Čiste podmorje gradske marine u Tivtu – izvođač ne radi kako je traženo u tenderu

1

Radovi na čišćenju nanosa mulja, pijeska i produbljivanju akvatorijuma gradske lučice Kalimanj, počeli su u subotu, a taj posao obavlja kompanija „Iva-put“ iz Tivta.

Ta firma je sa ponudom od 195.792 eura sa uračunatim PDV-om, ovaj posao dobila na tenderu koji je 19.decembra prošle godine raspisala Opština Tivat.

Tenderom je traženo da se iz podmorja gradske marine u roku od 30 dana, ukloni  40 hiljada kubika nataloženog materijala, te da se iskopani materijal koga sa dna Kalimanja uklanja plovni bager-refuler, plovnim cjevovodom transportuje i na udaljenost od 1 kilometar od marine i odloži na dno mora Tivatskog zaliva, na dubinama većim od 10 metara.

Uprkos tome, “Iva-put” je juče tokom prvog dana izvođenja radova nanose uz krajnjeg zapadnog dijela gradske lučice u blizini restorana “Volat”, plovnim cjevovodom ispuštala na samo oko 250 metara daljine, i to u sred ionako uskog i plitkog ulaza u kalimanjsku uvalu zvanog Grlo, praktično na taj način zatrpavajući ulaz u samu marinu.

Kraj ispusne cijevi bagera u tjesnacu Grlo

Na primjjedbe Tivćana koji su sa zaprepašćenjem gledali što se dešava, radnici angažovani na plovnom bageru tvrdili su da nemaju dovoljno dugačak ispusni cjevovod, te da će iskopani materijal koji privremeno odlažu u Grlu, kasnijje ponovno iskopati kada prepozicioniraju bager, te ga onda  “ispumpati” u more u blizini svjetionika koji označava prilaz Kalimanju. Dubina mora kod tog svjetionika, inače, mnogo je manja od tenderom zahtijevanih minimum 10 metara, a i svjetionik je na samo oko 400 meatar od ulaza u Klaimnaj, a ne traženih minimum 1 kilometar kako je to zahtijevano u tenderu Opštine Tivat, na kojem je pobijedila “Iva-put”. Da nemaju dovoljno dužine plutajućeg cjevovoda, vidjelo se i danas kada zbog praznika radovi nisu vršeni, ali je jasno da cjevovod od bagera na mulu kod “Volata”, dopire samo do ulaza u Kalimnaj, tjesnaca Grlo na jugoistoku.

Uz to, Tivćani koji su upućeni u način na koji je sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka građena aktuelna operativna obala i gatovi gradske marine, smatraju da će oni biti ugroženi ovakvim načinom kopanja nanosa mulja uz njih, jer niti jedan dio obale nije prilikom gradnje fundiran kopanjem u čvrstom morskom dnu, već naslanjanjem betonskih “L” profila na postojeći pijesak uvale Kalimanj koji sada “gubi” oslonac zbog kopanja usisnom pumpom bagera-refulera.

Gradska lučica Kalimanj ima deset gatova i 377 vezova uglavnom za male barke i motorna plovila građana Tivta, i njome je do sada upravljalo lokalno Komunalno preduzeće Tivat. U aktuelnom obliku gradska lučica je napravljena sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka sredstvima samodoprinosa koji su za nju izdvojili sami Tivćani. Uprkos tome, Vlada je Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja i povjerila na upravljanje JP Morsko Dobro iz Budve, obavezavši tu državnu firmu da gradsku lučicu Tivta ponudi na tender za izbor novog koncesionara, a kojem će biti omogućeno da dio kapaciteta Kalimanja privede komercijalnogj namjeni i da ih izdaje nautičkim turistima.

Iz Opštine Tivat su najavili da će učiniti sve da na predstojećem tenderu dobiju koncesiju da tivatsku gradsku lučicu zadrže u sopstvenim rukama, dodajući da su spremni da za njen zakup Morskom Dobru godišnje plate minimum 12 hiljada eura fiskne zakupnice, plus varijabilni dio u određenom procentu od zarade Komunalnog od naplate komunalnih vezova Tivćanima, kao da ulože značajna sredstva u uređenje Kalimanja. Stoga je Opština, iako još nije ni dobia koncesiju, uložila oko 300 hiljada eura u čišćenje podmorja gradske marine, postavljanje ograde, video nadzora i ostalog.

Tivat, gostiju 61% više nego lani – posmatrači ptica iz Švajcarske u rezervatu Solila

1
Tivat – foto Miko Đuričić

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno borave ukupno  1.794 zvanično prijavljena turista, što je 61odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija najmanje opštine u Boki.

Samo jedan gost koji trentno odmara u Tivtu je iz Crne Gore, dok su sve ostalo inostrani posjetioci.

Najviše turista – njih 1.094 boravi u privatnom smještaju, dok je u hotelima 700 gostiju.

Ljubitelji posmatranja ptica iz Švajcarske posjetili Solila

Solila

Rezervat Solila juče je posjetilo oko dvadesetak ljubitelja posmatranja ptica, pretežno iz Švajcarske, u pratnji poznatog slovenačkog ornitologa Boruta Štumbergera.

Prema izuzetno pozitivnim utiscima koje su nam prenijeli tokom svoje prve posjete Solilima, očekujemo da će biti naši česti gosti poručili su iz rezervata Solila.

Prijeti li međunarodna arbitraža: Luštica Development odbija da plati 1,3 miliona eura

1
Luštica Bay March2019.

Kompanija Luštica Development iz Tivta potvrdila je da je u sporu sa Vladom Crne Gore u vezi s načinom obračuna dijela finansijskih obaveza te kompanije prema državi, vezano za procente u ukupnim prohodina koje je Luštica Development do sada ostvarila, a koji treba da pripadnu državi.

Iz te firme koja realizuje najveću greenfield invesiciju u Crnoj Gori – gradnju preko milijardu eura vrijdnog novog turističkog grada Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, „Vijestima“ su potvrdili da neće odustati od svojih stavova ni po cijenu pokretanja arbitraže.

„Kompanija ostaje pri svom stavu, te se ponovo sastala sa predstavnicima Vlade kako bi razgovarala o pomenutom pitanju. Kompanija se obavezala da dostavi na razmatranje dodatne informacije koje se odnose na zaključke revizora i tumačenje relevantnih odredaba ugovora o zakupu i razvoju zemljišta. Prioritet za obje strane je dolazak do sporazumnog rješenja, međutim, ako se stranke na kraju ne dogovore oko zaključka, ugovor o zakupu i razvoju zemljišta predviđa rješavanje arbitražom. Mjesto arbitraže određuje arbitražni tribunal u dogovoru sa stranama”, saopšteno je Vijestima iz menadžmenta Luštice Developmnet, kćerke-kompanije švajcarsko-egipatskog konzorcijuma Orascom.

Ministarstvo finansija prije desetak dana ponovno je odbilo prigovor Luštice Development na način obračuna obaveza te kompanije prema državi i Opštini Tivat, po osnovu ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta na Luštici iz 2009. godine.

Vlada je 18. aprila razmatrala takav stav Ministarstva finansija koje je ranije odredilo da Luštica Development u državnu kasu treba da uplati 1.373.135 eura, po osnovu svojih „bruto primitaka“ u proteklom periodu.

Luštica Bay Marina naselje

Resor kojim rukovodi ministar Darko Radunović (DPS) ostao je pri stavu da je ispravan način na koji je visinu finansijske obaveze prema državi po osnovu ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta na Lušticu iz oktobra 2009., u ovom slučaju izračunala revizorska agencija Racio-Mont iz Kolašina.

Racio-Mont je vještačila ukupne prihode Luštice Development u kontekstu njenih ugovorenih obaveza da Vladi plaća iznos od 2% svojih bruto primitaka, odnosno Opštini Tivat 3% u pogledu fakturisane vode i kanalizacije.

Racio-Mont je svoj izvještaj Vladi dostavio 31. oktobra 2018. i u njemu konstatovao da su obaveze Luštice Development po tom osnovu plati ukupno skoro 1,38 miliona eura.

Luštica Development je prigovorila na ovaj nalaz tvrdeći da se u bruto primitke kompanije ne treba da uđe i obračunati PDV, već samo obračunati prihodi, odnosno da se procenat od 3% u pogledu fakturisane vode i kanalizacije koji pripada Opštini Tivat, treba da se računa samo u odnosu na razliku u cijeni po kojoj kompanija te usluge naplaćuje od svojih stanara, a ne na ukupno fakturisan iznos.

Ove prigovore Ministarstvo finansija je krajem prošle godine odbilo i naložilo da Luštica Development državi uplati kompletan obračunati iznos njenog procenta u do sada ostvarenim svojim ukupnim prigodima, od skoro 1,38 miliona eura, a što je ponovo učinjeno i prije desetak dana kada je Luštica od Vlade ponovno dobila instrukciju da državi uplati traženi novac.

Veče Bokeljske mornarice 3.maja

0
Vece BM 2019

Tradicionalno veče Bokeljske mornarice Kotor biće održano u petak, 3. maja od 20 sati u Poslovnom centru “Vukšić” u Radanovićima.

U programu će učestvovati “Poly&Lungo mare”, vokalni sastav “Toć” i plesna grupa Bokeljske mornarice Kotor, a biće priređena i tradicionalna lutrija i rulet ples.

Cijena ulaznice sa večerom je 10 eura, a mogu se kupiti u Domu Bokeljske mornarice Kotor na Pjaci od kina, svakog dana od 18 do 20 sati.

Vaskršnji koncert Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo

0
Jedinstvo koncert vaskrsnji

Vaskršnji koncert dječijeg i velikog hora Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo Kotor (1839), biće održan danas 28.aprila na Vaskrs  sa početkom u 20 časova.

„Pjesmom srcu, srcem rodu, Hristos voskrese”, poruka je iz Jedinstva.

Sarajevo dobilo prvi 3D pješački prelaz, dobra ideja i za nas

0
3d-pjesacki-sarajevo

Grad Sarajevo planira realizacija testnog primjera 3D pješačkog prelaza u uglu ulica Branilaca Sarajeva i Šenoina, a nakon čega bi se krenulo u aktivnosti obilježavanja i u drugim ulicama, u blizini škola, vrtića, javnih ustanova, i drugih objekata.

Grad Sarajevo je, kako javljaju tamošnji mediji, u budžetu za 2019. godine planirao sredstva za dizajn i oslikavanje 3D pješačkih prelaza na području grada. Radi se o projektu koji se već pokazao uspješnim u brojnim zemaljama, a sa ciljem povećanja bezbjednosti u saobraćaju.

Kako je rečeno agenciji Fena iz gradske uprave, s obzirom na sve veće gužve na glavnim prometnicama u gradu, posebno gdje su smještene javne institucije, neminovna je potreba povećanje nivoa sigurnosti sudionika u prometu.

Riječ je o osmišljenoj optičkoj iluziji koja privlači pažnju vozača kako bi usporili vožnju. U nekim zemljama 3D prelazi zamijenili su tzv. “ležeće policajce”.

U toku je ugovaranje izrade projektne dokumentacije i priprema za izvođenje radova.

Portonovi – prvi gosti od avgusta

1
Portonovi

Otvaranje prve faze Portonovi rizorta, jednog od najprestižnijih na Mediteranu, očekuje se za ovu sezonu, prvi gosti stižu već 1. avgusta, dok je otvaranje marine planirano u maju, saopštio je generalni direktor Portonovi Resort Management Company, Stevan Milić.

On je Pobjedi kazao da će stanovnici Portonovog moći da biraju između 214 stanova u prvoj fazi izgradnje obalnog rezidencijalnog dijela Portonovi naselja i Marina rezidencija koje čine jednospratnice, penthausi i vile u čijem će se sklopu nalaziti restorani, butici, galerije i saloni najprestižnije svjetske ponude i D-Marin Portonovi marina duž 1,8 kilometara obale.

“Ukupna investicija prve faze Portonovi rizorta je nešto više od 700 miliona EUR uključujući i hotel One&Only. Do sada je investirano nešto više od 450 miliona EUR”, naveo je Milić.

On je kazao da je rizort otvorenog tipa i svi su dobrodošli. Nema kapija, samo je ograničen prilaz stanovima.

“Sa najvišim standardom svjetskog nivoa usluge, D-Marin Portonovi marina će vlasnicima superjahti i ljubiteljima nautike pružiti priliku da gostuju u lukama na Jadranu i širom Mediterana uz privilegovan pristup koji će imati kao članovi naše marine. Dizajnirana za prijem brodova do 120 metara dužine, kapaciteta 238 vezova, marina je opremljena najnaprednijom tehnologijom pružajući servis najvišeg nivoa. Imaće i granični prelaz, carinu, pumpu, a od naredne godine i internacionalni heliodrom”, rekao je Milić.

Prvi hotel One&Only u Evropi je drugi dio prve faze otvaranja Portonovi rizorta. Milić je najavio da se otvaranje tog prestižnog hotelskog kompleksa očekuje u aprilu ili maju naredne godine.

“Očekujemo završetak svih radova do kraja ove ili početkom naredne, a otvaranje očekujemo na proljeće 2020. godine. Ovaj hotelski kompleks, jedini u Evropi, imaće 113 hotelskih soba i deset brendiranih vila na samoj obali, sa privatnim vezovima i plažama. Posjedovaće globalno prepoznati Espace Chenot Heath Wellness Spa koji će klijentima pružiti usluge najvišeg zdravstvenog ranga kroz naučno utemeljen wellness program u 17 ordinacija”, precizirao je Milić.

Hotel će, kako je kazao, imati svoju plažu, a najmanja soba će biti površine 68 kvadratnih metara.

“U sklopu hotela biće i deset brendiranih vila koje su sada u fazi izgradnje, i to će biti najluksuzniji objekti u sklopu kompletnog Portonovi rizorta, čije će cijene biti i više od deset miliona po jedinici. Ukupna investicija hotela biće oko 220 miliona EUR zavisno od završnih radova”, kazao je Milić.

On je objasnio da promociju Portonovi rizorta rade tako što zainteresovani kupci zapravo dobijaju suštinski gotov proizvod, pa su zbog toga i prodajne aktivnosti krenule intenzivno krajem prošle godine.

“Tokom ove godine smo veoma prisutni na svjetskom tržištu, kako kroz događaje tako i kroz strane medije koji iskazuju veliko interesovanje za otvaranje rizorta. Naše cijene stanova kreću se od 450 hiljada po stambenoj jedinici do deset miliona EUR koliko se treba uložiti u najluksuznije vile rizorta”, precizirao je Milić.

Ideja je, kako je dodao, da kompleks živi tokom cijele godine.

“Uporedo sa izgradnjom rizorta, planiramo niz različitih događaja i ne samo u toku ljetnje sezone. Svjesni smo da ljetnja sezona kratko traje i tu vidimo dodatan doprinos kompletnoj turističkoj ponudi – ne samo za Portonovi nego i za Crnu Goru jako je važno da produžimo trajanje sezone, a to ćemo uraditi upravo sadržajima koje ćemo imati”, kazao je Milić.

Što se tiče zaposlenih koji će im biti potrebni, cilj im je da radna snaga bude upravo iz Herceg Novog , onda ostatka Crne Gore, pa tek tada da gledaju na ostatak regiona.

“Iskreno vjerujem da postoje kapaciteti i da mnogo ljudi u Crnoj Gori traži dobar, stabilan posao. Radno okruženje koje stvaramo je nešto što bi svako mogao da poželi. Istovremeno, svjesni smo da postoji prostor za unaprjeđenje i da ljudske resurse trebamo razvijati. Za nas je ovo bio podstrek i motiv da podržimo otvaranje prvih internacionalnih studija na UDG-iju, po Valet franšizi”, zaključio je Milić.

U Kotoru proslavljena svetkovina Blažene Ozane – Svetica koja spaja crkvu

3

Svečanom pontifikalnom svetom misom, u subotu 27. aprila u Kotoru je u obilježeno 454. godina od smrti Blažene Ozane, zaštinice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora, koju podjednako poštuju katolici i pravoslavci.

Pontifikalnu sv. misu, predvodio je kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić, u crkvi Svete Marije od Rijeke. Svetoj misi pored brojnih vjernika i hodočasnika prisustvovali su i Dominikanci iz Dubrovnika i Zagreba, čijem redu je Blažena Ozana pripadala.

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika, kojima je prišla 25. januara 1515. godine, kada je položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.

Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.

Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News

U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.

Kotor Ozana 1930. – foto Biskupija Kotor

Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“

U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

„Jadran“ uplovio u Istanbul

Jadran u Istanbulu, prikaz na marinetraffic-u

Školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ uplovio je rano jutros u luku Istanbul u Turskoj, u sklopu svog međunarodnog krstarenja sa studentima Pomorskog fakulteta u Kotoru, a na koje je taj brod krenuo 22.aprila iz Tivta.

Nakon pet dana plovidbe Jadranskim, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem i tjesnacima Dardaneli i Bosfor, „Jadran“ pod komandom kapetana korvete Zorana Ivanovskog, u zoru je jutros uplovio u Istanbul. Brod se proteklih dana nosio sa relativno teškim morem, visokim valovima i jakim vjetrovima, ali je putovanje od Tivta do glavne luke u Turskoj proteklo bez ikakvih problema.

Pored redovne posade, na „Jadranu“ je ukrcano i 35 studenata i četvoro profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora. U pitanju su studenti druge i treće godine koji će se pod nadzorom svojih profesora i članova posade “Jadrana” tokom krsterenja obučavati u brodskim vještinama i vršiti pomorsku službu na komandnom mostu i u strojarnici broda.

“Jadran” će se u Istanbulu zadržati četri dana, nakon čega isplovkjava prema Grčkoj gdje se u luci Pirej očekuje nakon dvodnevne plovidbe. U Pitreju će potom školki brod MVCG provesti tri dana, nakon čega se “Jadran” vraća kući u Tivat. Brod će tokom ovog petnaestodnevnog krsterenja prevaliti ukupne nešto više od 1.700 nautičkih milja.

Studenti Pomorskog fakulteta i posada “Jadran” obići će niz kulturno-istorijskih spomenika i upoznati se sa bogatom pomorskom prošlošću Istanbula i Pireja i njihovim značajem u svjetskom pomorskom biznisu.

Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma

0

 

Svjetski dana planete Zemlje 22. aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja, tradicionalno je danas po šesnaesti put obilježen velikom ekološkom akcijom na  plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu.

Uspješnu akciju pod nazivom “Naša ekološka pjesma” organizovali su d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem i KotorArt – Don Brankovi dani muzike.

Učenici i profesori kotorskih škola, Gimnazije, Pomorske škole, O.Š. “Savo Ilić”, O.Š.”Njegoš”, ŠOSMO “Vida Matjan”, učestvovali su u čišćenju i košenju obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, prisustvovali ekološko-praktičnom času o kompostiranju, zidanja na suho ponti i mandraća, predavanju o ekologiji i razvoju u skladu sa prirodom, prezentaciji i degustacija organskih morskih proizvoda sa uzgajališta Školjke Boke.

O značaju očuvanja planete Zemlje učenicima su govorili dr Sreten Mandić, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, Vlasta Mandić, Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Vladimir Bujišić iz Sekretarijata razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.

Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Dr Sreten Mandić: Proizvodnja kamenica zdrave hrane i masovni kruzeri ne idu zajedno

Proizvodnja kamenica, zdrave hrane i kruzeri ne idu zajedno. Ja sam protiv masovnih kruzera, mali broj kruzera da, turizam u tom dijelu da, ali ne i ova masovnost. Svi se pozivaju na održivi razvoj ali se tako ne ponašaju. Ovo mjesto i Nevres Đerić su pravi dokaz kako se može na malom prostoruvoditi uspješan posao u skaldu sa prirodom.

Neka davno sam proračunao da u Boki može se proizvoditi godišnje 600 tona školjaka, što znači da svaki stanovnik ima po jedno kilo, što nema niđe na svijetu, a da se sa time ne poremeti prirodni sklad.