Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Opština Budva doniraće 100.000 eura za gradnju Doma za stare u okviru samostana časnih sestara Franjevki, reda Bezgrešnog začeća Sveti Vid u Petrovcu.
Časne sestre lani su obilježile 70 godina od dolaska u Crnu Goru i pola vijeka od kada su se u Petrovcu posvetile brizi i njegovanju starih i nemoćnih. U okviru samostana postoji dom za stare , ali su uslovi i kapaciteti ograničeni, pa već duži niz godina postoji ideja da se izgradi novi, savremeni dom za stare .
Nova vladajuća koalicija u Budvi na čelu sa Draganom Krapovićem, donijela je odluku da se Planom investicija za narednu godinu odredi 100.000 eura učešća Opštine za gradnju doma za stare u okviru samostana.
Franjevački samostan u Petrovcu – foto Boka News
Časne sestre su u nekoliko navrata tokom prethodnih godina saopštavale da postoji projekat izgradnje novog objekta, s obzirom na to da postojeći kapaciteti nijesu dovoljni.
Opština je, kako je rečeno već preduzela određene korake u cilju brzog i efikasnog rješavanja infrastrukturnih problema sa kojima se samostan susreće.
Navode i da će pomoći da se nađe model kako bi se sestre oslobodile plaćanja komunalnih taksi za izgradnju novog doma. To je jedini dom za stare na ovom dijelu primorja u kome su smješteni nemoćni i stari, bez obzira na vjersku pripadnost.
Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore odobren je grant Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške za osnivanje „Morskog centra za očuvanje biodiverziteta – BOKAAQUARIUM“. Ugovor o dodjeli granta, vrijednog 557.850 eura, potpisali su rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr. Danilo Nikolić i ambasador Norveške u Crnoj Gori Arne Sannes Bjørnstad.
Prijedlog projekta podnešen je u okviru poziva „Jačanje evropskih integracija u Srbiji i Crnoj Gori“, koji je raspisala ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu.
Osnivanje Morskog centra za očuvanje biodiverziteta – BOKAAQUARIUM imaće višestruki značaj za dalji razvoj Instituta za biologiju mora, posebno u segmentima očuvanja, proučavanja i zaštite Jadranskog mora.
Morski centar će podrazumijevati uspostavljanje provog javnog akavarijuma u Crnoj Gori, koji će pružiti pogled na bogatstvo flore i faune u Jadranskom moru, imati edukativnu ulogu u obrazovanju djece školskog uzrasta u Crnoj Gori i u regionu.
Planirano je da se u okviru projekata, kroz buduću saradnju sa Nacionalnim parkovima Crne Gore, obezbijedi i uspostavi slatkovodni akvarijum na Skadarskom jezeru, kao dio planiranih projektnih aktivnosti. Centar će se baviti zaštitom ugroženih vrsta morske faune i flore, kao i eksperimentalnim istraživanjima iz različitih naučnih oblasti.
Realizacijom planiranih aktivnosti Institut za biologiju mora će nastojati da okupi sve zainteresovane institucije da zajednički daju doprinos u bržem ispunjavanju ciljeva kroz Pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina, naročito u oblasti zaštite morskog ekosistema. Time će Univerzitet Crne Gore i Institut za biologiju mora još jednom potvrditi posvećenost i rad u ispunjenju svih zadatih mjerila kroz pregovaračka poglavlja, kao i što kvalitetnijoj i bržoj integraciji Crne Gore u Evropsku uniju.
Na Međunarodnom turniru u kik boksu Balkan best fighters u Nišu koji je održan proteklog vikenda kik bokser iz Tivat Luka Perišić osvojio je u kategoriji kick light zlato, a u low kick srebro.
Aleksandar Živadinović se takmičio u dvije discipline low kick i kick light u kategoriji juniora do 63.5 i nakon dva fantastična meča sa reprezentativcima Srbije završio je takmičenje sa bronzom.
Petar Živadinović je zaustavljen u četvrt finalu u kategoriji kadeta do 57kg.
„Zadovoljan sam učinkom svojih boraca na turniru s obzirom da je ucestvovalo oko 550 boraca iz 9 zemalja, te činjenicom da su se naši momci borili sa mnogo iskusnijima od sebe“ kazao nam je trener Milovan Korać.
Luka Perišić
Perišić je i ovim nastupom opravdao zlatnu medalju na Balkanskom šampionatu kao i priznanje za najuspješnijeg mladog sportiste Tivata u 2017.
Montažna porodična kuća Ivovića u naselju Nakićenovići u Zelenici izgorela je do temelja u požaru koji je izbio oko 14 sati. Niko nije stradao.
Vatra je zahvatila krov koji se urušio, a hercegnovski vatrogasci uspjeli su za manje od sat da požar ugase.
“Na terenu su bila tri vozila, a sada su ostala još dva da “natope” požarište kako se vatra ne bi ponovo razbuktala”, kazao je rukovodilac Službe zaštite i sasavanja, Zlatko Ćirović.
U toku je uviđaj pripadnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, poslije koga bi trebalo da se zna šta je bio uzrok požara.
Već tradicionalna međunarodna humanitarna akcija „Help Portrait“ sa ovogodišnjim sloganom „Mali grad sa velikim srcem“ održaće se u petak, 8. decembra od 11 do 15 časova, ispred restorana „One“ u Porto Montenegru.
Kao i svake godine, fotografi Veri Veroza, Zoran Radonjić, Ognjen Vlahović i Marija Marović će raditi profesionalne portrete prolaznika i gostiju, a čitav prihod od prodatih fotografija biće namijenjen djeci sa smetnjama u razvoju, za čije se programske sadržaje brine NVO Evropski dom. Akciju „Help Portrait“ svake godine podržava frizerski salon „Vlado Hair Design“, čiji će članovi tima biti zaduženi za frizuru i šminku svih koji budu zainteresovani za profesionalne portrete, a domaćin će i ove godine biti restoran „One“, koji će svim prisutnima služiti besplatne tople napitke i lokalne slatkiše“- saoppteno je iz Porto Montenegra.
„Help Portrait“ projekat osmislio je i pokrenuo poznati američki fotograf Jeremy Cowart. Ideja je prerasla okvire lokalnog djelovanja i proširila se na cijeli svijet kojem se priključila i Crna Gora. Od 2009. godine u ovom projektu urađeno je preko 381.856 portreta, u 67 zemalja svijeta, na 3.049 realizovana događaja – Porto Montenegro je već osmi put dio ovih globalnih statističkih podataka i „Help Portrait“ akcije. Ovim događajem Porto Montenegro promoviše razumijevanje problema osoba sa posebnim potrebama i daje podršku za dignitet, prava i dobrobit osoba sa svim ovim problemima.
Hotel Regent Porto Montenegro ovog vikenda upriličiće četvrti po redu godišnji Božićni bazar koji počinje u subotu 9. decembra, od 11 o 16 sati ispred poslastičarnice Gourmet Corner.
Božićni bazar okupiće umjetničke radionice, male proizvođače i kreativce, koji će na jednom mjestu predstaviti svoje radove, dok će posjetioci imati priliku da izaberu originalne poklone.Na štandovima će se naći božićni ručno rađeni ukrasi, unikatan nakit, organski proizvodi, prirodna kozmetika, igračke i druge home decor sitnice iz različitih umjetničkih radionica, kao i vrlo popularni predmeti oplemenjeni dekupaž tehnikom. Hotel Regent na ovoj manifestaciji će predstavljati sektor hrane i pića u čijoj će se ponudi naći niz originalno upakovanih kolača i raznovrsnih božićnih poslastica, ali i topli napici poput tople čokolade i kuvanog vina.
Pored izlagača, sve prisutne će božićnim kompozicijama u vokalnim, instrumentalnim i vokalno-instrumentalnim sastavima zabavljati učenici muzičkih škola iz Tivta i Kotora, od 12 do 13 sati.
„Srećni smo što je Regentov Božićni bazar pobudio interesovanje izlagača i javnosti i drago nam je što smo dio prepoznatljivog prazničnog raspoloženja u Tivtu. Kupovina slatkih delicija, maštovitih dekoracija za dom, organskih proizvoda i nakita idealna je uvertira za sezonu darivanja, ali i prilika za druženje“ – saopštili su tom prilikom juče iz menadžmenta hotela Regent Porto Montenegro.
Bazar će se održavati prva tri vikenda decembra, odnosno 9. i 10., 16. i 17., 23. i 24.decembra u terminu od 11 do 16 sati.
Otvorena pitanja o granicama Hrvatske sa Crnom Gorom i Srbijom trebala bi biti riješena do 2023. godine, kao uslov da Crna Gora i Srbija do tada zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025. godine, piše Jutarnji list.
Iako se Hrvatska ne spominje izričito, to je, kako navodi zagrebački dnevnik, poruka iz nacrta strategije Europske komisije nazvane “Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, u kojoj se navodi da EU ne želi uvoziti granične sporove između država regije.
Ovaj nacrt, u koji je Jutarnji list imao uvid, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebala bi se usvojiti i objaviti u februaru sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Komisije Žan Klod Junker.
Između Crne Gore i Hrvatske u ovom trenutku primjenjuje se privremeni režim razgraničenja kako je to, na privremenim osnovama, uređeno Protokolom iz 2002. godine.
Mamula i Prevlaka-foto Boka News
Granica na kopnu je u tom Protokolu uređena na način da slijedi bivšu republičku granicu koja je postojala između dvije republike i koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da stvarno otvoreno pitanje je razgraničenje na moru između dvije države. Crna Gora i Hrvatska još nijesu usuglasile način kako će to pitanje biti usaglašeno.
Farmu magaraca Martinići za nešto više od dvije godine od osnivanja posjetilo više od 33.000 ljudi. Farma je ujedno i azil za deset magaraca koji su kupljeni ili dovezeni samo da ih ljudi ne bi mučili, kazao nam je vlasnik Darko Saveljić.
U Lonely planet vodiču za Crnu Goru farma magaraca u Martinićima je jedna od atrakcija koju treba obići, koju je posjetilo više od 2000 stranaca zahvaljujući preporuci ovog vodiča.
Polovina ukupno proizvedenog mlijeka donirano za najteze bolest (u novcu) više od 9000 eura + donacija u novcu za liječenje ili društvima za zaštitu životinja više od 500 eura.
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
„Farma postaje, u odnosu na obrt, možda i društveno najodgovornija organizacija u državi. Za djecu sa problemom autizma ili djecu u invalidskim kolicima kao hipoterapija farma je i dalje otvorena, besplatno“ – kazao nam je osnivač i vlasnik Darko Saveljić.
Sredozemlje je već dugo jedno od najzagađenijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i veći jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjednačiti, upozorili su europski stručnjaci.
“U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plastičnog otpada”, rekao je za dpa španjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz.
“Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada.”
Garcia-Herraiz je zamjenik glavnoga tajnika Udruge za zaštitu Sredozemlja, regionalnog foruma koji podupire EU, a čiji su se članovi sastali prošli tjedan u Napulju. Garcia-Herraiz zadužen je za odjel vode i vodnih resursa i za okoliš.
I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zagađenja plastičnim otpadom “još uvijek imamo relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja, o posljedicama zagađenja po zdravlje morske flore i faune, čak i po ljude”, dodao je.
Diplomat ističe da većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra.
Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra.
Ona se ne razgrađuje i ne mijenja kemijsku strukturu već se pojavljuje u manjim komadima.
Garcia-Herraiz podsjeća da izravni izvor mikroplastike možemo naći u kozmetičkim proizvodima za “peeling” kože koji sadrže sitne polietilenske čestice. Nakon korištenja te čestice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora.
Još jedan izvor mikroplastike u moru su plastični peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvođača transportiraju do prerađivača i ondje prerađuju u gotove predmete. Često tijekom transporta peleti završe u moru i postanu smeće, a da nisu poslužili za izradu bilo čega korisnog.
Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema – zagađivala koja se nalaze na površini mikroplastike.
Organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su slabo ili sporo razgradive kemikalije, poput primjerice pesticida DDT-ja.
Osim što se sporo razgrađuju slabo su topive u vodi, zbog čega se čvrsto zalijepe na plastiku, poput primjerice masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa.
Nakon što ribe ili druge morske životinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
Početkom godine Greenpeace je objavio izvješće kojim se procjenjuje da je 96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.
