Plutajući paketi marihuane u dubrovačkom akvatoriju dobili su konačan zbroj. Neslužbeno doznajemo da je riječ o 1,7 tona zapakirane marihuane koji su plutali u dubrovačkom akvatoriju i koji su pronađeni i navodno preuzeti od dubrovačke pomorske policije, a osim marihuane, pronađeno je i 40 kilograma hašiša također zapakovanoga u pakete.
Još uvijek je nepoznato porijeklo odbačenih paketa koji su po nevremenu najvjerojatnije otpali s već dobro poznate rute Crna Gora-Italija i Albanija-Italija, na čemu dubrovačka policija još uvijek radi.
Skupština Opštine Kotor pozvala je Vladu da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice jer je lokalna uprava treba da odluči o izdavanju građevinskih dozvola za enormnu novu stambenu izgradnju na tom dijelu zaštićenog UNESCO područja Kotorskog zaliva.
Kostanjica je već u velikoj mjeri devastirana gradnjom velikih naselja “turističkih vila” koje su koja je već uništile vizuru na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta.
U proceduri za izdavanje je još osam građevinskih dozvola kojima bi se na sada u najvećoj mjeri netaknutim zelenim površinama u Kostanjici, omogućila gradnja čak 30 novih stambenih objekata, sa preko 14 hiljada kvadrata bruto građevinske površine. Takva gradnja, prema riječima gradionačelnika Vladimira Jokića (Demokrate), vode Kotor najprije na listu ugroženog područja Svjetske kulturne baštine, a onda i u brisanje sa UNESCO liste.
“SO Kotor poziva Vladu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice onako kako je predsjednik Opštine Kotor predložio svojim dopisom od 6. decembra prošle godine kao i zaključcima Savjeta za upravljanje područjem Kotora od 16. januara ove godine. SO Kotor podržava napore lokalne samouprave u očuvanju statusa Kotora na UNESCO-voj listi”- stoji u zaključku koji je lokalni parlament usvojio u utorak na sjednici što je obilježila rasprava o stanju u vezi sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti.
Kostanjica – foto Boka News
“Ajmo da ovaj grad jednom zna da li je Kotor i njegov status interes ove države, ove državne uprave i da se u skladu sa time ona i ponaša. Ono što mislim da će na kraju da pojede ovu društvo i ovu državu je stepen licemjerja gdje isti oni koji su sve ovo doveli u poziciju u koju su doveli, javno izlaze i dijele savjete što treba uraditi, a što ne treba uraditi u Opštini Kotor”- ističe Jokić.
On je podsjetio da je o svemu što se događa sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti koja direktno ugrožava status Kotora na listi UNESCO-a, dopise uputio predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Dušku Markoviću, predsjedniku Skupštine CG Ivanu Brajoviću, ministru održivog razvoja i turizma Pavlu Raduloviću, ministru pravde Zoranu Pažinu, Anastaziji Miranović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, direktoru Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandru Dajkoviću, Milici Nikolić iz Nacionalne komisije za UNESCO, te Svetislavu Popoviću sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ali se skoro niko od prozvanih do sada nije oglasio po tom pitanju. Odgovorio je samo ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je poručio da Opština „postupi po zakonu“ i izda građevinske dozvole za projekte za koje su zahtevi podnešeni prije uvođenja moratorijuma na izgradnju na podrulju Kotora. Moratorijum je Vlada uvela lani – zvanično, da time Kotor zadrži na listi UNESCO-a.
Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora – foto Boka news
Inače, uz zahtjev da se Vlada najhitnije izjasni o zahtjevu Jokića, Savjet za upravljenje prirodnim i kulturno-istorijskim podruljem Kotora 16.januara je Vladu „i sve druge nadležne državne organe, kao i cjelokupnu javnost“ upozorio da bi „nastavak gradnje na području Kotora, aktivnosti na izgradnji mosta Verige, izgradnja kupališta na lokaciji Kamp kao i neoprezno postupanje sa drugi lokacijama koje su od ranije prepoznate kao ranjive od strane UNESCO-a i nadležnih institucija, mogle ugrozoti status Kotora na listi Svjetske baštine UNESCO-a“.
Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News
Takav status Kotora, zaključeno je, predstavlja „vrhunski nacionalni interes“, a njega bi „bez dileme ugrozila dalja neplanska ili prekomjerna gradnja“. Sa ovakvim stavovima Savjeta se u utorak složio i kotorski parlament i još jednom pozvao državnu upravu da prekine ćutanje o novoj gradnji u Kostanjici koja bi zakucala posljednji ekser u sanduk očuvanja Kotora na listi UNESCO-a.
„Tražimo od države i svih nadlećnih instutuicija da se uključe u riješavanje pitanja Kostanjice. To nije pitanje ni današnje koalicione vlasti u Kotoru, ni one vlasti što će sutra doći. Ovo je pitanje očuvanja prostora koji smo dobili da čuvamo, ovo je pitanje očuvanja Kotora na UNESCO listi. „Stameno ćutanje“ države stim uvezi je zapanjujuće. Mislim da je vrijeme i red da mi u ovom gradu konačno dobijemo odgovor na pitanje da li država Crna Gora namjerava da očuva status Kotora na UNESCO listi ili ne. I jedno i drugo je legitimno, ali moramo znati na čemu smo“- istakao je gradonačelnik Jokić. On je pozvao državu da „svojim autoritetom i snagom“ stane iza grada.
„Ono što vas uvjeravam je da čak iako država ostane nijema, ukoliko se u pravnoj proceduri nešto drastično ne izmijeni, Opština Kotor, dok sam ja na njenom čelu i dok je ova ekipa u lokalnoj izvršnoj vlasti, neće dozvoliti takvu devastacuju prostora. Mi nećemo dozvoliti da se na taj način neko ruga sa onim što je ostalo u nasljeđe ovoj generaciji da ga čuva“- zaključio je Jokić.
Na osnovu dogovora rukovodstva MZ Krtoli i menadžmenta kompanije Luptica Development i hotela The Chedi Luštica Bay, u subotu 24.marta u vremenu od 10 do14 sati, u Domu kulture u Radovićima, održaće se “Berza zapošljavanja” za sve zainteresovane za rad u okviru resorta Luštica Bay-a i novog hotela The Chedi Luštica Bay, koji će uskoro biti otvoren.
„Izuzetno korektnoj i, na obostrano zadovoljstvo, uspješnoj saradnji, Luštica Developmenta i MZ Krtoli ovih dana ćemo pridodati još jedan vrlo važan projekat. Inicijativa MZ da je najbolji način povezivanja i uključivanja lokalne zajednice u projekat Luštica Bay, prvenstveno zapošljavanje ljudi sa teritorije MZ Krtoli, je prepoznata i prihvaćena od strane te kompanije što je rezultiralo i organizovanjem ove Berze zapošljavanja. Sama činjenica da se jedna ovakva berza prvo dešava u Krtolima, a tek kasnije u Podgorici i Tivtu, najbolje oslikava iskren i dobrokomšijski odnos koji Luštica development gaji i stalno pokazuje prema našoj lokalnoj zajednici“- kazao je tim povodom predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević.
On je podvukao da mještani i Luštica Development dijele i zajendičke probleme, prvenstveno sa lošom saobraćajnom i vodovodnom infrastrukturom na tom području opštine Tivat i da ih zajedno pokušavaju riješiti na opštu korist. Starčević je pozvao sve zainteresovane žitelje Krtola i luštičkog poluostrva da učestvuju na predstojećem mini-sajmu zapošljavanja.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore kroz svoje nadležnosti ima obavezu da sanira objekte obalne infrastrustrukture u zoni morskog dobra, do čijeg je oštećenja došlo usljed velikih plimnih talasa i nevremena proteklog vikenda.
Takve popravke oštećenja biće uvrštene u Plan hitnih sanacija Javnog preduzeća. Služba kontrole morskog dobra sveobuhvatnim obilaskom terena evidentirala je veća oštećena u opštinama Bar, Budva i Herceg Novi, a uglavnom se odnose na obrušavanje betonskih kupališta, zaštitnih zidova, ograda i djelova šetališnih staza uz more.
Ovom prilikom podjećamo i da su lokalna komunalna preduzeća, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, po kojima se za održavanje komunalnog reda u zoni morskog dobra direktno opštinama transferiše 50% prihoda od zakupa morskog dobra (oko 3.5 miliona na godišnjem nivou), dužna da izvrše sledeće sanacije:
– sveobuhavtno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra
– sezonsko i vansezonsko čišćenje i održavanje kupališta, koja nijesu ustupljena na korišćenje, sa posebnom pažnjom u zimskom periodu
– održavanje i rekonstrukciju javne rasvjete u zoni morskog dobra
– održavanje i zaštitu zelenila, hortikulturalno uređenje, uređivanje i održavanje parkova, javnih zelenih i rekreacionih površina u zoni morskog dobra
– održavanje i regulisanje bujičnih tokova u zoni morskog dobra
– hitne sanacije obale i obalne infrastrukture (ograde, mostovi, obalni zidovi, staze i sl.)
Morsko dobro
Zakupci lokacija u zoni morskog dobra na kojima postavljaju privremne objekte, dužni su da u skladu za Ugovorom o zakupu morskog dobra, brinu o svojim objektima i iste održavaju zajedno sa pratećim sadržajima i opremom i u zimskom periodu, kaže se u saopštenju JP Morsko dobro.
U organizaciji OJU ,,Muzeji“ Kotor, u četvrtak 22. marta, u 19 sati, u Galeriji solidarnosti biće otvorena izložba slika autora Mirka Mitka Bulajića i predstavljena monografija koju je uradila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković.
Bulajić je rođen 1926. godine na Cetinju. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Herceg Novom, gdje su mu profesori bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Đorđe Oraovac, Svetomir Poček, Milan Božović, Miloš Vušković i Vojo Stanić. Krajem šezdesetih godina je diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Nikšiću, a 1953. postaje član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Svoj stvaralački i životni put je vezao za Herceg Novi, gdje se bavio pedagoškim radom u Gimnaziji, Osnovnoj školi ,,Milan Vuković“, Srednjoj umjetničkoj školi, a jedno vrijeme je bio angažovan i kao scenograf u hercegnovskom amaterskom pozorištu. Umro je u Beogradu 1980. godine.
U Crnogorskom književnom listu, u oktobru 2004. godine, o slikarstvu Mirka Mitka Bulajića, poznati crnogorski slikar Nikola Vujošević zapisao je: ,,Izvjesno je da je Bulajić u snu slikao, a slikajući sanjao. U stvari, prenosio je na platna svoje imaginarne slike, opsene, svoju spokojnost i dobrotu. Sve je radio blaženo miran očekujući zadovoljstvo i sreću. Otuda potpuna iskrenost, lirska izražajnost i nadasve eho duše cjelokupnog njegovog ljudskog i umjetničkog bića“.
Izložba sa 26 slika, u čijem je središtu motivsko opredjeljenje za pejzažno slikarstvo i mrtvu prirodu, nadrealizam i lirski likovni izraz koji se očitava u mediteranskom krajoliku barki, marina i kamenih kuća, biće otvorena 15 dana.
Na otvaranju će govoriti autorka monografije istoričaraka umjetnosti Ljiljana Zeković, u muzičkom dijelu će učestvovati violončelistkinja Ana Dulović, a izložbu će proglasiti otvorenom potpredsjednica opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov.
Turistička organizacija Tivat se već dugi niz godina priključuje raznim akcijama koje u čast ekološkim datumima organizuju naši saradnici Opština Tivat, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, JPMD, Vodacom, a takođe i samostalno organizuje slične akcije.
21. mart obilježava se kao Svjetski dan šuma, a izabran je kao dan jesenje ravnodnevnice na južnoj, odnosno proljećne na sjevernoj hemisferi.
Ove godine smo odlučili obilježiti Dan šuma jer je njihov značaj i više nego važan za svakog pojedinca i neupitno bitan za razvoj turizma kao djelatnosti čiji potencijal počiva na zelenim površinama kojim turisti sve više pribjegavaju. Šumska prostranstva opravdano se nazivaju plućima planete, jer apsorbuju velike količine ugljen-dioksida, stvarajući kiseonik koji udišemo. One takođe smanjuju količinu štetnih gasova, utiču na smanjenje efekta staklene bašte i na taj način imaju veliki značaj u borbi protiv klimatskih promjena. Pošto su šume stare i po nekoliḱo hiljada godina, ono što one emituju prija ljudima kao neki drevni lijek za imunitet.
TIvat panorama I
Kada govorimo o šumama ne smijemo zanemariti ni ljude koji se brinu o njihovoj zaštiti. Ljudi koji žive u funkciji zaštite šuma i koji se poput andjela čuvara bore za njihov opstanak. Štiteći šume od požara i nepogoda štite i svakog pojedinca ponaosob, jer su šume izvor života.
Upravo iz tog razloga ove godine, Turistička organizacija Tivat je odlučila donirati određena sredstva Vatrogasnoj jedinici Tivta za nabavku specijalne lampe koja im je potrebna za njihov nesmetan rad kako bi nastavili pravdati svoj doprinos ovome gradu na svakom svom koraku, kao što su to i do sada radili. Iz istih razloga ranije smo donirali tablet, odnosno uređaj za navigaciju drona, radi lakšeg praćenja stanja zelenih površina kako bi izbjegli nemile događaje poput onog koji nas je zedesio prethodne godine.
Kroz podržavanje ovog dana i simboličnu donaciju sredstava koja smo opredijelili želimo, kako građanstvu, tako i posjetiocima grada Tivta podići svijest o značaju vrijednosti šumskog pokrivača.
Turistička organizacija Tivat će nastaviti sa podržavanjem i kreiranjem akcija povodom niza datuma koji su u funkciji zaštite životne sredine, a već 22. marta 2018.godine TO Tivat će zajedno sa Vodacomom obilježiti i Dan voda koji je jednako važan datum u ekološkom kalendaru.
Gradska luka u Herceg Novom kroz IPA projekat “Reglports”, dobiće 217 hiljada eura za unaprjeđenje usluga.
Herceg Novi – foto Boka News
U okviru Intereg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora biće realizovan projekat “Reglports”, u kome učestvuje i Agencija za gazdovanje gradskom lukom. Namjenjen je unaprjeđenju usluga u malim lukama, a u Herceg Novom će biti ostvaren sredstvima od 217 hiljada eura, preko opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju.
Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi d.o.o. je 2017. godine aplicirala za ovaj projekat i odobrena su joj sredstva, objašnjava za Radio Jadran direktor Agencije, Božo Ukropina.
“Realizacija budžeta je predviđena za narednih 12 mjeseci. Potpisivanje ugovora očekujemo krajem aprila, kada ćemo imati i preciznije informacije o dinamici uplate sredstava i njihovog trošenja. Inače, dio novca predviđen je za unaprjeđenje poslovanja Agencije, a dio će biti namijenjen poboljšanju ekoloških standarda u samoj luci, odnosno čišćenju morskog akvatorijuma luke”, kazao je on.
U planu je i rješavanje sanitarnog čvora, ugranja moredrnih novih “pingvina-mostića” za napajanje plovila vodom i električnom energijom, kao i proširenje pristaništa montažnim lukobranima, odnosno pontonima.
U noći 17. aprila 1818. godine na Savudriji je prvi put zasvijetlio feral, a koliko je događaj bio važan govori i činjenica da je paljenju prvog svjetionika na Jadranu prisustvovao je i sam car Franjo I.
Sljedeće stoljeće Austro-Ugarska država gradila je svjetionike na istočnoj obali Jadrana koji do danas odolijevaju najtvrđim vremenskim neprilikama. Obilježavajući ovu obljetnicu, ekskluzivno najavljujemo premijeru dokumentarnog filma Legends of The Light u Bruxellesu u Europarlamentu, početkom maja.
U godinu dana rasprodano prvo izdanje knjige
– Ekipa okupljena u Udrugu Lux Mediterraneum tri godine je istraživala jadranske svjetionike. Ploveći na jedra obišli smo svih 48 lokacija na hrvatskom dijelu Jadrana, snimali izjave preostalih svjetioničara, fotografirali izuzetne krajobraze usred različitih vremenskih (ne)prilika i naposljetku uspjeli skupiti dragocjen materijal vjerojatno posljednjih svjetioničara, njihovih priča i povijesne građe kakvu do sad nismo mogli vidjeti. Vrhunac našeg logistički izuzetno kompleksnog projekta bio je dovršiti ga do kraja.
Raduje me kazati da smo uspjeli u tome. Štoviše, uspješno smo izdali knjigu Legende svjetla, profesora Jurice Gašpara čije je prvo izdanje rasprodano i upravo radimo na tome da tiskamo drugo – kazao je direktor projekta, Gordan Smadilo.
U Evropskom parlamentu predpremijera dokumentarca
– Ono što slijedi, nadilazi i naša prethodna očekivanja. Pozvani smo u Bruxelles kao sjedište Europske Unije da upravo u Europarlamentu 2. maja ove godine u najboljem svjetlu predstavimo svoj projekt i na dostojanstven način obilježimo 200 godina od paljenja prvog svjetla u Savudriji. Osim velike izložbe i predavanja profesora Gašpara, čast mi je najaviti predpremijeru dokumentarnog filma Legends of The Light autora Igora Goića.
Osim Bruxellesa, premijere očekuju odabrani gradovi Europe, pa izdvojimo još Beč kao sjedište države u kojem se planirala i dovršila gradnja mreže sigurnosti plovidbe koju baštinimo i danas – nastavlja Smadilo i znakovito kaže kako to još nije sve, jer će se ova obljetnica obilježavati cijelu godinu i diljem Hrvatske, ali detaljnije o tome, kada dođe vrijeme.
Iz Udruge najavljuju gostovanja i diljem hrvatskih gradova.
Imotska jezera Modro i Crveno, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Zaštićeni spomenici prirode svojom ljepotom obišli su kuglu zemaljsku Srednja Dalmacija obiluje kulturnim atrakcijama, nestvarno lijepim pejzažima i izvrsnom gastronomijom. Svojom dugačkom poviješću i pričama koje su se utkale u svaki kamen, idealna je destinacija za opuštanje, zabavu i aktivni odmor.
Imotska jezera Modro i Crveno, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Zaštićeni spomenici prirode svojom ljepotom obišli su kuglu zemaljsku.
Modro jezero je omiljeno izletište i turista i domaćih ljudi željnih odmora u prirodi i netipičnog plaža provoda. Krško Modro jezero jedno je od najljepših hrvatskih jezera do kojeg vode uređene stepenice pa je ono za ljetnih mjeseci omiljeno kupalište.
Kada jezero presuši, tada poduzetni stanovnici na njegovom dnu tradicionalno zaigraju nogomet. Crveno jezero dobilo je ime po crvenim stijenama na rubu jezera. Crvenom jezeru zbog strmih litica koje ga okružuju nažalost nije moguće pristupiti. Ova kraška jama visoka je oko 528 metara, a dubina jezera je oko 281 metar što bi, prema nekim podatcima, moglo biti najdublje jezero u Europi. Crvenom jezeru zbog strmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti.
U gradu Imotskom je pokrenuta inicijativa za uvrštenje Crvenog i Modrog jezera te područja oko njih u UNESCO-ovu listu geoparkova. U pripremi je projekt izgradnje centra s različitim sadržajima za posjetitelje i istraživače. Nastavlja se i proučavanje Crvenog jezera, krškog fenomena koji privlači posjetitelje iz cijelog svijeta željne adrenalina.
U procesu je priprema dokumentacije za prijavu. Nakon toga u 2019. slijedi potrebno obilježavanje, signalizacija i priprema za implementaciju, te ako bude sve po planu, u lipnju 2020. Crveno i Modro jezero dobiti će status UNESCO-ova geoparka.
To bi bio treći UNESCO-ov geopark u Hrvatskoj. Park prirode Papuk hrvatski je geopark pod zaštitom UNESCO-a, a trenutačno se iščekuje i dobivanje UNESCO-ove zaštite za viški arhipelag. – piše Croatian Hot Spots
Gospa od Škrpjela još uvjek odolijeva plimnom valu koji je ovih dana veoma visok u Boki. Kao što vidimo na fotografijama koje nam je poslao naš čitalac nivo mora na otoku stigao je do vrha obale, a u pojedinim djelovima je počeo i da je prekriva.
Kako meteorolozi najavljuju kiša i promjenjivo vrijeme nas očekuje i narednih dana.
Plimni val – Gospa od Škrpjela – foto čitalac
Inače, danas tačno u 17 sati i 15 minuta počelo je proljeće. U tom trenutku sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, a svakim idućim danom sve sjevernije, sve do prvog dana ljeta kada će sunčeve zrake padati okomito na sjevernu hemisveru.
Prvi dan proljeća, poznat i pod nazivom proljetna ravnodnevica (ili ekvinocij) označava i jednaku dužinu dana i noći. Svaki od tih dijelova traju po 12 sati.
Plimni val – Gospa od Škrpjela foto čitalac
Sutra nas očekuje umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, na sjeveru uglavnom snijeg i susnježica, koji će se u kasnim popodnevnim satima ili krajem dana proširiti na planinske predjele centralnog i južnog dijela zemlje.
Intenzivnije padavine u jutarnjim i prijepodnevnim satima, mjestimično se očekuju obilnije padavine. Vjetar u jutarnjim satima umjeren do jak južni i jugoistočni, tokom dana u sjevernim, a krajem dana i u ostalim predjelima sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju, tokom noći na udare i olune jačine.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela mart 2018. – foto Boka News
Jutarnja temperatura vazduha -5 do 9, najviša dnevna -3 do 14 stepeni.
