Nakon teške bolesti u Splitu je preminuo Predrag Lucić, suosnivač Feral Tribunea, ugledni novinar, pisac i redatelj.
Predrag Lucić je rođen 1964. u Splitu. Jedan je od osnivača i kreatora “Feral Tribunea”, a pokrenuo je i uređivao i Feralovu biblioteku.
Od ljeta 2009. u riječkom “Novom listu” pisao je dnevnu kolumnu pod naslovom “Trafika”.
Objavio je “Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti” u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998., pjesmaricu “Haiku haiku jebem ti maiku” 2003., knjigu lirike “Ljubavnici iz Verone” 2007., čitanke “Sun Tzu na prozorčiću” 2009., “Bezgaća povijesne zbiljnosti” 2010. godine i ”Gusle u magli” 2013. godine. Od 2007. zajedno je s Borisom Dežulovićem nastupao u pjesničkom kabareu “Melodije Bljeska i Oluje”.
Nagradu “Judita” Splitskog ljeta, za umjetnička dostignuća u dramskom i glazbenom programu, dobio je 2017. za dramu Aziz.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavlja aktuelnu turističku ponudu Crne Gore na sajmu turizma „Vakantiebeurs 2018“ koji se održava od 9. do 14. januara u Utrehtu, u Holandiji.
Interesovanje medija i turoperatora je, kao i prethodnih godina veliko, a da Crna Gora svojom raznovrsnom ponudom privlači sve veću pažnju turista sa ovog tržišta pokazuje podatak da je tokom deset mjeseci 2017. godine Crnu Goru posjetilo oko 14 000 turista iz Holandije, što je za 18,3% više u poređenju sa istim periodom prethodne godine, koji su ostvarili oko 64 000 noćenja, što je takođe porast od 9.8%
Očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u narednom periodu zahvaljujući ponudi i čarter letovima najvećeg turoperatora sa ovog područja TUI Holandija, koji će i ove godine u periodu od maja do oktobra sa dva leta nedjeljno, povezivati Amsterdam i Tivat.
Primjetno je pojačano interesovanje za kamping ponudom Crne Gore, što je, između ostalog, rezultat niza članaka o destinaciji u jednom od najuticajnijih holandskih magazina o kampingu „Camper Reis Magazine“.
U okviru predstavljanja Crne Gore na sajmu u Utrehtu, tokom prva tri dana sajma, dva puta dnevno, biće upriličene i prezentacije destinacije na holandskom jeziku, putem kojih će posjetioci moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom, bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnim nasljeđem, nacionalnom kuhinjom, mogućnostma za aktivni odmor i sl.
Sajam „Vakantiebeurs“ okuplja preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore svoju ponudu predstavljaju lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Podgorice i Ulcinja, HG “Budvanska rivijera”, turističke agencije „Montenegro Reizen“, „Explorer“ „Rams“, kao i predstavnici sektora kampova Crnogorskog turističkog udruženja CTU.
Koncert Sanje Ilića i Balkanike poklon je Crkvene opštine Herceg Novi i Turističke organizacije, sugrađanima i gostima našeg grada za doček pravoslavne Nove godine. Svečanost kojom će se obilježiti početak godine po julijanskom kalendaru održaće se u subotu 13. januara, pored crkve Svetog Arhangela Mihaila, na trgu Belavista. Početak koncerta je zakazan za 22 sata, a planirano je da traje do pola sata iza ponoći.
Aleksandar Sanja Ilić jedan je od najuspješnijih kompozitora raznovrsnih muzičkih žanrova u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. Komponuje muziku za pozorišne predstave, mjuzikle, televizijske serije i filmove i dobitnik je mnogih prestižnih nagrada na raznim festivalima.
Njegova grupa Balkanika okuplja deset mladih, poznatih i talentovanih muzičara koji sviraju drevne balkanske instrumente, a iza sebe imaju preko 100 koncerata širom svijeta. Dva ženska etno vokala i jedan muški rok-vokal, u kombinaciji sa tvrdim elektronskim zvukom i drevnim balkanskim instrumentima, postižu fantastičan, moderan i originalan zvuk koji se sada po prvi put čuje na Balkanu.
Balkanika je osnovana 2000. godine i konstantno razvija zvuk bez ekvivalenta na svjetskoj muzičkoj sceni. Muzički stil je teško opisati; to je originalni zvuk koji kombinuje “world music” elemente i snažne ritmove Balkana, uz moderan senzibilitet. Projekti “BALKAN 2000” i “BALKAN CONCEPT” su najprodavaniji projekti u poslednjih 15 godina u Srbiji. Naslovi kao što su „Balkanika – Urban Ethno Explosion“ i „Balkanika – Fire of Balkan“ najvjerodostojnije predstavljaju stil i vrijednosti koje Balkanika zastupa.
Mrlje od nafte razlivene u moru viđene su danas popodne u Tivtu.
Mrlje su vđene između gradske rive Pine i Porto Montenegra i u dijelu akvatorijuma marine, oko mula 1 i ispred zgrade “Ozana”.
Osjeća se i intenzivan miris nafte.
Ne zna se još što je uzrok i ko je izazivač zagađenja.
Uprava pomorske sigurnosti pokrenula je proceduru za sanaciju zagađenja mora i pokušaj identifikacije mogućeg izazivača ovog ekološkog incidenta.
Preko VTMS sistema za nadzor i kontrolu plovidbe u teritorijalnom moru Crne Gore izdvojene su dvije jahte koje su danas isplovile iz Porto Montenegra, a o čemu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe koja dalje preduzima mjere iz svoje nadležnosti.
Tradicionalni koncert pjevačkog društva „Grbalj” održaće se u Velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru, u nedjelju 14. januara, u 19 sati.
Kako je kazala Tanja Giljača, članica Upravnog odbora Društva, tema je „Grbaljska svadba”, koju će izvesti starija grupa, a u programu će učestvovati i podmladak ove družine, zatim folklorni ansambl „Nikola Đurković”, Teatar 303, guslari, diplari i solo pjevači Savo Šumar i Savo Ćetković.
Ulaznice po cijeni od dva eura biće u prodaji na biletarnici centra sat vremena prije početka koncerta.
Ponuda Kineza, neslužbeno, dobila je najviše bodova, a najviše ih je dobiveno zbog najpovoljnije cijene. Samo eventualno i samo teoretski postoji mogućnost da natječaj bude poništen jer su sve pristigle ponude skuplje od 1,75 milijardi kuna koliko je procijenjena vrijednost radova.
Odluka o izboru graditelja Pelješkog mosta bit će usvojena do 15. januara, potvrđeno je Novom listu iz Hrvatskih cesta. Taj rok interno je postavljen kao cilj i utvrđen kao posljednji, što znači da više ne bi smjelo biti dodatnog kašnjenja, tim više što se okončanje ovog natječaja najavljivalo prije gotovo dva mjeseca i to od predstavnika hrvatske Vlade. Kao jedini razlog kontinuiranog odgađanja izbora graditelja u najvećoj hrvatskoj infrastrukturnoj investiciji spominje se detaljna priprema natječajne dokumentacije i budućeg ugovora s ciljem da se maksimalno smanji rizik od mogućih žalbi na rezultate natječaja, koje bi dodatno odgodile potpis ugovora i početak izgradnje.
Tri kandidata
Riječ je o doista kompleksnoj i opsežnoj dokumentaciji te se ništa ne želi prepustiti slučaju pogotovo ne nakon što je već na žalbi pala odluka o izboru tvrtke, koja će biti zadužena za nadzor gradnje Pelješkog mosta. Naime prihvaćena je žalba tvrtke »Lipov Gaj« od strane Državne komisije za kontrolu javne nabave, pa sve to dodatno odgađa ispunjavanje uvjeta za početak izgradnje mosta.
O onome drugom još intrigantnijem pitanju tko će dobiti posao gradnje Pelješkog mosta nitko ne želi dati nikakvu službenu informaciju niti na bilo koji način prejudicirati rezultate natječaja. Međutim, neslužbeno se može doznati kako će posao na kraju vjerojatno ipak dobiti Kinezi i to iz više razloga. Prvi i najvažniji jest da je njihova ponuda nakon evaluacije i pažljivog ispitivanja ipak ocijenjena kao najbolja i donosi najviše bodova. Pritom treba znati kako najveći broj bodova donosi upravo kriterij najpovoljnije cijene, a tu su Kinezi u velikoj prednosti pred ostalima. Ponude su otvorene i javno predočene još sredinom rujna prošle godine, što znači da će proces odlučivanja potrajati puna četiri mjeseca, što je maksimalni dozvoljeni rok.
Za gradnju Pelješkog mosta javila su se tri kandidata, a riječ je o zajedničkoj ponudi Astaldija i turske tvrtke vrijednoj 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, zatim o ponudi Strabaga koja iznosi 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. Treću i financijski najpovoljniju ponudu dao je kineski konzorcij China road and bridge Corporation, koja iznosi 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju i CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.
Nesretna povijest
Nesretna povijest Pelješkog mosta kaže kako je tadašnji predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader čak dva puta otvarao gradilište, jednom 2005., a drugi put 2007. godine. Jadranka Kosor je kao premijerka pokušala izmijeniti projekt i najavljivala kako će radovi započeti, ali ih nije stigla otvoriti, jer se kasnije pokazalo da gradnja nije ni bila moguća zato što sredstava nije bilo, niti je projekt bio realno izvediv. Nakon pompoznih svečanosti i rezanja vrpci obavljen je samo mali dio zemljanih radova, a gradnja mosta nikada nije počela i zbog toga je Hrvatska kasnije platila užasno visoku cijenu. Ugovor je raskinut 2012. godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, jer tvrtke koje su bile angažirane nisu ni imale tehnologiju s kojom bi mogle graditi most. Svejedno je kod raskida ugovora plaćeno 246 milijuna kuna, iako je realizirano radova u vrijednosti od svega 71 milijuna kuna. Naplaćene su i godine čekanja strojeva i radnika na mrtvom gradilištu i to je koštalo 175 milijuna kuna, a Pelješki most se našao na novom početku. U mandatu ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića krenulo se u izradu novog revidiranog projekta, koji je kandidiran prema europskim fondovima i na kraju je Europska unija pristala izdvojiti 357 milijuna eura i sufinancirati Pelješki most, kao najveći hrvatski projekt koji sufinancira Europska komisija.
Zermatt, jedno od najpoznatijih skijališta u Švicarskoj, odsječeno je od svijeta zbog obilnog snijega koji je padao ovih dana, saopštila je uprava skijališta.
Trenutačno imamo “oko 13.000 turista u Zermattu”, u kantonu Valaisu, na jugozapadu zemlje, rekla je za AFP čelnica skijališta Janine Imesch.
“Zasad nitko ne može doći ni otići iz skijališta” i moguć je “prekid u opskrbi električnom energijom”, piše na internet stranici skijališta.
Prometnica koja vodi do skijališta zatvorena je u ponedjeljak u 9.00 sati po mjesnom vremenu. “Željeznica ne prometuje od ponedjeljaka u 17.30 sati”, dodala je Imesch.
Skijalište ima ukupno 13.400 ležaja, od kojih 7.200 u hotelima i 6.200 u apartmanima. Općina ima oko 5.500 stanovnika.
“Ne može se skijati ni šetati, ali je mirno i pomalo romantično. Nema straha”, komentirala je Imesch.
Skijalište će o daljnjim koracima odlučiti nakon izvida zrakoplovom iznad tog područja.
Zbog blatnih bujica, odrona kamenja i opasnosti od lavina zatvoreno je nekoliko cesta u kantonu Valaisu, pišu švicarski mediji.
Za to je područje proglašen peti, najviši, stupanj opasnosti od lavina, navodi policija koja dodaje da se tijekom večeri očekuje prestanak snijega i povoljan razvoj situacije. No odroni i lavine još su mogući.
Kompanija Brand New Tivat čiji je osnivač Opština i koja se bavi brendiranjem Tivta, planira da tokom ove godine operacionalizuje i pusti u rad novoizrađenu web platformu – portal Tivta.
Novi portal koji je izrađen i interno prezentiran krajem prošle godine, zamišljen je kao instrument potpuno nove promocije Tivta kao poslovne i turističke destinacije, a koji je interaktivan i omogućava dmosmjernu komunikaciju sa posjetiicima i korisnicima tog sajta.
„Znajući da je portal jako važan za promociju Tivta te da dobijamo jedno moderno sredstvo za komunikaciju i prezentaciju našeg grada za čitav svijet uopšte, poseban akcenat je stavljen na izradu kratkih promo-filmova koji će se naći na portalu, kao jedan jako bitan način upoznavanja cjelokupne javnosti sa posebnostima grada Tivta“- kazao je direktor Brand New Tivta Predrag Gajić.
Tivat brend – Znak
Ove autentične i interesantne lokalne priče već su djelimično realizovane kroz snimanje tri kratka filma koje je napravila i montirala profesionalna filmska ekipa na čelu sa rediteljem Dušanom Vulekovićem.
Snimljeni su filmovi „Podmornica na suvom“ o muzejskom eksponatu – podmornici P-3821 „Heroj“ u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu, „Ribanje pod ukres“ o jedinstvenoj drevnoj metodi ribolova pod ferao sa korišćenjem posebnog mača – kurćele za ulov ribe, te „Tivatski gradski park“ o najvećoj botaničkoj bašti na južnom Jadranu, podignutoj 1892.godine.
Svaki od tih filmova traje kraće od tri minuta i kroz specifičan rediteljsko-snimateljski pristup i naraciju jednog sagovornika, daje veoma interesantan i za potencijalne turiste i posjetioce Tivta, vrlo „primamljiv“ pristup svakom od tretiranih segmenata ovdašnje prirodne i kultune baštine.
Tivat brend – Znak
U Brand New Tivtu planiraju da tokom ove godine snime još nekoliko sličnih filmova, a kao teme kojima će se pozabaviti filmska kamera i reditelj Vuleković pored ostaloga, izdvojeni su školski brod „Jadran“, srednjevjekovni ljetnjikovci u Tivtu, ostrvo Stradioti i tivatski konjanici, kapuleti, Solila, Gospa od Milosti, autohtona vinova loza marzamin…
U toj kompaniji očekuju da će i u Tivtu prisutno strani investitori prepoznati svoj interes da se predstave na novom interaktivnom portalu grada, te da će podržati njegov rad. Planom rada Brand New Tivta za 2018. predviđeno je da se za održavanje portala sa snimanjem još 10 novih promo filmova i zapošljvanjem jednog zaposlenog koji će održavati tu web platformu, utroši ukupno 27.500 eura.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pripremilo je Studiju prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta (vezova na bove) u zoni Tivatskog i Budvanskog zaliva.
“Javno preduzeće, kao naručilac izrade predmetne studije, imalo je intenciju da na osnovu sveobuhvatnih batimetrijskih, meteoroloških i drugih istraživanja ispita preduslove za formiranje nautičkih sidrišta na najprometnijim lokacijama u Budvanskom i Tivatskom zalivu, sa ciljem bolje organizacije sidrenja plovila dužine do 50 metara”- saopštila je danas portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Studija je obuvatila analizu lokacija u akvatorijumu Tivatskog zaliva, i to područja ispred naselja Donja Lastva, ispred obale Pine, Belane, Brdišta, tri lokacije na Đuraševića obali i tri lokacije ispred Krašića. U Budvansom zalivu razmatrane su dvije lokacije i to akvatorijum jugozapadno od rta Zavala, te akvatorijum oko sjeveroistočnog dijela ostrva Sveti Nikola. Studija je obuhvatala analizu postojećeg stanja, izbor lokacija za formiranje nautičkih sidrišta, te definisanje kapaciteta sidrišta na svakoj lokaciji pojedinačno, u zavisnosti od dužine plovila.
“Studijom su obrađene lokacije potencijalnih trajnih sidrišta i uređena pitanja koja se odnose na vrste sidrenja, uslove sidrenja i raspored sidrenja,a razmatrane su i nekoliko primjenjivih tehnika i metoda sidrenja, koje se danas koriste zavisno od karakteristika morskog dna na kojima se ista postavljaju. Studija je pokazala da Bokokotorski zaliv, zahvaljujući dubokoj uvučenosti u kopno i zatvorenosti prema otvorenom moru, predstavlja sigurno prirodno zaklonište i sidrište za sva plovila. Tivatski zaliv, kao centralni bazen Bokokotorskog zaliva, posebno je pogodan za organizovanje nautičkih sidrišta. Po pitanju batiometrije podesan je za sigurnu plovidbu. Dubine su u svim djelovima pogodna za plovila koja su najzastupljenija u pomorskom saobraćaju u ovom području, kao i morske struje i površinski talasi”- istakla je Lazović.
Prema njenim riječima, Budvanski zaliv je za razliku od Tivatskog široko otvoren i u potpunosti je nezaštićen od talasa koji dolaze iz pravca otvorenog mora,. Ipak, dvoje tamošnje lokacije predviđene za formiranje nautičkih sidrišta ispunjavaju osnovne uslove za njihovo formiranje.
Morsko Dobro izradilo Studiju prirodnih uslova za formiranje sidrišta u Tivtu i Budvi
“Međutim, kod analize lokacija u Budvi uočeni su određeni ograničavajući faktori za organizovanje sidrišta, s obziro na to da je dno prekriveno livadama zaštićene morske trave posidonije i da su razmatrane lokacije izložene razornim talasima juga. S obzirom na navedene nedostatke u Budvanskom zalivu, Studija je pokala da je potrebno planirati sezonska sidrišta koja bi se koristila samo tokom meteorološki povoljnje ljetnje sezone. Za sidrenje ovog tipa preporučena metoda je “Harmony”- pogodana za morska dna prekrivena posidonijom.”- istakle je Lazović.
Studija je obuhvatila maksimalan kapacitet prihvata plovila, te je na osnovu analiza, predloženo da težište bude stavljeno na organizovanju sidrišta za plovila iz kategorije NP1 (dužine do 12 metara) i NP2 (dužine do 24 metra) i u Budvanskom i u Tivatskom zalivu. Naglašeno je da će JP Morsko Dobro u ovoj godini pristupiti izradi detaljnog batimetrijskog premjera i snimanju morskog dna magnetometrom, radi otkrivanja eventualnih objekata ispod površine sedimenta, a sve u cilju dobijanja što kvalitetnijih podataka od važnosti za formiranje sidrišta.
