“Ljepotica i zvjer” najbolja je maska na drugom maskenbalu 49. Praznika mimoze koji je održan sinoć u Mediteranskom centru Instituta Igalo.
Drugo mjesto osvojila je maska “RIP Playboy”, a treće “Palma import”.
Oni su dobili i novčane nagrade od 1.000, 700 i 500 eura.
Završni maskenbal je u sali Instituta “Dr Simo Milošević Igalo” počeo nastupom hercegnovske Gradske muzike i defileom mažoretki, a zatim je više od 250 maski “uzelo stvar u njihove ruke” i napravile pravu feštu od škerci, plesa i dobre muzike.
U društvu novskih bile su i maske iz Kotora, Tivta i Budve, kao i karnevalske grupe iz Rijeke, Šapca, Strumice, Pančeva i Viškova, kao i komšije.
Grupa Exodusi i ansambl Toć svirali su za ovakvu feštu primjerenu muziku, ali i svjetske i domaće popularne hitove.
Praznik mimoze čiji su organizatori Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i JUK Herceg fest, završava se večeras karnevalskom povorkom od Igala do trga Nikole Đurković gdje će se suditi Krnevalu Crvenku Surlašiću, a sve će zaokružiti koncert beogradske pop-rok grupe Van Gogh.
Budimir Šobat oborio svjetski rekord – zadržao dah više od 24 minute
Budimir Šobat Buda (52) oborio je svjetski rekord – zadržao je dah pod vodom 24 minute i 11 sekundi. Obaranje rekorda organizirano je u sklopu akcije ‘Ne dišem’ s ciljem podizanja svijesti o autizmu, od kojega boluje i njegova kći.
Rekord je oborio na Zagrebačkom velesajmu. “U jednom trenutku sam se malo bojao, ali nekako sam osjetio da ga ipak imam, na pola sam osjetio da ga imam, išlo je tu još, ali u dogovoru s trenerom nismo htjeli raditi više”, rekao je Šobat.
Na Prvoj Izbornoj konvencij GP URA Tivat, koja je održana u subotu formiran je Opštinski odbor. Za predsjednika jednoglasno je izabran Ivo Vuksanović.
Članovi Opštinskog odbora URA Tivat su: Matko Petković, Vesna Raste, Branislava Rajčević, Anđelko Gverović, Momčilo Radnjić, Iso Đečević, Marko Vuksanović, Dolores Vuksanović, Svetlana Petrović, Natalija Vuksnović, Nenad Erceg i Ivo Vuksanović – predsjednik.
„Izbori u Tivtu na lokalnom nivou su tek za tri godine, međutim činjenja ove vlasti u našoj Opštini su takva da moramo hitno reagovati. Ubrzo ćemo izaći sa programom djelovanja, sa kojim ćemo upoznati širu javnost“ – kazao je Ivo Vuksanović novoizabrani predsjednik OO URA Tivat, koji se zahvalio na ukazanom povjerenju.
Abazović i Vuksanović URA Tivat februar 2018.
Predsjednik GP URA Dritran Abazović pozdravljajući prisutne izrazio je zadovoljstvo što je formiran Opštinski odbor u Tivtu.
„U Tivtu postoje veliki problemi koji su sada već državnog karaktera, zato ne mislim da bi bilo veliko čudo da i ovde imamo vanredne izbore u nekom doglednom periodu. To je period u kojem URA treba da ojača, da napravi što bolje kontakte sa ostalim političkim subjektima. Mi imamo te mostove saradnje, baštinimo politiku zajedništva, politiku pruženih ruku za sve one dobre projekte i dobre stvari Crne Gore. Mislim da će tako biti i u Tivtu. Mislim da je dosta, korupcije na lokalnom nivou, nepotizma, zapošljavanja, ne riješavanja pitanja Aerodroma Tivat, praštanja plaćanja komunalija Porto Montenegru, i brojnih drugih afera koje se tiču nekih hotela i lokacija. Mislim da zaslužujete jednu pošteniju vlast i zato se treba izboriti. Građani Tivta ne zaslužuju poslanike poslušnike. Siguran sam da će ovaj Odbor biti nukleus pozitivnih promjena “ – kazao je između ostalog Abazović.
On je poručio da se nada da će opozicija u Crnoj Gori izaći sa jednim zajedničkim kandidatom za predstojće predsjedničke izbore (15. aprila).
Prva hercegnovska trka karića – Karotrc 2018, u okviru 49. Praznika mimoze, završena je na danas Škveru, uz prezadovoljne takmičare i veoma brojnu, oduševljenu publiku.
Pobjednik u kategoriji K1 je Albert Tomić, drugo i treće mjesto ostvarili su Boris Šćekić i Ilija Kovačević. Najbrži među dvosjedima bili su Dragomir Radomirović i Mitar Svilanović, drugo mjesto su osvojili Željko Stamenković i Ognjen Vujičić, a trećeplasirani dvojac su bili Gligo Mandić i Mladen Medigović. Nagrade najuspješnijima u glavnim, ali i kategorijama kao što su atraktivnost vožnje i imena vozila, najstariji, najsporiji takmičar, najljepši karić, žena za volanom, dodijelio je Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi.
Simpatična primorska ‘Uradi sam’ vozila startovala su kod Rudnika i spustila se do Škvera prolazeći nekoliko atraktivnih krivina. Za nagrade i naklonost publike se borilo 23 jednosjeda i 12 dvosjeda.
Trka karića – Karotrc 2018
‘Utisak je fantastičan, vraćamo se u djetinjstvo. Zadnji put sam karić vozio sa deset godina, odlično je, utisak je fantastičan. Druženje, pomalo pijuckamo pivo, šta drugo reći. Karić smo pravili u radionici kod Bojana Cicaka, tu smo ga sklopili i odradio je pravu stvar. Radili smo ga 15 dana, malo po malo, ali rad i trud su se isplatili, tako da smo uzeli prvo mjesto – ali tu ima dosta i sreće. Ne može se pričati o iskustvu i neiskustvu, ali može se desiti da je neko uzeo loše drvo za karić, mnogi su se zeznuli, ali konkurencija je bila dobra. Vrijeme koje sam ostvario mislim da je minut i 26 sekundi, na dužinu trase od 700 metara. Najproblematičnija je bila ova završna šikana ispod Forte mare, tu je bilo baš gusto, zato što je dobar zalet, sigurno preko 200 metara, tu ako se uhvati dobro, to je to’ – rekao je Albert Tomić, pobjednik u kategoriji K1.
Trku su otvorili Ivan Peulić iz organizacije Maškare koja je i pokretač trke i Miloš Konjević, podpredsjednik Opštine.
Trka karića – Karotrc 2018
‘Velika mi je čast da na poziv Ivana Peulića otvorim ovu trku. Ovo je prvi put da se trka karića organizuje, u okviru Praznika mimoze. Prije par godina počeo je Mimoza turnir u piciginu, sljedeće godine možda uz to prvenstvo u briškuli i trešeti, da vratimo stari sjaj našeg Novog. Drago mi je što mogu da učestvujem u trci karića, što imam priliku, dao sam punu podršku, nek prođe sve kako treba i neka pobijedi najbolji. Mi smo van konkurencije, mi otvaramo trku, ja sam nešto mislio da iziđem kod Ritza ali pokušaću da stignem do Škvera’ – rekao je Konjević.
Karotrc se održava u sklopu Praznika mimoze 2018 kojeg organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, uz izvršnu produkciju Herceg festa.
Brod za prevoz rasutog tereta „Dvadesetprvi maj“ kompanije „Crnogorska plovidba“ iz Kotora oštećen je u incidentu koji se 15.februara desio u bugarskoj luci Burgas.
Naime, prema navodima sajta www.insurancemarinenews.com , u „Dvadesetprvi maj“ koji je bio vezan u luci, prilikom manevrisanja udario je bugarski feribot “Drujba“ koji je našem brodu „očešao“ lijevi bok, nanijevši mu pritom oštećenja na trupu, glavnoj palubi i dijelu brodske opreme. U incidentu o kome „Crnogorska plovidba“ nije obavijestila našu javnost ali zvanično ni Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore u čiji je registar upisan „Dvadesetprvi maj“, na sreću nije bilo povrijeđenih, a nije došlo ni do zagađenja mora.
Bugarske pomorske vlasti pokrenule su istragu o uzrocima zbog čega je njihov feribot od 14.398 tona deplasmana, dugačak 150 metara, udario u 180 metara dugi crnogorski brod za prevoz rasutog tereta deplasmana 35.000 tona.
„Dvadesetprvi maj“ je uz privremeno sanirana oštećenja 18.februara isplovio iz Burgasa i juče ujutro je uplovio u tursku luku Tekirdag na obali Mramornog mora, gdje se i sada nalazi.
Inače, „Dvadesetprvi maj“ je mlađi od dva istovjetna bulkcarriera od 35.000 tona koji su za „Crnogorsku plovidbu“ 2012. sagrađeni u Šangaju u Kini. Kredit uzet kod kineske Exim banke za gradnju „Kotora“ i „Dvadesetprvog maja“ se otplaćuje iz državnog budžeta jer „Crnogorska plovidba“ nije u situaciji da ga podmiruje iz redovnih poslovnih prihoda. U Bugarskoj oštećeni brod je inače, na jesen prošle godine prošao krozskupi redovan remont i dokovanje sa pregledom podvodnog dijela trupa što je za tu vrstu plovila obaveza na svakih pet godina.
Plavljanin A.J. (1956) sa prebivalištem na Cetinju, koji je upravljao kiperom marke “MAN” budvanskih registarskih oznaka, poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se juče nešto poslije 13 sati dogodila u Hercegnovskoj ulici u tivatskom naselju Seljanovo.
Prema nezvaničnim informacijama,nakon što je istovario teret, poginuli vozač izašao je iz kamiona, a u tom momentu vozilo se pokrenulo niz nizbrdicu u Hercegnovskoj ulici. Vozač je pokušao da uskoči u kamion i zaustavi ga, u čemu nije uspio, pa ga je njegovo sopstveno vozilo pregazilo.
Udes stradao vozač
Kamion je, jureći nekontrolisano niz nizbrdicu dugačku oko stotinu metara, udario u nekoliko automobila i oštetio ih, da bi se na kraju zaustavio bukvalno zdrobivši jedan na dnu ulice parkirani automobile, i oborivši betonski zid i ogradu, te oštetivši stešenište jedne od kuća.
Udes stradao vozač
Na licu mjesta odmah se pojavila ekipa Hitne pomoći Tivat, ali teško povrijeđenom vozaču nije bilo spasa.
Udes stradao vozač
Mjesto nesreće na kojem su bili i pripadnici Slušbe zaštite i spašavanja Tivta obišla je i gradonačelnica dr Snežana Matijević. Uviđaj je obavila ekipa tivatske policije, a prema nalogu tužioca, tijelo nastardalog poslato je na obdukciju i određeno je da se izvrši vještačenje tehničke ispravnosti kamiona kojim je upravljao pokojni A.J.
Svake godine, ista priča. Džaba muka… Sve se ponavlja još od 2008.godine, kada smo prvi put javno ukazali na problem napuštenih krava koje nanose velike štete maslinjacima u Boki. I ništa. Krave su ničije, maslinari svake godine sade nove masline na mjesto iščupanih i ”revitalizuju” tek posađena stabla, kažu u Maslinarskom društvu Boka.
Da li je moguće, da nakon toliko godina istii problem okupira pažnju maslinara koji s pravom traže da Društvo, čiji su članovi (pa i da nisu) zauzme stav i pokuša pronaći rješenje za ovo stanje.
Maslinarsko društvo Boka je, kao udruženje građana, više puta dopisima i javnim obraćanjem, a tri puta i organizovanjem kruglih stolova i javnih sastanaka sa predstavnicima Opštine Kotor i Tivat čiji su maslinjaci direktno ugroženi, kao i sa predstavnicima Komunalne policije u Kotoru, ukazalo na problem i naglasilo potrebu da se hitno preduzmu koraci za trajno rješavanje.
Inicijativa koju smo uputili našim lokalnim upravama za pripremu i usvajanje akata koji bi u konačnoj liniji zaštitilo prava svojine i maslinjaka kao baštine Boke – kako tada, tako i sada. Ništa. Rezgnirano konstaruju u Društvu.
Na Redovnoj skupštini MD Boka, 2016. godine, osnovan je Regionalni Odbor za zaštitu masline, u okviru Društva, koji se sastao nekoliko puta i razmatrao ne samo problem krava već i namjernog, nedozvoljenog upada na tuđe posjede i uništavanja i sječe stabala masline samo zbog toga što nekome ”zaklanjaju pogled” ili mu trebaju drva.
Još uvijek nije došlo do značajnijih rezultata djelovanja Odbora, osim što je napravljena Strategija i plan rada, kao i da se krenulo u interni popis maslina na teritoriji Boke, koliko to prihvataju vlasnici.
Republički inspektor, koji je više puta bio svedok posljedica upada krava, odnošenja višestoljetnih maslina sa naših najljepših kompleksa na mjesto ”čuvanja” do ”povratka u Boku” ali, kako na licu mjesta nije zatekao činjenje, niti počinioca, nije mogao izreći odgovarajuću kaznu.
Da li je moguće da ne postoji način da čovjek zaštiti svoju imovinu, pa i sebe samog, kada ga snađu lude krave i ludi ljudi? pitaju su u Maslinarskom društvu Boka.
Arheolozi su pronašli dva sidra i druge predmete koji potječu iz drugog ili trećeg stoljeća nove ere, a za koje se smatra da su pripadali drevnom brodu koji je potonuo u blizini zapadne obale Krima, izjavio je šef podvodne arheološke ekspedicije Viktor Lebedinski.
Lebedinski dodaje, da su na ušću reke Beljbek pronađena dva sidra, olovne ploče i kotao, koji potječu iz rimskog perioda povijesti Krima.
Pretpostavlja se da je brod vjerojatno doplovio blizu obale prije skoro 2.000 godina i da su ga valovi uništili.
– Pronađeni predmeti bi mogli biti izloženi za javnost kada se završi rad na njihovom istraživanju – dodao je Lebedinski za TASS.
Grčka kolonija Hersones je osnovana u petom stoljeću prije nove ere, u području današnjeg Sevastopolja i bila je naseljena prije skoro 2.500 godina.
Turistički boravak u Sloveniji će izgleda ubuduće biti nešto skuplji, jer će se turistima uz boravišnu taksu naplaćivati i taksa za promovisanje, pa za obe treba izdvojiti najviše 3,125 eura po danu.
Slovenački parlament je prošle nedelje prihvatio zakon o promovisanju razvoja turizma, kojim je uvedena i pomenuta taksa.
Određivanje osnovne turističke takse i dalje ostaje u nadležnosti lokalnih jedinica, opšina, ali je njen maksimalni iznos po danu povećan s dosadašnjih 1,265 eura na 2,50 eura, dok taksa za promociju može da iznosi najviše 25 odsto turističke, odnosno najviše 0,625 eura po danu.
Za taj zakon je u parlamentu glasala većina slovenačkih poslanika, dok se nekolicina suzdržala smatrajući da bi to moglo da smanji turističku konkurentnost u odnosu na susedne države.
Prema računici koji su objavili mediji, za turiste koji posećuju razne destinacije u Sloveniji takse postaju znatno veći trošak nego pre, pa će za desetodnevni boravak u najatraktivnijim lokacijama, poput Pirana ili Bleda, četvoročlana porodica morati da izdvoji za turističku i promotivnu taksu 125 eura.
Prema procenama, nova regulacija će povećati prihode Slovenačke turističke organizacije za 4,7 miliona evra na godišnjem nivou, dok bi opštine mogle godišnje da dobiju dodatnih 6,9 miliona evra.
U dvije crnogorske luke Kotor i Bar tokom ove godine očekuje se dolazak 431 broda sa blizu 553.000 gostiju. Ako se uzme u obzir da barem polovina putnika odluči da izbliza upozna grad u koji je pristala, te da se procjenjuje kako svako od njih tom prilikom potroši 40 eura, to znači da bi ova dva grada zahvaljujući kruzing turizmu tokom 2018. mogla da prihoduju više od 11 miliona eura.
Najveći lučki centri naše zemlje i prošle godine su postigli dobre rezultate, pa su od 439 uplovljavanja kruzera, sa više od 543.000 gostiju, zaradili oko 10,86 miliona eura.
Kako su za Vikend novine kazali u Turističkoj organizaciji Kotora, prošle godine je u tamošnju luku uplovilo 430 kruzera sa 532.387 putnika, ali procjenjuju da samo polovina posjeti Stari grad.
“Po osnovu izletničke takse, ukupno smo prihodovali nešto više od 450.000 eura, a prema našoj procjeni, samo od putnika sa kruzera između 200.000 i 250.000 eura”, preciziraju iz TO Kotor, te dodaju da približno iste rezultate očekuju i ove godine.
To je potvrdio izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević.
“Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera. Procjena je da će njima doći oko 519.660 putnika”, rekao je Kovačević, koji je zadovoljan i najavom dolazaka za 2019. godinu.
Luka Kotor – foto Klaudio Katelan
I pogled na luku u kojoj, kako je naglasio Kovačević, istovremeno mogu da borave tri kruzera i još jedan uz samu obalu, znači još prihoda u ovom gradu, koji mahom živi od turista.
Dugogodišnji turistički poslenik iz Kotora i stručnjak za kruzing turizam u Crnoj Gori, Rade Ćoso podsjeća da Kotor i dalje nema hotelske kapacitete poput gradova u okruženju.
“Moramo biti zadovoljni situacijom, jer Kotorom prođe veliki broj turista koji ne ostave onoliko novca koliko bismo mi to možda željeli, ali su svakako značajni. Od putnika sa kruzera se može zaraditi, ali smatram da bi Kotor trebalo da mijenja percepciju, a ne samo da živi od poludnevnih izleta i pet-šest sati zadržavanja kruzera”, navodi doktorand na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, te podsjeća da od gostiju koji dolaze u Kotor, ima koristi cijela Crna Gora, “jer oni produžavaju prema Budvi, Cetinju, Podgorici, obilaze sela u zaleđu”.
