdaju na 25 do 30 godina a Nurković ističe da Vlada smstra da će se tako “bolje valorizovati potencijal aerodroma, jer trenutno stanje ne zadovoljava potrebe države i njenih građana.” On je istakao da se pod koncesijama se nalazi većina aerodroma u okruženju, od Ljubljane, preko Zagreba, Prištine, Skoplja do Beograda.
Direktor ACG Danilo Orlandić (SD) nije danas odgovarao na pozive novinara.
“Nemamo komentar dok se Vlada Crne Gore zvanično ne oglasi ovim povodom”- bilo je sve što su juče tim povodom zvanično bili spremni da kažu iz OO SD Tivta koje se ranije žestoko protivio najavama iz kabineta premijera Duška Markovića da će Vlada “valorizovati” aerodrome njihovom privatizacijom ili davanjem u dugoročni zakup. Protiv toga izjasnila se i kompletna tivatska opozicija, a rezervu je izrazila i druga članica vladajuće koalicije HGI.
Opozicionari su tivatskom parlementu oktobra prošle godine predložili i usvajanje posebne odluke o aerodromu, u kojoj su tražili da Vlada “ne pokreće bilo kakve statusne i druge promjene u Aerodromu Tivat, do održavanje referenduma građana Tivta o ovom pitanju“ i upozorili da Opština ima značajnu svoju imovinu u kompleksu ovdašnje vazdušne luke. Opozicija i SD su mišljenja da je pametnije aerodrome zadržati u državnom vlasništvu i iskoristiti povoljan kredit koji je za njihovu modernizaciju i proširenje spremna da da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koja za njegovo vraćanje ne traži garanciju države, jer je ACG sposoban da taj kredit vraća iz redovnog poslovanja. Glasovima DPS ova odluka nije prošla u lokalnom parlamentu,a tivatski DPS je poručio da podržava strategiju Vlade da ovdašnji aerodrom izda u koncesiju, dok je HGI najavila da će ukoliko „rezultati ekonomske analize“ koju po narudži Vlade radi Svjetska banka preporuče takvo riješenje, „aktivno raditi na uvjeravanju laičke javnosti u to“.
„Ukoliko odluka o privatizaciji ili davanju aerodoma Tivat u dugoročni zakup dođe na dnevni red Vlade, ministri iz redova Socijaldemokrata napustiće Vladu”-kazao je sjednici SO Tivat 2.oktobra Igor Petković (SD)
U međuvremenu, niko nije vidio rezultate ekonomske analize Svjetske banke koju je Vlada obećavala u više navrata, a koja bi opravdala njihovu namjeru da aerodrome daju u dugoročni zakup. Analiza EBRD koja je pokazala da vazdušne luke i u državnim rukama mogu profitabilno poslovati i razvijati se, od strane Vlade je skrajnuta i o njoj zvaničnici Ministarstva saobraćaja više i ne govore.
Kako su izvori iz SD kazali da je izjava ministra Nurkovića o davanju aerodroma u koncesiju „možda i probni balon“ jer po njima, Nurković lobira za tursku kompaniju TAV koja je koncesionar nad nekoliko aerodroma u regionu, zaintersovana je da preuzme i crnogorske, a ministar iz redova BS do sada je TAV u više navrata promovisao u svojim javnim nastupima.
„SD neće dozvoliti da se aerodromi tek tako nekome daju u ruke, pogotovo ne u situaciji kada Ministarstvo saobraćaja i pomorstva već duže vrijeme izbjegava da se potpiše kolektivni ugovor na nivou ACG a koji bi zaštitio prava zaposlenih u procesu privatizacije ili davanja koncesije.“- kazao je jedan od sagovornika. Drugi izvor je istakao da su radnici ACG ogorčeni namjero Vlade da kapitalne državne resurse kakvi su aerodromi, prepusti na gazdovanje privatnicima, a ne zadrži u državnim rukama, iako vazdušne luke stvaraju veliku dobit.
„Ukoliko se obistine najave ministra Nurkovića, nije isključeno ni da ćemo organizovati štrajk na nivou ACG i to u skorije vrijeme, dok još traje špic turističke sezone. Jednostavno, „zatvorićemo“ Crnu Goru koja uveliko zavisi od aviosaobraćaja, pa neka gospoda iz Vlade razmisle da li im se isplati inaćenje sa očitim državnim interesom – da Crna Gora zadrži svoje aerodrome u spostvenim rukama“- kazao je on.
Ko želi aerodrome
Aerodrom Tivat
Najviše interesovanja da preuzme gazdovanje nad oba crnogorska aerodroma do sada je pokazivao TAV, najveći turski operator aerodroma, a koji je pod koncesiju uzeo, pored ostalih, i vazdušne luke u Skoplju i Ohridu. TAV gazduje sa 18 aerodroma na tri kontinenta a njegov pojedinačno najveći vlasnik sa preko 46 odsto kapitala, je francuska većinski državna, poslovna grupacija “Aeroports de Paris”.
Veliko interesovanje da preuzme gazdovanje aerodromom Tivat pokazao je i državni investicioni fond Dubaija ICD koji je od maja 2016. vlasnik nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu. Tivatski nautičko-turistički centar samo je okosnica njihovih mnogo većih planova u Crnoj Gori koji se tiču vazdušnog i drumskog saobraćaja, nekretninskih i projekata razvoja visokog turizma. Stoga su jako zaintereovani da preuzmu ovdašnji aerodrom koji međutim, ne bi razvijali onako kako je to predvidio Master plan ACG, već bi umjesto vazdušne luke usmjerene prvenstveno na komercijalnu avijaciju koja bi mogla da prihvati 3 miliona putnika godišnje, aerodrom Tivat bio „sveden“ na opsluživanje prvenstveno generalne avijacije – manjih privatnih i poslovnih aviona bogataša, dok bi saobraćaj komercijalne avijacije bio minimiziran.
ICD je pod direktnom je kontrolom Vlade UAE. Njegov predsjednik je šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, premijer UAE i emir Dubaija. U investicionom portfoliu ICD-a pored ostaloga su i udjeli u vlasništvu u „Emirates Grupi“ – najvećem avioprevozniku na Srednjem Istoku, kompaniji „Dnata“ koja je najveći pružalac usluga aerodromskog opluživanja aviona u tom regionu, te jednom od najprometnijih svjetskih vazdušnih luka Dubai International aerodromu, kao i jednom od najvećih lizing kuća za iznajmljivanje aviona u regionu „DAE Capital“.
Interesovanje za privatizaciju ili zakup aeridroma u Tivtu i Podgorici ranije su u raznim formama iskazivale i neke kompanije iz Francuske, Kanade i Izraela.
Šibenski oftalmolog Dražen Grgić na Dan grada i blagdan sv. Mihovila 29. rujna kreće na avanturu života. Kako bi privukao pažnju svijeta na gorući problem onečišćenja mora plastikom, zaputit će se sam na jedrilici na put dug deset tisuća nautičkih milja od Kornata sve do brazilskog otočja Fernando de Noronha.
– Gledamo na more samo kao na resurs koji treba iskorištavati, a ne kao na živo biće koje treba paziti, čuvati i održavati. Plastika koju ne vidimo s plaža, opasna mikroplastika ušla je u prehrambeni lanac morskih stvorenja pa toksini iz plastike ugrožavaju našu hranu i posljedično nas. Takvu situaciju možemo mijenjati isključivo edukacijom i ‘zelenim’ odgojem mlađih generacija o opasnostima jednokratne plastike na živi svijet – kazao je za ŠibenikIN liječnik Dražen Grgić.
Njegova akcija zove se ‘Čisto more, čisto srce’, dodaje, a otok veličine Žirja Fernando de Noronha u Brazilu kao odredišnu točku, kaže, nije izabrao slučajno, budući da je riječ o području pod zaštitom UNESCO-a koje nije samo turistički raj već priroda toliko vrijedna da je broj gostiju koji ga mogu posjetiti limitiran na 400 dnevno.
– Potrebno je čuvati okoliš i smanjiti pritisak ljudi na okolinu, a baš to UNESCO prigovara hrvatskim nacionalnim parkovima koji su preopterećeni posjetiteljima – rekao je Grgić za ŠibenikIN.
Po njegovim predviđanjima, plovidba do Brazila trajat će do mjesec i pol dana, na put nosi oko 300 litara vode i nešto pića za ‘podizanje morala’ te dovoljno konzervirane i dehidrirane hrane.
Plovit će prvo uz obalu Italije, Sardinije i Španjolske, a nakon Gibraltara i Kanara pred njim je otvoreno more Atlantskog oceana.
Samoća na brodu, dodao je Šibenčanin, neće mu biti problem zbog satelitske komunikacije koja omogućuje kontakt sa s obitelji i prijateljima.
U Hrvatsku će se vratiti krajem godine, a izazov će biti put natrag i to kada se nađe u moru po sredini Atlantika gdje će ploviti prema vjetru.
– Zahtjevna je to jedriličarska i sportska ruta, ali imam iskustva na moru i nije me strah, osim one zdrave i potrebne doze poštovanja prema moru. Nadam se da će moja plovidba navesti ljude da promišljaju o okolišu i načinima na koje oni sami mogu nešto poduzeti jer je svaki korak bitan. Ovo je samo početak priče koju ćemo kasnije širiti na šire razine – govori Šibenčanin kojem je zaštita mora hobi i pokretač.
Potporu u tom projektu Grčiću je pružio i Grad Šibenik pa će mu na Dan grada biti organiziran svečani ispraćaj.
