Hercegnovski Karavan mimoze s tradicionalnim trombonjerima, Gradskom muzikom i mažoretkama od 22. 01. do 25.01.2018. g. obilježiće početak 49. Praznika mimoze.
Ovogodišnji Praznik mimoze startovaće Karavanom 22. januara na Zlatiboru, te u pobratimskom gradu Jagodini istog dana, gdje će biti dva defilea. Prvi večernji u zatvorenom prostoru i sutradan defile gradom.
Karavan mimoze odlazi u Beograd 23.januara gdje će održati veliki defile u Knez Mihajlovoj ulici a potom putuje za Bjeljinu i Šabac gdje nastupa 24. janura, a potom u Banja Luci 25.01.2018.
49. Praznika mimoze ove godine počinje 2. februara koncertom Nine Badrić, ribarska fešta na hercegnovskoj rivijeri planirana je za 3. februar a u večernjim satima maskenbal i nastup Tijane Dapčević.
Praznik mimoze
Inače, na hercegnovskoju rivijeri odmara 772 gosta ili 14 odsto više nego lani u isto vrijeme. Većina hotela je zatvorena, pa u tom vidu smještaja boravi 53, a u domaćinstvima 719 gostiju i svi su stranci.
Praznik Mimoze – arhiva otvaranje 2017.
U strukturi gostiju samo je nešto više od sedam odsto iz Crne Gore. U lokalnoj turističkoj organizaciji se nadaju da će Praznik mimoze privući veći broj turista u najveći bokeljski grad.
Od 2000. ne postoji godina u Crnoj Gori u kojoj nije zabilježen neki ekstremni klimatski događaj. Dugotrajne suše, požari i poplave neminovnost su sa kojom će se u budućnosti suočiti dio Evrope, u kome se nalazi Crna Gora.
“Područje Jugoistočne Evrope je, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), među najranjivijima.
Projekcije buduće klime govore da će biti veoma velikih odstupanja skoro svih klimatskih elemenata od klimatske normale. Biće nastavljen trend porasta temperature, biće sve više toplotnih talasa i dužih sušnih perioda”, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.
On je istakao da će ljeta biti izrazito sušna sa deficitom padavina, koja će prouzrokovati velike probleme i štete u svim granama privrede (posebno onim koje zavise od raspoloživih vodnih resursa) i pojavu požara.
“Zimski dio godine je takođe obilježen ekstremnim vrijednostima, intenzivnim padavinama, naglim smjenama sušnih perioda sa jakim kišama, pojavama erozije, bujičnih tokova,poplava i klizišta”.
Mitrović ističe da su vidljiva drastična odstupanja pojedinih vrijednosti na teritoriji Crne Gore.
“Prije svega, temperatura vazduha konstatno raste, posebno na sjeveru, gdje su zimi temperature značajno veće nego ranije. Na Žabljaku je porast zimskih temperatura u odnosu na normalu 4,5 stepena.
To je veoma dramatičan porast koji se odražava na količinu sniježnih padavina, visinu i dužinu trajanja sniježnog pokrivača. Sve prilike idu u pravcu da će snijega biti sve manje.
Važno je istaći da ćemo imati nagle promjene vremena kao posljedice klimatskih promjena, nagli porast ili pad temperature vazduha, vazdušnog pritiska, jake i intenzivne kišne padavine i jake udare vjetra olujne, pa čak i orkanske brzine”, kazao je Mitrović.
Veliki problem biće sve duži sušni periodi i sve jači i duži toplotni talasi. Mitrović navodi da će Crna Gora imati deficit padavina po svim parametrima od pet do 10 odsto, a da će se relativna vlažnost vazduha smanjiti od pet do 15 odsto.
Perast – Boka Kotorska – foto Boka News
“Samim tim, imaćemo problem sa nedostatkom vode, posebno u ljetnjem periodu. Već ove godine imali smo situaciju sa nedostatkom vode u mnogim krajevima, da je nivo podzemnih voda bio izrazito smanjen, da su neki bunari u podgoričko-skadarskoj kotlini prvi put presušili. Potrebno je naći način da se viškovi vode iz zimskog dijela godine akumuliraju za sušni dio godine. O tome treba što prije donositi odluke. Španija je to uradila još u 19. vijeku, a mi smo u sličnoj klimatskoj zoni”, kazao je Mitrović, prenosi portal Vijesti.
Prema prognozama Regionalnog centra SMO za Evropu očekuje se topla zima, što znači da su vjerovatni izgledi za temperaturu vazduha iznad normale na Balkanskom poluostrvu, istočnom Mediteranu i dijelovima njegove unutrašnjosti, kao i u sjeveroistočnim dijelovima jugoistočne Evrope.
„Nesigurnosti u prognozi padavina su veće nego za temperaturu, ali izgledi ukazuju da će uslovi biti sušniji od prosjeka, prvenstveno u južnim dijelovima Balkanskog poluostrva, duž obala istočnog Mediterana i centralnih i južnih obala Jadranskog mora. Očekuju se i kratkotrajni prodori hladnog vazduha i padavina tokom decembra i januara, kao i nešto većih padavina tokom februara“, navodi se u prognozi.
Vrijeme Boka Kotorska
Mitrović je naveo da je ranije bilo pravilo da se desi velika poplava jednom u 50 godina.
“Sada su sve učestalije i opasnije, kako u primorskom dijelu Crne Gore u vidu bujičnih tokova, tako i u kontinentalnom dijelu, gdje jake i intenzivne padavine izazivaju nagli porast vodostaja i plavljenje naselja u dolinama rijeka i na obodu Skadarskog jezera.
Svako godišnje doba ima svoje klimatske ekstreme. Prethodne godine, recimo od decembra prošle do novembra 2017. Crna Gora je imala deficit padavina koji se kretao između 40 i 60 odsto. Onda se desilo da se za mjesec dana sav taj deficit nadoknadi količinom padavina od nekoliko stotina do 1.400 mililitara”, kazao je Mitrović.
2003.
Podgorica je imala 100 tropskih dana, što je apsolutni rekord.
2005.
Najveća visina sniježnog pokrivača na Žabljaku, Kolašinu
2007.
Dva ekstremna toplotna talasa u julu, osam dana preko 40 stepeni (43,2 oboren rekord u PG), 24. avgusta oborene sve maksimalne vrijednosti (u Podgorici 44,8).
2010.
Najveća količina padavina na CT, u Nikšiću i u cijeloj CG. Na Cetinju je te godine palo je 5.250 mililitara. Na Crkvicama preko 10.000 milimetara.
2012.
Najveće sniježne padavine na području zetsko-bjelopavlićke kotline, te godine i najveći usovi u svim kanjonskim dolinama. Svi putevi bili su zatvoreni i zavijani u sjevernom regionu.
2011.
Sušna godina
2017.
Poznata po najvećem deficitu padavina. Od decembra 2016. do novembra 2017. imali smo deficit od 40 do 60 odsto u svim gradovima, najniže akumulacije, najniži vodostaj na Skadarskom jezeru. Imali smo šest toplotnih talasa tokom ljeta.
Jedino još nije oboren rekord u minusu – 32 u Rožajama 1985. mada je prošle zime dostazalo skor do minus 30 u januaru. Januar je bio najhladniji od kada se vrše mjerenja.
2017.
Nivo Skadarskog jezera ljetos bio 4,41 metar. Apsolutni minimum ranije bio 4,54
Za novogodišnje praznike kapaciteti većine turističkih centara su bili popunjeni, što govori da je turistička godina dobro počela i da ćemo od turizma imati milijardu eura prometa, najavila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.
“Turizam je kod nas u ekspanziji i postao je jedna od najbrže rastućih privrednih grana. Imajući u vidu kako fizičke tako i finansijske pokazatelje 2017. je nadmašila prethodnu godinu, a uspjeli smo da ostvarimo jedan od naših glavnih ciljeva, a to je produženje sezone, tako da krupnim koracima idemo ka tome da postanemo cjelogodišnja turistička destinacija”, kazala je Radak Kukavičić.
Prema podacima Centralne banke za devet mjeseci prošle godine ukupni prihodi ostvareni u turizmu procjenjuju se na 860 miliona eura što je rast od 7,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.
U toku je zimska sezona i kako ističe naša sagovornica, NTO intenzivno promoviše ponude zimskih centara u regionu, prvenstveno u Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj tj. Dubrovačko-neretvanskoj županiji i BiH.
“Iza nas je uspješan “Ski opening“ u ski centru Kolašin 1450, a slični događaji sa DJ žurkama i animacijom za djecu planirani su i na Žabljaku i Vučju”, kazala je Radak Kukavičić i podsjetila da su otvorena i skijališta Lokve u Beranama i Hajla na Turjaku u Rožajama.
Ski centri su, kaže, formirali pristupačne cijene, a u Kolašinu i Savinom kuku su otvoreni avanturistički parkovi koji rade cijele godine.
U Kolašinu, kako dodaje, trenutno boravi veliki broj domaćih i gostiju iz regiona, ali i iz Belgije, Francuske i Turske.
O povećanom interesovanju turista iz Francuske govori i podatak da će boraviti u Kolašinu u rotacijama na sedam dana i planirano je da grupe dolaze sve do kraja marta, a pored hotela Bjanka pune i kapacitete hotela “For points“ iz Šeraton grupe.
“Ugovoreni su i sedmodnevni aranžmani sa turistima iz Izraela od polovine januara do kraja marta, kao i značajan broj grupa iz Belgije, Njemačke, Austrije. Na Žabljaku trenutno boravi najviše domaćih i gostiju iz regiona i Ukrajine, a tokom novogodišnjih praznika svi kapaciteti su bili popunjeni”, kazala je Radak Kukavičić.
Prva ovogodišnja plavoperajna tuna iz ulova 2018. godine teška 405 kilograma, prodana je u petak na poznatoj tokijskoj ribarnici Tsukiji u sklopu prve ovogodišnje dražbe za 36,45 milijuna jena ili oko 330.000 dolara.
Na najvećoj ribarnici svijeta na dražbi je ponuđena plavoperajna tuna, tradicionalno ulovljena blizu grada Ome, u prefekturi Aomori, blizu sjevernog vrha glavnoga japanskog otoka Honshua. Riječ je o području koje je poznato kao jedno od najboljih za ulov tune.
Kupac je, pišu mediji, lokalni trgovac ribom Yamayuki.
“Konačna cijena tunjevine po kilogramu ispala je na kraju manja nego što sam očekivao”, rekao je predsjednik Yamayukija novinarima.
Prozori ljubavi – molitva preko mora - Ljubomir Borozan
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve večeras su prisustvovali tradicionalnom nalaganju badnjaka na trgu ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru.
Badnjak je donio Velimir Perović, sin Damjana Perovića, koji je svojevremeno prvi naložio badnjak Crnogorske pravoslavne crkve u Kotoru.
Nakon svečanog nalaganja i crkvenog obreda koji je predvodio đakon Milo Mihajlović pročitana je Poslanica mitroplotita CPC Mihaila.
Uz čestitke, vino, rakiju i priganice, djeci su podijeljeni Božićni pokloni.
Vjernici SPC – nalaganje badnjaka
Vjernici Srpske pravoslavne crkve nalagali su Badnjak na trgu ispred hrama Svetoga Nikole u Kotoru u 22 sata.
Pripreme za nalaganje badnjaka SPC Kotor 2018. foto Boka News
1 od 4
Pripreme za nalaganje badnjaka SPC Kotor 2018
Pripreme za nalaganje badnjaka SPC Kotor 2018
Pripreme za nalaganje badnjaka SPC Kotor 2018
Pripreme za nalaganje badnjaka SPC Kotor 2018
Nalaganje badnjaka u Tivtu ispred crkve Svetog Save u 19 sati
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici usvojila novi Predlog zakona o strancima, koji između ostalog, u privilegovan položaj stavlja strane vlasnike jahti.
U novim zakonskim rješenjima predviđeno je da dozvola za privremeni boravak ne prestaje da važi strancu, odnosno nerezidentu, koji je vlasnik jahte, kao i njegovoj posadi, iako su boravili van CG duže od 30, odnosno 90 dana.
Na osnovu člana 43.13 i člana 22. stav 3 Zakona o jahtama odobrava se privremeni boravak strancima, članovima posade strane jahte, čiji je vlasnik zaključio ugovor o zakupu veza sa marinom za jahte u Crnoj Gori, u trajanju dužem od 90 dana.
S obzirom da će članovi posade jahte vjerovatno boraviti van Crne Gore tokom više od 90 dana u toku godine zbog plovidbi jahti van Crne Gore, potrebno je unijeti ovu promjenu kako im godišnja dozvola ne bi prestala važiti- piše u predlogu sa javne rasprave koju su obrađivači novog zakona usvojili.
Novi Predlog zakona o strancima usvojen je na sjednici održanoj 28. decembra prošle godine. Izmjena vezana za vlasnika jahti unijeta je u novi Zakon po preporuci Američke privredne komore u Crnoj Gori i Savjeta stranih investitora.
Crnogorsko primorje tokom sezone posjeti veliki broj luksuznih jahti iz inostranstva, a najviše ih dođe u Budvu, Kotor i Tivat.
U “Radežovom” industrijskom pogonu u uvali Bristva porinut je u more još jedan suvremeni 50-metarski turistički mini kruzer koji je izgrađen za domaćeg naručitelja Antu Naranču iz Krila Jesenica.
Svečanoj primopredaji mini kruzera prethodila je zajednička molitva i blagoslov korčulanskog dekana don Željka Kovačevića koji je u nazočnosti članova obitelji Naranča i kume broda, te uprave i radnika “Radeža” zaželio posadi i brodu mirno more, i dugu i sretnu plovidbu.
Nakon primopredaje i preuzimanja broda vlasnik je iskazao zadovoljstvo kvalitetom izgradnje, brzinom, profesionalnošću i kooperativnošću vrijednih “radežovaca”, a radnicima i upravi ovog vrlo uspješnog brodogradilišta čestitao i zaželio puno poslovnog uspjeha i u 2018. godini. Inače, ovo je bila osma po redu i ujedno posljednja isporuka turističkih mini kruzera u 2017. godini.
Porinut mini kruzer – Foto Dražen Žuvela
Inače, na “Radežovom” navozu u pogonu Bristva u završnoj fazi izrade je specijalni radni brod za domaćeg naručitelja, tvrtku “Jadrantuna”, koji će biti svečano isporučen i porinut u more sredinom siječnja 2018. godine.
Zagreb je po proslavi Božića i Nove godine najbolji u Evropi, te je “još jednom iza sebe ostavio više od 20 gradova, među kojima su Beč, Budimpešta i Strazbur”, javlja agencija Hina.
Procjenjuje se da su turisti za Božić i doček Nove godine u Zagrebu potrošili i više od 400 miliona kuna (53,8 miliona eura), koliko je inkasirano 2016. godine.
Hoteli su i dalje puni, privatni smještaj takođe, a prije svega zagrebački stanovi koji se iznajmljuju.
“Rijeke ljudi svakodnevno dolaze u grad, koristeći i poklon gradonačelnika Milana Bandića da je javni prevoz vikendima besplatan”, prenosi Hina.
Međutim, piše Hina, teolozi ukazuju da “sve glasniji vašarski” Božić i doček Nove godine “ometa put do vjerskog”, ali za to ne krive trgovce i druge privrednike, nego upućuju na odgovornost svakog vjernika, kao i crkve.
Teolog Evanđeoske pentekostne crkve u Hrvatskoj i rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku, Peter Kuzmič, upozorava da su “sile kapitalizma prevladale i u velikoj mjeri prikrile duhovnu poruku Božića”.
“Izuzetno kreativno-produktivna ‘božićna industrija’ i propaganda, uz pratnju trgovačke revnosti i potrošačke naivnosti su božićni praznik pretvorile u poseban festival na kalendaru potrošačkih ludosti.., bez asocijacije i nasuprot duhovnom značenju Božića”, rekao je Kuzmič.
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 525 zvanično prijavljenih gostiju, što je 4 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivat. Svi turisti koji trenutno odmaraju u Tivtu su iz inostranstva.
U tivatskim hotelima boravi 99 posjetilaca, dok 426 turista koriste usluge uzdavalaca privatnog smještaja.
Inače, prema prema evidenciji TO Tivat, u Tivtu je 1. januara bilo ukupno 50 %, a 2. januara 25 % više gostiju nego na isti dan prošle godine.
Unutrašnja strana crnofirnisovane keramike sa Čakotina
Sa arheološkog rekognosciranja Subre
Pogled sa Čakotina na ulaz u Boku Kotorsku
Izlazak arheologa do potencijalnog lokaliteta na Subri
Dno crnofirnisovane posude sa Čakotina
Čakotin, pogled sa Trebesina
Ulomci ognjišne keramike sa Subre
Prirodni kameni most u okolini potencijalnog arheološkog lokaliteta na Subri
Hercegnovsko zaleđe, pa tako i Orjen kao njegov neraskidivi dio, posjeduju zanimljiva i brojna svjedočanstva prošlosti. Uz te poznate, postoji i veći broj lokaliteta koji tek trebaju da budu ustanovljeni i potvrđeni kao takvi. U mnogim slučajevima, ni ona registrovana nisu još uvijek dovoljno istražena, a pogotovo ne i valorizovana. Upravo iz tih razloga, a u namjeri postizanja sinergijskih efekata, Agencija za razvoj Orjena i JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i galerija „Josip Bepo Benković“, od protekle jeseni imaju tijesnu saradnju na arheološkom rekognosciranju terena.
Prvi zajednički posao obavljen je na Subri u novembru 2017, kada je ekipa u sastavu Đorđe Ćapin, Radmila Ćapin, arheolozi – savjetnici istraživači iz JU i Željko Starčević, arheolog, zaposlenik Agencije na poslovima zaštite kulturnih dobara, posjetila mjesto na kojem su se mjesec dana ranije pojavili na površini keramički ulomci. Ovi usitnjeni fragmenti grube keramike mogli bi pripadati nekom, do sada nepoznatom arheološkom lokalitetu. Prilikom zajedničke posjete obiđen je potencijalni arheološki lokalitet, na ovom, vrlo izolovanom mjestu, pa za ljudsku posjetu i ekstremnom mjestu, na žalost, bez novih indikativnih nalaza. Prethodno pronađeni materijal bi se mogao okvirno hronološki opredijeliti u dugačak raspon od praistorije do srednjeg vijeka. Kako je na ovo mjesto pri vrhu Subre (1679 m) stigla posuda kojoj su pripadali pronađeni komadi ognjišne keramike, za sada može samo da se pretpostavlja, a lokalitet da se i dalje drži “na oku”.
U svakom slučaju, nalaz dokazuje da je Subra posjećivana i u neka davno prohujala vremena, a to je moglo biti iz kultnih, ekonomskih, ili vojnih razloga.
Pogled sa Čakotina na ulaz u Boku Kotorsku
Ista stručna ekipa obišla je u decembru istureni vrh Čakotin (440 m), smješten u hercegnovskom zaleđu, na razmeđi sela Trebesin i Kameno. Naime, na ovoj dominantnoj koti, prilikom kopanja temelja za postavljanje stuba glavnog dalekovoda za Pode, došlo se do slučajnog nalaza keramičkih fragmenata, baš kao i nešto sjevernije, u kasnijem postavljanju još jednog manjeg stuba dalekovoda. Čakotin je pristupačan samo sa sjeverne strane, dok je od ostalih razdijeljen liticama i teško prohodnim kraškim terenom, što mjesto čini odličnim vojnim položajem, smještenim u blizini važnih komunikacija i sa odličnim pregledom okolnog terena i ulaska u Zaliv.
Na Čakotinu, ali i okolini, primjetni su površinski fragmenti grube keramike i jedini slučajni nalaz koji odskače od ove slike je fragment helenističke crnofirnisovane keramike. Ovaj pojedinačni nalaz helenističke keramike smješta jednu njegovu fazu u isto vrijeme postojanja gradine na Vidovom vrhu, posljednji vjekovi prije nove ere i može se pouzdano povezati sa gomilama na obližnjem lokalitetu Đevojačke grede (ilirske nekropole). Grubi fragmenti keramike i opeke mogli bi pripadati kasnoj antici, ali čini se da bi među njima moglo biti i recentnih. Određeniji stav je teško imati zbog usitnjenosti materijala, dok bi se hronološki sigurniji nalazi mogli dobiti nekim budućim sondažnim iskopavanjem.
Dno crnofirnisovane posude sa Čakotina
Sa istočne, sjeverne i sjevero-zapadne strane Čakotina primjetni su ostaci odbrambenog zida, građenog pretežno od velikih komada kamena. Na sjeverozapadnom dijelu zida uočavamo otvor koji bi mogao biti prvobitni prolaz, a uz njega se nalazi i kamen-stanac čiji je jedan dio isklesan u formi sjedišta, ili osnove za neki, sada nedostajući arhitektonski dio.
Nakon nekih budućih arheoloških istraživanja, ovaj lokalitet će dodatno postati atraktivan za posjetu, pa postoji mogućnost da će, uz saglasnost vlasnika, doći i do nekog oblika turističke valorizacije Čakotina kao odličnog vidikovca i zanimljivog arheološkog lokaliteta.
Započetu saradnju nastavljamo i u tekućoj godini, uz izlaske na teren čim to vremenski uslovi budu dozvolili, te se nadamo i nekim novim rezultatima u sklapanju jedinstvenog mozaika prošlosti hercegnovskog zaleđa.
