Glavnom saobraćajnicom Kotora juče prošlo 28.000 vozila

0

Trenutni priliv vozila na teritoriji Opštine Kotor je toliki da je to gotovo elementarna nepogoda, kazao je novinarima predsjednik Vladimir Jokić



Bezbjednost saobraćaja bila je glavna tema današnjeg susreta novinara u poslenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a povodom „Dana otvorenih vrata” (12. septembra) u susret 2. oktobru- Danu Ministarstva unutrašnjih poslova.

U posjetu djelatnicima MUP-a došli su i Vladimir Jokić, predsjednik Opštine, Jovan Ristić, direktor TO Kotor, Vesna Balandžić, načelnica Komunalne policije, te Srđan Klikovac, predsjednik Osnovnog suda Kotor, a ugostili su ih Miloš Ašanin, načelnik OB Kotor, Zoran Deletić, komandir Stanice policije, Miroljub Leovac, šef Stanice kriminalističke policije, Igor Janković, samostalni policijski inspekto, Milan Korać, pomoćnik komandira za bezbjednost saobraćaja i drugi poslenici.

Koliko je situacija sa zastojem u saobraćaju u centru grada alarmantna govoriiI podatak da je u srijedu, 11. septemra do 12 sati u Kotor ušlo ukupno 139 autobusa i kombi vozila, a od 12 do 15 sati glavnom saobraćajnicom prošlo 28 000 vozila. Saobraćajna policija budno prati bezbijenosnu situaciju iz dana u dan i pravovremeno djeluje.

Dan otvorenih vrata OB Kotor

Semaforska signalizacija  je tu da ubrza protok saobraćaja

-Imamo određene parametre da je u ovoj sezoni veći priliv vozila. Ono što se može čuti iz komentara građana je da su problem semafori koji usporavaju, ali je semaforska signalizacija  tu upravo da ubrza protok saobraćaja. Javnost treba da bude upoznata da je to sistem koji se još adaptira i moramo mu dati vremena i prostora da obavi brojanje vozila, kako bi se podesili svi parametri. Tako da molim građane za strpljenje jer ozbiljan tim stručnjaka radi na sistemu saobraćane signalizacije, a mi im pružamo podršku i nadamo se  u narednom periodu da će taj sistem da odgovori potrebama, istakao je Ašanin u razgovoru sa novinarikama.

Na potezu od kružnog toka Škaljara do ŠC “Kamelija” frekfencija vozila je 19. i 20. avgusta u periodu od 15 do 18 sat iznosila 27.465, a već 28. avgusta u istom tom periodu, taj broj je značajno uvećan. Priliv saobraćaja ove godine u odnosu na prošlu godinu povećan je za preko 10%, a monitoring vrši renomirana firma iz Njemačke.

Dan otvorenih vrata OB Kotor

-U rješavanju ovog problema uključeni su stručnjaci iz Njemačke, koji jednostavno ne mogu da vjeruju da ovakvi parametri postoje. Neobjašnjivo jednostavno, neke stvari koje se dešavaju su i za njih nepoznanice. Oni imaju matematički algoritam, međutim, sklop svih okolnosti i još uvijek neprelagođenost građana Kotora na semaforsku signalizaciju dodatno otežavaju. Da bismo poboljšali stanje, moramo striktno da se predržavamo zakonskih propisa i da svi poštujemo pravila u saobraćaju, a ne da se vozila nepropisno parkiraju i zadržavaju na trotoarima i autobuskim stajalištima, naglasio je ”, inspektor Igor Janković, koji je direktno angažovan i u regulisanju saobraćaja na kružnom toku. Dodaje da su počeli da pišu i već naplaćuju kazne pješacima koji ne poštuju semafore i prelaze “zebru” na crveno.

Neohodno da se pravac od tunela Vrmac do Dobrote i obratno drži protočnim

Predsjednik Jokić je izjavio da se sistem semofora na kružnom toku postavljen prije semicu dana polako prilagođava, da je saobraćaj nekoliko dana tekao u očekivanoim obimu, ali da je proteklih nekoliko dana očigledan kolaps u saobraćaju, te je lokalna uprava zajedno sa Upravom policije aktivno radila na otklanjanju trenutne situacije. Naglasio je da je potrebno da se pravac od Vrmca do Dobrote i od Dobrotre do Vrmca drži slobodnim, da se pješaci usmjeravaju samo kada je potrebno, da se autobusi usmjeravaju samo kad je potrebno, da se na tom pravcu ne pravi zastoj, odnosno da tu ne dolazi do prekida saobraćaja. Ukoliko  bi uradili drugačije, na tom pravcu bi dolazilo konstantno do prekida saobraćaja tako što bi pješaci prelazili kad hoće, autobusi bi izlazili iz sporednih ulica kad oni hoće, automobili isto tako i to bi dovelo do potpunog kolapsa.

Policija je danas regulisala saobraćaj na kružnom toku u Kotoru

-Prema podacima kojima raspolažemo na osnovu brojanja saobraćaja, trenutni priliv vozila na teritoriji Opštine Kotor je toliki da je to gotovo elementarna nepogoda.

 U referentnim danima prošle godine taj broj vozila nije prelazio 10 do 10 ipo hiljada vozila iz pravca Vrmca ka Dobroti tokom dana, ove godine taj broj nijednog dana nije pao ispod 12 hiljada vozila (ti brojevi su: 12800, 13000, 12 179, 13050, 14840…) Magistrala kojom u jednom smjeru prođe 12 000 vozila dnevno je magistrala koju saobraćajni stručnjaci predviđaju za gradnju auto-puta. Mi smo ove godine u septembru imali ogroman pritisak, ali taj pritisak se pojavio i u drugim gradovima- prije dva dana smo imali kolaps u Baru, Tivtu, Kotoru, ali na isti dan smo imali situaciju gdje je Uprava policije Republike Hrvatske tokom dana donijela odluku o zabrani kretanja automobilima lokalnog stanovništva u Gradu Dubrovniku, jer ulica više nije mogla da primi vozila. Ovih dana je to tako, a već danas je bolje- Uprava policije nam je dala ogromnu podršku da se izborimo s ovim, kazao je Jokić uz napomenu da mu je žao što je ovo predizborno vrijeme kada se svaka od ovih stvari koristi u predizborne svrhe, te primjećuje određene vrste inicijativa u smislu regulisanja saobraćaja.

-Možete pitati ljude iz Uprave poilicije ili bilo kog saobraćajnohg inžinjera – ukoliko na 14000 vozila u jednom smjeru ugasimo semaforsku signalizaciju i dozvolimo slobodno kretanje kako ko želi i dozvolmo pješački i kolski saobraćaj da se odvija bez ovakve regulacije, nastao bi apsolutni kolaps, objasnio je Jokić. On je dodao da je  opštinska uprava stvorila uslove za razvoj vodenog saobraćaja, ali da je to u nadležnosti Ministarstva pomorstva, te da planira uklanjanje nedostataka gradskog autobuskog prevoza.

Dan otvorenih vrata OB Kotor

Djeca postavljala pitanja, službenici policije odgovarali

Učenici kotorskih osnovnih škola „Ivo Visin“ Prčanj, „Njegoš“ Benovo“ i Narodni heroj Savo Ilić“ Dobrota posjetili su povodom Dana MUP-a Crne Gore OB Kotor, čiji su ih poslenici policije ugostili i održali malu prezentaciju policijske radne opreme. Na brojna pitanja učenika sptremno su odgovarali Dajana Balić, Jelena Andrić, Novo Petrović, Miloš Marsenić, Radivoje Vlahović, Igor Matijašević, Vladimir Lutovac, Milan Korać i Igor Janković, koji sui m predstavili element iz svog domena obavljanja dužnosti čuvara reda i mira.

-Našoj djeci od šestog do osmog razreda ovo mnogo znači, kao prvo, da se upoznaju sa tim gdje se nalazi naša ustanova bezbjednosti- Policija u Kotoru, drugo, da znaju koji broj mogu da pozovu u slučaju da im nešto zatreba, a kao treće, da se upoznaju sa poslenicima i da im ovo ne bude nešto strano , neki “bauk”, nego nešto  na šta mogu da se oslone i da je svaki policajac neko ko ih brani i čuva. Neki od učenika će možda poželjeti da se bave ovim pozivom, pa eto, dobro je da se od malih nogu upozanaju sa mogućnostima koje ova zahtjevna profesija pruža, kazao je za BN Vuk Daković, nastavnik u OŠ „Njegoš“ Benovo.

– Pozvali smo vas povodom Dana otvorenih vrata MUP-a Crne Gore, da se upoznamo, da vidite čime se mi u suštini bavimo, da shvatite da to nije baš onako kako gledate u filmovima (nešto jeste, nešto nije), rekla je obrativši se djeci Dajana Balić, zamjenica komandira stanice  OB Kotor.

 U OB Kotor rade sa 40 posto zaposlenih na terenu, policijskih službenika im nedostaje već niz godina i imaju poteškoća sa zapošljavanjem školovanih kadrova, jer ih nema (traži se V stepen stručne spreme). Potrebno im je 30 policajaca, a trenutno sve dužnosti na terenu obavljaju njih šestoro.

/M.D.P./

Strip karavanom od Herceg Novog do Lovćena i koncertom Vojka V zaokružen 18. HSF

0
Strip karavanom od Herceg Novog do Lovćena i koncertom Vojka V zaokružen 18. HSF
HSF karavan na Lovćenu

Hercegnovski strip festival izašao je juče prvi put van granica Boke kotorske i stigao na najvišu tačku do sada, na Lovćen. Uz ove, nove domete, završnicu 18. izdanja obilježila je tradicionalna akcija “Strip u boci”, a program je zaokružen koncertom Vojka V.

Jučerašnji dnevni program bio je i jedan od najambicioznijih na festivalu – strip karavan je krenuo iz Herceg Novog katamaranom do tivatskih Pina, a potom se žičarom popeo na Lovćen. U baru “Monte 1350”, na odredištu žičare koja spaja Boku i planinu, održana je sesija crtanja za fanove, kao i škola crtanja u prirodi. Za background muzički program bili su zaduženi 2Beat i Groovy Castel Nuovo.

Umjetnici su na Lovćenu crtali i po jedan kaiš stripa za akciju “Strip u boci”, a po povratku u Herceg Novi strip karavan je isplovio van zaliva, napravio krug oko Mamule i stripovi su, po tradiciji, bačeni u Jadran.

HSF karavan na Lovćenu

“Imali smo nevjerovatnu 2023. godinu gdje su u rekordnom roku, nevjerovatnom brzinom pronađene čak šest boca u Italiji i dvije na crnogorskoj obali, izašle su iz Bokokotorskog zaliva i spustile se nekoliko kilometara niže. Nadamo se tome i ove godine”, kazao je jedan od organizatora, Jovan Subotić, te istakao: “Ta priča je predivna, ona traje i nekako nas uvodi u ono što slijedi sledeće godine, a to je jubilarni, deseti Strip vikend i 19. izdanje Strip festivala”.

Subotić navodi da je organizacija bila veoma zahtjevna zbog ogromnog broja učesnika, velikog budžeta i zahtjevnog programa, ali da je 18. izdanje još jedan trijumf Hercegnovskog strip festivala. Kako dodaje, već uveliko rade na organizaciji 19. izdanja, a sa završetkom ovogodišnjeg festivala ulaze u finalizaciju priprema za 2025. godinu.

 “Volim ovaj festival, tako je bogat kulturom, intiman, daje ti priliku da upoznaš ljude bez mnogo opterećenja. Sviđaju mi se američke konvencije, ali na njima bude tako mnogo ljudi da nemaš mnogo prilika da upoznaš druge i razgovaraš sa njima”, ocijenila je Džil Tompson (Jill Thompson), superzvijezda stripa koja je prije mjesec uvrštena u Ajzner kuću slavnih strip umjetnosti, a na Hercegnovskom strip festivalu je prvi put, kao jedna od 12 specijalnih gostiju.

Strip u boci

Čestitajući na 18. izdanju poželjela je ovom festivalu kontinuirani uspjeh, da raste i bude ambasador stripa za cijelu Evropu.

“Imam osjećaj da strip danas doživljava renesansu, čita ga više ljudi nego ikada. To je sjajan način da ispričate priču i trebalo bi da što više ljudi stvara i čita stripove”, poručila je Džil Tompson.

“Festival je veoma intenzivan, veoma dobro organizovan, organizatori su spremni da prilagode planove i uvijek su na raspolaganju da se odazovu našim upitima. Takođe, sjajno je biti dio ove ogromne, divne zajednice ljudi koji se okupljaju, postaju bliskiji kao kolege i prijatelji”, naveo je još jedan specijalni gost, talentovani češki strip crtač i ilustrator, Matjaš Namaj.

Strip u boci

„Mislim da je Hercegnovski stip festival jedan od najjedinstvenijih festivala na svijetu. Počeo je kao mali, gotovo porodični događaj i izrastao u veliki međunarodni događaj, ljudi širom svijeta me pitaju o tome, veliki broj umjetnika želi da dođe jer je ovo prelijepo mjesto“, kazao je jedan od najpoznatijih britanskih strip crtača Rufus Dajglo (Rufus Dayglo).

„Ja tu ne bih ništa mijenjao. Ne mogu poželjeti da se nadogradi jer momci to rade svake godine, ovdje je uvijek predivno. Ne mogu ja sada predložiti da nešto bude bolje jer je uvijek najbolje“, istakao je hrvatski strip crtač i scenarista Krešimir Biuk uz čestitku Hercegnovskom strip festivalu na punoljetstvu.

U večernjim časovima HSF karavan se vratio u matičnu stanicu, Herceg Novi, gdje je ovogodišnje izdanje festivala zaključeno koncertom Vojka V, jednog od najznačajnijih imena regionalne rep scene, u baru “People՚s”.

Važne informacije i najnovije vijesti o Hercegnovskom strip festivala možete pratiti tokom cijele godine na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama.

Pokrovitelji i partneri 18. Hercegnovskog strip festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.

Fra Mladen Vukšić imenovan kotorskim biskupom

0
Fra-Mladen Vukšić

Papa Franjo imenovao je u četvrtak 12. septembra novim kotorskim biskupom fra Mladena Vukšića, OFM, dosadašnjeg župnika Župe Bezgrešnog začeća BDM u Posušju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i definitora Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, saopštila je Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini.

Fra Mladen Vukšić rođen je 28. decembra 1965. u Ljubuškom. U novicijat na Humcu ulazi 14. jula 1984., a 15. jula 1985. položio je prve zavjete. Od avgusta 1985. do sredine septembra 1986. odslužio je vojni rok u Skoplju i Kumanovu (danas Sjeverna Makedonija).

Od 1986. do 1989. studirao je Teologiju u Makarskoj (Hrvatska). Od 1989. do 1992. studirao je u Bologni (Italija). Svečane zavjete položio je 16. septembra 1990. na Kočerinu. Za đakona je zaređen 29. juna 1991. u Mostaru. Za svećenika je zaređen 26. jula 1992. u Čitluku. Nakon ređenja odlazi na Humac u samostan i Župu svetog Ante gdje je bio župni vikar od 1992. do 1994. Godine 1994. počeo je studij Pastorala mladih i katehetike na Papinskom sveučilištu Salesiani, gdje je magistrirao 1997. godine. Od 1997. do 2000. bio je odgojitelj bogoslova u Zagrebu. Od 2000. do 2003. bio je gvardijan i župnik Župe svetog Vlaha u Slanom. Od 2003. do 2010. bio je župnik Župe svetog Franje u Posuškom Gracu. Od 2010. do 2013. bio je župnik Župe sv. Petra i Pavla na Kočerinu. Od 2013. do 2024. bio je župnik Župe Bezgrešnog začeća BDM u Posušju.

Nakon premještaja dotadašnjeg kotorskog biskupa Ivana Štironje u Porečku i Pulsku biskupiju i njegova preuzimanja 18. marta 2023. u kanonski posjed toga sjedišta, papa Franjo imenovao je apostolskim upraviteljem upražnjene stolice Kotorske biskupije barskog nadbiskupa Rroka Gjonlleshaja.

Otpočeli radovi na izgradnji sekundarnog sistema vodosnabdijevanja za Bigovu, Pobrđe, Vranoviće i Lješeviće

0
Otpočeli radovi na izgradnji sekundarnog sistema vodosnabdijevanja za Bigovu, Pobrđe, Vranoviće i Lješeviće
Foto Opština Kotor

Opština Kotor danas je otpočela sa radovima na izgradnji sekundarnog sistema vodosnabdijevanja za grbaljska sela Bigova, Pobrđe, Vranovići i Lješevići. Ovi radovi realizuju se uporedo  sa izgradnjom primarnog vodovodnog sistema u Donjem Grblju.

Planirana je izgradnja 13 kilometara distributivnog cjevovoda, od čega 3.5 u Bigovi, 2.7 u Lješevićima i 6.8 kilometara u selima Pobrđe i Vranovići. Projektovani sekundarni sistem ujedno je i hidrantska mreža sa podzemnim hidrantima, čime će se omogućiti uslovi za efikasnije vatrogasne intervencije.

Mjesto početka radova posjetili su danas predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sa kojima su u Grblju bili glavna administratorka Marina Bjelja, sekretar za investicije Ognjen Vukasović, sekretar imovinsko-pravnih poslova Nebojša Mandić, menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj, predsjednik Mjesne zajednice Vranovići Žarko Milojko te Đuro Marković, direktor kotorskog vodovodnog preduzeća.

Vrijednost investicije iznosi dva miliona eura, a rok završetka radova je šest mjeseci. Radove izvodi konzorcijum podgoričkih kompanija „Vigoris Ecotech“ i „Ding“. Glavni projekat uradila je kompanija „Iwa Consalt“, dok je revident projektne dokumentacije „Nik-com“.

Besplatan školski prevoz za tivatske đake

0
Besplatan školski prevoz za tivatske đake
Škole Tivat – Foto Opština Tivat

Opština Tivat je zajedno sa Ministarstvom prosvjete kao i prethodne godine, shodno Odluci o participaciji troškova prevoza za učenike sa teritorije opštine Tivat, obezbjedila besplatan prevoz za sve tivatske učenike koji putuju do osnovnih i srednjih škola u Tivtu, Kotoru, Budvi, Herceg Novom, i koriste linijski gradski, prigradski i međugradski prevoz na relaciji dužoj od dva kilometra.

Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od pet i više kilometara, a koriste prevoz u prigradskom i međugradskom saobraćaju na sljedeći način:

  • učenici osnovnih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova u visini od 60% od cijene đačke karte (ostalih 40% participacija Ministarstva prosvjete);
  • učenici srednjih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova prevoza u visini od 80% od cijene đačke karte (ostalih 20% participacija Ministarstva prosvjete).

Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju i učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od 2 do 5 kilometara, a koriste prevoz u gradskom i prigradskom saobraćaju u visini od 100% cijene đačke karte.

Postupak za ostvarivanje prava na participaciju troškova prevoza učenici podnose javnoj obrazovnoj ustanovi, osnovnoj ili srednjoj školi koju pohađaju.

Više o uslovima participacije na sajtu Opštine Tivat.

 

Studijske posjete doprinijele promociji Crne Gore u Velikoj Britaniji

0
Foto NTO

Čitalačka publika u Velikoj Britaniji imala je priliku da se informiše o brojnim mogućnostima koje turistima pruža Crna Gora, što je rezultat studijskih posjeta i marketinške kampanje koje je realizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Iz NTO je saopšteno da je samo tokom avgusta sedam članaka u šest prestižnih medija preporučilo Crnu Goru kao destinaciju za odmor na najljepšim plažama na kojima mogu uživati čak do kraja oktobra, ali i za aktivni turizam i avanture u netaknutoj prirodi.

Tako je u okviru The Scotsman Magazine, u tekstu, između ostalog opisana poboljšana avio dostupnost između Tivta i nekoliko gradova u Velikoj Britaniji.

Čuveni magazine, koji ima tiraž 191 hiljada prodatih primjeraka, uz odlične ilustracije, ponudio je svojim čitaocima detaljne informacije o Bokokotorskom zalivu.

“Crna Gora, sa svojim prekrasnim zalivima i veličanstvenim planinama, dragulj je Jadrana”, napisao je autor članka pod nazivom Kotor i mnogo toga još, novinar Neil Geraghty.

Magazin The Times, sa tiražom štampanog izdanja od 365,88 hiljada i online izdanjem od čak tri miliona pregleda, Crnu Goru je svrstao u jednu od 24 top destinacije za odmor nakon ljetnjeg špica.

Osim mnogo sunčanih dana i dobre klime, autorka Lucy Thackray osvrnula se i na brojne mogućnosti za različite aktivnosti, od kajakinga, raftinga, preko planinarenja do obilaska nacionalnih parkova.

U članku na pet strana u okviru National Geographic Traveller magazina, čitaoci su mogli da se upoznaju sa Kotorom i njegovom okolinom. Taj prestižni medij sa tiražom od 163,8 hiljada primjeraka, odabrao je za svoje čitaoce pet najboljih plaža u Boki i predložio im tri avanturističke aktivnosti tokom boravka u destinaciji, a prije obilaska Gospe od Škrpjela i vožnje žičarom od Kotora do Lovćena.

Platforma Love Exploring, sa dnevnim tiražom od 216,2 hiljade pregleda, objavila je čak dva članka u kojima se pominje Crna Gora. U okviru opsežnog istraživanja, autorka Sasha Wood preporučuje obaveznu posjetu Kotoru, u članku na temu Najljepši mali gradovi u svakoj zemlji Evrope.

Novinarka Lauren Jarvis je pisala o Najljepšim mostovima u svakoj evropskoj zemlji i sa čitaocima podijelila svoje oduševljenje mostom na Đurđevića Tari.

Studijske posjete doprinijele promociji Crne Gore u Velikoj Britaniji
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Popularnost magazina Independent je nesporna, a može se opisati i tiražom od 14,22 miliona pregleda. Online izdanje za Veliku Britaniju čuvenog magazina, takođe je ponudilo tekst sa preporukom posjete Crnoj Gori.

Ispod naslova Sedam zemalja za koje možda niste znali da imaju sjajne plaže, opisuju plaže duž Budvanske rivijere i dijele savjete za najbolje vrijeme dolaska.

“U podnaslovu poručuju: Tražite skriveni dragulj na moru? Kamila Foster predlaže destinacije koje možda niste do sad razmatrali, šaljući snažnju poruku da je ovo destinacija na kojoj se može naći i avantura i potrebni mir”, navodi se u saopštenju NTO.

Luksuzna online platforma sa čitanošću od 124,53 hiljade, SheerLuxe, svrstala je Crnu Goru u destinacije koje treba uvrstiti u planove za putovanja.

U tekstu pod nazivom Četiri razloga da upišete Crnu Goru na vašu listu za putovanja, detaljno su opisali Budvu, Kotor, Ulcinj i Skadarsko jezero i Durmitor, uz živopisne fotografije i detalje o odličnoj avio dostupnosti.

Urušio se most u Dresdenu, segmenti dugi stotinu metara pali u rijeku

0
Urušio se most u Dresdenu, segmenti dugi stotinu metara pali u rijeku
Dresden
Foto: Matthias Rietschel / Reuters

Stanovnike Dresdena u tri sata ujutro probudio je zvuk sličan eksploziji. Velik dio mosta Carola naglo je pao u rijeku Labu.

Srušeni su segmenti dugi oko stotinu metara. Uzrok urušavanja jednog od četiriju mostova preko Labe, u središtu Dresdena, još nije poznat.

Zatvoren je i prostor oko njega zbog opasnosti od daljnjeg urušavanja.

Policija ističe da nije riječ o terorističkom napadu.

U Italiji će se po prvi put uzgajati biseri! Za sve je ‘krivo‘ zagrijavanje Mediterana

0
U Italiji će se po prvi put uzgajati biseri! Za sve je ‘krivo‘ zagrijavanje Mediterana
Školjke s biserima
Shutterstock

U talijanskim vodama bi se uskoro po prvi put mogli uzgajati biseri jer uzgajivači školjaka žele iskoristiti neočekivanu priliku koja je stigla sa zagrijavanjem Mediterana.

Krajem 2023. prvi primjerci biserne školjke (Pinctade radiate), udomaćene u Crvenom moru, primijećeni su u Zaljevu pjesnika, popularnoj turističkoj destinaciji stotinu kilometara od Genove, na sjeverozapadu Italije.  Manje od godinu dana kasnije one su se proširile u nekad najhladnijim dijelovima Mediterana, ranije povezanim s drugim vrstama školjaka za prehranu, a ne proizvodnju bisera.

Industrija bisera godišnje zaradi 11 milijardi dolara, a dio kolača sad žele i talijanski školjkari.  Uvoznik bisera Adriano Genisi vjeruje da bi se, ako sve prođe po planu, proizvodnja mogla pokrenuti već za godinu dana.

“Provjeravamo mogućnost proizvodnje kultivacije bisera ovdje”, rekao je Paolo Varrella, čelnik kooperative školjkara koja tamo djeluje od 2011. godine.

Kako riješiti problem overturizma u Hrvatskoj?

0
Kako riješiti problem overturizma u Hrvatskoj?
Turizam Dubrovnik – foto Boka News

Venecija naplaćuje ‘ulazak’ u grad i zaradu usmjerava u stanove za mlade. Može li i u Hrvatskoj tako? Kako se nositi s ‘overturizmom’?

Slučaj Golubove špilje u Puli, koja je zbog najezde kajakaša i turista koji skaču s tamošnje stijene postala opasna po život, ali i po životinjske vrste koje žive u njoj, i to u tolikoj mjeri da nadležni namjeravaju zabraniti ulazak nju, potaknula je u medijima još jednu priču o overturizmu koji u Hrvatskoj uzima sve više maha.

Turista je definitivno previše, duž cijele obale. To je doseglo tolike razmjere da su vlasti u Dubrovniku, koji godišnje posjeti 1,2 milijuna turista, razmišljali, po uzoru na Veneciju, uvesti naplatu ulaska u grad, ali su na koncu ipak odustali.

Umjesto toga, od 1. siječnja iduće godine uvode mogućnost rezervacije termina posjete muzejima, zidinama i drugim znamenitostima, a u testnoj je fazi mjera posebnog prometnog režima u staroj jezgri, koja od 1. marta iduće godine kreće u punu primjenu pa će u zonu moći samo oni s posebnim odobrenjem. To je, veli dubrovački gradonačelnik Mato Franković, jedan od načina na koji možemo upravljati tokovima posjetitelja, odnosno smanjiti pritisak na povijesnu jezgru u vrijeme najvećih gužvi.

No, što je s idejom naplate ulaska u turistički prenapučene gradove u Hrvatskoj? O toj se ideji javno još ne raspravlja, izuzmemo li dubrovački slučaj, no Dean Sinković, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ navodi zanimljiv slučaj Venecije.

„Nedavno sam razgovarao s profesorom iz Venecije o toj temi. On je rekao da se,usprkos naplati, ne smanjuje broj turista, ljudi dolaze, plaćaju – zasad je to samo vikendom – i lijepi novac se skupio. Njega će se preusmjeriti u izgradnju ili kupnju stanova namijenjenih mladim obiteljima koji si stan ne mogu priuštiti. Ja jesam za naplatu ukoliko bi taj novac bio iskorišten namjenski jer problem je upravo nedostupnost stana za mlade po povoljnim uvjetima, koji zbog turizma imaju problema jer cijene nekretnina rastu“, smatra Sinković.

Navodi primjer Rta Kamenjak na jugu Istre, zaštićenog krajobraza, koji je, usprkos drastičnom povećanju cijene ulaznica, još uvijek pod opsadom turista. „Znači, ako naplatiš 5 eura, to nikome ništa ne znači. Ako je turist došao pogledati Arenu ili stare zidine on će to platiti i pogledati, tako da to može biti jedan izvor prihoda“, zaključuje Sinković.

I u Dubrovniku imaju problema sa stanovima za mlade, pa je Grad dao izgraditi stanove koje je dao u dugoročni najam mladim obiteljima, a daje i bespovratne novčane poticaje za kupnju stana ili izgradnju kuće. U povijesnoj jezgri počela je obnova gradskog stambenog fonda, uz kupnju novih stambenih jedinica unutar gradskih zidina, za davanje u najam stanova na području povijesne jezgre obiteljima s više djece.

Dubrovnik foto Boka News

Ove godine useljena su tri stana, među njima i dva koja je Grad kupio od privatnih vlasnika koji su ih ranije iznajmljivali turistima. U obnovi su još tri stana koja će također biti dodijeljena putem javnog natječaja.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma kaže da nije načelno protiv ideje naplate, ali to je po njemu tek jedan od instrumenata, odnosno alata kako zaustaviti negativne aspekte turizma.

„Treba napraviti analizu održivosti pojedine destinacije i reći: ona u špici po vršnim opterećenjima može primiti toliko i toliko turista koji borave u njoj plus toliko dnevnih posjetitelja. Onda treba vidjeti koje mjere valja poduzeti da se preporuke te studije održivosti doista provedu. To bi trebale napraviti jedinice lokalne samouprave, što učiniti kako to zaustaviti”, smatra Ostojić.

U nekim destinacijama overturizam je uzeo maha, kaže, no napominje da je teško govoriti generalno. “Svjedočimo što se događa u prometu, na parkinzima, u trgovačkim centrima u špici, ne treba biti veliki ekspert da se vidi da su se počele događati situacije koje nisu poželjne, odnosno negativno utječu na ukupnu percepciju turizma koji, naravno, ima i pozitivne i negativne strane, i na kvalitetu života lokalnog stanovništva“, kaže Ostojić.

S druge strane, izvanredni profesor na pulskom Fakultetu ekonomije Aljoša Vitasović, koji se bavi turizmom i ekonomijom doživljaja, smatra da bi naplata ulaska u destinaciju bila kratkoročna vatrogasna mjera za brzu zaštitu kulturno-povijesnih cjelina. Po njemu, međutim, naplate ne bi trebalo biti kad je u pitanju održivi razvoj, odnosno oživljavanje svih zona na geografskoj širini koje gravitiraju određenoj destinaciji.

„Onda imamo ujednačeni razvoj cijelog prostora i tada nemamo koncentraciju turista u zonama glavnih atrakcija. To nam omogućava da imamo turistički proizvod široke potrošnje koji konzumira i lokalna zajednica i turisti, a to je jedini uspjeh u turizmu, sve drugo je insceniranje turizma“, veli on.

Smatra nužnim disperzirati turistički sadržaj po cijeloj destinaciji da bi se dogodila fluktuacija turista. „S Dubrovnikom je to teško zato što kruzeri tamo dolaze isključivo zbog Dubrovnika, i to je problem. Gosti s kruzera nisu turisti, oni su posjetitelji koji borave manje od 24 sata”, kaže Vitasović.

Dodaje da su najveće gužve u zonama glavnih atrakcija, primjerice u u Puli su to Arena, Dvojna vrata i Forum koji su uvijek krcati turistima. Njih bi, međutim, trebalo disperzirati ekonomskom valorizacijom ostalih potencijalnih atrakcija, recimo oživljavanjem Nezakcija u Valturi, rimskih kamenoloma. “Moramo potencijalnim turističkim atrakcijama dati novu vrijednost i onda će turist ‘šibati’ okolo“, smatra Vitasović.

Branko Bogunović, stručnjak koji je radio na studijama održivosti turizma Istarske i Zadarske županije, kaže da u osnovi nije protiv ničega. Poanta je, veli, kako će se odredba složiti u kojem razdoblju i je li pravno provediva.

„Osim Dubrovnika, ne smatram da bi neki drugi hrvatski gradovi trebali o tome razmišljati. A onda je i pitanje što bi to proizvelo. Mislim da na postojećoj razini atrakcija koje ima Dubrovnik, kad bi oni to uveli, za razliku od Venecije, ne bi doživjeli pretjerani uspjeh. Ako bi ljudi plaćali ulazak na Stradun, mislim da razina atraktivnosti koji bi tamo doživjeli nije takva da bi to netko trebao i morao plaćati. Gotovo sam siguran da bi se smanjio broj turista, to možete vidjeti na primjeru parkinga, čim se plaća, ima mjesto više” kaže Bogunovic.

Stoga je, smatra, upitno bi li to uopće bilo u interesu grada i tamošnjih ugostitelja. To je radikalan mehanizam, osobito za nas koji smo navikli da je sve slobodno i dostupno, kaže on. “Ali kao turistički planer ne vidim zašto bi se od toga a priori bježalo, ako naplata za određene zone negdje može riješiti problem. No, prije toga trebaju postojati destinacijski planeri: u svakom odredištu i za svako područje treba izračunati što se želi napraviti“, zaključuje Branko Bogunović.

Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju

0
Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju
Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju

U saradnji sa JP „Komunalno“ i uz finansijsku podršku Turističke organizacije Kotor, Župni ured Prčanja je uredio dvorište – stari vrt u sklopu kompleksa Samostana Svetog Nikole na Prčanju na način što su postavljena dva igrališta za djecu.

– Unutar parka površine oko 8000 m2, postavili i klupe za starije sugrađane, koji mogu da uživaju u hladu maslina ili u pogledu na more. Najmlađi sugrađani sada mogu uz pratnju roditelja da uživaju u vrtu igrajući se na mobilijaru za djecu. Veliko mi je zadovoljstvo kao župniku što je TO Kotor, nakon prelijepe suradnje ovoga ljeta kada smo imali i radionicu stripa za djecu i izložbu tih stripova i još dosta zajedničkih projekata, i ovaj projekat podržala, te smo i ovaj lijep prostor u centru Prčanja otvorili i dali mu lijepu svrhu za sve one kojma je to potrebno, kazao je za Boka News don Željko Pasković.

Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju

Koliko je zaista ovo bilo potrebno, ističe on, svjedoče i majke koje su opvih dana čak i prije otvaranja igrališta, počele dovoditi djecu, zadovoljne što je ovo jedno od rijetkih mjesta gdje se njihova djeca mogu izigrati bez straha od automobila na saobraćajnici.

/M.D.P./