“Trag u beskraju” naziv je klapskog koncerta koji je održan u subotu 10. marta u prepunoj crkvi Svetog Duha u Kotoru u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast, sa kojeg su klape poslale Oliveru Dragojeviću najljepše želje za brzi oporavak i skori povratak na muzičku scenu.
Neočekivani trend: Zašto sve više Nijemaca bira morski pogreb
Sve veći broj Nijemaca bira sjevernu obalu države za svoje posljednje počivalište, otkrile su pogrebne službe.
Prošle godine je u Sjeverno ili Baltičko more bačeno nešto manje od 20 hiljada kremiranih ljudi, naglasila je Njemačka udruga grobara. Glavni tajnik te stranke smatra kako je za rast popularnosti te vrste ispraćaja odgovorna sve veća mobilnost među populacijom. “Morski pogreb je dobar je se onda ne trebate brinuti za grob”, istaknuo je Stephan Neuser.
Bokobran organizuje protest u Dobroti
Inicijativa“Bokobran“ u okviru kampanje “NE!GradiNA”, pozivala na miran građanski protest koji će prirediti u petak u Dobroti, na mjestu gdje firma Serzman Incorporated namjerava da gardi novu pješčanu plažu. Protest će se, na mjestu gdje je predviđena izgradnja novog kupališta, održati u SUBOTU, 17. marta sa početkom u pet minuta do dvanaest sati.
Nakon što je investitor pribavio sve tražene papire i saglasnosti nadležnih državnih organa, Opština Kotor izdala je kompaniji Serzman Incorporated dozvolu za izgradnju kupališta u Dobroti ispod nekadašnjeg kampa. Na mjestu bivšeg kampa, na placu od oko 6.800 kvadrata koji se nalazi iznad obalnog puta u Dobroti, Serzman Incorporated koji se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i liderom DPS-a Mila Đukanovića, već je sagradio veliko „turističko naselje“ nazavno Dobrota Pallazi. Izgradnju tog mamutskog objekta sa stanovima koji su nuđeni za prodaju na tržištu, prethodno je odobrila Vlada premijera Đukanovića, a ona je započeta u vrijeme dok je na lokalnoj vlasti u Kotoru bio DPS.
Uprkos tome što na tom mjestu, kao i nigdje drugdje u Dobroti, nikada nije postojala pješčana plaža, Serzman Incorporated je dobio sve potrebne saglasnosti državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara, da u sred UNCESCO zaštićenog područja i uporkos zvanilnom moratorijumu na gradnju u Kotoru, sagradi dvije nove velike betonske ponte dugačke po 30 metara i naspe nekoliko hiljada kubika šljunka i pijeska na potezu dužine oko 120 metara između njih, te na taj način „revizalizuje kupalište“. Ispod starog kamenog obalnog zida – parapeta na ovom jeste nekada je postojalo samo manje kupalište – drvena platforma na stubovima, ali nikada pješčana plaža površine nekoliko stotina kvadrata kakvu će sagraditi Serzman. PO UNESCO propozicijama, ali i Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u okviru tog zaštićenog područja ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale.
Projekat koji namjerava realizovati Serzman glatko je odbijen od najpozvanijih stručnjaka – onih iz Instututa za biologiju mora iz Kotora koji su septembra prošle godine na njega dali negativno mišnjenje istakavši da bi da na tom lokalitetu postoji drevna i zaštićena ribarska posta koju bi izgradnja klupališta uništila, a nasipanje mora šljunkom i pijeskom radi formiranja nove plaže, pogubno bi uticalo na morske organizme koji ovdje obitavaju – „u potpunosti i trajno uništilo živi svijet u moru koji će biti zatrpan ispod novih ponti i plaže, te promijenilo konfiguraciju i karakteristike morskog dna“.
„Može se konstatovati da nije dozvoljena izgradnja dijela predmetne lokacije, a pogotovo ne planirane južne ponte, postavljanje potona i privezišta za jahte. Stvaranje nove plaže i ponti i plažnih šankova itekako mijenjaju topografiju lokalnog terena“- stoji pored ostaloga u negativnom mišljenju Instituta za biologiju mora koga potpisuju rukovodilac Laboratorije za bentos i zaštitu mora dr Vesna Mačić i direktor Instituta dr Mirko Đurović. Uprkos tome, nakon što su predstavnici Instituza u Komisjiji za procjenu eleborata o uticaju realizacije ovog projekta na životnu sredinu zamijenjeni biolozima iz Podgorice čija uža specijalnost nije morski ekosistem, kontroverzni Serzmanov projekat dobio je „zeleno svjetlo“ i radovi bi trebalo da uskoro počnu, ukoliko ih eventualno ne obustavi intervencija Urbanističko-građevinske inspekcije na kojoj insistira Opština Kotor, koja takođe ima negativan stav o gradnji nove pješčane plaže u Dobroti.
Surlaš izazvao velike štete na palmama u Tivtu – uništeno 80 velikih kanarskih palmi
Od postojeće četiri vrste palmi koje postoje u Tivtu (“kanarska palma”, “visoka žumara”, “niska žumara” i “vašingtonija”), od štetnog inseakta – crvenog surlaša, najviše je stradala vrsta “kanarske palme” jer je od ukupno 290, uništeno 80 stabala.
To je konstatovala Radna grupa za borbu protiv palminog surlaša a koju je formirala Opština Tivat. Ovu grupu čine inžinjeri poljoprivrede, hortikulture, arhitekture, tehnologije, diplomirani biolozi i turizmolozi, a formirana je u decembru 2017. godine. Tokom dosadašnjih aktivnosti ova grupa je utvrdila presjek postojećeg stanja, konstatujuči da je surlaš uništio veliki broj palmi na javnim i privatnim površinama, čime je i narušio pejzaž, posebno na glavnim priobalnim šetalištima. Radna grupa, kako je saopšteno iz Opštine, razmotrila je mogućnosti zamjene stradalih palmi istom vrstom, nekom drugom vrstom palmi, odnosno njihovu zamjena drugim vrstama drveća.
“Trenutno se razmatra mogućnost da se na najatraktivnijim lokacijama i to prije svega na Pinima i na rivi u Donjoj Lastvi, dio postojećih uništenih palmi zamjeni istom vrstom. Ovakav potez bio bi rezultat namjere da na taj način Tivat ne izgubi prepoznatljiv identitet koji je i u smislu pejzažnog i arhitektonkog uređenja prepoznao palmu kao značajnu vrstu. Planira se intezivniji tretman postojećih i potencijalno novih stabala, dok će se na drugim javnim površinama razmotriti sadnja druge vrste bilja”- stoji u saopštenju.
Opština Tivat je budžetom za 2018. godinu, opredjelila 100.000 eura u svrhu saniranja štete nastale djelovanjem biljne štetočine crvenog palminog surlaša. Tivatsko Komunalno preduzeće preuzeće ulogu nosioca posla kada je u pitanju dalji tretman palmi.
“Komunalno preduzeće je registrovano kako bi moglo sprovoditi ove tretmane i mogu najaviti intezivniji pristup problemu, odnosno tretiranje na mjesečnom nivou”- kazao je direktor Vlado Đukić, najavljujuči da će stabla palmi koja su uništena na Pinima i na rivi u Donjoj Lastvi, u narednom periodu biti posječena i uklonjena.
Više od 200 žena popelo se na vrh Svetog Ilije!
Povodom Međunarodnog dana žena HPD Sniježnica je u suradnji s HGSS-om organizirala uspon na najviši vrh Dubrovačko-neretvanske županije, a u usponu je sudjelovalo 256 žena.
Vodiči uspona Željko, Zlatko i Vlaho su uz pratnju pripadnika HGSS-a stanice Dubrovnik usprkos vjetrovitim i hladnim najavama poveli kolonu prema 1234 metara visokom vrhu Sv Ilije. Vrijeme je bilo skoro idealno za planinarenje dok su se udari vjetra osjetili samo na morskoj strani vrha. To nije zasmetalo sudionicama i sudionicima uspona da uživaju u pogledima na okolne bijele planinske vrhove, zeleno Konavosko polje i modro more.
Nakon poduže pauze na vrhu, mahanja dronu i grupnog fotografiranja uslijedio je silazak na istočnu stranu Sniježnice tj. na livade gdje je posluženo na stotine krafena dok su gužvom pomalo iznenađeni lokalni lovci ponudili svoje domaće sireve, kobasice, pancetu i harmoniku. Uz đedov nagovor harmonike se prihvatio mladi harmonikaš Petar koji je svojom svirkom zabavio sve prisutne izletnike i planinare. Nakon opuštanja na livadama druženju je došao kraj, svi su se pomalo spustili kamenom stazom u osunčanu Kunu Konavosku, čijim stanovnicima i ovaj put zahvaljujemo.
Najmlađa ‘osvajačica vrhova’ ove godine bila je 18 mjeseci stara curica Eni. Kako je ovaj događaj pomalo i internacionalni uz domaće planinarke sudjelovale su i planinarke iz okolnih planinarskih društava iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Naravno i ove godine bilo je nekoliko gostujućih sudionica iz poprilično dalekih zemalja (SAD i Južnoafrička Republika). Uz sve te žene sudjelovao je i popriličan broj muškaraca koji je kao i uvijek ‘pazio’ da sve prođe u redu dok žene uživaju i umaraju se hodajući po kamenjaru. Sveukupno je ove godine sudjelovalo preko tri stotine sudionica/ka.
HPD Sniježnica zahvaljuje svim sudionicama i sudionicima uspona, partnerima i sponzorima koji su pomogli u realizaciji ovog uspona, a to su: HGSS-stanica Dubrovnik, TZ Konavle, Du Motion, Zajednica tehničke kulture Dubrovnik, Udruga Nazbilj, stanovnicima Kune Konavoske i lokalnim medijima.
‘Nema nas đe ne dođemo!’ – ističu ponosno.
Istraživanje: nova prijetnja okolini – antarktički račići pretvaraju mikroplastiku u nanopalstiku
Naučnici su utvrdili da antarktički račići, glavna hrana morskih sisavaca, mikroplastiku pretvaraju u svom probavnom sustavu u nanoplastiku, što predstavlja do sada neotkrivenu prijetnju okolini.
Rezultati istraživanja koje je proveo tim sa sveučilišta Griffith predvođen Amandom Dawson objavljeni su u četvrtak u časopisu Nature Communications.
Tim je istraživanjem prvi puta otkrivena sposobnost račića da fizički izazovu promjenu mikroplastike koju progutaju.
Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara koji štete morskom svijetu. Antarktički račići poznati kao antarktički krilovi važni su za okoliš jer predstavljaju hranu mnogim morskim sisavcima.
Znanstvenici su upozorili da mikroplastika u oceanima predstavlja znatan rizik velikim životinjama poput kitova, morskih pasa i manta (vrsta raže Manta birostris) koje ih progutaju jedući ‘zaražene’ krilove.
Istraživanje je pokazalo da krilovi mogu samljeti mikročestice polietilena u nanočestice.
Nash je kazao kako to znači da je biološka razgradnja mikroplastike u nanoplastiku vjerojatno raširena unutar većine ekosustava.
Dodao je da se štetni učinak probave mikroplastike mora dodatno proučiti kako bi se obuhvatili potencijalni učinci nanoplastike na stanice.
Veliki broj studija u području ekologije mora pokazuje egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju milijuni tona plastičnog otpada koji završe svake godine u oceanima.
Organizacija Ujedinjenih naroda za oceane nazvala je to “planetarnom krizom” u trenutku dok se procjenjuje da će proizvodnja plastike globalno nastaviti rasti.
Klape koncertom “Trag u beskraju“ poželjele brzi povratak na scenu Oliveru
“Trag u beskraju” naziv je klapskog koncerta koji je održan u subotu u prepunoj crkvi Svetog Duha u Kotoru u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast, sa kojeg su klape poslale Oliveru Dragojeviću najljepše želje za brzi oporavak i skori povratak na muzičku scenu.
„Na ideju večerašnjeg koncerta došli smo smatrajući da gotovo ovdje ne postoji osoba koja ne uživa u pjesmama Olivera Dragojevića, muzičke ikone dalmatinske zabavne pjesme na širim prostorima regiona. Uz ovu ljubav, potrebna je, za noćas, još jedna – ona prema klapskom pjevanju, koje je nama i Boki blisko, pa gotovo koliko Oliveru i Dalmaciji. Naziv noćašnjeg koncerta „Trag u beskraju“ ima simbolično značenje: za samog Olivera – besmrtnog u svom skoro 50-ogodišnjem stvaralaštvu i kojem ovim koncertom želimo skori povratak na scenu“– kazala je Tina Braić Ugrinić, predsjednica Međunarodnog festivala klapa Perast.
Ona je podsjetila da je ovo 17-ta godina postojanja Festivala klapa Perast, koji ove godine priprema poseban program otvaranja festivala.
“Za svečano otvaranje, 28.juna, koje pripremamo u saradnji sa Opštinom Kotor i posebno T.O.Kotora, planirano je gostovanje svjetski poznatog vokalnog sastava CARMEL A CAPPELLA iz Izraela. Očekujemo vrhunski događaj višeglasnog pjevanja. Nakon takvog otvaranja u Kotoru, slijede, kao i uvijek, koncerti u Perastu, gdje će se predstaviti ženske, mješovite i muške klape sa bokeljskim i izvornim pjesmama kao i novim klapskim pjesmama na temu Boka kotorska – more i pomorstvo. Te tri večeri planirane su za 28, 29. i 30. jun.
Osim osnovnog programa: afirmacije klapske pjesme, krenuli smo u promovisanje „Priča o moru“. Gostovanja, sa nekoliko domaćih klapa, planirana su u više gradova Crne Gore. „Priče“ su program kojim publici želimo približiti istoriju Boke i svoj mentalitet, zatim, istaknute ličnosti kroz stoljeća. Ukazuje na kulturne uticaje koje nam je pomorska veza sa svijetom omogućila, i svakako i one muzičke uticaje iz kojih je nastala klapska pjesma. U različitostima naše male države vidimo njenu osnovnu vrijednost. Treba upoznati i pokazati svoje, da bi se znalo to isto i tuđe, cijeniti i vrednovati.
Zatim, ovo je šesta godina publikovanja almanaha „Lirica“, koja ovoga puta govori o sakupljačima i obrađivačima pjesama, kao i samim pjesmama nastalim ili pjevanim na području Boke. U Lirici objavljujemo 50 klapskih obrada maestra Marija Katavića, koji je aranžirao napjeve iz Boke Ludvika Kube, Franja Kuhača, Jovana Miloševića, Nikole Hercigonje, Zlate Marjanović i Vide Matjan po kojoj nosi ime i Muzička škola koja nam je večeras domaćin“ – kazala je Braić Ugrinić.
Nastupile su klape Bellezza iz Tivta, Maris iz Kotora, Jadran iz Tivta, novoformirane klape Riva iz Škaljara, Romansa iz Tivta, duet Sanja i Mija, Poly Gjurgjević i Lungo mare.
Više od riječi u našoj fotogaleriji.
TO Herceg Novi na sajmu turizma u Berlinu
Turistička organizacija Herceg Novi učestvuje od 7. do 11. marta 2018. godine na vodećem svjetskom sajmu turističke industrije ITB Berli, vodećoj poslovnoj platformi globalne turističke ponude i jedinstvenom mjestu za susret turističke ponude i potražnje.
„Putuj, poštuj i uživaj“ , glasi slogan kojim su se posjetiocima obratili organizatori najvećeg sajma turizma ITB.
TO Herceg Novi se na ovom sajmu predstavlja pod okriljem Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, zajedno sa ostalim lokalnim turističkim organizacijama Bara, Budve, Kotora, Podgorice, Tivta i Ulcinja, te predstavnicima turističke privrede Crne Gore koju čine hotelske kompanije : „Lazure Hotel & Marina“, HG „Budvanska Rivijera“, HG „Montenegro Stars“, „Beppler & Jacobson Montenegro“, „ Centre Ville Hotel & Experiences“, „Regent Porto Montenegro“, The Chedi Luštica Bay Montenegro“, „Karisma Hotel & Resorts“, kao i nacionalni avioprevoznik „Montenegro Airlines“ .
Predstavnici TO Herceg Novi posjetiocima predstavljaju kompletnu turističku ponudu grada sa akcentom na aktivni odmor, različite turističke programe, manifestacije i događaje. Tokom prva dva dana sajma koja su bila posvećena poslovnim susretima, imali su brojne sastanake sa predstavnicima turističkih magazina i PR agencija koje posluju na njemačkom govornom području, kao i sa lokalnim blogerima. Od prvog dana održavanja sajma za dijelom pulta TO HN, traje nagradna igra pod sponzorstvom „Palmon Bay Hotel & Spa“, gdje će poslednjeg dana biti izvučena dva dobitnika petodnevnog aranžmana. To ujedno dodatno privlači posjetioce u hali 1.2 u kojoj izlažu maditeranske zemlje.
Posebno treba istaći interesovanje lokalnih turističkih agencija i turoperatora za crnogorskim primorjem, naročito bokokotorskim zalivom, s obzirom da je njemačko tržište jedno od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje. Prema podacima turističkih agencija interesovanje njemačkih turista za Crnu Gorui i dalje raste.
Za tržište Njemačke Montemegro Airlines pored već postojećih linija za Frankfurt i Dizeldorf, uvodi nove linije iz Tivta za Lajpcig i Minhen. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air leti za Memingen, a Ryan Air za Berlin, preko cijele godine dva puta nedeljno.
Na najvećem međunarodnom sajmu turizma, Internationale Tourismus Borse Berlin, od 7. do 11. marta 2018. godine, predstavlja se 10.000 izlagača iz 187 zemalja. Sajam je do danas posjetilo preko 200.000 posjetilaca, te 8.000 predstavnika medija.
Pronađeno beživotno tijelo na Vrmcu iznad Lepetana
Na nepristupačnim djelovima obronaka brda Vrmac iznad Lepetana u tivatskoj opštini, lovci su jutros pronašli beživotno tijelo.
Leš u poodmakloj fazi raspadanja je za sada nemoguće identifikovati, pa će se identitet preminule osobe pokušati utvrditi daljom istragom i forenzičkim analizama. Na licu mjesta je ekipa policije i Službe zaštite i spašavanja Tivta, a posmrtni ostaci biće upućeni na dalje forenzičke analize u Podgoricu.
Nazvanično, sumnja se da se radi o francuskom turisti (61) koji je nestao u ljeto 2016. kada se izdvojio iz svoje planinarske grupe sa vodičem koja se vraćala sa Lovćena, reakvši im da ide da sam obiđe Vrmac.
Francuz nakon toga više nije viđen, a višednevna potraga za njim u kojoj su učestvovali brojni vatrogasci, policija, dobrovoljci, čak i psi tragači, nije dala nikakve rezultate.
Sunce pa opet kiša, noći hladne, danju toplije…
Izgledno je da će nakon toplijeg vikenda početkom iduće sedmice doći nešto vlažniji i hladniji oceanski zrak zbog čega će se temperature ponovno sniziti, ali nikako na vrijednosti koje smo bilježili protekle sedmice.
Proljeće se nastavlja i idućih dana, oblaci, sunce, pa opet kiša, no uza sve to, ne smijemo zaboraviti ni tri marčane bure koje slijede …?!
U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeoroogiju i seizmologiju.
Na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, u popodnevnim satima, u sjevernim predjelima ponegdje pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.
Stanje na putevima
