Keramička lula i keramička posuda za proizvodnju šećera neki su od ekskluzivnih nalaza pronađenih u podmorju kod punte sv. Nikole u Paškoj uvali, gdje se provode podvodna arheološka istraživanja.
Dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar i arheolog Mario Radaljac, kustos Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar su, gostujući u programu Radio Paga rekli kako se s istraživanjima počelo nakon što su pronađeni neki ostaci koji su upućivali na mogućnost postojanja zanimljivog i vrijednog podmorskog arheološkog lokaliteta. Istakli su kako Grad Pag financijski pomaže istraživanja, te kako je kod punte sv. Nikole postavljen ponton i napravljena je sonda. Arheolozi svakodnevno istražuju arheološki lokalitet tražeći u pijesku nove pronalaske.
“U podmorju nedaleko rta sv. Nikole otkrili smo luksuzno stolno posuđe, finu keramiku, ostake koji spadaju u kategoriju luksuza kakav je bio prisutan u značajnijim gradovima u Dalmaciji,” rekao je dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar. “Na tom području se mogao nalaziti mul ili se radi o ostacima potonulog teretnog broda. Nalaze vežemo za razdoblje između 14. i 16. stoljeća, što se podudara s vremenom izgradnje novog grada Paga.”
Podvodna arheološka istraživanja vodi arheolog Mario Radaljac koji je rekako kako će se, kada se sakupi dovoljno materijala, arheološki lokalitet i pronalasci predstaviti javnosti.
“Organizirat ćemo predstavljanje pronalazaka i predavanje i vjerujem kako će to predavanje izazvati pozornost javnosti,” rekao je arheolog Radaljac.
Ministar prometa RH Oleg Butković najavljuje veliko restrukturiranje željezničkog sektora, a zalaže se i za gradnju autoceste prema Dubrovniku.
Prvi projekt koji je na dnevnom redu svakako je Pelješki most čija gradnja ubrzo počinje.
– Poteškoće su iza nas, bespovratna sredstva smo osigurali, a izvođač je odabran. Izvođač je u fazi pripreme kako bi započeo s radovima oko istraživanja i svih ostalih ugovornih aktivnosti. Hrvatske ceste su odabrale ozbiljnog izvođača i mi ćemo nakon tri godine imati jedan od najljepših i najvećih mostova u Europi. Nastavlja se i s ostalim fazama projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Za drugu fazu, gradnju pristupnih cesta mostu s kopnene i pelješke strane, u tijeku je natječaj vrijedan oko 400 milijuna kuna i za koji dan bit će predaja ponuda. Do kraja godine očekuje nas raspisivanje natječaja i za ostale dvije, odnosno treći i četvrtu fazu, rekao je Butković za Jutarnji list.
Nakon što most i nova cesta preko Pelješca budu završeni, ima li smisla nastaviti gradnju autoceste prema Dubrovniku?
– S mostom Pelješac spojit ćemo svoj teritorij i djelomično riješiti i prometne probleme krajnjeg juga Hrvatske. S obzirom na stanje duga u cestovnom sektoru, gradnja autocesta je malo usporena, ali to je razumljivo. Jadranko-jonski koridor definitivno treba spojiti i tu nam ostaje dio Križišće – Žuta Lokva i Ploče – Dubrovnik. To Hrvatskoj treba i to treba gurati.
Znači, išli bi u to?
– Teško mi je reći kad će to biti, ali gradnjom Pelješkog mosta preostaje sagraditi autocestu od Ploča do Dubrovnika.
Na oba crnogorska aerodroma u prvih pet mjeseci opsluženo je 563,5 hiljada putnika, što je čak 90 hiljada više nego u istom periodu prošle godine.
Kroz Aerodrom Podgorica prošlo je 365,84 hiljada putnika, 20 odsto više nego prošle godine, dok je na Aerodromu Tivat opsluženo 197,67 hiljada, 18 odsto više.
Takođe, promet aviona veći je 13 odsto.
„Samo tokom maja na našim aerodromima je opsluženo 185,59 hiljada, što je oko 30 hiljada više nego u maju prošle godine“, navodi se u saopštenju.
U narednim mjesecima očekuje se još veći obim saobraćaja, s obzirom na to da počinje ljetnja sezona.
„U skladu sa tim, pri kraju su sve aktivnosti kako bi turistička sezona na Aerodromima Crne Gore protekla u najboljem redu“, zaključuje se u saopštenju.
Konzervatorsko restauratorski radovi na gradskim vratima u Kotoru, Vratima od mora, Vratima od Gurdića i Vratima od Škurde završeni su i prezentirani javnosti 29. odnosno 31. maja završeni.
“Koristim priliku da se srdačno zahvalim svim učesnicima u realizaciji projekta koji je pokazao na koji način treba restaurirati gradske zidine i sasvim sigurno potrebu da se nastavi sa restauracijom kako bi se zidinama, upisanim na listu UNESCO vratio nekadašnji sjaj.Koristim priliku da se srdačno zahvalim gradonačelniku Kotora gosp. Vladimiru Jokiću i predstavnicima Opštine Kotor koji su svesrdno podržali projekat, zatim gosp. Borisu Kustudiću i predstavnicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju CG-područna Jedinica Kotor na stručnom nadzoru, a prije svega Regiji Veneto koja je prihvatila i finansirala projekat i arhitekti Adelmu Lazzari i ostalim članovima tima firme “Laira” koji su izveli radove na najvećem stručnom nivou, dan prije predviđenog roka završetka radova i bez prekorčenja predviđenih sredstava” – poručio je Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore arh. Aleksandar Dender.
KAKO JE ZAPOČET PROJEKAT?
Regija Veneto svake godine raspisuje konkurs za raspodjelu sredstava za projekte zaštite svoje kulturne baštine u Istri i Dalmaciji pod nazivom “Progetto per il recupero, la conservazione e la valorizzazione del patrimonio culturale di origine veneta nell’Istria e nella Dalmazia”.Zajednica Italijana Crne Gore učestvovala je na konkursu 2015. godine sa projektom restauracije gradskih vrata u Kotoru, zajedno sa partnerima, Opštinom Kotor i Upravom za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.Naš projekat je bio prihvaćen od strane Regije Veneto, nakon čega se odmah pristupilo pribavljanju konzervatorskih uslova od strane Uprave i istražnim radovima najmodernijim metodama kao što su lasersko snimanje, skenerizacija i termografija vrata, kao i biohemijska ispitivanja degradacija.Nakon ovih, veoma obimnih istražnih radova urađen je projekat konzervacije i restauracije koji je odobren od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a zatim i izvedeni radovi strikno poštujući projekat.
KAKO JE FINANSIRAN PROJEKAT?
Sredstva za restauraciju gradskih vrata poklonila je Regija Veneto u iznosu od 80 %, odnosno 62.400 €, a Opština Kotor kao partner 20 %, odnosno 15.600 €, ukupno 78.000 €.Sredstva su trošena po zajednički utvrđenoj specifikaciji od strane dva partnera , bez ikakvog prekoračenja, uz kontrolu nadzornog organa i predstavnika partnera.
Vrata od Škurde
ZAŠTO JE ITALIJANSKA FIRMA “LAIRA” IZVODILA RADOVE?
Isključivi razlog zbog kojeg je italijanska firma “Laira” izvodila radove i trošila italijanske pare je taj što u Crnoj Gori jednostavno ne postoji firma osposobljena da izvede istražne radove, izradi projekat konzervatorsko restauratostskih radova i izvede završne radove na ovako visokom nivou, koristeći pri tom najsavremenije metode od kojih se većina još ne primjenjuje u Crnoj Gori.Pri tom napominjem, da su prilikom restauracije tri reljefa mletačkog lava na zidinama, koje je takođe finansirala Regija Veneto, bili angažirani naši stručnjaci.
ZAŠTO REGIJA VENETO FINANSIRA RESTAURACIJU VRATA U DANAŠNJEM OBLIKU?
Regija Veneto posmatra vrata od grada kao dio cjeline koju čine kotorske zidine koje su i kao dio venecijanske kulturne baštine upisane na listu UNESCO. Dakle, Regiji je važna cjelina, bez obzira na djelimična oštećenje nastala uslijed djelovanja ljudi ili prirode, u tom smislu i bez obzira na vandalsko rušenje mletačkog lava na vratima od mora i postavljanja ploče sa datumom, Regija Veneto finansira isključivo projekte koji su odobreni od strane nadležnih organa u zemljama u kojima se nalazi njihova kulturna baština.
ZAŠTO NIJE VRAĆEN MLETAČKI LAV NA VRATIMA OD MORA?
Ovo je naš unutarnji problem čije rješavanje ne zavisi od regije Veneto. Po dobijanju projekta, Mjesna zajednica Kotor, odnosno Opština Kotor kao vlasnik zidina pokrenuli su postupak za dobijanje konzervatorskih uslova za kompletnu restauraciju vrata od mora koje je uključivalo vraćanje mletačkog lava i izmještanje ploče sa datumom 21 XI 1944 na pogodno mjesto kako bi se uspostavio originalni izgled vrata i istovremeno sačuvao datum kao svjedočanstvo jednog vremena.Pri tom, gornji dio iz austrougarskog odnosno jugoslovenskog perioda zadržao bi postojeći izgled sa jugoslovenskim grbom i Titovom izrekom, uz dodatak Kristograma čiji se original čuva u kotorskom lapidariju i natpisa IUSTITIA REGNORUM FUNDAMENTUM ispod Titove izreke, dakle bio je to izrazito civiliziran i kompromisan predlog koji je poštovao sve povijesne slojeve.Kako, ni nakon tri godine, nismo dobili od Uprave nikakav odgovor na naš zahtjev premda je rok za odgovor mjesec dana, uradili smo i dobili dozvolu isključivo za konzervatorsko restauratorske radove, kako ne bismo izgubili pare.
Vrata od Gurdića
ZAŠTO SE NE POŠTUJE ISTI PRINCIP PRILIKOM RESTAURACIJE SPOMENIKA KULTURE U KOTORU?
Svih 6 romaničkih crkava u Kotoru iz perioda XII, XIII stoljeća restaurirane su po principu “kritičke restauracije” koji se sastoji od istraživanja, geneze, valorizacije i prezentacije dominantnog povijesnog sloja i uklanjanja manje važnih slojeva.Tako je u katedrali Sv. Tripuna uklonjena kamena, barokna obloga polistilnih stubova i lukova između njih i prikazan romanički sloj i freske koje su se nalazile ispod obloge lukova.Sa Sv.Marije i Sv. Luke uklonjeni su postojeći krovovi koji su bili pokriveni kanalicom i zamijenjeni pokrivačima koji su ranije bili, od kamena odnosno od olova, u Sv. Pavlu su uklonjene sve naknadne pregradnje urađene nakon pretvaranja crkve u zatvor kako bi se vratio prvobitni izgled crkvi i tako dalje.Međutim, kada se radi o vratima od mora princip kritičke restauracije prestaje da važi, na vratima mora da ostane sve kako je bilo, primjenjuje se strogi princip konzervacije, odnosno, dozvoljava se samo ćišćenje i zaštita.Na pitanje, zbog čega se na crkvama može primijeniti kritička restauracija a na vratima ne, nema odgovora, samo mudro ćutanje, iako je svima jasno da odgovora nema ne zbog stručnih, nego isključivo iz ideoloških razloga što je sa stanovišta struke neprihvatljivo.
Restaurina vrata na glavnom ulazu – Kotor
DA LI JE TREBALO ZADRŽATI “PATINU” NA VRATIMA OD GRADA?
Ova “patina” na vratima i zidinama po naški zove se “šporkeca” koja se taložila stoljećima a nastala je, što od zagađenja svake vrste, što od lišajeva koji napadaju i uništavaju kamen.Dakle, nije problem u “bijelim” vratima nego u crnim, zapuštenim zidinama obraslim travom a ponegdje i drvećem, neodržavanim stoljećima, treba poći samo do Sanđovanija pa se uvjeriti u katastrofalno stanje u kojem se zidine nalaze. Pri tom, interesantno je da, svojevremeno, nije bilo nikakvih primjedbi na “bijeljenje” zidova kotorskih crkava, niko nije tražio da se na njima ostavi patina, ali na vratima, eto, morala bi ostati.Kada već govorimo o “patini” treba naglasiti da zidine nisu pravljene da bi se stapale sa okolinom i bile nevidljive,već naprotiv, da bi svojim izgledom i impresivnošću odvraćale napadače.
Konzervatorsko restauratorske radove na gradskim vratima u Kotoru treba posmatrati kao pilot projekat koji je pokazao način i metode kojima se mogu i moraju restaurirati i konzervirati kotorske zidine kako bi im se vratitio prvobitni izgled zato što to svojim značajem i više nego zaslužuju. Regija Veneto, izvođač radova firma “Laira” iz Padove i Škola za restauraciju iz Vićence spremni su da predlože i da podrže nove projekte na restauraciji zidina, uz predlog da se u Kotoru oformi neka vrsta međunarodne škole restauracije u kojoj bi naši studenti zainteresirani za ovu oblast mogli da stiču znanja uz primjenu najsavremenijih metoda za istraživanje, konzervaciju i restauraciju.
Trodnevni Festival – Morski ritam života ( MORŽ) počeo je sinoć I već na startu privukao veliku pažnju Novljana I brojnih gostiju.
“Ideja nam je bila da promovišemo nezavisnu kulturnu scenu, da napravimo iskorak kako bi konzervativna kultura evoluirala”, kazao je Nebojša Mandić jedan od organizatora , ispred NVO Alternaut.
Značaj festivala prepoznala je TO Herceg Novi ,koja je podržala projekat, kaže organizatorka Sofija Popović.
“Dobili smo podršku I malih sponzora , što pokazuje da je turistička privreda , ovaj festival prepoznala kao zanimljiv projekat”, ističe Popović.
Na platou Stepeništa 28. oktobra, ispred kafea Prostorija otvorena je izložba radova 25 vizuelnih umjetnika , uglavnom dizajnera : Vanje Vikala, Aleksandra Jestrovića – Jamesdina, Mirona Milića, Sanje Stojkov, Dante Buu-a, Denisa Ćupića, Tee Jurišić, Srđe Dragovića, Klare Rusan – Klarxy, Vuka Bojanića, Celle Anite Celić, Dee Cvetković, Borisa Moškova, Borisa Šuberića , Nemanja Knežević, Vanje Berberović Šuberić, Bojana Milojevića, Sofije Modošanov, Darka Vlaovića, Lily Lynn/Ane Bulatović, Lee Levi, Predraga Porobića i Marija Đorđevića.
MORŽ
U Herceg Novi je stigao i konceptualni umjetnik Dante BUU iz Rožaja koji je sa Denisom Ćupićem izložio rad “Ja sam plastičan I sve je fantastično”
“Radili smo plastičnog flamingosa koji je napravio selfi na plaži: Mijenjala bih cio odmor na Jadranskoj obali za jednu besanu noć sa tobom”.
Uslijedile su projekcije dva dokumentarna filma – ‘Dvorišta’ Hercegnovljanina Ivana Salatića,(inače jedinog predstavnik Crne Gore na venecijanskoj Mostri) I ‘Endless summer’ Bruce-a Brown-a, dokumentarna priča o surf dvojcu koji je obišao svijet tražeći vječito ljeto i savršen talas. Na kraju večeri, nastupio je Dukat Stray, trenutno najomiljeniji kantautor na prostoru bivše Jugoslavije i pionir Amerikane, frontmen benda Stray Dogg.
MORŽ foto S.K.
Svake večeri hercegnovske manifestacije u saradnji sa Crnogorskom kinotekom biće prikazani i filmovi koji za temu ili scenografiju imaju more. Večeras (subota) u 19 sati na program je film ‘Sedmi kontinent’, djelo jedinog jugoslovenskog Oskarovca, Dušana Vukotića, Dva sata kasnije slijedi ‘Life aquatic’ Wes-a Anderson-a, sa sjajnom glumačkom ekipom koju čine n Bill Murray, Owen Wilson, Cate Blanchett, Jeff Goldblum i drugi, a u nedelju od 21 sat na repertoaru je ‘To catch a Thief’, romantični triler Alfreda-a Hitchcock-a.
Večeras (subota) je muzički gost Miki Solus koji svira akustični rep s primjesama energičnih i brzih jazz/punk elemenata, a u nedelju, u finalu festivala, nova princeza elektronskog zvuka, Beograđanka Sana Garić sa bendom.
MORŽ (Morski ritam života) festival urbane culture organizuju Herceg Novi Cool (NVO Alternaut) i kafe Prostorija u saradnji sa Crnogorskom kinotekom i uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi I brojnih sponzora.
Gradonacelnici pokazali radove koje su sami izveli
Mještani Đuraševića počeli su radnu akciju širenja puta koji to selo u Krtolima, spaja sa kružnim tokom na novoj MR 1 pristupnoj saobraćajnici za kompleks Luštica Bay.
„Organizovali smo se da sami pripremimo trasu do sada uskog i nebezbjednog seoskog puta. Mještani već danima sami rade, a neki od njih pristali su da se uklone kamene međe i da se na teret njihovih imanja uz put, dobije prostor za širenje ove saobraćajnice. Privatnici iz Tivta i iz Grblja koji se bave građevinskim radovima- Tujkovići, Magudi i Samardžići već su nam pomogli donirajući i dovozeći materijal za tamponiranje, pa očekujemo da se sada Opština Tivat kao investitori i firma „Toškovići“ iz Podgorice koja je gradila MR 1 saobraćajnicu, angažuju da nam pomognu da asftaltom da prekrijemo trasu koju pripremamo i tako proširimo kolovoz seoskog puta“- kazali su mještani Savo Klakor i Zoran Đurišić.
Oni su juče na licu mjesta, sa radovima koje su već izveli i ostatkom trase ukupne dužine oko 350 metara koja će se proširiti narednih dana, upoznali gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević i predstavnike firme „Toškovići“, Apelovali su na tu kompaniju da mještanima koji su njoj izašli u susret dozvolivši joj da materijal od iskopa MR 1 deponuje na njihova imanja, pomogne u asftaltiranju proširenog seoskog puta.
Gradonačelnica je kazala da je u pitanju investicija od najmanje 20 hiljada eura koju Opština nije predvidjela u budžetu za ovu godinu, ali je obećala da će grad nastojati da iznađe ta sredstva i izađe u susret žiteljima Đuraševića.
U Budvi je večeras otvoren prvi Međunarodni festival duvačkih orkestara, u kojem učestvuju gradske muzike Budve, Makarske, Omiša, Stolca, Đenovića.
Festival koji se održava u petak i subotu organizovala je Turistička organizacija Budve, lokalna samouprava i Gradska muzika Budva.
Aleksandar Srzić iz Gradske glazbe Makarske rekao je da Makarska “može biti malo ljubomorna na grad Budvu”.
“Budva je perjanica ne samo crnogorskog primorja nego i našeg plavog Jadrana”, rekao je Srzić.
On je najavio da će uz “evergreen muziku” biti izvedene i obrade svetskih hitova, ali i klasična muzika, koračnice, kao i izvorne dalmatinske kompozicije.
Budva Međunarodni festival duvačkih orkestara
Milutin Barbul iz Gradske muzike Budva je, kao domaćin manifestacije, rekao da mu je drago što su svi prihvatili njihov poziv i pristali da uveličaju manifestaciju.
“Nadam se da ćete uživati, da ćete otići odavde sa lijepim uspomenama”, rekao je on.
U proteklom mjesecu gradske zidine je posjetilo 15% ili 21 tisuća osoba više nego u maju lanjske godine, što u Društvu prijatelja dubrovačke starine koje njima upravljaju smatraju pokazateljem da će kraj godine završiti s preko 1.3 milona prodanih ulaznica koliko je bilo u 2017.
U maju je prodano 157 hiljada ulaznica na dubrovačke zidine što je povećanje od 15% u odnosu na lanjskih 136 hiljada.
– Rezultati za prvih pet mjeseci ukazuju pak na povećanje od 13%, odnosno 33 hiljade ulaznica je prodano više nego lani. To su pokazatelji koji upućuju da će ova godina biti bolja od lanjske kada je zidine posjetilo oko 1.3 miliona ljudi – kazao nam je Niko Kapetanić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.
Kapetanić ističe kako je u povećanju prodaja individualnih ulaznica, te preko agencije, dok se primjećuje manji udio preko prodaje Dubrovačke kartice koja u cjelokupnom broju sada sudjeluje samo s 8%.
– Veseli nas povećanje prodaje ulaznica u Kulu Gornji ugao i Minčetu, brojke jesu male, ali pokazuju trend koji će zasigurno biti u značajnijem usponu kada se otvori nova šetnica zapadnim predziđem. Time će se otvoriti vrlo vrijedan novi sadržaj u kulturi Grada – kazao je Kapetanić, dodajući kako je u svibnju prodano 660 karata, za razliku od lanjskih 400.
Kuriozitet je kako je i u Kneževom dvoru u Slanome počela sezona, sramežljivo, sa 73 prodane ulaznice u maju, ali vrijeme u kojemu će se ovaj baštinjeni spomenički biser tek početi koristiti u punom smislu, tek dolazi.
U Stonu se također stvari kreću nabolje. Lani je u svibnju tamošnje zidine posjetilo 5.200 osoba, a ove godine 5.900. U prvih pet mjeseci zidine je sveukupno posjetilo 10.500 osoba, što je povećanje od 13%.
– To su rezultati koji obećavaju, stoga i u Stonu ove godine očekujemo preko 60 tisuća posjetitelja do kraja godine – zaključio je Kapetanić.
Porto Montenegro Jahting klub organizuje Match Race dvojbojsko jedrenje od 8. do 10. juna na jedrilicama klase J70.
“Ovo takmičenje predstavlja dobru šansu za sve lokalne jedriličare da jedre sa profesionalnim evropskim timovima – pozivamo ih da se pridruže ovom takmičenju i odmjere snagu sa vjetrom i konkurentnim jedriličarima na trodnevnoj regati koja je i dio Super lige Match Race-a.“- ističe menadžerka Jahting kluba Porto Montenegra Jenny Puttock.
Match Race, odnosno tzv. dvobojsko jedrenje iz godine u godinu u Tivat dovodi sve bolja jedriličarska imena – na ovoj regati već su se prijavili skiperi sa svojim timovima iz Australije, Francuske, Švajcarske, Poljske, Hrvatske, i domaći timovi. Porto Montenegro Jahting klub i lokalni tim JK „Delfin“ iz Tivta, će na tivatskoj regati imati i svoje timove koji će uz jaku konkurenciju imati i privilegiju, da se nadmeću uz velika imena svjetskog jedriličarstva.
Ranijih godina jedrilo se na brodoviima tipa Blu 26, dok će ove godine konkurenti odmjeriti snage na novim jedrilicama klase J70.
Na poziv Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Gradska muzika Kotor održaće u subotu 9. juna koncert u Zagrebu, u Zrinjevcu.
Nastup Gradske muzike iz našeg grada realizuje se u sareadnji sa Opštinom Kotor i Turističkom organizacijom Kotora.
Koncert za kotorsku publiku biće upriličen 25. juna, ispred katedrale Svetog Tripuna, sa početkom u 20 sati.
