Peticija Greenpeacea Hrvatska “Spasimo Mediteran od najezde plastike”

0
Plastika u-moru–Greenpeace

S obzirom na sve češće ekološke katastrofe, Greenpeace Hrvatska je pokrenuo peticiju “Spasimo Mediteran od najezde plastike”.

“Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80 posto onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Mora i oceani guše se i ne mogu više izdržati! Vlade to mogu zaustaviti! Ministri upravo izmjenjuju propise EU u vezi s otpadom: zatraži od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da se bori protiv onečišćenja plastikom. Učini to za spas kornjača, kitova, morskih ptica”, stoji u opisu peticije koju je moguće online potpisati.

Opis peticije pokrenute na hrvatskoj stranici Greenpeacea prenosimo u cijelosti:
Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je uglavnom nepotrebna, a recikliranje samo po sebi nije dovoljno rješenje. Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu! Nemojmo dopustiti da plastika, koja se u našem okolišu zadržava i stotinama godina, guši naša predivna mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Pomozi da tome stanemo na kraj!

Pozivamo ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da se uključi u borbu protiv onečišćenja plastikom; to znači i poduzimanje hitnih mjera za sprečavanje nastanka otpada plastike za jednokratnu upotrebu. Ne preostaje nam puno vremena, trenutak za promjenu je već sada!

Tražimo od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića:
Da se zauzme da promjene zakona o otpadu EU omoguće zemljama članicama da i same ograničavaju i smanjuju glavne izvore plastičnog otpada i smeća.

Da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu i potakne promjenu navika i ponašanja te inovacije! Ključne riječi su: smanjenje upotrebe, ponovna upotreba, a tek onda recikliranje!

Peticiju možete potpisati ovdje:
http://www.greenpeace.org/croatia/hr/Postani-aktivan/Spasimo-Mediteran/

Urušen sanirani dio puta koji je koštao 550. 000 eura – Opština Herceg Novi će preispitati odgovornost

4

Opština Herceg Novi pokreće postupak preispitivanja odgovornosti zbog urušavanja dijela lokalnog puta Ratiševina-Mojdež, koji je nedavno završen i čija je sanacija koštala 550.000 eura.

Urušen sanirani dio puta

Radovi na sanaciji ove dionice završeni su ljetos, a već u decembru je došlo do urušavanja dijela puta i pukotine na kolovozu su jasno vidljive.

„Iz tog razloga Opština Herceg Novi će pokrenuti postupak preistipivanja kako samog projekta tako i kvaliteta izvedenih radova. Angažovaćemo građevinsko-projektantsku firmu koja će utvrditi stanje i definisati odgovornost, jer je nedopustivo da se nakon tri mjeseca put uruši“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Kako ističe, sanacija dijela puta lokalnu upravu je koštala oko 550.000 eura, što je skoro trećina prošlogodišnjeg budžeta utrošenog za kapitalne investicije.

Radovi na sanaciji počeli su u februaru 2017. godine, završeni ljetos, a samo nakon nekoliko mjeseci pojavile su se pukotine.

Urušen sanirani dio puta

„Imajući sve to u vidu, ključno je da Opština  kao investitor preispita odgovornost učesnika u realizaciji ovog projekta. Lokalna uprava će ubuduće preispitivati svaki projekat koji se bude finansirao iz budžeta, odnosno od novca građana, da bismo jasno utvrdili odgovornost za sve propuste i kako se ovakve manjkavosti ne bi ponavljale“, rekao je predsjednik.

Katić dodaje da je ugovorom koji su sklopili Opština i izvođač radova na sanaciji dijela puta Ratiševina – Mojdež, određen garantni rok u trajanju od dvije godine.

Reakcija Opštine Tivat: Služba za inspekcijske poslove izašla na teren i…

1
Odvod vode sa gradilišta u more

Povodom teksta objavljenog juče na našem portalu Vodu i blato sa gradilišta ispumpavaju u more, nadležni ne reaguju… danas smo dobili saopštenje iz Opštine Tivat koje integralno prenosimo:

“Na osnovu medijske informacije od dana 14. januara 2018. godine, da se u more izliva velika količina onečišćene vode i blata u priobalnom dijelu naselja Donja Lastva u Tivtu, predstavnici Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat, odmah su izašli na pomenutu lokaciju.

Prema riječima rukovodioca Službe za inspekcijske poslove Jovice Stojkovića, utvrđeno je postojanje dva gradilišta, jedno u priobalnom dijelu Donje Lastve, a drugo preko puta prodavnice „Idea“. Oba gradilišta imaju uredno izdate građevinske dozvole, međutim cijevi sa tih gradilišta su sprovedene u obližnje potoke, a potoci se ulivaju u more.

Odvod vode sa gradilišta u more

Službenici inspekcije naložili su vlasnicima objekata u izgradnji, da uklone pomenute cijevi, a o uzročnicima zaprljanja mora obaviješten je kontrolor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Takođe o svemu je obaviješten i nadležni vodoprivredni inspektor iz Uprave za inspekcijske poslove, koji će dalje preuzeti poslove iz svoje nadležnosti.

Izlivanje blata u more u Donjoj Lastvi

Opština Tivat, zajedno sa Službom za inspekcijske poslove, i ubuduće će postupiti prema prema svim prekršiocima u skladu sa zakonom, a u okviru svojih ovlašćenja. Takođe lokalna uprava osuđuje ovakvo postupanje koje predstavlja krajnje nemaran i neodgovoran odnos prema životnoj sredini” – kaže se u saopštenju iz Opštine Tivat.

Bokeški Forum: Tivatska vlast u službi tajkuna

3
Bokeški Forum – foto Boka News

Kakistokratija je vladavina najgorih; oblik vlasti u kojoj najgore osobe zauzimaju pozicije moći. Predstavnici tivatske lokalne vlasti ne pripadaju čak ni tom sloju. Oni su naime poslušnici najgorih i slijepo izvršavaju njihova naređenja, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.

Dakle, na hijerarhijskoj ljestvici su ispod najgorih – političke i moralne kvazielite, čiji je jedini cilj da pokupi što veći dio plijena, a svojim poslušnicima ostavi da se zaslade mrvicama sa stola.
Novi dokaz ovih tvrdnji je Odluka o poravnanju kojom se Porto Montenegru navodno oprašta preko 5,5 miliona eura duga. Navodno, jer je republička vlast sklapajući Ugovor sa tadašnjim vlasnikom Porto Montenegra Piterom Mankom, sastavila dokument koji mu daje tolika prava da ga ni sam Mank ne bi bolje, u svoju korist, sastavio.
I takvu Odluku predstavnici vladajuće tivatske koalicije aminovaće bez pogovora na narednoj sjednici Skupštine. Tako im je naređeno, a klimanje glavom odavno im je zaštitni znak.
Bokeški Forum neće podržati ovu odluku, već insistira na tome da se krivci za ogromnu materijalnu štetu nanijetu Tivćanima kazne.

Ti krivci sjede u Podgorici, a ovdašnji predstavnici lokalne vlasti njihovi su saučesnici.

Pljačka Boke i Tivta dobija svoj nastavak. Jedino pitanje koje se postavlja je: šta nas čeka u sledećoj epizodi i čiju raskalašnost moramo da platimo? – stoji u saopštenju Bokeškog Foruma.

Neophodno povećati vidljivost Kotora u promotivnom materijalu norveških agencija

0
Kotor na sajmu u Oslu

Vidljivost Kotora u promotivnom materijalu kruzing kompanija neophodno je povećati, jer se, iako uplovljavaju u kotorsku luku, informacijama o gradovima na Jadranskom moru u njihovim katalozima nalaze samo Venecija i Dubrovnik, dok, sa druge strane, putnici žale što su se u Boki Kotorskoj zadržali svega nekoliko sati, istakla je za Boka News direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, nakon trodnevnog sajma Reiselivsmessen u Oslu koji je zatvoren juče.

Slična sutuacija postoji i kada su u pitanju norveški tur-operatori i agencije, gdje u objedinjenoj ponudi Mediterana Kotor do sada uopšte nije bio pomenut, zbog čega je neophodno promijeniti takvu praksu.

TO Kotor je tokom sajma ugovorila povoljnosti u realizaciji promotivnih kampanja za 2019. i 2020. godinu, dok se u 2018. može očekivati unapređenje saradnje sa norveškim agencijama i tur-operatorima.

Sajam u organizaciji TO Herceg Novi, na kojem su, pored Korora, učestvovale i turističke organizacije Budve, Tivta, Bara, kao i Institut dr Simo Milošević iz Igala, bio je podijeljen je na poslovni dio i promotivni, koji je otvoren za javnost.

Poslovni dio sajma bio je odlična prilika da se direktno stupi u kontakt sa svim subjektima sa ovog tržišta kojima Kotor jeste ili bi mogao biti destinacija ka kojoj usmjeravaju turiste, naglasila je direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.

TO Kotor na sajmu u Londonu – Ana Nives Radović

Prema njenim riječima potrebno je raditi na boljoj zastupljenost Kotora u info materijalu ovih kompanija.

„Većina kruzing kompanija koje su učestvovale na sajmu u Oslu na mapi destinacija godinama unazad ima Kotor, međutim, u katalozima i brošurama kada je Jadransko more u pitanju ima podataka samo o Veneciji i Dubrovniku. Predstavnici ovih kompanija ističu da putnici sa njihovih kruzera dobijaju informacije o Kotoru tokom plovidbe, međutim, status usputne luke nam nije dovoljan, prije svega jer i putnici žele drugačiji pristup“, istakla je Radović.

U prilog tome idu i tvrdnje posjtilaca sajma, koji, kada prilaze kotorskom štandu, govore o najljepšim utiscima, žaleći što su se u gradu zadržali samo nekoliko sati.

„Upravo promotivni dio sajma potvrdio je da je pristup koji je TO Kotor imala u poslovnom dijelu ispravan. Brojni posjetioci koji su rekli da su u Kotor dolazili kruzerima naglasili su da im se grad veoma svidio i da žele da dođu da se zadrže duže, a mnogi zamjeraju što su putovanja organizovana tako da se u našoj luci zadrže nedovoljno dugo da obiđu sve što žele“, dodala je Radović.

Posjetioci sajma su u velikom broju pokazali da poznaju turističku ponudu Boke Kotorske, budući da veliki broj Norvežana godinama unazad dolazi u Igalo, ali i zahvaljujući kruzerima koji su veliki broj putnika iz ove zemlje doveli u Kotor. Upravo zbog toga neophodno je dodatno promovisati ostatak ponude, budući da interesovanje za duži boravak, posebno u Kotoru, kod velikog broja Norvežana postoji.

Intervenisali preko 220 puta

0

Vatrogasci Tivat

Prošla godina bila je najaktivnija i najteža u istoriji Službe zaštite i spašavanja (SZS) Tivta koja je lani imala čak 221 aktivnost. To je drastično više nego 2016. kada je SZS imala ukupno 92 aktivnosti – piše u Izvještaju o radu SZS Tivat za 2017. koji je upućen lokalnom parlamentu na razmatranje i usvajanje.

Tokom 2017. SZS Tivat gasila je 18 požara na objektima, 38 požara na  otvorenom prostoru, 3 požara na plovilima, dva požara na automobilima i čak 56 puta gasila zapaljene kontejnere za odlaganje smeća. Broj požara u pojedinim kategorijama je za 150 do čak skoro 200 posto veći od broja takvih incidenata u 2016.godini.

Lani je SZS Tivat imala i 30 tehničkih intervencija, 4 akcije spašavanja povrijeđenih u saobraćajnim udesima, dvije intervencije u slučajevima poplava, dvije akcije pretrage terena za nestalim osobama… Uz ostalo, pripadnici ove Službe u po tri navrata, izlazili su na ispomoč svojim kolegama u Kotoru i Herceg Novom u slučajevima većih požara na teritorji tih opština.

„Požari na otvorenom – šumski požari ovoga ljeta bilježe znatno povećan broj. Vatrena stihija koja nas je zadesila ovoga ljeta progutala je oko 343 hektara šume pretežno srednje i visoke makije kao i oko 60 stabala masline i oko 120 stabala borova. Požari su bili aktivni tokom jula, avgusta i prve dekade septembra mjeseca. Tokom ove požarne sezone oprema, tehnika i vozila su bila preopterećeni tako da je poslije skoro dvoipomjesečne neprekidne vatrene stihije, ogromnim zalaganjem kako pripadnika ove Službe tako i servisera, vozila vraćena u operativno stanje. Sami podaci da je tokom dva mjeseca utrošeno preko 10.000 litara goriva, rad vatrogasnih pumpi po 70 radnih sati, utrošak vode oko 6.000m3 – dovoljno pokazuju kakav su napor izdržala vozila i oprema”- naveo je u izvještaju komandir SZS Tivat Zoran Barbić.

Vatrogasci Tivat

On je odao priznaje kako svojim ljudima, tako i priopadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radoviča koji su takođe dio opštinske Službe zaštite, istakavši da su svi oni pravi heroji koji se nisu štedjeli tokom ljetošnjih nezapamćenih velikih požara u Tivtu i Boki, nerijetko dovodeći u opasnost sosptvene živote kako bi spasili građane, turiste i imovinu kojoj je prijetila vatra. Prema analizi Barbića, ukupno vrijeme trajanja velikih ljetnjih požara koji su počeli prvih dana jula i trajali do polovine septembra je čak 1.400 sati, a u njihovo gašenje osim SZS i DVD Krtoli bili su uključeni Vojska, MUP, niz privrednih kolektiva, dobrovoljaca i međunarodna pomoć u vidu specijalnih protivpožarnih aviona i helikoptera.

Zoran Barbic tokom jedne od ljetisnjih akcija gašenja

Koliki je bio napor tokom aktivnosti na obuzdavanju ljetnje vatrene stihije, potvrđuju i podaci da je samo u julu i avgustu za gorivo za svoja i vozila ostalih gasitelja, SZS Tivat potrošila 8.924 eura, što je neznatno manje nego za sav ostatak godine kada je za gorivo potrošeno ukupno 8.950 eura. Hrana i piće za gasioce koji su danima bili na terenu plaćeni su 8.838 eura, remonti vozila i opreme koštali su preko 12.500 eura, za djelove je plaćeno preko 8 hiljada, a za auto-gume više od 3.800 eura…

“Donacije tokom  ljetnje vatrene stihije od strane preduzetnika, pojedinaca i javnih ustanova bile su vrijedne oko 20.000,00€ a sastojale su se u hrani, piću, rezervnim djelovima, uslugama remonta vozila, gorivu, dronu, ličnoj zaštitnoj opremi za DVD itd”—navodi se u Izvještaju.

Inače, SZS Tivat ima 30 zaposlenih, a DVD Krtoli broji oko 50 aktivnih članova. SZS Tivat raspolaže sa ukupno 10, a DVD Krtoili sa 4 specijalna protivpožarna i drugih interventnih vozila.

Razgraničenje na Prevlaci – dogovor ili arbitraža?

1
Prevlaka – foto dubrovniknet.hr

Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaliva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati – u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju, piše DW.

Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države – SFR Jugoslavije – dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.

Za Deutche welle moguća rješenja graničnog razgraničenja na Prevlaci iokolnom moru komentirali su akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat i Luko Brailo, kolumnist portala Dubrovniknet.hr.

Više pročitajte ovdje.

Ministar Ćorić pozvao kolege iz Albanije i Crne Gore na sastanak o otpadu

0
Morski otpad na Mljetu

Imajući u vidu uspostavljenu saradnju između Republike Hrvatske, Albanije i Crne Gore u okviru Jadranske trilaterale, i bilateralnog sporazuma o saradnji u području zaštite okoliša, Ministarstvo zašite okoliša i energetike Hrvatske uputilo je poziv za održavanje ministarskog sastanka u februaru 2018. godine radi definisanja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada nastalog u Albaniji i Crnoj Gori.

Hrvatski ministar Ćorić će ujedno 18. januara 2018. godine na trećem koordinacijskom odboru ministara Republike Hrvatske i Republike Italije predložiti Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotre mogućnost razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna.

Održana noćna trka LAZURE novske sky MINI trali lige

0

U zaleđu Herceg-Novog, sinoć je u prazničnoj atmosferi, kako i dolikuje prvoj ovogodišnjoj trci, održano četvrto kolo, noćna trka LAZURE novske sky MINI trali lige.

Staza je bila dugačka 1,2 km sa startom kod lovačke kuće na Žljebskoj Lastvi i ciljem na Radoštačkom sedlu.

Prvo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Nikšićanin Miloš Mikić Mikser, drugi Janko Gardović, a treći Perica Vučković, obojica iz Herceg Novog.

U ženskoj konkurenciji nije bilo dileme, naša najbolja trail trkačica Kotoranka Miluša Bošković sa vremenom 21 minut i 18 sekundi je bila prva, Aleksandra Zaharova iz Rusije druga i Milica Miletić iz Srbije treća.

„Veoma bitan segment je bio što nas je poslužilo idealno vrijeme za održavanje jedne ovakve trke. Dužinom staze su bile raspoređene svijeće, vatromet koji je označio start i drugi koji je ispaljen kada je stigao prvi takmičar na cilj su ostavili nevjerovatno lijep ugođaj kako trkačima na stazi tako i nama koji smo bili u organizaciji. Poseban detalj je bio i vatra na cilju koju je pripremio Željko Starčević pored koje su se trkači, kada bi stigli na Sedlo, mogi ogrijati. Pri povratku sa vrha u Lovačkoj kućici za sve trkače, pripremljen je topao čaj i kuvano vino koje je pažljivo spremio naš trkač Goran Baltić“ – saopštili su organizatori.

Tim, na čelu sa ekipom Orjen Outdoor i Niskogorcima, uz podršku LAZURE Marina & Hotel, Agencije za zaštitu i razvoj Orjena i Suplement store Montenegro koju su i ovoga puta darivali najbolje takmičara,bio na visini zadatka.

Sljedeće 5. kolo, Bjelotina Mini Ultra Trail, na programu je 27.januara.

Nakon primjera o zloupotrebi životinja, donosimo priču kako životinje pamte ljudsku dobrotu…

0
Vjeverica Bela

Prethodnih dana bili smo svjedoci vijesti koje su sa društvenih mreža prenijeli brojni mediji o zloupotrebama životinja. Prvo pas, a kasnije mačka koji su u Boki Kotorskoj krivolovcima poslužili kao mamac za hobotnice (hrane se kao strvinari i kao predatori)…

Tada su iz NVO „Prijatelji životinja“ pozvali nadležne državne instutucije da pronađu i kazne počinioce i ukazali na njihovu nedovoljnu brigu i ažurnost.

U nastavku donosimo jednu sasvim drugačiju, humanu priču kako životinje pamte i uzvraćaju ljudskoj dobroti…

vjeverica

Kada je Brantley Harrison sa svojom porodicom spasila jednu povrijeđenu vjevericu, nisu ni slutili da će se vratiti u njihov dom osam godina kasnije.

Ovu vjevericu je napala sova i skoro je uginula. Međutim, ova porodica iz Sjeverne Karoline (SAD) ju je uspjela spasiti.

Dali su joj ime Bela te brinuli o njoj neko vrijeme. Hranili su je voćem i orašastim plodovima dok se nije potpuno oporavila.

Vjeverica Bela

Kada se potpuno oporavila, bila je spremna vratiti se u prirodu. Napustila je porodicu i nastavila sa svojim životom na slobodi.

Vjeverica Bela

Povremeno se vraćala, kao da ih je htjela posjetiti i vidjeti jesu li dobro.

Vjeverica Bela

,,Bela se povremeno pojavljivala na vratima, čekajući da je neko primijeti i pozdravi se s njom. Ponekad se znala popeti na prozor i tamo stajati sve dok ne vidi nekog u kući,” rekla je Brantley.

Osam godina nakon što joj je ova porodica pomogla, došla im je nešto važno pokazati.

Vjeverica Bela

Dovela je svu svoju mladunčad, kako bi ih upoznala s porodicom. Oni su bili van sebe od sreće i oduševljenja!

Vjeverica Bela i mladunčad

,,Divno je vidjeti kako životinja za koju sam se brinula sada ima svoju porodicu o kojoj se brine,” rekla je Brentley.

Predivna priča, zar ne?!