Ivanović: Ključni prioritet u 2018. godini za Luku Kotor je ostvarivanje prava na koncesiju

1
Predsjednik OD Branko Baćo Ivanović

Odbor Direktora „Luka  Kotor“ A.D. Kotor je jednoglasno odobrio finansijske iskaze za 2017.godinu, usvojio Izvještaj menadžmenta zajedno sa Izvještajem o upravljanju rizicima, utvrdio Izvještaj o poslovanju za 2017.godinu i donio Odluku o sazivanju Redovne Skupštinu akcionara za 18.maj 2018.godine. Iskazano je posebno zadovoljstvo izuzetno dobrim poslovnim rezultatima za 2017.godinu koji su  ostvareni i pored niza otežavajućih okolnosti, što je još jedna potvrda da je menadžment „Luke Kotor“ rukovodio stručno, odgovorno, savjesno i sa pažnjom dobrog privrednika i na taj način ostvario značajan uspjeh u poslovanju.

Na osnovu svih nefinansijskih podataka i finansijske analize za 2017. – tu godinu Odbor direktora obavještava javnost da je „Luka Kotor“ A.D. Kotor ostvarila :

Značajnu neto dobitu iznosu od 925.958€, što je približno rekordnoj 2016 – toj godini  čija je neto dobit iznosila 936.293€.

Dakle, iako je u 2016.godini bilo rekordnih 488 brodova, a u 2017.godini 430 brodova odnosno 58 manje, neto dobit „Luke Kotor“ je za samo 10.335 eura manja od  prethodne.

Napominjemo da je 2016.godina bila rekordna po broju brodova zbog globalnih problema koji su se dešavali tokom te godine na drugim područjim a i nametali našu destinaciju kao najbolju alternativu.

Iz tih razloga poslovne rezultate u 2017.godini koji su skoro istovjetni  sa prethodnom rekordnom godinom smatramo izuzetnim uspjehom. Ovakav poslovni rezultat posledica je racionalnog i domaćinskog poslovanja kojim je  postignuto smanjenje ukupnih troškova u iznosu od 155.850 € u odnosu na prethodnu  godinu,

Kao i povećanjem prihoda od jahti za  108.141 euro u odnosu na prethodnu godinu.

Značajno je povećana likvidnost i solventnost društva „Luka Kotor“ A.D. Stanje novčanih sredstava na dan 31.12.2017. godine iznosi 2.117.392 € što je za 881.896 eura  odnosno za 71,38% više u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena je mnogo efikasnija naplata potraživanja koja  se manifestuje u činjenici da je u kalendarskoj 2017. – oj godini postignut bolji stepen naplate potraživanja za 24.3%.

Luka kotor foto Boka News

Osim navedenih poslovnih karakteristika koje jasno pokazuju da je“Luka Kotor“ A.D.  Kotor na dan 31.12.2017. godine ekonomski zdravo i stabilno preduzeće, sa visokim  stepenom rentabilnosti i likvidnosti ukazano je na neophodne preduslove za još značajnije uvećanje dobiti i unapređenje poslovanja.

Luka Kotor
Luka Kotor foto Boka news

Ključni pritoritet u 2018.godini za „Luku Kotor“ A.D. Kotor je ostvarivanje prava na Prvenstvenu koncesiju na lučko područje luke Kotor, jer dobijanje dugoročne koncesije  stvara preduslove za realizaciju investicija u infrastrukturne projekte. Menadžment Luke je, u saradnji sa Opštinom Kotor, kao i nadležnim državnim organima,  naročito Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, Ministarstvom održivog razvoja i turizma  i Ministarstvom unutrašnjih poslova preduzeo niz mjera i aktivnosti za podizanje kvaliteta usluga, podizanje nivoa bezbjednosti, i planiranje važnih investicionih aktivnosti koje bi  značajno proširile i poboljšale kapacitet i kvalitet pružanja usluga, kao i dalje promovisanje Kotora kao rastuće kruzing destinacije

Pomorski muzej Kotor – nova oprema za biblioteku

0

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru koja broji 17.000 jedinica dobila je novu opremu

Biblioteka Pomorskog muzeja – stara

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru formirana je uporedo sa osnivanjem muzeja 1952. godine. Većina inventara depoa biblioteke datira od samog početka rada muzeja iz pomenute godine.

Prva velika zbirka stručnih knjiga formirana je od donacije Pomorskog tehnikuma iz Kotora (bivša Nautika), osnovanog 1849. godine. Danas biblioteka posjeduje preko 17.000 knjižnih jedinica. Biblioteka je otvorenog tipa, sačinjavaju je čitaonica, pomorski arhiv, stručna pomorska literatura kao i ostala stručna literatura iz oblasti društvenih i prirodnih nauka. Bibliotečki fond formiran je putem donacija, razmjene i kupovine potrebnih publikacija. Pored donacija državnih institucija biblioteka sadrži i donacije privatnih lica.

Biblioteka Pomorskog muzeja ima i bogatu razmjenu publikacija sa svim relevantnim institucijama kulture i nauke sa područja Crne Gore kao i država sa područja bivše SFR Jugoslavije i sličnih institucija iz inostranstva.

Nova oprema za biblioteku – nova operema

Biblioteka pomorskog muzeja od 2017. godine je član COBISS-a – Kooperativnog online bibliografskog sistema tj. organizacionog modela povezivanja biblioteka u nacionalni bibliotečko-informacioni sistem za uzajamnu katalogizaciju i povezivanje biblioteka putem računarske i komunikacione mreže i ujednačeno vođenje kataloga i bibliografija a za sve to su potrebni adekvatno obučeni katalogizatori. Jedan naš bibliotekar je već završio pomenutu obuku za ove poslove.

Pomorski muzej Crne Gore Kotor je tokom 2017. pristupio izradi projekta i nabavci nove opreme – vitrina i polica u skladu sa najsavremenijim normativama i pravilnicima iz ove oblasti.

U toku je postavljanje nove bibliotečke opreme, koja čini 55 knjižnih specijalizovanih metalnih ormara ,,Sysco“. Ukupna vrijednost opremanja biblioteke iznosi 12 000 eura, od čega je polovinu sredstava obezbijedio Pomorski muzej iz sopstvenih sredstava a drugu polovinu Ministarstvo kulture Crne Gore. Ovom nabavkom Pomorski muzej značajno će unaprediti čuvanje ove vrijedne i zaštićene bibliotečke građe.

Uspješno saniran most u Meljinama

0
Most u Meljinama, završena sanacija

Most u Meljinama, preko Nemile uspješno je saniran i nakon niza godina njime je opet moguće saobraćanje.

Radovi su uspješno izvedeni na osnovu ugovora između Opštine Herceg Novi i kompanije „Imperio Holdings Limited“, koja je gradu donirala sanaciju mosta.

U kvalitet urađenog posla danas su se uvjerili čelnici Opštine, predsjednik Stevan Katić i potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević, tokom obilaska terena sa predstavnicima ove kompanije, investitora kompleksa „Lazure Marina&Hotel“.

Uspješnim završetkom projekta Meljine je poslije niza godina dobilo obnovljenu kolsku komunikaciju između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

“Zahvaljujući kompaniji „Imperio Holdings Limited“ danas smo ovdje i imamo mogućnost da pustimo ovaj most za saobraćaj. Želim da izrazim zahvalnost ovoj kompaniji za društvenu odgovornost koju su pokazali“, rekao je predsjednik Opštine Stevan Katić nakon obilaska mosta. On je istakao dobru saradnju lokalne uprave i investitora, te da je uprkos lošim vremenskim prilikama posao završen u dogovorenom roku.

Katić je dodao da Opština nastavlja sa projektima u ovom dijelu grada – ranije je saniran havarisani kolektor u gornjem dijelu toka potoka Nemila, a u narednih petnaestak dana slijedi i otvaranje staze koja će povezati Meljine i Zeleniku kroz stari željeznički tunel, te tako omogućiti mještanima bezbjednu pješačku komunikaciju.

Most u Meljinama, završena sanacija

„Drago nam je da poslije mnogo godina otvaramo ovaj most za saobraćaj i nadam se da će on dobro poslužiti stanovnicama Meljina i turistima. Želim da kažem i da će uskoro, čim radovi završe, biti otvoren i dio ulice Braće Pedišić, koji je sada zatvoren zbog građevinskih radova“, kazala je projekt menadžerka kompleksa Lazure Marina&Hotel Ana Martinova.

Martinova je posebno istakla je da će cijeli kompleks biti otvorenog tipa jer žele da privuku stanovnike i goste Herceg Novog i Meljina da posjete istorijsku zgradu Lazareta koja je vraćena u život.

Ona i kolege su sa rukovodstvom Opštine obišli radove na kompleksu. Informisali su da će datum otvaranja biti malo pomjeren, ali radovi dobro napreduju i svakako će hotel i marina biti otvoreni ove ljetnje sezone.

Suprotno zakonu: Školska sala za promociju DPS-a, traže smjenu direktora

0
Fiskulturna sala Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru

Direktor Srednje pomorske škole u Kotoru, Veljko Botica izdao je dvoranu školskog centra u Dobroti za današnji skup predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, iako su zakonom zabranjeni partijski skupovi u školskim ustanovama, pišu Vijesti.

Dok iz Sindikata prosvjete i Centra za građansko obrazovanje (CG) smatraju da zbog toga treba da reaguje Ministarstvo prosvjete, Botica tvrdi da je salu izdao iz ekonomskih razloga. On je rekao da u Kotoru zbog renoviranja bazena nema drugog prostora za održavanje velikih skupova, navodeći da mu je Vlada dozvolila da izdaje salu. Iz DPS-a su kazali da su za zakup sale platili 943 eura.

“Nemam nikakav politički odnos prema tome, već isključivo ekonomski, jer u salu je uloženo 120 hiljada eura našeg novca i treba od nje da zarađujemo. S obzirom da u Kotoru trenutno nema prostora na kojem bi se mogao odražati veći skup, kao društveno odgovorna osoba izašao sam u susret njihovom zahtjevu, kao što ću učiniti i u slučaju svakog drugog”, kazao je Botica, navodeći da “nije član ni DPS-a ni Socijaldemokrata”.

Veljko Botica – foto Boka News

U članu 6 Zakona o obrazovanju i vaspitanju navodi se da je obrazovna ustanova autonomna u obavljanju svoje djelatnosti, u skladu sa zakonom, kao i da u njoj nije dozvoljeno političko (stranačko) organizovanje i djelovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe. Iz Sindikata prosvjete tražili su da ministarstvo utvrdi da li je bilo kršenja zakona i, ukoliko jeste, pokrene postupak protiv direktora.

“Đukanović ovim šalje poruku koliko je njegovo nepoštovanje zakona koji su očigledno selektivno obavezujući prema građanima i političkim subjektima. Pozivamo ministra Damira Šehovića da smijeni direktora te ustanove zbog nepoštovanja zakona o obrazovanju”, navode iz CGO.

Kamerni orkestar Bitola i Vlatko Stefanovski na KotorArtu

0
Kamerni orkestar Bitola

Na 17. KotorArt Don Brankovim danima muzike nastupiće makedonski gitarista Vlatko Stefanovski. On će se 23. jula publici predstaviti sa Kamernim orkestrom Bitola.

Regionalno popularni muzičar i slavni makedonski gitarista Vlatko Stefanovski nastupiće na ovogodišnjim Don Brankovim danima muzike, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt.

Kako su saopštili organizatori, Stefanovski će se publici predstaviti na koncertu pod nazivom “Rock Symphony”, koji će održati sa Kamernim orkestrom Bitola.

Taj makedonski ansambl, kako su kazali, broji preko 20 muzičara i izvešće najveće svjetske pop i rok hitove, 23. jula u Kotoru.

“Nastup Stefanovskog je svakako jedan od najznačajnijih programa koje smo pripremili za predstojeći Festival. Vjerujemo da će koncert Rock Symphony zaista biti pravo uživanje za publiku i sve posjetioce Kotora”, saopštila je Sara Lakičević, PR festivala KotorArt.

Organizatori ističu da je gitarista Vlatko Stefanovski poznat po posebnom stilu fuzione muzike – mješavini makedonskih tradicionalnih nepravilnih ritmova i savremenog roka.

Vlatko Stefanovski

“Osnivač je grupe Leb i sol, jednog od najznačajnih sastava muzičke scene bivše Jugoslavije, sa kojim je objavio 14 albuma i nastupao širom svijeta. Tokom solističke karijere sarađivao je sa vrhunskim umjetnicima kao što su: Tommy Emmanuel, Stochelo Rosenberg, Gibonni, Jan Akkerman, Theodosii Spassov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Zulfikarpašić, Manu Katche, Toni Levin, i brojnim orkestrima i ansamblima. Autor je muzike za više filmova, baleta i pozorišnih predstava”, podsjećaju.

Kamerni orkestar Bitola, dodaju, osnovan prije nekoliko decenija, čine profesionalni muzičari.

“Repertoar tog makedonskog gudačkog orkestra obuhvata širok dijapazon muzičkih žanrova, od klasične pa sve do popularne muzike. Dosadašnji rad obilježili su koncerti u zemljama regiona, učestvovanje na brojnim festivalima klasične muzike, kao i saradnja sa mnogim solistima i dirigentima iz zemlje i inostranstva”, kazali su organizatori festivala.

Krapović: Budva će uložiti još 1,3 miliona eura za rekonstrukciju putne infrastrukture

0
Budva foto Boka News

Opština Budva će u narednom periodu uložiti još 1,3 miliona u saobraćajnu infrastrukturu, što je, prema riječima predsjednika Opštine Dragana Krapovića, najveći Javni poziv u istoriji Opštine Budva vezan za rekontrukciju ulica i modernizaciju i sanaciju saobraćajnica.

On je istakao da je zadovoljan planiranom dinamikom radova na uredjenju saobraćajne infrastrukture u Budvi, ali da se u narednom periodu očekuje pet puta veće investiranje u ovom sektoru.

Od početka godine pojačanim aktivnostima asfaltirano je oko 15 ulica i četiri platoa, u okviru Javnog poziva za koji je predviđeno 240.000 eura.

Svjedoci smo toga da se u kratkom roku, a pogotovo u odnosu na prošle godine odradilo mnogo, između ostalog i što se infrastrukture tiče, a to je, kako je dodao, posledica stabilizacije finansijskih prilika, što je preduslov za ulazak u bilo kakve ozbiljnije poslove.

On je najavio realizaciju novog Javog poziva vrijednog oko 1,3 miliona eura za asfaltrske radove, što je, kako je istakao, najveći poziv u istoriji Opštine Budva vezan za rekontrukciju ulica i modenrizaciju i sanaciju saobraćajnica.

Dragan Krapović

“Što se tiče kritične raskrsnice kod Opštine, obzirom da se bliži sezona, donijeli smo zaključak da bi trenutno riješenje bilo postavljanje portala, kakav je postavljen kod Slavije, a nakon toga, vjerujem da bi trebalo ući u proces proglašavanja javnog intersa i na osnovu sugestija ljudi iz te struke napraviti rasrksnicu sa kružnim tokom ili pronaći neko drugo adekvatno riješenje, što će pokazati saobraćajna studija koja je završena, a koju ćemo ubrzo predstaviti javnosti”, istakao je on.

Kako je dodao, radiće se na riješavanju još kritičnih tačaka u saobraćaju, te je pored pasarele koja će sigurno biti postavljena u Rafailovićima, ista bi bila i dobro riješenje za lokaciju kod Slavije, Slovenske plaže i prema Babinom dolu, kod zgrde BSP-a.

“Vjerujemo da će građani biti zadovoljni našom agilnošću i odgovornošću ove vlasti, i pored velikih političkim opstrukcija”, zaključio je Krapović.

Otvorena izložba „Hrabri se ne boje“ povodom 90 godina podmorničarstva

Poziv podmorničara oduvijek je bio povezan sa hrabrošću, požrtvovanošću i velikim odricanjem. Crna Gora je kroz svoju istoriju i u najskorije vrijeme pokazala da može da donosi upravo hrabre, odvažne i pametne odluke, kao sto je bila ona prošle godine. Kako je u izmijenjenim političkim okolnostima, kako na globalnom tako i na balkanskom nivou, prestala mogućnost i potreba za ovim zanimanjem u Crnoj Gori, večerašnja postavka je primjer kako treba ovo zanimanje otrgnuti od zaborava i prisjetiti se svih onih koji su dali cijele sebe da bi podmorničarstvo imalo toliko dugu tradiciju, a ko zna, možda se ubuduće i opet pojavi kao zanimanje u ovom regionu – kazao je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković otvarajući sinoć u Tivtu izložbu “Hrabri se ne boje“.

Izložba autora istoričara Dražena Jovanovića posvećenna je dolasku prvih jugolsovenskih podmornica “Hrabri” i “Nebijša” 8.aprila 1928 u Tivat i 90-toj godini jugoslovenskog podmorničarstva. Otvaranju u Zborci pomorskog nasljeđa Porto Montehegra prisustvovalo je stotinjak gostiju, među kojima su bile delegacije udruženja bivših jugoslovenskih podmorničara iz Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, predsjednici Udruđenja podmorničkih veterana Rusije Igor Kurdin, odnosno Albanije Jak Đerđi, te sekretar Udruenja podmoničkih veterana Velike Britanije i Udruženja podmoničkih veteran svijeta Ian Vikers. Ceremoniji su prisustvovali i oficiri Mornarice VCG predvođeni komandantom, kapetanom fregate Veskom Tomanovićem, nekadašnji načelnik Štaba Komande JRM, viceadmirall Fridrich Moretti, dekan Pomorskog fakulteta iz Kotora dr Špiro Ivošević, predstavnici Opštine Tivat i Porto  Montenegra.

Autor izložbe Dražen Jovanović podsjetio je da se ove godine navršava i pola vijeka od porinuća jugoslovenske podmornice P-821 “Heroj” i pet godina od kada je ona otvorena kao najatraktivniji muzejski eksponat u Tivtu.

Sa izložbe

“Devedest godina traje hronika podmorničke tradicije na jugoslovenskim prostorima i odvažnosti ljudi koji su imali hrabrosti da se uhvate u koštac sa svijetom podmorja i izazovima morskih dubina.”- istakao je predsjednik Udruženja pomdoničara Crne Gore Rajko Bulatović koji je pročitao i pozdravno pismo što ga je učesnicima proslave uputio nekadašnji savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ i dugogodišnji komandant JRM, 97-godišnji admiral flote Branko Mamula.

Sekretar svjetskog i Udruženja podmorničlkih vetarana UK Ian Vikers podsjetio je da  su dvije jugoslovenske podmornice tipa “L” “Hrabri” i “Nebojša” bile dio od ukupno 36 takvih brodova sagrađenih dvadesetih godina prošlog vijeka u Velikoj Britaniji.

Izlozba – Hrabri se ne boje

“Vaše podmornice tog tipa mnogo su duže trajale i služile od naših, čak se “Nebojša” borila u Drugom svjetskom ratu na strani saveznika i poslije vratila u Jugoslaviju kao zametak novih podmorničkih naga SFRJ.”- istakao je Vikers dok je nekadašnji komandat sovjetskih i ruskih strategijskih nuklearnih podmonica naoružanih balističkim raketama, Igor Kurdin istakao da su se svi podmorničari svijeta, ma koliko razornim oružjem raspolažu, uvijek zalagali za mir i poštovanje među svim ljudima I državama.

“Ne postoji ni snaga ni sila u svijetru koja moće da naruši drugarstvo i bratsvo ljudi sa podmornica. Srećan sam što tokom Hladnog rata podmornice suprostavljenih strana nikad nisu primijenile svoje torpedno i raketno naoruanje i želio bih da naše primjere slijede i svi drugi ljudi.”- zaključio je Kurdin.

Izložba će biti otvorena do kraja aprila.

Interpol: U Herceg Novom lišeno slobode lice zbog prevare većeg obima

0
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Uprave policije MUP-a – Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju Interpol – Europol – SELEC, Grupe za međunarodne potrage i ekstradicije su u sadejstvu sa službenicima Centra bezbjednosti Herceg Novi, locirali i lišili slobode lice koje se potraživalo po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Moskva.

Naime, službenici Odsjeka i CB Herceg Novi su, 31. marta 2018. godine, locirali i lišili slobode D.D. (44) iz Moskve, Ruska Federacija, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Moskva radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku, koji se protiv njega vodi pred nadležnim sudom u Moskvi, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo prevara većeg obima.

On je ovo krivično djelo počinio, kako se sumnja, obavljajući poslove izvršnog direktora Ruske košarkaške federacije, korišćenjem svog položaja, i to na načiin što je sa još nekoliko lica osnovao nekoliko kompanija sa kojima je ugovorio i potpisao fiktivne ugovore na štetu Ruske košarkaške federacije u iznosu od oko 44 miliona rubalja.

Službenici Odsjeka su radeći po predmetima međunarodnih potjernica, došli do indicija da bi se gore navedeno traženo lice moglo kriti u Crnoj Gori na tada nepoznatoj adresi, nakon čega su višenedeljnim zajedničkim operativnim aktivnostima sa službenicima kriminalističke policije CB Herceg Novi, identifikovali lokaciju na kojoj boravi D.D, nakon čega je on lišen slobode od strane službenika CB Herceg Novi.

D.D. je priveden nadležnom sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor. Slijedi komunikacija nadležnih organa Crne Gore i Ruske Federacije radi izručenja ovog lica Ruskoj Federaciji, kaže se u saopštenju UP Crne Gore.

Ulcinjska solana – Počelo upumpavanje morske vode u solanske bazene

1
Solana-Ulcinj

Ulcinjska solana predstavlja područje od izuzetne vrijednosti za očuvanje biodiverziteta, a opstanak staništa i vrsta u najvećoj mjeri zavisi od regulacije i održavanja povoljnog hidrološkog režima.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore realizuje aktivnosti u cilju zaštite biodiverziteta u skladu sa godišnjim Programom rada za Solanu. Ovim Programom definisane su mjere koje se oslanjaju na smjernice Projekta MORT-a „Finalizacija Studije zaštite Ulcinjske solane“, kao i dobru praksu upravljanja na drugim solanama, i odnose se, između ostalog, na stručnu i fizičku zaštitu prostora, kao i sanaciju i održavanje infrastrukture u cilju obezbjeđivanja adekvatnog hidrološkog režima za očuvanje ukupnog biodiverziteta.

„Nakon neuobičajeno dugog kišnog perioda, stvoreni su uslovi za uključivanje pumpe Đerane. U cilju održavanja povoljnog vodnog režima i odgovarajućeg saliniteta neophodnog za očuvanje ekosistema Solane, upravo je počelo upumpavanje morske vode u solanske bazene sa pumpne stanice Đerane. Upumpavanje solanskih bazena vršiće se do postizanja povoljnog nivoa svježe morske vode“, informisao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

Tokom protekle godine riješen je problem pumpnih postrojenja popravkom postojeće i nabavkom i instaliranjem nove pumpe na pumpnom sistemu Đerane kojom morska voda dospijeva do solanskih bazena. U narednom periodu planirano je izvođenje neophodnih sanacionih radova u cilju rekonstrukcije bentova solanskih bazena.

Marković podržao razvojne planove Porto Montenegra u razgovoru sa izvršnim direktorom Margasonom

1
Marković sa Margasonom direktorom Porto Montenegro
Predsjednik Vlade Duško Marković primio je u utorak izvršnog direktora Porto Montenegra Dejvida Margasona (David) i u potpunosti podržao razvojne planove i projekte ovog našeg najprestižnijeg turističkog brenda.
Na sastanku su Premijeru prezentirani razvojni planovi i projekti Porto Montenegra za ovu godinu i naredne godine koji uključuju gradnju površina za sportove, supermarketa, prostora za organizovanje velikih sportskih i muzičkih manifestacija, produžavanje glavne promenade, gradnju više smještajnih i ugostiteljskih objekata i drugo što će sve doprinijeti daljem unapređenju ponude Porto Montenegra i otvaranju novih radnih mjesta.
Izvršni direktor Porto Montenegra je informisao predsjednika Vlade o odličnoj prodaji turističkih kapaciteta ovog rizorta kao i o spremnosti na investicije koje podrazumijevaju i korišćenje zaleđa Porto Montenegra.
Predsjednik Vlade je pozdravio ambiciozne razvojne planove Porto Montenegra istakavši da dalje unapređenje ovog rizorta smatra jednim od najznačajnijih projekata za razvoj Crne Gore u cjelini. „Ovo je projekat koji je mijenjao i dalje mijenja Crnu Goru i pomaže izlazak iz palanačke folozofije i bolje razmijevanje toga šta sve u našoj zemlji može da se pretvori u novu vrijednost na dobrobit građana“ – rekao je predsjednik Vlade.
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Premijer Marković i direktor Margason su se saglasili da je što hitnija valorizacija brodogradilišta u Bijeloj presudna za kompletiranje ponude Porto Montenegra tim prije što već postoji interesovanje za remont 50-60 megajahti godišnje. Direktor Porto Montenegra je tom prilikom rekao da je cilj zapošljavanje nekadašnjih iskusnih stručnjaka Brodogradilišta.
Sastanku je prisustvovao i Predrag Leković, direktor u Porto Montenegru zadužen za odnose sa Vladom.