Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obavještavaju učesnike u saobraćaju da će do 30. decembra ove godine, režim saobraćaja na magistralnom putu Risan – Perast biti povremeno promijenjen iz dvosmjernog u jednosmjerni.
Razlog je izvođenje završnih radova na izgradnji pješačke staze na pomenutom potezu – popločavanje staze.
“Za to vrijeme režim odvijanja saobraćaja biće regulisan adekvatnom saobraćajnom signalizacijom” – poručuju iz Morskog dobra.
Inače, na više lokacija širom Boke Kotorske radnici Direkcije za saobraćaj saniraju asfaltni sloj magistrale, zbog čega je saobraćaj povremeno na tim dionicama usporen. Riječ je o projektu sanacije putnog pravca Debeli Brijeg-Kamenari-Kotor – Budva.
U Starom gradu u Budvi, danas u 17.30 časova, na Trgu palmi 12, biće održana diskusija “Potencijalna devastacija Školja” – riječ stručnjaka. Govoriće prof. dr. Sreten Vujović, urbani sociolog, prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, arhitekta Borislav Vukićević i Vuk Iković iz organizacije Kod, koji piše doktorski rad na temu “Uticaj gradnje na morske ekosisteme”. Moderatorka večeri će biti Iva Pavlović, urednica TV Budva.
Ova diskusija se odvija kao dio pratećeg programa izložbe “Lament nad ostrvom Sveti Nikola” renomiranog budvanskog slikara Slobodana Boba Slovinića. Na otvaranju izložbe je upriličen razgovor sa autorom i razgovor o ostrvu Sveti Nikola iz umjetničke perspektive.
Želja društva Feral je da ovim događajem istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene gradjane. Ove vrijednosti su slojevite, pa tako i sam program razmatra pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive.
radovi
Na zatvaranju izložbe, 21. oktobra, takodje na Trgu palmi u 17.30 časova, biće upriličeni “Razgovori o Školju”, na kojima će učestvovati građani i ribari Budve i Paštrovića. Moderatorka večeri će biti Dušica Vugledić, voditeljka TV Budva.
U prilogu šaljemo pozivnicu za sjutrašnji događaj, plakat, fotografije sa otvaranja i fotografije djela koja su izložena.
Ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović i ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Osman Nurković razgovarali su o izgradnji auto-puta na Koridoru 11.
Oni su razgovarali i o obnovi pruge Beograd-Bar.
“Sledeće godine počećemo radove na dionici od Preljine do Požege na auto-putu koji će povezati Srbiju i Crnu Goru. Za sljedeću dionicu, od Požege do Boljara, plan je da imamo urađenu projektno-tehničku dokumentaciju iduće godine i da krenemo u razgovore o modelu finansiranja. Takođe, u novom programu sa Ruskim željeznicama predvidjeli smo nastavak obnove pruge Beograd-Bar”, rekla je Mihajlovićeva.
U saopštenju iz njenog kabineta navodi se da je ministar Nurković rekao su za Crnu Goru pripriteti u infrastrukturi izgradnja auto-puta Bar-Boljare i željeznička veza sa Srbijom, koja je važna i zbog razvoja Luke Bar.
Na sastanku koji je održan na marginama Trećeg samita ministara NR Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope, čiji je domaćin Mihajlovićeva, sagovornici su izrazili zadovoljstvo ukupnom saradnjom dva ministarstva u oblasti saobraćaja i infrastrukture.
Ovaj vikend, u subotu, 20. oktobra, obilježit će se tačno sto godina od potonuća parobroda „Euterpe“, što predstavlja jednu od najvećih pomorskih tragedija na Jadranu.
Tako će u subotu iz Novalje u 11 sati isploviti brod prema području potonuća parobroda gdje će se prigodnom ceremonijom odati počast stradalima. Tom prilikom zaronit će profesionalni ronioci te snimiti ostatke parobroda „Euterpe“.
U 19 sati predviđeno je otvorenje izložbe u Gradskoj knjižnici Novalja i predavanje Vedrana Dorušića pod nazivom „100 godina Euterpe u Jadranu.
Obilježavanje 100. obljetnice potonuća parobroda „Euterpe“ upriličio je Grad Novalja, a uz predstavnike Grada i gradonačelnika, evociranju te velike pomorske tragedije na Jadranu priključiti će se i Ministarstvo obrane Austrije i pukovnik Ernst Bachner.
U zapisu o jednoj od najvećih tragedija na Jadranu od 11. avgusta 1918. stoji:
„Parobrod EUTERPE pod zapovjedništvom kapetana Ilije Niketića navodno je plovio bez pratnje, more je bilo burno i valovito, a ukrcano je tisuću ljudi na putu na južnu bojišnicu. Istog dana, oko 19 sati i 45 minuta Euterpe se nalazila oko milju i pol od obale u razini mjesta Lun kad je uslijedio napad talijanske podmornice F 7, koja je ispalila tri torpeda od kojih su je dva pogodila, a jedno eksplodiralo u srednjem dijelu trupa. Brod je potonuo preko desnog boka. Pomoćne brodice nisu mogle biti spuštene u more. Splavi za spašavanje postavljene na palubi isplivale su poslije potonuća te su omogućile preživljavanje dijela brodolomaca. U pomoć Euterpi došli su razarač Magnet i ribarske brodice iz Novalje. Spašeno je preko 450 ljudi, dok je 600 vojnika i 15 članova posade poginulo. Potonuće Euterpe predstavlja jednu od najvećih tragedija na Jadranu.
„Cilj subotnjeg događanja je, uz odavanje počasti poginulima, ukazati na besmisao ratova i ratnih stradanja“, istaknuo je u priopćenju Ante Dabo, gradonačelnik Novalje.
Cadmus Cineplex će i ove godine, pored svih velikih gradova u Srbiji, biti domaćin Kids Fest – Dečiji filmski festivala,koji će se održati od 18.do 24. oktobra a čija je ambasadorka Mirka Vasiljević.
Kids Fest – Dečiji filmski festival izdvaja se u mnoštvu dječijih manifestacija i priredbi svojim konceptom i sadržajem. Ono što ovaj festival čini posebnim i jedinstvenim jeste činjenica da je ovo jedini događaj sa ovakvim sadržajem u zemlji i okruženju, a koji pritom vodi politiku povoljnih cijena ulaznica i pruža priliku da, pored zanimljivog filmskog programa, djeca provedu kvalitetno vrijeme u bioskopu zahvaljujući bogatom zabavnom, edukativnom i kulturnom sadržaju.
“Naša želja je da što većem broju djece razvijemo svijest i kulturu odlaska u bioskop i prikažemo filmove koji nisu samo svjetski blokbasteri, već edukativni, dokumentarni filmovi nezavisnih produkcijskih kuća koji obrađuju teme o različitim životnim vrijednostima”, kazala je PR Cadmus Cineplexa Jelena Balabušić.
Na festivalu se prikazuju najkvalitenija filmska ostvarenja iz cijeloga svijeta za djecu predškolskog i školskog uzrasta: igrani, animirani , dokumentarni, 3D filmovi.
Sve informacije i rezervacije možete dobiti na broj: 068 017 240
Iznadprosječno toplom vremenu koje prevladava ove jeseni dolazi kraj. Naime, kako javlja meteo servis Severe Weather Evrope, sljedeće sedmice nam dolazi val hladnog vazduha s Arktika koji će dovesti do promjene vremena i nižih temperatura.
Slabljenje istočnoevropske anticiklona koja već duži niz dana podržava toplo i uglavnom stabilno vrijeme, označit će kraj takvom vremenu.
S juga kontinenta više neće pristizati toliko topao vazduh, a od vikenda sa sjevera stiže postepeni pad temperature vazduha.
Severe Weather Evrope javlja kako će se ovaj hladni val početi razvijati sljedećeg utorka kada će iznad sjeveroistočne Evrope oslabjeti topla fronta. U isto vrijeme će se iznad arktičkog kraja oformiti hladna fronta koja će krenuti prema Skandinaviji. Dok bude prelazila preko Skandinavije, hladna fronta će se razviti i ojačati te će krenuti u smjeru istočne Evrope. Hladna fronta će se tada usmjeriti sjevernom Mediteranu i Balkanskom poluotoku.
Kompleks na Trgu magnolija Tivtu – foto A. Marković
Među onima koji aktuelnu akciju legalizacije bespravnih objekata u Crnoj Gori žele da iskoriste da svoje objekte uvedu u legalne tokove, je i podgorička firma „Građevinar“ koja je Sekretarijatu za uređenje prostora i izgradnju objekt Opštine Tivat podnijela zahtjev za legalizaciju dijela velikog rezidencijalno-poslovnog kompleksa na Trgu magnolija u centru tog grada.
„Građevinar“ je zatražio legalizaciju ukupno 636 kvadrata bespravno napravljenog stambenog prostora u potkrovlju komplksa na Turkovoj poljani. Riječ je o tavanskom prostoru koji je podgorička firma nakon završetak izgradnje, prenamjenila u stambeni i time „probila“ parametre maksimalne bruto-izgrađenosti za ovu lokaciju, predviđene važećim DUP-om, a koji iznose 20.200 kvadrata. Uprkos tome i činjenici da se po zakonu prije njenog izdavanja, mora provjeriti uskađenost izgrađenog objekta sa urbanističkim parametrima iz DUP-a, „Građevinar“ je 2010. od Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović(DPS), dobio upotrebnu dozvolu za novi kompleks.
Sekretarijat za za uređenje prostora i izgradnju objekt Opštine Tivat sada je međutuim, odlučio da prekine postupak legalizacije „viška kvadrata“ na objektima u vlasništvu „Građevinara“ na Trgu magnolija, pozivajući se na odrebe aktuelnog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Po njima, podgorička firma će proces legalizacije bepsravno napravljenih- kako je Opština Tivat konstatovala nešto preko 645 kvadrata stambenog prostora u ovom komplesku- moći da zatraćži tek nakon donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, koji se očekuje tek za oko dvije godine.
Kompleks na Trgu magnolija u kome se nalaze zgrada Opštine Tivat, tri stambena bloka u kojima radi i hotel „Magnolija“, centralni gradski trg, niz poslovnih prostora, podzemna garaža i objekat zelene pijace, izgrađen je u privatno-javnom partnerstvu „Građevinara“ i Opštine Tivat u periodu od2007-2010. Opština je u ovaj posao uložila zemljište na najatraktivnijoj parceli u centru Tivta i „Građevinar“ oslobodila od komunalija, a firma u vlasništvu podgoričko-kolašinskog biznismenaa Miloša Šukovića ovdje je u naredne tri godine, radeći bez nadzornog organa ispred drugog partnera u poslu-Opštine Tivat, napravila mnogo više objekata nego što je bilo ugovoreno. Lokalna uprava Tivta je na kraju, iz cijelog posla izašla sa ogromnom, duplo većom administrativnom zgradom Oopštine od prvobitno ugovorene i na kojoj su izvedeni brojni „nepredvidjeni, naknadni i višak radova“, zbog čega se u konačnom obračunu i prebijanju obaveza sa „Građevinarom“ 2010. morala odreći mnogih drugih poslovnih i stambenih prostora u novom kompleksu, kao i polovine od ukupno 10 parking mjesta koja su joj trebala pripasti u podzemnoj garaži, a uz to je grad Tivat Šukovićevoj firmi morao da doplati još 2 miliona eura gotovog novca. Čitav kompleks inače, urađen je vrlo nekvalitetno što se pokazalo u njegovoj upotrebi u proteklih osam godina, a u zvaničnim dokumentima koji su u međuvremenu isplivali u javnost, pokazalo se da je stručni nadzor tokom gradnje, obavljao „Građevinar“ sam nasd sobom, preko sopstvenih inženjera, a da Opština niti je imala, niti tražila da ima svoje nadzorne organe koji bi pratili što i kako kvalitetno radi njen partner u ovoj milionski vrijednoj zajedničkoj investiciji.
Sve je to proteklih godina rezultiralo brojnim kritikama, čak i otvorenim optužbama dijela tivatske opozicije na račun bivših gradonačenika Dragana Kankaraša (DPS) i Ivana Novosela (DPS) za navodni organizovani kriminal i nanošenje milionske štete gradu, ali reakcije Tužilaštva nije bilo. U međuvremenu, ovdje je „Građevinar“ dva puta – 2012. i 2015., svečano otvarao hotel „Magnolija“, pri čemu je to posljedni put presijecanjem vrpce, uradio sam Miloš Šuković u društvu Branimira Gvozdenovića koji mu je 2010. kao ministar uređenja prostora dao upotrebnu dozvolu za kompleks sagrađen mimo važećih urbanističkih parametara.
„Ovaj cijeli komleks koji vidite oko hotela „Magnolija“, sagrađen je u partnerstvu kompanije „Građevinar“ i Opštine Tivat koji je uspješno realizovan i kojim su obje strane dobile nove sadržaje. Zahvaljujem se „Građevinaru“ i Milošu Šukoviću na ukazanom povjerenju i dobro obavljenom poslu“-rekao je 21.juna 2015. tadašnji gradonačelnik Tivta Ivan Novosel, na svečanosti otvaranja hotela kojoj su pored ostalih, prisustvovali i tadašnji potpredsjednik Vlade Duško Marković, potpredsjednik Skupštine Milutin Simović, bivši šef ANB Boro Vučinić, direktorica Uprave za antikorupciju Vesna Ratković, ambasadori Dragan Kankaraš i Aleksandar Eraković…
Novosel koji je sada na mjestu predsjednika lokalnog parlamenta u Tivtu je, ispostavilo se u međuvremenu, i sam tada nelegalno gradio svoju poridičnu kuću na placu na Seljanovu koji je prethodno na poklon dobio od Opštine. I on je sada u akciji legalizacije, Sekretarijatu za uređenje prostora i izgradnju objekata Opštine Tivat, podnio zahtjev za legalizaciju kuće što ju je sa pozicije čovjeka na najvišim funkcijama u gradu, podigao mimo parametara predviđenih u građevinskoj dozvoli.
Dražen Grgić se iz Šibenika otisnuo na plovidbu života – Foto: V.B. / ŠibenikIN
Šibenski liječnik Dražen Grgić koji se jedrilicom sv. Mihovil na put prema Brazilu uputio početkom listopada kako bi upozorio javnost na sve veći problem onečišćenja mora plastikom, nakon nekoliko problema na moru odustao je od puta prema Brazilu. Ipak, Grgić kaže kako akcija Čisto more Čisto srce ima novu rutu i to oko Sardinije do Korzike i natrag prema Mesini i Jadranu.
– Sveti Mihovil u akciji Čisto more Čisto srce nastavlja dalje, doduše nakon sastanka svih članova posade s kapetanom odlučena je nova ruta oko Sardinije do Korzike i natrag prema Mesini i Jadranu. Naime puno je vremena otišlo u startu zbog vrlo promjenjivih vremenskih prilika i neplaniranih stajanja zbog više sile, tako da će ocean pričekati bolja vremena. I ovo je puno, skoro 800 Nm solo i još cca 1000Nm natrag, za amaterskog jedriličara samo oni koji su probali znaju što znači. Sigurnost prvo, a ruta kako bude vrijeme. Za Čisto more i Čisto srce nije važna ruta već volja. Potrudite se i Vi da smeće i plastika ne završi u moru – poručio je Grgić na svom Facebooku.
Podsjetimo, Grgić se na more otisnuo 3. listopada, a nedugo nakon što je isplovio iz Šibenika ulovila ga je nevera pred talijanskom obalom koja mu je pokidala jedra pa je neplanirano ostao u gradiću Cariati gdje je doveo brod u red. Također, kasnije se morao ponovno zaustaviti radi popravka dijela jedrilice što je učinio u luci Porto delle Grazie.
Šibenski liječnik planirao je isploviti na blagdan sv. Mihovila, ali planove mu je pokvario mediteranski uragan tako da je na put krenuo 3. listopada. U jedrilicu je spakirao oko jednu tonu tereta, stvari neophodnih za oko mjesec i pol dana plovidbe, oko 300 litara vode i nešto pića za ‘podizanje morala’ te dovoljno konzervirane i dehidrirane hrane.
Povodom obilježavanja mjeseca borbe protiv karcinoma dojke u Herceg Novom će biti organizovani mamografski pregledi za sve zainteresovane Novljanke, u saradnji Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi i Doma zdravlja Herceg Novi – Služba radiologije.
Mamografski pregledi biće organizovani tokom tri dana – 17, 18. i 19. oktobra 2018. godine, u terminima od 11 do 13 sati, u Domu zdravlja Herceg Novi.
Cilj pregleda je podizanje svijesti buđenje lične odgovornosti o opasnostima karcinoma dojke i potrebi ranog otkrivanja i izliječenja ove bolesti, navode iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport.
Zainteresovane se mogu obratiti pozivom na broj telefona Doma zdravlja Herceg Novi 031 343 111/lokal 118.
Nakon više godina od svog posljednjeg gostovanja u inostranstvu, Bokeljska mornarica Kotor je krajem prošle sedmice gostovala u Piranu i Trstu. Organizator putovanja bila je Zajednica Italijana Crne Gore, koja njeguje bliske veze za italijanskom regijom Friuli Venezia Giulia, kao i sa Talianskom zajednicom „Giuseppe Tartini“ iz Pirana.
Još krajem avgusta o. g. Bokeljska mornarica dobila je poziv da učestvuje na jubilarnoj 50-oj Barkolani, najvećoj jedriličarskoj regati u svijetu, koja se tradicionalno svake godine održava u Trstu.
Bokeljska mornarica u Piranu i Trstu
U četvrtak popodne mornari i rukovodstvo Bokeljske mornarice, zajedno sa folklornom grupom i članovima Gradske muzike Kotor otputovali su iz Kotora autobusom, prvo za Piran, a potom za Trst.
U Piranu su srdačno dočekani od strane predstavnika lokalne vlasti i tamošnje Talijanske zajednice. Druženje u Piranu proteklo je u veoma ugodnoj atmosferi, a folklorna grupa Mornarice izvela je na Tartinijevom trgu splet igara i plesova iz Boke Kotorske.
Bokeljska mornarica u Piranu i Trstu
Ipak, glavni događaj bilo je prisustvo na Barkolani u Trstu. U subotu, 13. oktobra, Glavni odred Mornarice, praćen zvucima Gradske muzike Kotor, prodefilovao je ulicama Trsta, a u 11 sati postrojio se na glavnom gradskom trgu Piazza Unità d’Italia, gdje je admiral Antun Sbutega nakon predaje raporta od strane komandira odreda prvog majora Gracije Abovića izvršio smotru. Mornari su zatim otplesali tradicionalno kolo, koje su mnogobrojni gledaoci okupljeni na trgu ispratili burnim aplauzom. Potom je Glavni odred ponovo postrojen i uz pratnju Gradske muzike nastavio da defiluje sa razvijenim zastavama Crne Gore i Mornarice ulicom uz obalu, pozdravljen od brojnih građana i turista. U sjedištu Barcolane, gdje je priređeno čašćenje, Mornaricu je pozdravio predsjednik Barcolane i izmijenjeni su prigodni pokloni. Rukovodstvo Mornarice je takođe imalo susret sa rukovodstvom Nautičke akademije (Accademia nautica) iz Trsta. Na povratku odred je ponovo prodefilovao ulicama i trgovima Trsta, koji su zahvaljujući Barcolani i lijepom vremenu bili puni ljudi. Time je Mornarica na najbolji način demonstrirala svoju viševjekovnu tradiciju najstarije organizacije pomoraca, ali i zajednički duh koji povezuje zemlje na obalama Jadranskog mora.
Po povratku iz Trsta u Piran, gdje su noćili, učesnici ovog nadasve interesantnog izleta, obogaćeni brojnim utiscima i novim poznanstvima, vratili su se u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima u Kotor, sopštili su nam iz Bokeljske mornarice Kotor.
