Prodavači poljoprivrednih proizvoda ogorčeni: Ne mičite nam štandove, ne želimo u Irsku!

0
Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

Već dvije godine vlasnici štandova uz magistralnu cestu između Opuzena i Komina na kojima prodaju poljoprivredne proizvode strepe za svoju budućnost.

Njihovi štandovi trebali su se srušiti prema rješenjima vodopravne inspekcije jer se nalaze na vodnom dobru, koje je vlasništvo Hrvatskih voda. Upravo je tu i najveći problem jer oni fizički ne smetaju održavanju i košenju nasipa uz Neretvu, a u rješenjima za uklanjanje tih štandova je obrazloženo da se zbog njih ne može redovno održavati nasip.

Nakon velike gungule i javnih prosvjeda, stvar je spasila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj su se vlasnice štandova predviđenih za rušenje obratile. Rušenje je tada zaustavljeno i oni su mogli bezbrižno prodavati svoje proizvode.

Međutim, s početkom ove godine počeli su i novi problemi. Naime, prezentiran je projekt uređenja Jadranske magistrale u Kominu u kojem je predviđena nova lokacija za štandove preko puta Komina, nedaleko od skretanja za ušće Neretve. Kada je bila javna rasprava, vlasnike štandova nitko nije pozvao. O svemu su doznali naknadno.

– Ogorčeni smo zbog toga. Ne znam što bih vam rekla. Moj muž je hrvatskih branitelj, a od ove zemlje nije dobio ništa zauzvrat. Zar on ne može dobiti ovdje deset kvadrata da postavimo štand i da na njemu prodajemo? Od toga živimo. Djeca su mi odselila u Irsku jer ovdje posla za njih nema. Pa hoćemo li se svi iseliti – ogorčena je na državne institucije Blaženka Petrić.

Njoj i susjednim štandovima još nije ponuđena selidba na novu lokaciju. Zapravo, nitko im ništa nije rekao osim što su im prije dvije godine donijeli rješenja o prisilnom uklanjanju objekata. Ali ta nova lokacija je predviđena na privatnom zemljištu i već su se javili neki Kominjani da im neće dopustiti da postave svoje štandove.

– Evo vidite da ovdje nikome ne smetamo. Ja tu prodajem dvadeset godina. Nismo na cesti, a ni na vodi. Mi smo na ovom nasipu za koji nam je, kad je pravljen, rečeno da ćemo na njemu moći držati štandove i da su ostavili proširenje za parking. Ne znamo zašto se ovo sada sve radi. Netko kaže da ugrožavamo promet, a mi smo spasili puno ljudi koji su baš na ovom dijelu sletjeli s ceste – prepričava nam Smilja Kraljević.

– Ma neće oni nas maknuti malo uniže. To su sve priče. Oni nas hoće prebaciti na drugu, desnu stranu, koja je, kao, od ‘Cesta’. Sve je to neka mućka – ogorčene su Smilja i Blaženka.

A tamo na suprotnoj strani ceste je promet puno slabiji. Sve i da prebacimo štand, nećemo moći ništa prodati ni zaraditi. Pa neće turisti koji putuju za Dubrovnik kod nas kupovati voće i povrće. Šta će s njim u apartmanima u Dubrovniku? Kupuje se kad se turisti vraćaju – kaže nam Željka Dugandžić, koja na obližnjem štandu prodaje voće i povrće.

– Nama nitko ništa službeno ne govori. Niti znamo kada će početi radovi na magistrali niti išta. Moramo se znati organizirati da pokupimo ovu robu. Sezona je pred vratima. Ako nam neće dati raditi, onda se moramo snalaziti kako znademo – ogorčena je Smilja.

– Zvala sam Hrvatske ceste, ali mi ništa nisu znali reći. Valjda je radove trebalo izvoditi zimi, a ne usred sezone – poručuje Smilja, koja bi bila najsretnija da joj Hrvatske vode daju koncesiju i da ona plaća mjesečni najam za svoj štand. Ali od toga definitivno nema ništa jer su im svi zahtjevi odbijeni.

Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

– Ne znamo u čemu je ovdje problem jer “Vode” nesmetano mogu svoje radove obavljati. Prolaze i kose bez problema. Zašto ne bi ovdje uredili ugibalište pa da mi nastavimo prodavati i plaćati najam zemljišta za ovu postojeću lokaciju.

Nova lokacija na koju ih se planira preseliti je neuvjetna za prodaju. Tvrde da im se neće isplatiti raditi jer bi se tridesetak štadova zbilo na jedan uzak prostor.

– Ovo je prestrašno. Organizira se javna rasprava o projektu uređenja magistrale. Raspravlja o sudbinama štandova, a nas nitko niti zove niti išta pita – kaže Blaženka, s kojom se složila i Smilja, koja jasno i glasno traži da joj se dopusti neometan rad i prodaja na štandu.

– S malo novca neka se uredi ugibalište za automobile i autobuse i svi će biti sretni i zadovoljni. Mi ćemo moći prodavati, a turisti kupovati – pokazuje nam prostor na kojem bi se sve to moglo urediti bez ikakva ugrožavanja prometa.

– Ali nikoga nije briga – dodaje ogorčeno Smilja Kraljević.

Podsticaj za poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, pružaoce usluga u ruralnom turizmu

0
Pomocice i obnovu starih seoskih kuca – detalj iz Gornje Lastve

Opština Tivat objavila je Plan podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2018. kojim lokalna uprava namjerava da finansijski podrži ovdašnje poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, ali i pružaoce usluga u ruralnom turizmu.

Sekretarijat za ekonomski trazvoj i preduzetništvo tivatske Opptine za te svrhe ove godine u budžetu ima 25 hiljada eura. Za ta sredstva mogu aplicirati oni koji namjeravaju obnoviti postojeće ruinirane seoske kuće u tivatskim starim ambijentalnim cjelinama sa namjerom pružanja turističkih usluga, kao i oni koji namjeravaju kupiti opremu neophodnu za proizvodnju autohtonih proizvoda i stvaranja novih brendova po kojima će Tivat ubuduće biti prepoznat kao agro-turistilčka destinacija.

Za sredstva mogu konkurisati i poljoprivrednici koji se bave stočarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, povrtarskom i proizvodnjom cvijeća u zatvorenom  prostoru, pčelarstvom, ribarstvom i marikulturom.  Novac iz fonda se može koristiti i za podrškuu unapređenju seoske infrastrukture, a na njega pravo da konkuruiše ima i lokalno Lovačko društvo koje gazduje lovištem Tivat, a radi unapređenja lovstva kao privredno-turističke djelatnosti.

Privredni sud stavio van snage rješenje o izvršenju protiv Opštine Herceg-Novi

0
Herceg Novi

Privredni sud Crne Gore 1. februara usvojio je prigovor Opštine Herceg Novi protiv Rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Jasminke Bajović iz Herceg Novog, pa je na taj način obustavljeno izvršenje protiv Opštine Herceg Novi, tačnije neće se izvršiti prinudna naplata u iznosu od 489.044,56 eura.

Ovim je potvrđeno stanovište Opštine Herceg Novi da Nova Lume A/S nema ugovorni odnos sa lokalnom upravom.

Naime, vijeće Privrednog suda Crne Gore je istaklo da je ustupanje ugovora na koje se Nova Lume poziva u suprotnosti sa imperativnim normama Zakona o javnim nabavkama Crne Gore.

Navod  preduzeća Nova Lume da je ustupanje ugovora nastalo po sili zakona u stečajnom postupku je ocijenjen kao neosnovan, iz razloga što je stečajni upravnik u tom stečajnom postupku kao strani predstavnik, trebalo da podnese zahtjev za priznanje stranog postupka u kom je imenovan, sve u skladu sa članom 190 Zakona o stečaju. U skladu sa navedenim, kako nije dozvoljeno ustupanje ugovora, tako nije dozvoljeno ni ustupanje sredstava obezbjeđenja, a to su u ovom slučaju osporene mjenice.

Zaključak suda je, da je Opština Herceg Novi učinila vjerovatnim navode da Nova Lume nije steklo mjenice na zakonit način.

Važno je istaći da Opština Herecg Novi ne bježi od svojih obaveza i spremna je da posao završi do kraja, i to u skladu sa pravilima struke, zakonskim odredbama i prema ugovoru o zamjeni i ugradnji led svjetiljki i održavanju i upravljanju sistemom javne rasvjete na području naše opštine.

Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da su institucije sistema odradile posao na stručan i korektan način, te im se na tome zahvaljujemo u ime građana Herceg Novog, poručili su iz Opštine.

Kotorske karnevalske fešte – abrumi u Tivtu i Budvi

0
Kotorski karneval 2015.
Kotorski karneval 2015.

Kotorske zimske karnevalske fešte otvorene su minulog vikenda i trajaće do nedelje 11. februara. Za danas utorak 6. februara i za četvrtak 8. februara, planirana su dva abruma – u Tivtu i u Budvi.

Abrum u Tivtu je danas od 17 sati uz uz Kapa, Gradsku muziku, mažoretke i maske.
U Budvi abrum će biti u četvrtak 8. februara, takođe u 17 sati.

Nakon povratka u Kotor, Kapo, Gradska muzika, mažoretke i maske napraviće đir ulicama Starog grada i najaviti dječiji i veliki maskenbal i pozvati sve na karneval, koji će se održati u nedelju 11. februara od 15 sati.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Podsjećamo na program Kotorskih zimskih karnevalskih svečanosti.

Kotorski karneval 2017.

Dječiji maskenbal, u okviru kotorskih  zimskih  karnevalskih fešti održaće se u petak 09. februrara 2018.g. od 15  sati  u Poslovnom centru „Vukšić“.

Veliki maskenbal je na istom mjestu dan kasnije, u subotu 10. februara 2018.g. od 21 sat. Goste će zabavljati The grupa i Tri kvarta.

Prodaja ulaznica po cijeni 15,00  za veliki maskenbal je na kamenom  kiosku svakog dana od 8 do 13 sati.

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 11. februara od 15 sati. Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord” do Kamelije, preko Tabačine, i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 do 17.30 sati. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu. Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja, i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija” do zgrade Elektrodistribucije, najkasnije do subote 10.februara do 19 sati.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje Kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta”, a pokrovitelj Opština Kotor.

Počeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze

0
Dani-Beograda

Ovacijama je sinoć publika u punoj dvorani Park ispratila sa scene poznatu i neuništivu beogradsku glumicu Radu Đuričin i Borisa Pingovića i Vladimira Rackovića koji su je na gitarama pratili u fenomenalnoj izvedbi kabarea “Halo Beograd” po tekstu Moma Kapora. Ne samo na kraju izuzetnog nastupa, već tokom cijelog nastupa publika je sa oduševljenjem pratila virtuoznost beogradskih umjetnika i učestvovala u svakom dijelu predstave stvarajući pravu atmsferu koju podrazumjeva kabare.

,,Imala sam tremu na početku predstave, jer znam da je hercegnovska publika vrlo zahtjevna i prepoznaje kvalitet. Međutim, trema je brzo prošla, jer je upravo publika potvrdila ono što sam znala – učestvuje u predstavi, razumije je i prati i zaista sam presrećna kako smo primljeni večeras i izuzetno radosna što smo uspjeli da napravimo takvu konekciju i reakciju pubilke. Tako je bilo svaki put kada sam sa bilo kojim komadom gostovala u ovaj predivni grad, uvijek sam nailazila na sjajnu publiku i zaista sam srećna i mnogo volim ovaj grad. Stvarno nije ni čudo što mimoza cvjeta baš ovdje, jer je ona simbol nečega lijepog i sunčanog u sred zime nečega što me asocira na Herceg Novi”, kazala je Đuričin neposredno poslije predstave kojom su zvanično i otpočeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze.

Kabare “Halo Beograd”, čija je matična kuća beogradski teatar Madlenianum, je bazirana na vrcavim crticama o Beogradu i Beograđanima koje je Kapor godinama objavljivao u Politici, a zatim sabrao u tri knjige – 011, Istok-zapad i Halo Beograd. Hroničar Beograda bio je prijatelj Rade Đuričin od studentskih dana, a beogradska glumica je Kaporove tekstove za scensko izvođenje adaptirala i ranije – bile su to popularne predstave  “011” i “Kraj vikenda” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojima je igrala sa Mišom Janketićem.

Program Dani Beograda biće nastavljen 6. i 7. februara u Gradskoj kafani pod sloganom gastro veče u duhu Skadarlije. U programu će učestvovati UC “Talija”, starogradski orkestar, a za anegdote iz boemeskog života zaduženi su Ljiljana Jakšić i Milan Milosavljević. Pored toga, u gastro dijelu manifestacije biće predstavljeni specijaliteti srpske kuhinje.

Sezonska avio-linija na relaciji Istanbul-Tivat

0
Jedan od aviona Pegasus Airlinesa

Turska niskobudžeta avokompanija Pegasus Airlines zatražila je od menadžmenta preduzeća Aerodromi Crne Gore slotove za slijetanje na tivatski aerodrom, kako bi na ljeto uvela sezonsku avio-liniju na relaciji Istanbul-Tivat.

Pegasus Airlines planira da na ovoj relaciji saobraća dva puta nedjeljno. Ukoliko dobije zeleno svjetlo ACG koji je prosto zatrpan zahtjevima stranih aviokompanija za otvaranje redovnih sezonskih linija ili čarter saobraćaja sa već ionako vrlo opterećenim tivatskim aerodromom, Pegasus Airlines će biti već peti loukoster koji će saobraćati sa Tivtom, nakon britanskog EasyJet-a, njemačkog Eurowingsa, francuske Transavie i ruske kompanije Pobeda Airlines.

Inače, iz Istanbula za Crnu Goru već godinama redovno leti turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines koja je najavila da će ovog ljeta dodatno intenzivirati sedmični broj rotacija na svojoj liniji za Podgoricu.

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela”…

0
Venecija karneval

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela” koji označava službeni početka venecijanskog karnevala.

Posjetioci su promatrali kako 19-godišnja Elisa Costantini klizi niz žicu s 99-metarskog tornja Svetog Marka na trg. Radi se o programu koji se izvodi od 16. stoljeća.

Pratila ga je snimka “Ave Marije” Franza Schuberta, u izvedbi Luciana Pavarottija i nedavno preminule pjevačice Cranberriesa Dolores O’Riordan.

Costantini je bila odjevena u crno-bijelu-crvenu haljinu. Bijelo-plavo-crvena krila simbolizirala su mir, kazala je za Venezia Today.

Svjetski poznati venecijanski karneval održava se od kraja januara do 14. februara pod motom “Cirkus”. Svake godine stotine tisuća ljudi posjeti ga.

Uključuje balove pod maskama, koncerte, paradu gondola i druge događaje širom grada.

Tivat riješava stambeno pitanje gradonačelnice Matijević i potpredsjednika Kusovca

4
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat - foto Boka News
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News

Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević (DPS) dobila je 30. decembra od Opštine kojom predsjedava “kredit za poboljšanje uslova stanovanja” u iznosu od 33.673 eura, od kojih će morati da vrati samo petinu.

To pokazuju dokumenta koje je shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama “Vijestima” danas dostavio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih pitanja Dejan Sekulić (DPS).

Osim gradonačelnice, jedini kandidat koji se prijavi na oglas raspisan 22. decembra je i potpredsjednik Opštine, lider tivatskog DPS-a dr Siniša Kusovac koji je dobio kredit od 52.000 eura za kupovinu stana, od čega će vratiti samo 14.560 eura.

Siniša Kusovac

Njenu aplikaciju, Komisija, na čijem je čelu Sekulić, prihvatila je u subotu 30. decembra i istog dana sa Matijevićevom potpisala ugovor o kreditu. Iako njena četvoročlana porodica ima dva stana – jedan od 112 kvadrata u Tivtu i drugi od 26 kvadrata u Dobroti – gradonačelnica je aplicirala za sredstva iz gradske kase po osnovu “poboljšanja uslova stanovanja“ – kompletne rekonstrukcije i obnove njene stare porodične kuće od 51 kvadrat iz 1917. godine u naselju Mažina.

Gradonačelnica je, kako se navodi u propratnoj dokumentaciji, kuću stekla “održajem ili poklonom”.

Matijevićeva je jedini vlasnik te zgrade, nestambenog prostora povšine 7 kvadrata i dvorišta od 157 kvadrata na toj lokaciji. Ova imovina inače, do sada nije bila prijavljivanja u imovinskim kartonima Matijevićeve dostupnim na sajtu Agencije za srečavanje korupcije.

Na sve te nekretnine u listu tereta, upisano je i “doživotno prodouživanje” na ime gradonačelnicine majke Lucije Petković. Ovaj teret je inače, u katastarsku evidenciju unesen 29. decembra, na dan kada je Matijevićeva svu kompletiranu dokumentaciju sa aplikacijom za kredit, predala opštinskoj Komisiji.

Gradonačelnica je uz zahtjev za kredit, Komisiji priložila predračun vrijednosti radova na kući što ju je dobila na poklon, a koji je uradila tivatska firma “Portal gradnja”. Shodno važećim lokalnim propisima, Komisija joj je dala maksimalni iznos kredita koji se može dobiti za “poboljšanje uslova stanovanja” kroz adaptaciju objekta u visini od 50 posto predračunske vrijednosti radova, pa je Matijevićeva dobila 33.673 eura novca građana Tivta.

Komisja je donijela odluku da se gradonačelnici kreditna obaveza “umanji za 80 odsto po osnovu radnog staža i uplate doprinosa za stambenu izgradnju“, pa će ona u gradsku kasu od dobijenih 33.673 eura vratiti samo 6.735 eura.

To je urađeno uprkos činjenici da je sama gradonačelnica u svojoj aplikaciji navela da doprinos za stambenu izgardnju izdvaja tek počev od 17. maja 2016. kada je zasnovala radni odnos u lokalnoj samoupravi.

Novac će vratiti u roku od 10 godina, kamata dva odsto 

Rok za vraćanje samo petine ukupnog iznosa novca kojeg je Matijevićeva dobila je 10 godina, kamatna stopa 2 odsto na godišnjem nivou, pa se gradonačelnici svakog 5. u mjesecu od plate odbija rata u iznosu od 67,30 eura.

Prema njenom posljednjem imovinskom kartonu, plata Snežane Matijević kao predsjednice Opštine Tivat iznosi 1.519 eura, a ona je prijavila i dodatno mjesečno primanje od 432,5 eura koje dobija kao profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici.

/S.L./

Kostur ženke kita pronađen kod Lošinja bit će sačuvan

0
Uginuli kit

Zbog uginule ženke kita djelatnici lošinjskog Instituta Plavi svijet organizirali su nesvakidašnju akciju kako bi sačuvali njezin golemi kostur.

Ženku kita dugu gotovo 12 metara i tešku šest tona kod Lošinja je pronašao i s dna mora izvukao tamošnji koćar. Tijelo životinje koja je, pretpostavlja se, uginula od iscrpljenosti, potopili su na zaštićenoj lokaciji, gdje će se kostur očistiti prirodnim procesom biološke razgradnje tkiva.

Odmah nakon dojave, ekipa Plavog svijeta stigla je do otočića Male Orjule i izmjerila kita, strogo zaštićenu vrstu koje u Sredozemnom moru ima samo nekoliko tisuća jedinki, dok se u Jadranu pojavljuje tek povremeno. Vjeruje se da je mlada ženka prije mjesec dana živa viđena u Rovanjskoj u Podvelebitskom kanalu. Samo koju sedmicu poslije na njezinu beživotnom tijelu pronađeni su parazitski rakovi, što upućuje na oslabljen imunitet.

S obzirom na veličinu i lokaciju na kojoj je kit pronađen, izvlačenje na obalu i prijevoz do prikladnog mjesta gdje bi se u skladu sa sanitarnim i veterinarskim pravilima obavila obdukcija i čišćenje kostura, nisu bili mogući. Stoga su uz pomoć brojnih ronilaca uginulu ženku omotali čvrstom mrežom i užadi kako bi se sačuvale sve kosti, te je ponovno potopili na dubinu od 20 metara.

U idućih godinu dana redovito će obilaziti lokalitet, kontrolirati stanje i proces razgradnje, a zatim izložiti kostur. Primjerice, takav izložak glavna je atrakcija u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani.

U decembru 32,7% više turista u Crnoj Gori

1
Zimski turizam
U Crnoj Gori u decembru 2017. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 32,7 odsto više dolazaka turista u odnosu na decembar 2016. godine, saopšteno je iz Monstata.

Broj ostvarenih noćenja viši je za 33,2 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71,8 odsto ostvarili su strani, a 28,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti.

U 2017. godini, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, ostvareno je 18,1 odsto više dolazaka i 10,5 odsto više noćenja turista u odnosu na 2016. godinu.

U strukturi noćenja stranih turista, u decembru 2017. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Albanije (18,4 odsto), Srbije (15,8 odsto), Izraela (9,0 odsto), Hrvatske (6,0 odsto), Turske (5,9 odsto), Bosne i Hercegovine (5,5 odsto), Rusije (4,9 odsto), Italije (4,4 odsto). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,1 odsto noćenja.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru 2017. godine najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (54,8 odsto), glavnom gradu (23,0 odsto), planinskim mjestima (13,3 odsto) i ostalim turističkim mjestima (8,9 odsto).