Povodom otvaranja specijalističkog odjeljenja filološke gimnazije u Kotoru, učenici su u saradnji sa profesorima maternjeg i stranih jezika, snimili promotivni film pod nazivom „Filološka Gimnazija Kotor – ogledalo obrazovanja“. Predstavili su različite vannastavne aktivnosti, sekcije i projekte u kojima učestvuju, kao i uspjehe na takmičenjima.
Ovaj obrazovni program namijenjen je svima koji žele da steknu više znanja iz jezika, književnosti, likovne i muzičke umjetnosti i razviju svoje talente.
Podsjećamo da je pored vrednovanja opšteg uspjeha i uspjeha iz predmeta, za upis u odjeljenje specijalističke filološke gimnazije, potrebno da kandidat na eksternoj provjeri znanja iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, kao i iz stranog jezika (predmeta koji je izabrao) ostvari ocjenu odličan (5).
Kotorska Gimnazija je sa dubrovačkom i zadarskom najstarija gimnazija na ovim prostorima. To je važna činjenica za kulturnu istoriju Boke Kotorske i Crne Gore.
Savremena Gimnazija koja radi neprekidno do danas formirana je 1864.godine.
Početak 24. izdanja HAPSa podudara se sa datumom velikog zemljotresa koji je Crnu Goru i Herceg Novi pogodio prije 40 godina pa je obilježavanju te godišnjice posvećen dio programa, saopštavaju iz Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa koji u saradnji pripremaju i realizuju ovu manifestaciju.
Autor i producent interaktivne izložbe Earthquake.me je Vuk Vuković. Izložba će simbolično biti otvorena 15. aprila u 7 i 20 i od tada će biti dostupna u prostoru digitalnih medija putem QR koda koji je moguće skenirati u foajeu Dvorane „Park“.
Vuković objašnjava: Iskušavanje sjećanja kao da je povod za medijsku arheologiju Herceg Novog i Boke Kotorske, odno .sno za istraživanje sačuvanih medijskih i misaonih artefakata o katastrofalnom zemljotresu koji je prije 40 godina zadesio Boku Kotorsku i Crnogorsko primorje. Prva interaktivna izložba unutar projekta #earthQuake-montenegRo podsjećanje je na Herceg Novi iz aprila 1979. godine, a kroz objektiv fotografa i medijskog radnika Milivoja Jugina čije je negative, s posebnom pažnjom, 40 godina čuvao Ante Krstović. Osim „vremenske“ migracije u Herceg Novi bez interneta, migracija koju činimo ovim projektom je, paradoksalno, i digitalna: izložba je prvobitno namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno, ali su učinile i nužnim da sačuvamo „analogni“ Herceg Novi. Ako je zadatak ovogodišnjeg HAPSa da komparira umjetničku produkciju regiona sada i ovdje, postavljamo pitanje možemo li komparacijama zahvatiti i vrijeme?
Tokom HAPSa , u saradnji sa Muzičkom školom, biće otvorena stara Palatu Burovina, koju je takođe „ranio“ zemljotres, ali je u noj tri decenije stanovalo i brinulo o zgradi – HERCEGNOVSKO POZORIŠTE.
Od 12 do 14 sati, 15. aprila, planiran je kao uvod u pozorišne svečanosti, koncert u Parku „Boka“ u kome od 1979. nema istoimenog hotela – i on nam nedostaje.
Učestvovaće hor SMŠ “Ivan Goran Kovačić” i grupa Kuplung, a Heavy Hour Band započeće koncert pjesmom Yu grupe u kojoj je stih ‘TRESLA SE ZEMLJA CELI DAN’ što je i naziv koncerta koji je iskorak HAPSa ka mlađoj publici.
Konačno, u ponedeljak (15. april) u Dvorana PARK od 20:30 na programu je predstava CRNA KUTIJA i Nikšićko pozorište. Režiju potpisuje Goran Bulajić, a igraju: Simo Trebješanin, Gordana Mićunović, Jovan Krivokapić, Anja Drljević, Omar Bajramspahić, Marija Đurić, Nikola Vasiljević.
Komad „Crna kutija“ nastao je po motivima filma „Potpuni stranci“. On ne nudi odgovore, već u realnom vremenu jedne večere nudi novu ili drugačiju dramaturšku formu u kojoj mobilni telefon, po davno predviđenom orvelovskom principu preuzima ulogu aktera i reditelja… „Crna kutija“ je, u polazištu, literarno pozorište koje zahtijeva visok glumački artizam, piše Goran Bulajić.
Sa ovom predstavom 16. aprila u skladu sa odrednicom 24. HAPSa KOMPARACIJE (po zamisli selektorke, Miline Kovačević) moći ćemo da uporedimo italijanski film SAVRŠENI STRANCI reditelja Paola Genovesea. (Dvorana „Park“ od 20 sati)
Premda djeluje kao naivna komedija, prožeta italjianskim homorom, među običnim, simpatičnim likovima , priča odlazi u neočekivanom smjeru kada na jednom od redovnih susreta povedu razgovor o modernim tehnologijama, a na nečiji predlog dogovore da kad nekome stigne poruka da je pročita naglas, a ukoliko je poziv u pitanju da se razgovor pusti na spikerfon. Tu počinje zaplet…
U Hercegnovskom pozorištu i Herceg festu koji su i ove godine u saradnji pripremili festival imali su podršku Grada i sponzora.
Za HAPS su osmišljeni kombinovani kompleti karata, po povoljnim cijenama. najniža cijena karte u kompletima je 2 eura.
Zemljotres 1979. godine – Kotor – Foto Željko Jović
OJU ,,Muzeji“ Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, povodom obilježavanja 40 godina od zemljotresa u Kotoru (1979–2019), organizuju u ponedjeljak, 15. aprila u Kotoru bogat i cjelodnevni program.
Program obuhvata dokumentarno-umjetničku izložbu „Osluškivanje zidova koji govore”, autora arhitekte profesora Aleksandra Radojevića, izložbu fotografija „Kotor od zemljotresa do danas“ koju je koncipirao dr Stevan Kordić, okrugli sto „Četrdeset godina od zemljotresa u Kotoru“, naučni skup „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas“, kao i projekciju filma „Sjećanje na 15. april 1979. godine“ Radio Televizije Crne Gore.
Izložbu „Osluškivanje zidova koji govore” u Crkvi Sv. Pavla, kojoj će prethoditi pozdravna riječ predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, Boška Mačića, predsjednika Opštine Kotor od 1974. do 1981. godine, i direktora OJU ,,Muzeji“ Kotor Dušana Medina, otvoriće u 9:20 časova prof. dr Ilija Lalošević.
Za 10 časova u Crkvi Sv. Pavla, planiran je okrugli „Četrdeset godina od zemljotresa u Kotoru“, dok će u podne na Trgu od Oružja Bokeljska mornarica odigrati kolo.
Zemljotres 1979. godine – Kotor – Foto Željko Jović
Naučni skup „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas“ biće organizovan u Crkvi Sv. Pavla sa početkom u 16 časova.
Dokumentarnu izložbu fotografija„Kotor od zemljotresa do danas“, koju je koncipirao dr Stevan Kordić,u Galeriji solidarnosti u 19 časova otvoriće predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Film „Sjećanje na 15. april 1979. godine“ prikazivaće se od 20.30 časova u kinu „Boka“.
Obilježavanje jubileja pomogli sui podržali Bokeljska mornarica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore – Područna jedinica Kotor, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Državni arhiv Crne Gore – Istorijski arhiv Kotor, JU „Crnogorska kinoteka”, Radio i Televizija Crne Gore, Matica crnogorska – Ogranak Kotor, Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” Kotor, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora i JU „Muzeji i galerije“ Budve.
Pokret „Odupri se – 97.000“ u sklopu obilaska primorskih gradova, priredio je danas protestno okupljanje na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Pored članova Pokreta “Odupri se”, među učensicima okupljanja bio je i predsjendik Radničke partije Janko Vučinić, te čelnici i članovi tivatskih opozicionih partija- Nove, Tivatske Akcije, Arsenala za Tivat, GP URA, Demosa i više ovdašnjih NVO.
Član organizacionog odbora protesta, Dragan Sošić okupljenima je kazao da je pokret „Odupri se – 97.000“ odlučio da ovoga vikenda posjeti građane u njihovim gradovima, da čuju njihove želje i predloge kako nastaviti borbu za smjenu crnogorskog režima.
„Da se ujedinimo u cilju podizanja građanske svijesti, građanske hrabrosti. Želimo da zajedno sa vama koordiniramo u svim gradovima i pružimo otpor ovom kriminalu, da čujemo kako bi u vašoj lokalnoj zajednici mogli da pružimo otpor, da dogovoramo zajedničke akcije građanske neposlušnosti. Akcije u narednim danima će biti snažne i pokazaćemo građanski bunt”- naglasio je on.
Antonela Stjepčević iz Inicijative „Bokobran“, je kazala da joj mnogi građani čestitaju na tome što ta NVO radi boreći se protiv prostronog i kulturološkog razaranja Boke.
“Takve pohvale dosta često čujem i od brojnih DPS-ovaca zaposlenih u Opštini Tivat, što smatram da je u najmanju ruku nepristojno od njih s obzrom na ulogu koju njihova partija i vlast imaju u devastaciji Boke”- kazala je Stjepčević dodajuli da je “prošlo vrijeme da se ima opravdanje zašti se svi ovome ne suprostavljamo”.
Mirsad Kurgaš iz Organizacionog odbora pokreta „Odupri se – 97.000“ rekao je da će građanima brzo svanuti „bez onih koji su nas doveli u ovo crnilo, koji nam uništiše državu i privredu, fabrike i hotele”.
“Jedino preostalo što ova družina nije uništila to je naša priroda, naše more, rijeke, jezera, šume, ali na dobrom putu su i to da urade. Jedini način na koji ih možemo spriječiti je da ih sklonimo sa vlasti i pošaljemo na zasluženo mjesto – u Spuž”- kazao je Kurgaš. On je pozvao građane Tivta da im se pridruže, da ne gledaju samo iza škura „jer to nije samo naša borba već borba svih nas“.
U ime OBNOR-a Tivat i Matice Boke, skup je pozdravio Mato Brguljan.
„Moje zadovoljstvo je što su mi ovdje sinovi i njihova djeca, od najmlađeg unuka koji ima godinu ipo do mene koji imam 71 godinu. Ovo je tek početak, treba biti istrajan i to je jedini način da se pobijedi ova vlast.”- istakao je Brguljan.
Izložba fotografija „Sjećanje i opomena – 15.4.1979.“ bit će otvorena u Foajeu Centra za kulturu Tivat u ponedjeljak, 15. aprila sa početkom u 19 sati.
Organizator izložbe je Foto kino i video klub “Mladost” iz Donje Lastve.
Nekoliko stotina građa koji su se danas okupili na Trgu od oružja u Starom gradu u Kotoru, na protestnom skupu „Ko predaje Kotor?“, poručili su da su protiv smjene gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate) i pozvali su SDP da odustane od inicijative za njegovo razriješenje, do stvaranja uslova za održavanje fer i slobodnih izbora.
Uz burno negodovanje i zvižduke na svaki pomen te partije i njenih odbornika, demonstranti su pozvali SDP da se vrati ispunjenju svojih obaveza u lokalnoj vladajućoj koaliciji sa Demokratama, DF, URA i SNP i da njeni odbornici prestanu da sabotiraju rad većine u lokalnom parlemnetu, a što partija Ranka Krivokapića čini već mjesecima unazad.
U protivnom, kako se čulo na skupu, građani Kotora i ostatak odbornika lokalne vlasti, će smatrati da je SDP otvoreno sklopila koaliciju sa u tom gradu opozicionim DPS, SD i HGI i na taj način prekrojila izbornu volju građana sa posljednjih lokalnih izbora u okrobru 2016, kao i iznevjerila svoj potpis na nedavno sklopljeni Sporazum o budućnosti sa ostatkom opozicije i organizatorima građanskih protesta u Podgorici.
SDP je prije desetak dana formalno pokrenula inicijativu za razriješenje Jokića, optužujući ga za samovolju, neispunjavanje strateških razvojnih planova ii nanošenje štete Kotoru. Njihovu inicijativu svojim potpisma podržali su i odbornici DPS, SD i HGI, a sjednica SO koja je zakazana po njihovom zahtjevu i na kojoj će se razmatrati pitanje povjerenja gradonačelniku zakazana je za 24. april.
Današnji protest protiv namjere SDP, DPS, SD i HGI da smijene Jokića je organizovala neformalna grupa građana, a podršku skupu su pružili i brojni aktivisti pokreta “97.000 – Odupri se”.
Među okupljenima na glavnom trgu u Starom gradu bili su i lider Demokrata Alaksa Bečić, poslanici te partije Boris Bogdanović i Danilo Šaranović, predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević, gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić (Demokrate), potpredsjednik Opštine Kotor Mišo Samardžić (PzP), predsjednica kotorskog parlamenta i predsjednica DSS Dragica Perović te brojni građanski i aktivisti NVO. Bili su tu i odbornici SNP predvodjeni bivšom poslanicom te partije u Skupštini Crne Gore Snežanom Jonicom.
Među onima koji su u vrijeme trajanja protesta primijećeni na Trgu od oružja bili su i neki od članova i funkcionera kotorske SDP-a: Mladen Lučić, aktuelni direktor Komunalnog preduzeća, predsjednica Foruma žena OO SDP Kotor Jelena Milić, potpredsednica Foruma žena SDP Kotor Danijela Vidović.
Dragica Perovic na protestu
Obraćajući se skupu, Perović je kazala da sjednica SO 24.aprila neće biti Skupština za koju su oni glasali i koja izražava volju građana iz oktobra 2016., zbog čega je prisutne pozvala da se odmah tu na trgu izjasne da li su za ili protiv smjene gradonačelnika Jokića.
“Konstatujem da je podnešeni predlog za razriješenje predsjednika Opštine Kotor jednoglasno odbijen!”- poručila je Perović nakon što su prisutni uzvicima izrazili podršku Jokiću i odbijanje inicijative SDP-a.
“Sav moj i vaš trud, da stanemo na kraj izbornim krađama, zastrašivanju, pritiscima, političkoj korupciji, donijeli su kao rezultat skidanje sa vlasti crnogorskog režima u Kotoru. Ko to danas pokušava da tu upokojenu avet vrati na političku scenu? Ko to danas želi da preda Kotor? Da li nam je pamćenje toliko kratko da smo zaboravili sve ovo što oni učinili -svu štetu, svo bezakonje, svu devastaciju naše životne sredine i naših života, a koje pojedinci, u poslednje pola godine pokušavaju da rehabilituju“- kazala je Perović, istakavši da je „vrijeme maskenbala prošlo, pa i političke maske u Kotoru padaju.“
„Beznađe koje nas prati posljednjih trideset godina veliko je breme za svakog od nas, a posebno za našu djecu, našu mladost koja stremi sreći, prosperitetu, humanosti.”- kazala je Milica Ilić, jedna od organizatora građanskog protesta.
Protest u Kotoru – Milica Milić
“Iskreno vjerujem u ljubav i posvećenost Vladimira Jokića prema Kotoru. Zato sam danas ovdje. Želim da zajedničkim snagama, snagom volje i karaktera sačuvamo Kotor, bastion slobode zbog nas, zbog naše djece.”- poručila je ona.
Odbornik Demokrata u SO Kotor, pjesnik, satiričar i muzičar dr Goran Jovanović (Timur Tmurni) posjetio je das u Kotorani nedavno spalili ovogodišnjeg karnevala Tranja Đudića Montanjara koji je likom i djelom, aludirao na lidera SDP Ranka Krivokapića.
Protest u Kotoru
“U ovakvoj Crnoj Gori se politika svodi na beskonačne opstrukcije, reketiranja, ucjene, pokušaje da vas povuku sa sobom u baruštine i žabokrečine; da se davimo sa njima u istom smradu. Stalno se udaraju u prsa, pozivaju se na vječitu dosljednost, jednoličnim, ponavljanim frazama koje odudaraju od obećanja i djela i podržavaju opstanak kolektivne amnezije i kolektivnog ludila”- kazao je Jovanović istakvaši da je “najveći devastator Kotora mafijaški, lopovski i udbaški režim Don Mila Korleonea Đukanovića, njegovih satelita i partnera u držanju lupeške vreće.”
“Neki i dalje drže vreću, a neki su je dugo držali, pa bi sad možda ponovo.”- rekao je Jovanović dodajući da je “Kotor je oskrnavljen i ranjen, napušten od mnogih vrijednih i razočarnih, ali jos ima snage da se odupre i odupiraće se.”
Rješavanjem zagonetke dolazi se do mape skrivenog jajeta
Rješenje je bilo u marini
Dinamična i interesantna preduskršnja nagradna potraga za blagom po tematici serijala „Igre prijestola“ u marina naselju novog grada Luštica Bay u Tivtu okupila je deset grupa sa više od 40 učesnika i brojnu publiku, navijače i gledaoce.
U toku jednoipočasovne potrage za jajima „Game of thrones egg hunt“ po stambenim kvartovima Ruzmarin, Lavanda, Maslina i Lipa, ekipe su u Luštici Bay tragale za nagovještajima u stihovima, koji će ih dovesti do tačne lokacije i savjeta o tome kako otvoriti sandučiće sa daljim uputstvima, a koja ih ponovno šalju do sljedećeg koraka potrage na šetalište, pa na recepciju hotela gdje ih je čekalo rješenje posljednje zagonetke.
Konačan cilj tragača, kako se na kraju ispostavilo, bio je lukobran na kojem se nalazilo pobjedničko jaje kojim je simbolično “osvojen tron”. Ekipa “Jovan Popovic bend” je prva došla na cilj, a gotovo istovremeno stigla je i ekipa “Lord Stark”, predvođena Tamarom Radonjić. Oba tima osvojila su vrijedne nagrade – dvodnevni boravak u naselju Luštica Bay, uključujući i obilazak najpopularnijih lokaliteta poluostrva.
Nadmetanje
Interesantno je da su pobjedničke ekipe upravo one koje su i u seriji najljući konkurenti – Lanister i Stark, a sudeći po ishodu nadmetanja, moglo bi se, uz dozu šale reći, da ni događaj na Luštici nije ostavio puno prostora za nagađanje raspleta popularnog serijala.
Događaj ove vrste organizuje se po prvi put, a inspiraciju kreativnog tima Luštice Bay podstakla je činjenica da je za 14. april HBO najavio povratak kultne serije čija će ovo biti osma, finalna sezona sa 6 epizoda.
Radi se o događaju posebno kreiranom za posjetioce koji žele da provedu aktivan dan na primorju i istovremeno su fanovi popularne planetarne serije.
Učesnici nisu mogli biti mlađi od 10 godina, a nije bilo gornje starosne granice, tako da je zanimljivo takmičenje privuklo sve generacije tragača.
„Ova potraga je prvi od inspirativnih događaja koje naš kreativni tim osmišljava za posjetioce Luštice Bay i predstavlja uvod u čitav niz dešavanja kreiranih za porodice koje žele da provedu uzbudljiv dan na primorju“, saopštila je Slavica Milić, iz marketinga Luštica Development.
Iz TO Tivat najavili su bogat kalendar dešavanja tokom 2019. godine. Tokom narednnih mjeseci očekuju nas tradicionalni Žućenica fest, Dani magnolije i ”Turistički cvijet”, Internacionalni ljetnji karneval, Tivatske ljetne fešte, Tivatsko kulturno ljeto – Purgatorije…
Na konkursu valorizacije kulturne baštine stigla tri projekta
Iz Turistička organizacija Opštine Tivat saopštili su da je na javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine na teritoriji opštine Tivat pristiglo ukupno tri projekta.
Stručna komisija će u narednom periodu zasijedati i donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena, obavijestili su iz TO.
Tivat event’s 2019.
U Tivtu boravi 1.607 turista
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 1.607 zvanično prijavljenih gostiju, što je čak 78 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopšteno je juče iz Turističke organizacije Tivat.
Tivat – foto mikophotography montenegro
Od ukupnog broja gostiju njih 1.594 su iz inostranstva, a samo 13 su posjetioci iz Crne Gore.
U tivatskim hotelima boravi 610 posjetilaca, dok 997 turista koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Na pojavu zajednice palastura (zaštićena vrsta školjka) u zoni priobalja Baošića, uz pretpostavku da su rasprostranjene i na drugim lokacijama duž hercegnovske rivijere, reagovali su mještani Baošića obrativši se za pomoć NVO Ekološko društvo „Boka”.
Ekolozi su uputili dopis Institutu za biologiju mora u Kotoru, odnosno dr Vesni Mačić, koja se bavi podmorskom florom, da obiđe lokaciju u Baošićima gdje su primjećene palasture, te da pokrene potrebnu proceduru registrovanja i njeno mapiranje.
-Ovakve radnje su neophodne zbog sve veće uzurpacije obale i njenog pretvaranja u vještačke plaže čime se nanosi nenadoknadiva šteta podmorskoj flori i fauni. Činjenica je da izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koji je dio zakonom obavezne dokumentacije za dobijanje građevinske dozvole za gradnju plaža, uglavnom bude sprovedena u skladu sa zakonskim obavezama, ali sve dalje aktivnosti na monitoringu, praćenju stanja priobalja i migriranja podmorskih vrsta – ne postoje. Ekonomski interesi imaju prevagu nad ekološkim. Iz tog razloga treba shvatiti ovaj vapaj mještana Baošića, da se pokuša zaštititi rijetka, zakonom zaštićena vrsta, koja je bilo sasvim nestala s područja hercegnovskog zaliva, i ponovo se oformila, sada u Baošićima, poručuje Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva „Boka”.
Dr Mačić je obišla lokaciju u Baošićima, gdje je utvrdila postojanje relativno gustog naselja smeđe alge „Cystoseira barbata” koja je zaštićena vrsta prema Barselonskoj konvenciji, zatim postojanje palasture i morskog krastavca, koji su zaštićeni i prema nacionalnoj legislativi.
Najnagrađivanija i najveća obiteljska sirana na otoku Pagu, Sirana Gligora, uspješno je provela prvu certifikaciju ovogodišnjeg Paškog sira Zaštićenom oznakom izvornosti.
Zaštićena oznaka izvornosti ili skraćeno ZOI, najveća je razina zemljopisne zaštite prehrambenih proizvoda u EU i svijetu. Za razliku od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, kod oznaka izvornosti, zahtijeva se da se proizvodnja sirovine, prerada i pakiranje proizvoda u cijelosti odvija u naznačenom području, što je u ovom slučaju otok Pag.
“Ovom zaštitom nacionalna i EU tijela garantiraju potrošaču da je proizvod koji nosi ime Paški sir proizveden sukladnoj službenoj specifikaciji, tj. ZOI je garancija autohtonosti Paškog sira. To u našem slučaju znači da je Paški sir dobiven isključivo od mlijeka pasmine Paška ovca s otoka Paga, da su ovce većinu hrane pojele s paških pašnjaka i polja, te da je kompletna proizvodnja i pakiranje Paškog sira obavljena na otoku Pagu. Isto tako, ta ista službena tijela, kao što štite potrošače, tako štite i proizvođače od mogućih krivotvoritelja Paškog sira” ističe direktora Sirane, Šimu Gligoru.
U proizvodnji surađuje čak 80 lokalnih kooperanata.
Paški sir sirane Gligora
Paški sir sirane Gligora jedan od najnagrađivanijih autohtonih ovčjih sireva u svijetu, a paški sir se proizvodi isključivo iz mlijeka Paške ovce s otoka Paga.Sirana Gligora otkupljuje i kravlje, kozje i ovčje mlijeko s područja Dalmacije i Like. Iz tih vrsta mlijeka rade mnoge, također nagrađivane sireve poput Kozlara, Žigljena, Dinarskog sira, Težačkog sira, Velebjana, itd, ali ne i Paški sir, kojega, kako ističu, ne stavljaju u prodaju prije četiri mjeseca zrenja.
“Samo onaj sir proizveden iz 100% ovčjeg mlijeka s otoka Paga i to prema specifikaciji, smije nositi naziv Paški sir. Njegova godišnja proizvodnja je limitirana površinom pašnjaka i brojem ovaca na Pagu i takva treba i ostati. U certifikaciji je sudjelovalo i oko 80 naših kooperanata na kojih smo posebno ponosni. I njima je ovo potvrda da će njihova proizvodnja ovčjeg mlijeka biti dugotrajno valorizirana kroz zaštitu Paškog sira” rekao je Milan Orešković, voditelj proizvodnje u Sirani Gligora.
Udruga mora raditi na promociji Paškog sira i skute te edukaciji potrošača
Pred Siranom Gligora i Udrugom je i zaštita Paške skute, sezonskog albuminskog svježeg sira kojeg krase svi epiteti izvornosti, tradicije, proizvodnje i okusa kao i za Paški sir.
S obzirom da je riječ o proizvodu čija bi se specifikacija u oko 80% stvari preklapala s onom Paškog sira, vjeruju da će ova zaštita ići znatno brže.“Naša udruga i svi proizvođači Paškog sira moraju ubuduće što jasnije komunicirati prema potrošačima o značenju i važnosti oznake izvornosti za Paški sir, a sutra i za Pašku skutu. Cilj svake udruge proizvođača nakon procesa zaštite proizvoda mora biti zajednička promocija i edukacija potrošača, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini. Inače, zaštita sama po sebi nema dovoljni učinak” zaključuje Šime Gligora.
