Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, obišli su juče početne radove na odstranjivanju nanesenog mulja i drugog otpadnog materijala, kao i produbljivanju morskog dna oko mandraća u ambijentalnoj cjelini Bjelila u Tivtu.
Početne radove uređenja izvodi Opština Tivat posredstvom lokalnog preduzeća “Komunalno” d.o.o, dok je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore svojim Planom korišćenja sredstava za 2018. Godinu, predvidjelo iznos od 20.000 eura za dalju sanaciju i kompletno komunalno uređenje ovog vrijednog predjela na jugoistoku tivatskog zaliva.
Bjelila
“U cilju prilaska građevinske mašine većem dijelu akvatorija, trenutno je nasut zemljano-kameni material, koji će biti uklonjen po završetku pripremnih radova. Za nastavak radova na uređenju prostora koja se odnosi na kompletnu sanaciju, kontaktirna je Mjesna zajednica Krtoli čiji su predstavnici, odnosno lokalno stanovništvo, pozvani da daju sugestije i konkretne predloge o pravcu i načinu uređenja Bjelila. Kroz saradnju i zajedničke aktivnosti Javnog preduzeća i Opštine Tivat, u 2018. godini namjera je da se ambijentalna cjelina Bjelila sačuva kao autentična, jedinstvena cjelina na ovom području tivatske opštine, te na takav način ostane dodatno zaštićena od bilo kakve devastacije.”- saopšteno je juče iz Morskog Dobra.
Radove na Bjelilima izvodi Komunalno d.o.o. Tivat, odnosno podizvođač radova, firma Tujko d.o.o. iz Kotora.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2018. biće održan danas sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord“ do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.
Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 sati do 17 sati i 30 minuta. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija“ do zgrade Elektrodistribucije.
Karnevalski program će početi u podne, koncertom benda Toć.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.
Zagrebački “Jutarnji list” piše o novoj smrtonosnoj balkanskoj ruti, kojom se ilegalni migranti pokušavaju domoći Zapadne Evrope, a koja prelazi preko Crne Gore, BiH i Hrvatske.
“Iako se o toj ruti u javnosti malo govori, ona je sve aktivnija i odnosi sve više ljudskih života”, navodi se u reportaži lista.
Hrvatske vlasti migrante koji u tu zemlju uđu iz sjeverozapadne Bosne smatraju pojedinačnim slučajevima ilegalnih prelazaka državne granice, u Sloveniji misle da bi se moglo govoriti o novom kraku takozvane balkanske rute, dok su u BiH sigurni da je to nova ruta koju nazivaju “južna migrantska ruta”.
Ona iz Grčke skreće prema Albaniji, a iz Crne Gore, preko mjesta Nudo, ulazi u Aranđelovo i Trebinje, u Hercegovini.
Migranti zatim preko BiH, otvoreno javnim prevozom, autobusima i taksijima putuju do Velike Kladuše, nešto manje u Bihać, piše jutarnji.hr.
Taj koridor kroz Hrvatsku ide kroz Karlovačku županiju, do slovenačke granice koja je udaljena svega oko 70 kilometara.
U Sloveniju, na područje Bijele krajine, odnosno Črnomelja, ulaze preko rijeke Kupe.
“Jutarnji list” konstatuje da, bez obzira na to kako ga nazivali, činjenice govore da je to novi pravac kojim se Zapada pokušavaju domoći nevoljnici iz bliskoistočnih, azijskih i afričkih zemalja – sa sve većim udjelom građana Kosova.
Lani su ih u BiH evidentirali oko 800, sedam puta više u odnosu na prethodnu godinu.
Tek svaki dvanaesti među njima je Sirijac, a prednjače Afrikanci (Alžir i Maroko) te Pakistanci i Avganistanci. Samo u Karlovačkoj županiji su prošle godine uhvatili 202 migranta (u dvije godine broj se učetvorostručio), a u januaru ove godine 21.
Palminko Surlašević zvani Dupeglavac, spaljen je danas na prčanjskom mulu kao glavni krivac za sve nedaće koje su zadesile mještane u prošloj godini.
Tužilac Pampalugeto Kulitis zvani Papan iznio je niz optužbi na račun ovogodišnjeg prčanjskog krnevala. Kriv je što je u Boku, a samim tim i na Prčanj, donio palminog surlaša.
“Optužujem ga da je svoje prste u komunitadi kotorske umiješao pa ista ne funkcioniše kako treba, pa se tamo njeni surlaši glođu među sobom jer je vidno da su svi dobro inficirani. Tužim ga što je deboto iskvario prčanjsku omladinu jer koliko vidim a i čujem, teško da će ko od njih napraviti, oliti tirati ovoga jadnoga krnevala do ovoga procesa a kamo li da napišu što za optužbu, oliti odbranu a opose da navrijeme od njega i tastamenat uzmu”- kazao je tužilac, dodajući da je bilo još mnogo nedjela.
Prčanjski karneval 2018.
On je predložio da mu se prije spaljivanja skine glava jer je nju, kako je obrazloženo, “privremeno u guzicu sklonio nadajući se da je spasi od toga surlaša koji mu je istu na ramenima napao”.
Nakon suđenja i spaljivanja Palminka Surlaševića zvanog Dupeglavac, u Domu slobode na Prčanju se održava dječiji maskenbal.
44. Regata Mimoza Kup za klase Optimist i Laser održana je u subotu u akavtorijumu ispred Herceg Novog. Duvao je sjeveroistočni vjetar jačine 10 čvorova, sa povremenim udarima do 15.
Na moru se nadmetalo oko 40 jedriličara iz bokeških klubova JK Delfin , JK Lahor i domaćina JK Jugole Grakalić.
Jedriličari JK Delfin nastavili su sa odličnim rezultatima u prvoj regati domaćeg prvenstva u 2018. Optimisti JK Delfina osvojili su postolje u klasi Optimist, Nikola Golubovic prvo mjesto, drugi Pavle Music i treći je Vasilije Kurbanovic. Pavle je prvi u konkurenciji do 12 godina, Vasilije drugi a treći je Petar Klakor. Nikolina Klakor uzela je prvo mjesto u konkurenciji devojčica. U klasi Laser 4.7 prvi je Stefan Anđelić a drugi Danilo Jončić.
Ilija Marković je prvi a Irina Kusovac druga u klasi Laser Radial.
Na jedinstvenom prazniku posvećenom cvijetu – na Prazniku mimoze, koji organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest i ove godine se održao jedan od najljepših programa – Dječija cvjetna povorka.
Tako je na radost najmlađih, ali i svih ostalih Novljana i gostiju, po treći put u okviru Praznika mimoze od Parka Boka koji je opet u sred zime procvjetao u najljepšem izdanju ispunjen dječijim osmjesima i raznobojnim cvjetićima mališana, pa do trga Nikole Đurkovića sve sijalo donoseći najveseliju šarenu povorku februarske manifestacije. Povorku cvjetnih maski mališana predvodila je Gradska muzika sa mažoretkama, a čista dječija ljubav i radost zračile su Njegoševom ulicom.
Dječija cvjetna povorka
U trećoj Dječijoj cvjetnoj povorci učestvovalo je čak 11 maskiranih grupa djece iz dječijeg doma Mladost Bijela i osnovnih škola Dašo Pavičić, Ilija Kišić i Orjenski bataljon. Oko 300 djece predvođene svojim vaspitačima nakon povorke pretvorili su glavni gradski trg u rascvjetalu baštu ili livadu, na kojoj se u sred zime vijorilo proljećno kolo u kojem su zajedno zaigrale hortenzije, kamelije i magnolije sa mimozama, ružama i kivijem i agavama.
Dječija cvjetna povorka
,,Ovim izuzetno lijepim i važnim programom motivišemo djecu da se angažuju i da ispolje svoju kreativnost u saradnji sa učiteljima i zaista su nam uljepšali ovaj oblačni i svi dan unoseći šarenilo i vedrinu svojim osmjesima i radošću”, kazala je načelnica Sekretarijata za kulturu Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo. Ona je istakla da je organizatorima posebno važno učešće i djece iz Dječijeg doma ,,Mladost” u Bijeloj jer se tako uključuju djeca u aktivan društveni život cjelokupne zajednice. Ona je izrazila nadu da će ova povorka koja je iz godine u godinu sve brojnija i veselija, nastaviti da raste.
Dječija cvjetna povorka
,,Nadamo se da će sljedeće godine biti još više i djece i da će sve se podići na još veći nivo. Moram reći da smo zadovoljni da se svi programi dešavaju po predviđenom rasporedu, uz odličan odziv Novljana koji se uključuju u sve programe i zaista se zahvaljujem sugrađanima na tom aktivnom učešću i pozivam ih da pokažu onu dobru stranu koju ovaj grad ima”, dodala je Zambelić Pištalo.
U okviru glavnog programa 49. Praznika mimoze sljedeći program su Dani Grčke koji se održavaju u utorak 13. i četvrtak 14. februara.
Slavni sud Komunitadi lastovske koji je zasijedao na mjesnoj rivi pred više stotina građana što su se okupili na tradicionalnom Lastvoskom karnevalu, osudio je danas na smrt spaljivanjem na lomači, ovogodišnjeg karnevala Surlaša od Komunitade koji je proglašen krivim za niz nevolja što su prošle i početkom ove godie zadesili građane Tivta i Crne Gore.
Karnevala su na posljednje putovanje po tradiciji, ispratile Gradaka muzika Tivat, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i brojne maske što su prodefilovali kroz cijelu Lastvu.
„Ovdje prisutni farabut, karnevao Surlaš od Komunitade kriv je što PDV, mencovani peder, ponovo plimao, pa ćemo mjesto španjuleta pušit domaće proizvode, kriv je što se nismo znali navrijeme flitat, pa nam je svuđe buže učinio, kriv je što je Opština dobila amneziju pa ne zna đe je Donja Lastva, kriv je što nema Nobelove nagrade za kuriozne i đelozne, jerbo bi mi u tu kategoriju imali mnogo kandidata i nagrada, kriv je što se Fešta od svetoga rogača- zvanog Roko održala uz prisustvo brojnih turista i pokojeg vjernika, kriv je što nijesmo složni, pa jedni drugima činimo barufe i roge, a “sve nas manje ima ođe”, kriv je što je uveo evropsko radno vrijeme, pa mladost ne može starijima pomagat i oko Krnevala rabotat…”-nabrojio je pored ostalih, tužilac grijehe karnevala. Njegov advokat je uzvratio sa Surlaš od Komunitade nije odgovoran ni za jednu tačku optužnice, već su “krivi su ovi što su prokleti pa oće tebe u napast da uvale”.
Lastovski karneval 2018.
“Dobar si, pošten, ne surlaš, ne profundaješ, nijesi potkupljiv ni lažljiv. Para mi se da ovakvoga do sada nismo imali. Mislio sam da je ovi naš dobrotvor došao u Lastvu da na spasi od svake nevolje. To je i pokušao učinjet. Svašta nam je obećao, svako dobro donio, palme spasio, narod pomirio, mlade zaposlio, rivu uredio, fešte pomogao, pare davao.”- pohvalio je branilac svog klijenta, ali je sud bio neumoljiv pa je Surlaša od Komunitade proglasio krivim i osudio na smrt spaljivanjem na lonači. Dok su ga krvnici odnosili na gubilište – na mulo pred crkvom Svetog Roka uz taktove “Marće funebre”, branilac je pročitao Surlašev testament u kome je karneval, svakom prema zaslugama, ostavio i častio razne institucije i pojedince svojim adekvatnim zavještanjem.
Tako je poteštatica (gradionačelnica) dobila “novi trg od Surlaša i lampijune od minule godine, da nam Lastva svijetli za blagdane i doček na otvorenom, uz dobru zabavu Surlaš benda”, Morsko Dobro “pun kamion klesanog kamena i dobrog neimara da zakarta bužu kod đardina Ivovića”, Komunalno preduzeće “100 litara otrovi za palme, da spasi što se spasit može”, a Centru za kulturu karneval je ostavio “šolde, da učine predstavu, da se prvi put izvede na ljetnu pozornicu Donja Lastva”.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena maskenbalom u hotelu “Kamelija”.
Ekipa ,,Debeli a srećni” iz Zelenike je ukupno najbolje ocijenjena na turniru u piciginu koji se u okviru 49. Praznika mimoze održao i ove godine na Staroj Banji. Plaketu za najatraktivniju ekipu zaslužio je tim “Zeleničke igre”, a najatraktivniji potez napravio je Uroš Živanović iz ekipe ,,Debeli a srećni”. To je odluka tročlanog žirija u sastavu Slobodan Bobo Popović, Nenad Neno Konjević i Nikola Nino Lepetić i sudija Stevana Koprivice i Nebojše Mandića, iz hercegnovskog NVO Picigin, koji su 2011. godine na splitskim Bačvicama uzeli trofej Jadrana.
Žiriju je bio težak posao da od piciginaša koji su se u plićaku Stare banje nadmetali skačući za loptom dok se iza njih vidi Lovćen pokriven snijegom, odluči ko je izveo najatraktivniji potez, imao najdužu seriju udaraca i pokazati kolektivnu igru kao glavnu odliku picigina.
,,Svih deset ekipa su pokazali zaista dobar picigin, mnogo dobrih poteza, ali prije svega svi su pravili super atmosferu i zabavili gledaoce. Tako je da je stvarno teško bilo naći prve među jednakima”, poručio je žiri, a svi poručuju da turnir u piciginu u okviru Praznika mimoze mora postati tradicija jer je nesporno pokazao opravdanost reaktivacije ove autentične i simpatične igre i njenog uvrštavnja u glavni program februarske manifestacije.
”Sjajna atmosfera, sjajna igra, odličan provod i druženje su ono što picigin nosi sa sobom i što smo imali prilike da vidimo i ove godine, tako da ni februarski hladni dan ne može to da pokvari. Mi smo učestvovali i prošle godine i učestvovaćemo i svake sljedeće, barem narednih 57 godina, a za više ne mogu da garantujem”, kazao je jedan najpoznatijih piciginaša u hercegnovskoj opštini, Zoran Pestorić, kapiten ekipe Zeleničke igre.
Organizatori 49. Praznika mimoze, Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi, na valu prošlogodišnjih odličnih utisaka i organizatora i učesnika, uvrstili su picigin i ove godine kao dio glavnog programa, a sa ovogodišnjom još većom posjetom gledalaca i činjenicom da je učestvovalo čak 10 ekipa, namentula se obaveza da turnir u piciginu postane stalni program cvjetne manifestacije.
Picigin 2018.
,,Ja nisam učestvovao prošle godine, ali ovogodišnje iskustvo, iako mi je na početku igre bilo hladno, je nešto što ću dugo pamtiti i sigurno bih volio da se ovaj turnir održava svake godine. Mi u Zelenici baš imamo dosta ljudi koji igraju picigin i bore se da ova predivna igra ne izgubi svoj šmek i da nastavi da živi i kod nas bude što popularnija”, kazao je Živanović prilikom preuzimanja plakete za najatraktivniji potez.
Drugi turnir u piciginu u okviru Praznika mimoze održan je plaži na Staroj Banji, na administrativno ubilježenoj temperaturi vode od 12 C, a učestvoale su ekipe: Batovi, Debeli a srećni, Zeleničke igre, Picigin GOT, Zelenika mix, Leteće žabe, Gomila Arsenal, Zelenika, Hahao i Karača.
Picigin 2018.
Picigin je preko 90 godina stara igra nastala u Splitu, prilagođavanjem vaterpola, kojeg su studenti donijeli iz Praga, lokalnim uslovima odnosno plitkoj vodi splitskog kupališta.
Atraktivni sport u Herceg Novi je stigao prije najmanje 60 godina.
Picigin se igra u morskom plićaku, sa pet igrača u jednoj ekipi i nema protivnika. Cilj igre je da lopta ne dodirne morsku površinu ili tlo plaže, da se loptica što duže drži u igri i da se sve to začini što atraktivnijim potezima. Važno je i dobro se zabaviti, privući pažnju. Igra se gumenom loptom veličine dlana li manjom, a igrači snažno, jednom rukom udaraju loptu ka saigraču ili u prazan prostor.
Picigin se teško može podvesti pod pojam sportske igre, jer ne podrazumijeva takmičenje za bodove, poene, golove, niti suprostavljene protivnike. Igrači igraju jedan za drugoga, a ne jedan protiv drugoga i pravilo je jednostavno, da lopta mora da bude u vazduhu.
Picigin u Herceg Novom je zbog konfiguacije plaža malo drugačiji od onoga koji se igra u Splitu. Naime, na splitskim Bačvicama svi igrači su u vodi do gležnjeva, na istoj dobini. U novskom piciginu jedan igrač stoji na suvom, na samoj obali, dvojica bočnih igrača su u vodi do gležnjeva, a dva igrača su u dubljoj vodi, do pojasa.
U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u PRESS centru hotela TRE CANNE u Budvi, održano je književno veče, poznatog pjesnika BEĆIRA VUKOVIĆA iz Podgorice.
Govoreći o njegovom književnom djelu, mr MILORAD DURUTOVIĆ je pored ostalog kazao, da je Vuković, nesumnjivo jedan od vodećih srpskih pjesnika u Crnoj Gori, ali I na širem prostoru. Uprkos tome, daleko smo od utiska, da je Vukovićeva poezija pročitana i adekvatno vrednovana. Nezainteresovaost književne kritike da prati saremenu književnost, samo se djelimično može uzeti kao objašnjenje takvog stanja, jer sdruge strane, Bećir Vuković ide u red pjesnika, čije stvaralaštvo nije lako tumačiti. Naime, kako je rekao, veoma je mali broj njegovih pjesama koje su lako čitljive I lako razumljive. Čak I neke koje nam u prvi mah djeluju kao semantički prozirne, kada se posmatraju u kontekstu cjeline opusa, brzo prošire ili modifikuju svoje značenje, kazao je pored ostalog o pjesmama Bećira Vukovića, mr Milorad Durutović.
Književnik Bećir Vuković, je rodjen u Kolašinu 1954. godine. Studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, opštu I jugoslovenstku književnost. Do sada je objavio 16 knjiga, medju kojima su: Kad ujutro gavran osvanuo, Crna umjetnost, Igračke propasti, Adminiistracija straha I druge.
Dobitnik je više značajnih književnih nagrada, kao što su: “Marko Miljanov”, “Risto Ratković”, “Vidovdanska povelja”, “Kočićevo pero”, “Herceg Šćepana”, “Zlatno pero Rusije” I drugih.
Član je Udruženja književnika Srbije, predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, član je Slovenske akademije književnosti i umjetnosti i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpska riječ….
Pjesme du mu prevedene na engleski, francuski, ruski, grčki, bugarske, makedonski i druge, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Pratimo ih već sedmicama. U sred bijela dana dođu automobilima zagrebačkih, varaždinskih, zadarskih ili šibenskih tablica, izvade velike plastične spremnike, obuku odijela i zarone. Natrpaju ih pune ježinaca, pa onda u mrežaste vreće i automobile. Nemaju straha jer ih nitko ne kontrolira. Poslali smo i prijave nadležnoj inspekciji, zvali na telefon, evo i jučer zadnji put, ali odgovora nema! – kaže nam čitatelj, autor ovih fotografija i nastavlja kako je nakon svega bio primoran fotografirati ih na djelu!
– Ježinci vjerojatno odlaze za talijanske restorane. Ja ih prijavljujem Ministarstvu, ali ne vidim da ovi bilo što poduzimaju. Znam da je jedna moja prijava stigla do Inspektora u Šibeniku ali ne znam jesu li ovi išta napravili! Nije mi bilo svejedno slikavati ih al sam uspio dokumentirati nekoliko da se nađe – kaže naš sugovornik čiji su podaci poznati redakciji, piše Morski.hr
U ovom slučaju ježinci se vade između Plave plaže, hotela Punta i Tribunja. Zbog plitkog terena vađenje nije problematično, a velika je vjerojatnost da zbog nedostatka adekvatne kontrole ovo nije jedinstven slučaj na našoj obali
Inspektori: Brod je na popravku 9 mjeseci i nemamo s čim raditi!
Šibenski inspektori tvrde da nisu ni mogli izlaziti na teren jer im je službeni brod bio u kvaru gotovo 9 mjeseci! „Tako su ovakvi slučajevi nažalost izvan našeg dosega“, kaže nam Viši ribarski Inspektor pri Ministarstvu poljoprivrede, Nikica Skroza.
– Nade smo polagali u policiju koji imaju 14 ovlaštenih osoba, a tu je još i carina i inspektorica zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša. Područje koje spominjete je već prije dosta osiromašeno svim vrstama i oni vjerojatno kupe zadnje što je ostalo, ja ih spriječiti ne mogu – kaže inspektor. Na upit zašto je brod bio na popravku toliko dugo, kaže da na to pitanje ne zna odgovor, stoga to ostavljamo za Ministarstvo poljoprivrede.
Izdane 3 dozvole za obrte, ali unosniji je rad na crno
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike za ovo područje izdalo je tri dozvole za komercijalni izlov ježinaca, po jednu u Šibenik, Brodaricu i Bilice. U uvjetima između ostalog stoji da da ježinci moraju biti veći od 4 cm u promjeru, ne smiju se vaditi na području Istre, a nije dozvoljeno korištenje ronilica, ribolovnog alata i opreme.
– Mi ćemo sa strane Uprave ribarstva do kraja tjedna izvršiti nadzor radi li se u ovom slučaju o navedenim obrtima ili ne, o čemu ćemo vas i obavjestiti – zaključuju iz inspektorata.
Kontaktirali smo E.L., vlasnika jednog od tri navedenih obrta za morsko ribarstvo koji kaže da sve što izlove kupuju Talijani. Iako su svaki drugi dan potraživali po dvije tone ježinaca, tvrdi kako ih radnici njegova obrta za sad ne vade jer im se ne isplati.
– Ne plaćaju na vrijeme, a nas obrtnike nitko ne pita kako ćemo platiti radnike, opremu i porez državi. Ako ne lovimo mi, tko onda lovi? Pa uglavnom ljudi koji su u mirovini, pogotovo ovi u vojnoj. Njemu svaki mjesec kapa mirovina i svaka dodatna kuna mu je čista dobit. Nitko ih ne nadgleda i recite vi meni kako se onda nama koji to radimo po propisima, to isplati? Ima i onih koji će posjedovati dozvolu, ali će platiti ronioce na crno. Kažu inspektori da nisu imali brod za nadzor, ali ne moraju ga ni imati da dođu na mjesto iskrcaja robe na kopnu – zaključuje naš sugovornik.
Da je ovo unosan biznis, pogotovo ako se radi na crno, govore brojke. Za kilogram ježinaca otkupna cijena je 2 eura ili 15 kn. Jedan ronilac dnevno može izvaditi 300 kg, što znači dnevnicu od 4.500 kn.
U istoj državi – u jednom dokumentu zaštićeni, drugom nisu, trećem i jesu i nisu
Prema Stručnoj podlozi za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, osim na području podmorja Istre, sakupljanje se u ostalim dijelovima Jadrana dopušta u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja, ali do 8.000 kilograma ježinaca po pojedinoj ribolovnoj zoni.
Neke stvari su nelogične, pa se nameću i pitanja koja smo uputili na adresu Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje je nadležno za gore navedene dozvole, tako i za očuvanje jadranskih vrsta.
Ipak, ježinci se u nekim drugim pravnim aktima iste države drže zaštićenima jer se prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta ne smije prikupiti više od 10 jedinki dnevno i to samo za osobne potrebe. S obzirom na to, kako je moguće da u istom odobrenju Obrtima za morsko ribarstvo korisnicima nije limitirana količina prikupljenih jedinki, nego se ograničenja svode isključivo na opremu i promjer jedinke od 4 cm?
Koliko je takvih dozvola uopće izdano na razini Republike Hrvatske?
Jesu li izdavanju ovakvih dozvola prethodile stručne analize, odnosno u nedostatku kontrole izlovljenih količina, možete li odgovorno tvrditi da ježinaca ima dovoljno za toliku komercijalnu eksploataciju?
Dok čekamo odgovore, kažimo još da je Hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) gospodarski važna vrsta u cijelom svijetu. Radi prevelikog izlova prirodnih populacija danas je ugrožena, pa je u Mediteranu i strogo zaštićena. Prema Zakonu o potvrđivanju konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Republika Hrvatska izrazila je rezerve o zaštiti ove vrste.
