Pet kotorskih crkava Bogu i svetom Nikoli u čast posvećenih

Bogojavljenje 1897. Kotor – prvo javno objavljivanje fotografije

Antički grad Bari čuva zemne ostatke jednog od najpoznatijih svetaca kršćanstva. Nadgrobni mu je spomenik prelijepa i veličanstvena (splendidissima ac magnifica) bazilika Bogu i svetom Nikoli posvećena. Grad se nalazi na raskrižju istočnog Mediterana i Europe. Stjecište je morskih i zemaljskih hodočasničkih puteva, koji su u srednjem vijeku vodili u Jeruzalem i Santiago de Compostela. Ovaj grad od 1087. godine čuvar je groba sv. Nikole, kojega zapadna Crkva naziva praesul immensae largitatis– biskup dobročinitelj. Poradi sukoba Bara i Dubrovnika za metropolitansko prvenstvo, Kotor se svojevoljno podvrgnuo jurisdikciji metropolite u Bariju i od 1172. godine, uz kraće prekide, do 1828. godine ostao u sastavu tog značajnog crkvenog središta. Godine 1328. dolazi do sukoba Pape i nadbiskupa Barija radi prava potvrđivanja izbora kotorskog biskupa (Gerardo Cioffari, Storia di Bari medioevale, Bari, 1998., str. 213).

Poradi ovih razloga nije čudo zašto je u Kotoru, pa i u Boki, bio neobično jako razvijen kult prema sv. Nikoli.

Kotor je imao njemu u čast pet posvećenih crkava.

Najstarija poznata crkva sv. Nikole od vrtova (dei horti) nalazila se na Zlatnim njivama prema Dobroti, toponim Mišulić, poznate brodograditeljske obitelji. Spominje se 1289. godine (Smičiklas, Codex diplomaticus VI, 675; Ivo Stjepčević, Katedrala svetog Tripuna, str. 60 br. 30; str. 92. bilj. 259, str. 99. bilj 359). Crkvu je izgradila i dotirala poznata plemićka kotorska obitelj Tripa Drago. Kasnije ta je crkva predana na korištenje franjevačkom redu sv. Bernarda.

Crkva je od velikog značaja za Bokeljsku Mornaricu, srednjovjekovnu bratovštinu pomoraca, zvanu Pobožna zajednica kotorskih pomoraca (Pia sodalitas naviculatorum Catharensium). Prvi spomen ove bratovštine je iz 1353. godine (Illyricum sacrum, VI, 449).

Druga je crkva sv. Nikole sa samostanom iz XIV. stoljeća u arhivskim izvorima nazivana od Rijeke (de flumine) a nalazila se također van zidina, na Tabačini, kod lokaliteta Patiana, blizu izvora Škurde. Izgrađena je 1344. godine od strane Nikole Buća, a porušena je prije napada Hajredina Barbarosse.6.in u prvoj polovici XVI. stoljeća.

Treća crkva sv. Nikole je isto iz XIV. stoljeća, izgrađena u gradu (incivitate). Podigao ju je Tripo Buća 1353. godine a dotirala je njegova žena Belka oporukom iz 1353. godine. I ta je crkva vezana za bratovštinu Bokeljske mornarice. Ona je 1453. godine bila predana Bratovštini mornara, nalazila se na trgu kod plemićke palače Pima i danas se u kafe baru Cesare mogu vidjeti njeni ostaci. Kada u XIX. stoljeću bratovština biva ukinuta, njen glavni oltar prenesen je u crkvu Gospe od Zdravlja a zvono i danas tuče ure na gradskom satu.

Četvrta crkva u čast sv. Nikole sagrađena je u gradu zajedno sa samostanom dominikanaca 1540. godine. Godine 1808. Francuzi je daju na uporabu pravoslavnima. Ova je crkva bila najveća i najbogatija poslije katedrale sv. Tripuna. Stradala je u požaru 1896. godine.

Osvećenje nove pravoslavne crkve Sv. Nikole u Kotoru 1909. godine

Peta crkva sv. Nikole podignuta je na istom mjestu gdje je ranije izgorjela dominikanska crkva, a gotovo u cijelosti je zadužbina Habsburške monarhije, koji su za njenu izgradnju priložili 100.000 zlatnih kruna, što je ekvivalent 30 kilograma zlata. Novu crkvu je projektirao arhitekt Ćiril Iveković i građena je od 1902. do 1909. godine. Bila je sjedište eparhije Bokokotorsko-dubrovačke i Spičanske.

/Don Anton Belan/

Zbog polaganja kabla poseban režim plovidbe jugozapadno od Jaza

0
Počeo radove u crnogorskim vodama – kablopolagac GIULIO VERNE – foto shipspotting.org

Specijalni italijanski brod-kablopolagač „Giulio Verne“ počeo je danas sa izvođenjem radova na polaganju i zaštiti elektroda i katoda podmorskog kabla Crna Gora-Italija, od uvale Jaz, jugozapadno prema izlazu iz terirorijalnih voda Crne Gore.

Kablopolagač od 10.774 bruto-tomne dug 133 metra, u crnogorske vode doplovio je prije dva dana iz Napulja, a već danas radio je na desetak milja od obale Donjeg Grblja. Uskoro će se „Giulio Verneu“ pridružiti i specijalni brod za of-šor operacije „Ariadne“ od 11.719 tona, koji plovi pod kiparskom zastavom i koji je juče stigao u luku Bar. Ova dva plovila u crnogorskim vodama radiće do 12.decembra, kada posao na podvodnom kablu preuzima treći specijalni brod „Astrea“ iz Italije koji će radove obavljati do 22 decembra.

Iz Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, uz navođenje preciznih geografskih koordinata šest tačaka u teritorijalnom moru jugozapadno od uvale Jaz, upozorili su sve nautičare na poseban režim plovidbe koji važi u tom području tokom obavljanja radova na podmorskom kablu, naglašavajući da je zabranjeno približavanje specijalnim brodovima na udaljenost manju od 500 metara.

Humanitarni bazar “Dan otvorenog srca” 20. decembra

0
Novogodisnji-humanitarni-bazar

Opština Tivat – Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, u saradnji sa ”Organizacijom žena” Tivat i Crvenim Krstom Tivat, u susret praznicima, tradicionalno organizuje novogodišnji humanitarni bazar pod nazivom “Dan otvorenog srca”.

“U pitanju je deveti tradicionalni “Dan otvorenog srca”, a sastanak Organizacionog odbora bazara, održan je juče (ponedjeljak, 04. decembar) u Opštini Tivat. Na sastanku je odlučeno da ove godine bazar bude održan u srijedu 20.decembra na Trgu magnolija, sa početkom u 11 sati”, navela je koordinatorka Organizacionog odbora i sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović, zahvaljući na podršci predsjednici opštine prof.dr Snežani Matijević koja je ujedno i predsjedavajuća odbora.

Opština Tivat ispred organizatora, poziva sve zainteresovane da prijave svoje učešće, a sve ljude velikog srca da se odazovu i posjete bazar, kako bi se prikupilo što više sredstava. Prikupljena sredstva biće usmjerena u humanitarne svrhe.

 Svi zainteresovani dodatne informacije mogu dobiti u Sekretarijatu za mlade, sport i socijalna pitanja, kancelarija 16A, odnosno na telefon 032 661 319, email: mladisport@opstinativat.com.

 

U Crnoj Gori se i dalje ćuti o napadu na Dubrovnik

7
Napad na Dubrovnik 1991

U Crnoj Gori se neće uspostaviti slobodno društvo, niti će istinski zaživjeti demokratija, a posebno tolerancija, dok se ne osnaži unutrašnji dijalog o prošlosti, saopštio je programski direktor Građanske alijanse, Boris Raonić.

U saopštenju koje, podsjeća se da je prije 26 godina izvršen “najžešći napad na Dubrovnik”, osim Raonića, potpisuju intelektualci i pozante ličnosti, Žarko Rakčević, Rifat Rastoder, Džemal Perović, Sead Sadiković, Balša Brković, Branislav Radulović, Veseljko Koprivica, Aleksandar Saša Zeković i Ljiljana Raičević.

U saopštenju se navodi da se u susjednoj Hrvatskoj 6. decembar obilježava kao Dan dubrovačkih branitelja, dok se u Crnoj Gori uglavnom ćuti o svemu što ima veze sa dubrovačkim ratištem, razarenjem grada i stradanjem njegovih žitelja, te pljačkom kako javne tako i privatne imovine.

“Ćuti se i o uzaludno položenim životima građana Crne Gore koji su se u ratnom pohodu na Dubrovnik našli zahvaljujući tadašnjoj vladajućoj politici i manipulacijama političke elite. Prije 26 godina zagrmjele su po dubrovačkim zidinama crnogorske puške iz ‘noći bratske krvomutnje’. Cijenu iluzije da se jednoj braći može pomoći pucanjem na drugu braću – još uvijek plaćamo svi, sem onih koji su te puške stavili ljudima u ruke”, navodi se u saopštenju.

Zajedničko saopštenje povodom godišnjice napada, kako ističu, predstavlja “ne samo podsjećanje i njegovanje kolektivnog pamćenja na mučno vrijeme patnji i zločina, već je i u funkciji reafirmisanja suočavanja s prošlošću”.

“Taj proces doživljavamo ključnim za istinu, zadovoljenje žrtava i oporavak cijelog društva. Registrujemo prilično opadanje interesovanja javnosti za tematiku i sadržaje suočavanja s prošlošću iako je proces tek djelimično zaživio u Crnoj Gori. Uzrok tome je, opet, aktuelno ignorisanje i manipulacija političke elite prema intelektualnim, kulturnim, akademskim i aktivističkim grupama naročito kroz širenje klijentelizma, pragmatizma i ideje da je (isključivo) budućnost važna”, navodi se u saopštenju.

Koliko taj proces može biti koristan, kako su saopštili, potvrđuje ugrožena unutrašnja kohezija i integracijacioni procesi crnogorskog društva.

Napad na Dubrovnik
Napad na Dubrovnik

“A realizovani su samo određeni elementi i sadržaji suočavanja s prošlošću i to oni koji uključuju reparacije (individualni zahtjevi i procesi još uvjek traju iako je proteklo 26 godina), nekoliko pravosnažno osuđenih lica (zbog njihovog postupanja u svojevrsnom logoru, na teritoriji Crne Gore, za disciplinovanje Dubrovčana), kao i simbolički čin žaljenja (ne i jasnog izvinjenja). Realizovano je zapravo samo ono što je dozvoljeno, odnosno, odigrala se i još uvjek se odigrava, strogo ‘kontrolisana’ i ‘dozirana’ pravda”, navodi se u saopštenju.

Aktuelni pristup suočavanju s prošlošću, smatraju potpisnici saopštenja, “učvršćuje odustvo odgovornosti jačajući kolektivnu amneziju i strategiju da je najbolja opcija da sve poklonimo zaboravu i prepustimo se čarima partijske države, privatizacije i dočekivanju strateških investitora”.

“Ponešto što je sada prisutno u javnom diskursu, uključujući i udžbeničku politiku, je krajnje površno, stidljivo a aktuelne prilike, u politici i društvu, govore da je to bez dugoročnog efekta i stvarne izgradnje mira, poštovanja i zajedništva. Stasavaju nove generacije. ‘Svi smo u opsadi ovih crnih dana’, kao i prije 26 godina. I zbog tih novih generacija moramo reafirmisati suočavanje sa prošlošću i samo tako, uz činjenice i prepoznavanje odgovornosti tadašnje političke elite, utkati istinu o nepravdama i zločinima počinjenim u naše ime u našu kolektivnu svijest. Samo je tako moguće do kraja spoznati i prevladati, zbog budućeg mudrijeg ponašanja, crnogorsku destrukciju i traume koje su u tom vremenu naizraženije bile kroz ratni pohod na Dubrovnik, deportaciju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i progone neistomišljenika na njihovom unutrašnjem, političkom i etničkom ‘ratištu’, gdje dominira slučaj ‘Bukovica’. Drugačije nećemo imati pravo da ustanemo kada se ponovo patriotizam počne izražavati mržnjom”, zaključuje se u saopštenju.

Opština Tivat dodjeljuje studentske nagrade

0
Tivat – foto opština Tivat

Opština Tivat u skladu sa Odlukom o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola i studenata postdiplomskih studija za 2016/17. godinu, raspisala je danas javni konkurs za dodjelu studentske nagrade kao izraza priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju.

Pravo da konkurišu za nagradu koju dodjeluje Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, imaju studenti- crnogorski državljani sa prebivalištem u Tivtu, kao i lica sa statusom stranca koji imaju prebivalište u toj opštini.

U konkurenciju za nagrađivanje dolaze studenti sa prosječnom ocjenom od najmanje 9,50  a koji su ostvarili 240, 300 ili 360 ECTS kredita zavisno od dužine trajanja studija na fakultetu ili akademiji, te koji nisu izgubili nijednu godinu tokom studiranja. Rok za prijavu na ovaj konkurs ističe 18.decembra.

TO Kotor na 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru u Sloveniji

0
Humanitarni bazar u Sloveniji

Ambasada Crne Gore u Republici Sloveniji je 3. decembra 2017. godine učestvovala na jednom od najvećih humanitarnih događaja u Sloveniji, 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru koji se održavao u Hotelu “Union” u Ljubljani.

Ambasada je svoj štand organizovala uz pomoć Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija Kotora, Bara, Budve i Podgorice, Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” Igalo, Kompanije „13. jul – Plantaže”, Mesne industrija „Goranović”, Kompanije „Voli”, Pošte Crne Gore i Udruženja maslinara iz Bara.

Na Bazaru je učestvovalo 36 zemalja čiji su predstavnici na svojim štandovima imali prodajne izložbe nacionalnih i drugih proizvoda široke potrošnje.

Kompletan prihod sa Bazara namijenjen je nevladinim organizacijama (Društvo za pomoć djeci sa autizmom «Školjka», Institut za autizam i srodne smetnje, Društvo za pomoć žrtvama krivičnih djela «Bijeli prsten», Institut za zaštitu djece «Mjesečeva vila») za unapređenje uslova života najranjivijih grupa ozbiljno oboljele i ugrožene djece.

Bazar je posjetio veliki broj posjetilaca iz Slovenije, ali i iz drugih zemalja. Mogle su se vidjeti i istaknute ličnosti iz javnog, političkog, kulturnog i diplomatskog života Slovenije. Crnogorski štand je, između ostalih, posjetio i Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije. Kako je čitav događaj sa posebnom pažnjom pratiio veliki broj medija, bila je prilika da se uz ovaj, prije svega humanitarni događaj, promovišu i nacionalni i turistički proizvod. Pored promotivnog materijala i suvenira, na štandu su se našli crnogorska pršuta, pečenica, njeguški sir, domaći med, suve smokve, maslinovo ulje, mandarine i nar. U nagradnoj igri dodijeljen je vaučer za sedmodnevni boravak u Institutu “Dr Simo Milosevic” u Igalu.

Imoćani u strahu za svoj prirodni fenomen: što se to događa…

0
Imotsko jezero Foto Braco Ćosić, Ivo Ravlić

Imoćani su zabrinuti, štoviše čak i prestrašeni. Razlog je zanimljiv – nikada do sada nije zabilježen niži vodostaj u Crvenom jezeru, a za nekoliko dana navršit će se i tri mjeseca otkako je presušilo Modro jezero. I to se ne pamti! U nedjelju kada su izvršena precizna mjerenja, dubina vodenog stupa u Crvenom jezeru bila je 232 metra, čak za dva metra niža od dosadašnjega najnižega zabilježenog u prosincu 2012. godine, te za čak 85 metara niža od poznatog maksimuma iz 2013. godine, kada je izmjereno 311 metara.

Znajući da je dno jezera 6 metara ispod razine mora, to znači da je visina vodenog stupa tada bila 317 metara. Nizak vodostaj jezera čest je u ovom dijelu godine, ali ovako nisku razinu ne pamte ni najstariji Imoćani.

Speleološki odsjek Hrvatskoga planinarskog društva Imotski u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije i Fakultetom građevinarstva arhitekture i geodezije u Splitu, zadnjih petnaestak godina redovito vrše monitoring stanja i mjerenja vodostaja. Jedna od najvećih zanimljivosti jezera je baš oscilacija vodostaja, a interesantno je da su najviši i najniži vodostaj izmjereni u periodu kraćem od godinu dana.

Međutim, današnja mjerenja dala su nove rekordne podatke o vodostaju, a obavili su ih speleolozi Ante Škeva i Branimir Jukić u suradnji s Ivanom Gabelicom, ravnateljem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije. Što se, pak, tiče Modrog jezera i ono je, zbog iznimno sušnog razdoblja, skoro tri mjeseca bez vode.

Presušilo je 18. rujna, a 8. listopada (također nikada ranije) na njegovu dnu odigrana je spektakularna nogometna utakmica “Vilenjaka” i “Vukodlaka”. Isto tako, obilnije kiše u kontinuitetu od nekoliko dana u Imotskoj krajini nije bilo od svibnja ove godine. Također, po prvi put nakon 35 godina presušilo je i Knezovića jezero u općini Lokvičići.

Promovisana “Bokeška Beleca”

0

“Bokeška Beleca“ naziv je zbirke pjesama o Boki koja je u ponedjeljak promovisana u galeriji Buća-Luković u organizaciji  NVO“Bokeški forum“.

Na konkurs Bokeškog foruma pristiglo je 75 pjesama.  Žiri u sastavu prof. Katica Čavor, prof. Neven Staničić i Dragan Popadić odabrao je najbolje koje su ušle u zbirku, a crteže u knjizi radila su djeca sa poteškoćama u razvoju.

Pobjedničku pjesmu napisala je Ivana Kružić iz Tivta, drugo mjesto podjelili su Mašo Čekić iz Kotora i Nikola Marković iz Niša.

„Ovo je prvo izdanje Bokeške Belece. Idemo dalje. Imamo svoju misiju, svoj cilj. Naredne godine drugi konkurs. Biće neka druga tema. Nećemo stati. Sljedeći konkurs Bokeškog dforuma biće na nivou bivše Jugoslavije. Članovima žirija pridruižiće se pobjednici sa ovog konkursa. Nadam se da će se i Dragan predomisliti i biti član žirija. Zajedno smo jači“ – kazao je dr Andrija Petković, predsjednik NVO Bokeški forum.

Cjelokupni prihod od prodaje knjige ide djeci sa poteškoćama u razvoju.

U muzičkom dijelu programa nastupio je duet Mia i Sofija.

Plava vrpca Vjesnika svečano uručena Luki Perošu i posadi tankera “Soyo”

1
Dobitnici Plave vrpce – foto Hina

Priznanje Plava vrpca Vjesnika 2017. za poduhvate spašavanja ljudi i imovine na moru svečano je uručena u ponedjeljak navečer trećem oficiru palube na tankeru “STI Beryl” Luki Perošu iz Zadra, koji je spasio četvoricu ribara, i posadi LNG tankera “Soyo” pod zapovjedništvom Riječanina Andreja Vlašimskog, koja je spašavala brodolomce s potonulog tankera.

Dobitnik Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji, 29-godišnji Luka Peroš primio je priznanje koje se sastoji se od zlatnog prstena i svilenog plamenca, a u ime dobitnika u momčadskoj konkurenciji, posade LNG tankera “Soyo”,  srebrnu plaketu i svileni plamenac primio je na svečanosti u opatijskom Hotelu Royal zapovjednik broda 41-godišnji Andrej Vlašimsky.

Luka Peroš je lani u decembru spasio četvoricu ribara s ribarice, koja je tonula na oko 250 milja od Singapura. Zatražio je od zapovjednika da ga posada spusti među valove u čamcu za spašavanje, s 21 metra visine, kako bi spasio brodolomce. Zbog opasnosti od prevrtanja čamca, Peroš je spašavao po dvojicu ribara.

Posada LNG tankera “Soyo” brodara Teekay je u lipnju ove godine u Adenskom zaljevu spašavala 14 brodolomaca s potonulog tankera „Rama 2“. Vlašimsky je po olujnom nevremenu, uz valove od pet metara, rukovodio složenom akcijom spašavanja brodolomaca, od kojih je 13 preživjelo. U spašavanje je bilo uključeno nekoliko brodova te zrakoplov i helikopter.

Izaslanica premijera Andreja Plenkovića, državna tajnica  u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac čestitala je nagrađenima.

Plava vrpca – foto Hina

Rekla je kako se na europskim morima ili na brodovima koji viju europske zastave samo ove godine dogodilo se oko 16.000 ozbiljnih pomorskih nesreća, a oko 600 ljudi izgubilo živote. Na hrvatskom dijelu Jadrana bilo je 1000 pomorskih nezgoda, u većini manjeg obujma, a u 346 slučajeva bilo je potrebe za spašavanjem ljudksih života, spašeno je više od 700 ljudi, rekla je.

Govoreći o zakonodavnoj reformi u pomorskom sektoru, rekla je da je izrađen nacrt prijedloga zakona o lučkim kapatanijama, te da je u “dobroj fazi izrade” izmjena Pomorskog zakonika, koji će, rekla je, “biti posebno važan za pomorce u dijelu nastavljanja socijalne reforme i povoljnijih poreznih uvjeta.”

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Nevan Melvan  istaknuo je da je Plava vrpca Vjesnika priznanje kvaliteti čovjeka i nagrada pomorcima od pomoraca. Izazovi pomoračke profesije, rekao je, sada su drugačiji, moderno društvo i tehnologija nisu donijeli olakšanje, nego stvaraju dodatni pritisak: minimaliziranije broj članova posada, stalno usavršavanje, zahtjevi za brzinom radi ostvarenja profita, nesigurnost zaposlenja. Unatoč tome pomorci i dalje poštuju kodeks ljudskosti, časti i hrabrosti i zato zaslužuju ovakvu nagradu, istaknuo je.

Za Plavu vrpcu vjesnika ove godine je bilo nominirano 6 poduhvata, 3 u pojedinačnoj i 3 u momčadskoj konkurenciji. O dobitnicima je odlučio deseteročlani Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika na čijem je čelu bio ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Edo Šarunić.

U pojedinačnoj konkurenciji još su bili zapovjednik nizozemskog broda “EEMS Sky” Nino Palman iz Senja i dozapovjednik na kruzeru “Cristal Esprit” Damir Rikanović iz Kraljevice. Palman je spasio 52 migranta, na 40 milja od Gibraltara, koji su plutali na valovima u gumenoj brodici. Rikanović je spasio osmero francuskih nautičara, od kojih troje djece, s katamarana nasukanog na koraljni greben na Sejšelima.

U konkurenciji za momčadsko priznanje bili su još posada posada broda “Pomer” Uljanik plovidbe iz Pule i posada jahte “Follow me V” pod zapovjedništvom Andree Hubičke iz Mošćeničke Drage. Posada „Pomera“ je pod zapovjedništvom Jasmina Ganibegovića s Raba kod Galapagosa spasila četvoricu ribara, koji su 10 dana plutali u ribarici bez pogona, a na moru ih je uočio 3. časnik palube Marko Haramija s Grobnika. Posada jahte “Follow me V” je tijekom olujnog nevremena pronašla havariranu talijansku jedrilicu “Alexa” spasivši svih 8 članova posade.

Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. novinar i pjesnik Ratko Zvrko, tadašnji urednik pomorstva u Vjesniku. Nakon gašenja Vjesnika, pokroviteljstvo nad jedinstvenim priznanjem za hrabrost i požrtvovnost pomoraca i ljudi koji žive s morem preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske.

/Hina/

Proslava Svetog Nikole u katedrali – misa za žive i pokojne pomorce

0
Sveti Nikola

Biskupski ordinarijat Kotor obavještavaju o proslavi povodom Svetog Nikole – zaštitnika pomoraca.

„U srijedu 6. decembra, Crkva proslavlja jednog od najpoznatijih svetaca kako na Istoku tako i na Zapadu – Sv. Nikolu biskupa. Višestoljetna tradicija ovoga sveca na poseban način vezana je uz more i djecu, pa ga Crkva časti kao zaštitnika pomoraca i djece.

Za njegov blagdan u kotorskoj katedrali biće svečana sveta misa za sve žive i pokojne pomorce s početkom u 18 sati.

Nakon svete mise vjeroučenici će prirediti prigodan program. Pjeva dječji zbor kotorske katedrale, a učestvuje i mandolinski orkestar Tripo Tomas HGD-a Kotor” – poručuju iz Kotorske biskupije.