Ukupno 29 novih policijskih kamera stiže u Hrvatsku kako bi kontrolisale one s teškom nogom na gasu.
Novih 58 kućišta policija ove godine planira postaviti na jadranskoj magistrali i podravskoj magistrali. U njima će biti 29 novih kamera za čiju lokaciju građani neće znati.
Neplaćene kazne vozače će čekati na granici
Neplaćena kazna, strane bi vozače mogla dočekati na granici. Isto vrijedi i za domaće vozače koji su stisnuli gas u zemljama Evropske unije.
“Vozač će prilikom dolaska u RH biti zaustavljen. Imat će mogućnost platiti kaznu, a ako to ne učini uzima mu se putovnica i bit će prepraćen do suca za prekršaje”, objasnio je odvjetnik Ognjen Krznarić.
Kamere istodobno mogu snimiti šest prekršitelja, a prepoznaju sve registarske tablice zemalja EU, kao i BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Vlasnik automobila je u roku od sedam dana policiji dužan javiti tko je u trenutku prekršaja vozio.
“Ne mora uvijek vlasnik vozila voziti vozilo. Vlasnik će odgovarati ako ne ispuni svoje obaveze”, rekao je Krznarić.
Jedna loza posve nepoznata i jedina takva na svijetu rodila se u zelenilu oko zračne luke u Čilipima. Prva Eva svoje sorte! Rođena Dubrovkinja. I lijepo vino daje, kažu. Kušali ga ovih dana na fešti u Pridvorju, koju je organizirao Agroturizam Konavle i konavoski vinari na prvoj promociji ove čudesne priče i loze.
A nitko ne bi znao i vjerojatno bi je bili pokupili zajedno s korovom da ne bi radoznalca Nika Cvjetkovića, čovjeka koji se razumije i u loze i u masline i koji vodi brigu o hortikulturi oko dubrovačke zračne luke.
Primijetio je u zelenilu neobičnu lozu, pa je najprije godinama samozatajno promatrao i čuvao, pa kad mu se učinilo da bi to moglo biti baš nešto posebno potražio prof. dr. sc. Marka Karoglana na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i uvjeravao ga, i uzorke lista i grožđa mu slao s neobične loze.
Profesor analizirao, usporedio joj DNK s više od 2000 loza koje se čuvaju u banci gena na zagrebačkoj Agronomiji. I nije ona niti jedna od svijetu poznatih sorti! Zaista je prava prva Eva svoje sorte. Jedna jedina takva loza na svijetu! Rođena u Čilipima iz sjemenke koja je tko zna kako nastala i završila u ukrasnom zelenilu oko dubrovačkog aerodroma.
– Ugledao sam je u proljeće 2004., nikla iz sjemena dva, tri listića, ona ima pravu sreću da je ostala, da je nismo izgulili. Odmah sam primijetio da je list malo neobičan, grozda još nije bilo. Nakon nekoliko godina pojavio se i grozd. Vidim da je i taj grozd meni nepoznat. A crna je sorta. I nakon nekoliko godina, kad sam vidio da je to grožđe izuzetno slatko i ukusno, stupio sam preko studentice agronomije Jelene Baule u kontakt sa prof. dr. Karoglanom. I on je bio ispočetka skeptičan, nije ni on vjerovao da se baš može naći nešto novo, a vrijedno. Slao sam mu prvo list, pa plod, i vidio je da tu ima potencijala – priča mi Niko Cvjetković.
Ističe: ta jedna loza se već 14 godina bori za svoj prostor u prirodi, nikla je uz jednu koštelu, nekoliko oleandara i druge biljke.
vino od nove loze
– Mi je ništa nismo dirali. Ona se, kako je nikla, sama borila za život, bez rezanja, bez ikakve zaštite, bez gnojenja. A kad je počela davati rod, meni je postala još interesantnija: ne radite oko nje ništa, a tako rađa i grožđe joj je dobro. Mislio sam da tu ulogu igra mikrolokacija, pa sam posadio nekoliko njezinih prutova po Konavlima na više lokacija da vidimo hoće li tamo podlijegati bolestima. I – ništa joj! Znači, ona u sebi ima nekakav imunitet. A vinogradari se ubiju polijevajući, i ako jedno polijevanje niste obavili na vrijeme, sve vam propadne. Čini mi se da je njezin najveći plus taj prirodni imunitet.
Ističe Niko da nije pokrenuo ovu priču da ide sebe nešto dići i malo mu je neugodno zbog novinarske gužve, nego mu je stvarno bio zanimljiv taj trs.
„A nisam znao šta je, ima loza što imaju te otrovne alkohole, morao sam vidjet šta je i zadovoljan sam što sam nešto pokrenuo, možda to kasnije bude sorta prepoznata i kvalitetna, možda je budućnost njezina, tko zna. Ona bi mogla biti nešto novo i dobro“
Riječ je stvarno o posve novoj sorti, veli prof. dr. sc. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je napravio DNK analizu ove loze i prvo vino od njezina grožđa.
– Sve je krenulo kad me je Niko Cvjetković kontaktirao da je našao neku sortu koja njemu nije poznata. Nas ljudi često zovu da su našli nove sorte pa se onda ispostavi da je to nešto što je već poznato, pa sam bio malo skeptičan, međutim Niko je bio dosta uporan. I, ajde, čisto da umirimo savjest, dogovorim se s njim da on pošalje malo tog lišća i grožđa k nama na fakultet pa ćemo mi vidjeti. U 6. mjesecu 2016. godine poslao nam je mlado lišće s te loze. Nakon što smo s tih uzoraka izolirali DNK tu kod nas na Zavodu za oplemenjivanje bilja, ispostavilo se da se DNK profil te loze ne poklapa s niti jednom sortom koju mi imamo u našoj banci gena, gdje je više od 2000 sorata. U tom trenutku smo saznali da je to nova sorta. Sama je nikla, radi se o nekakvom sjemenjaku, i ispostavilo se da je potpuno novi genotip.
Niko Cvjetković (na slici ispod) je u 9. mjesecu 2016. godine profesoru poslao dva grozdića da provjeri šećer, kiseline i ostale parametre.
„Iako je relevantnost uzorka od dva grozda ravna nuli, davalo je da bi to moglo biti nešto interesantno. Imala je jako visok šećer, dobre kiseline, dobar sadržaj fenola i antocijana, usporediv s pinotom crnim, plavinom, frankovkom“, veli prof. dr. sc. Karoglan.
Niko Cvjetković
Niko je u devetom mjesecu lani s te jedne jedine loze uspio ubrati, vjerovali ili ne, čak 58 kila grožđa. Sve je poslao profesoru u Zagreb da od toga napravi vino da se vidi kakvo je.
– Od tih 58 kila grožđa napravili smo 30-ak litara vina, dosta visoki randman je bio. Alkohol je bio oko 12 posto. I ispostavilo se da je ona, i uz takav enormno visok prinos, i činjenicu da se o njoj nitko ne brine, opet pokazala solidne rezultate, šećeri visoki, solidne kiseline… Dobili smo solidno vino, dobre kvalitete, pristojne obojenosti, boje koja je jača od rozea, a opet s druge strane malo svjetlija nego što smo navikli kod standardnih crnih vina. Ti su parametri bili usporedivi s pinotom crnim i plavinom.
Prof. dr. sc. Karoglan lani je uzeo sve raspoložive pupove da lozu razmnože i sad postoji 50-ak cjepova koji će se ove godine posaditi po Konavlima.
„S Nikom Cvjetkovićem smo se dogovorili, budući da ju je on našao, da ima pravo prvenstva sadnje i on će negdje na svom imanju posaditi taj mali pokusni vinograd gdje ćemo moći dobiti neke relevantnije podatke kad se ona svede na neki uzgojni oblik, kad se počne rezati, plijeviti, gnojiti, onda će to ipak biti puno pouzdaniji rezultati. Ovo je tek početak istraživanja…“
I bombon na kraju: ovo prvo vino s jedinog trsa novootkrivene sorte u Konavlima moći će ekskluzivno kušati sudionici radionice na Vinskom podrumu Slobodne Dalmacije, velikoj tradicionalnoj fešti vina 25. i 26. svibnja u Dioklecijanovim podrumima u Splitu.
Službenici Uprave policije MUP-a – Regionalnog centra „Jug“ su pronašli i oduzeli eksplozivne naprave koje su, kako se sumnja, bile namijenjene nezakonitom izlovu ribe i 15 kilograma ribe. Riba je pronađena kod dva lica dok je eksploziv pronađen u vozilu koje su koristili kao i neposrednoj blizini lica mjesta.
Naime, službenici RCGP „Jug“ su, 17. februara 2018.godine, oko 14 sati, postupajući po operativinim podacima obilazili teren i u mjestu Luštica. u uvali zvanoj Mačka, primjetili Ž.B. (53) i J.B. (53), oba iz Tivta, koji su sa sobom u platnenoj vreći imali oko 15 kg ribe.
Daljim radom na terenu u neposrednoj blizini lica mjesta pronađen je ruksak sa dvije ekplozivne naprave (dinamit). Takođe, pregledom vozila marke „Opel Corsa“, kotorskih registarskih oznaka, u gepeku su pronađene četiri eksplozivne naprave – dinamit.
Dinamit foto Uprava policije
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je naložio da se lica predaju službenicima kriminalističke policije na dalju obradu, što je i urađeno. Eksploziv i riba su oduzeti.
Slijede dalje policijske mjere i radnje, kaže se u saopštenju UP Crne Gore.
Turistička organizacija Herceg Novi nastupila je na Panorama World Festival – Stockholm održanom 17. i 18. februara. Na sajmu u Štokholmu koji za područje Crne Gore organizovala TO Budve, učestvovale su još i TO Tivat i TO Podgorica kao i privredni subjekti iz Budve i Podgorice.
Na sajmu u Štokholmu čija je tema turizam, kultura i gastronomija, učestvovalo je 150 izlagača, uglavnom predstavnici receptivnih destinacija sa privredom kao i najvažniji turoperatori na području Skandinavije poput TUI i APOLO. Zemlje partneri ovogodišnjeg sajma u Štokholmu su bile Grčka i Španija koje su i dominirale sa predstavnicima na više od dvadeset različitih štandova.
U dva dana sajam je posjetilo preko 20.000 posjetilaca, a pokazano je veliko interesovanje za štand Crne Gore. Posjetioci zajedničkog štanda naše zemlje uglavnom su imali predznanje o državi, mali broj je već i posjetio Crnu Goru, a većina je nakon male prezentacije, potvrdila dolazak u bliskoj budućnosti
U prilog odlukama da se posjeti Crna Gora svakako idu dva low cost leta sedmično Podgorica – Stokholm, kompanije Ryanir, kao i čarter letovi koje tokom ljeta za tivatski aerodrom organizuju turoperatori Tomas Cook i TUI. Dok Herceg Novom kao destinaciji dodatnu interesantnost skandinavskom tržištu donosi i činjenica blizine aerodroma Čilipi sa kojim sarađuju skandinavske avio kompanije Norwegian Airlines, SAS i Corendon.
Sajmu je prethodio veliki turistički forum gdje su brojni turistički analitičari i čelnici privrede održali prezentacije na temu trendova među švedskim turistima sa osvrtom na područje Skandinavije. Interesantni podaci iznešeni na predavanjima ukazuju da čak 88% Šveđana putuje u inostranstvo, da ih trećina putuje čak tri puta godišnje i da uglavnom odsjedaju u hotelima. Takođe je interesantna činjenica da 85% Šveđana rezerviše svoja putovanja online, da ih je značajan broj motivsanih suncem, morem, kulturom i sportom prilikom odabira destinacije. Švedski turopaeratori takođe ukazuju da je najveći broj turista iz Švedske preko 65 godina starosti i na njih treba da se obrati najveća pažnja, jer troše najviše i najviše odsjedaju u hotelima, ostvare najviše putovanja u godini i najmanje jedanput godišnje odlaze na daleko putovanje.
Ono što isto može biti argument crnogorske ponude je da Šveđani vole da posjećuju vinske i gastronomske ture, te da je u porastu tražnja za fitness turizmom, a ključne riječ su zdrav život i organska hrana. Na sajmu u Štokholmu prema istraživanju je konstatovano da Šveđani Herceg Novi i Crnu Goru gledaju kao sigurnu destinaciju, čemu doprinosi dobra povezanost i prisustvo turoperatora.
Od danas kursevi jezika u organizaciji TO Herceg-Novi
Herceg – Novi – foto Boka News
Od danas počinju kursevi engleskog i ruskog jezika koje Turistička Organizacija Herceg Novi, u skladu sa planom i programom rada za ovu godinu, organizuje u okviru dodatne edukacije za zaposlene u turističkoj privredi.
U ovoj fazi je riječ o besplatnim kursevima na kojima se za engleski jezik prijavilo 20 polaznika i formirana je jedna grupa, dok za ruski jezik imamo čak dvije grupe od po 28 prijavljenih polaznika. Nastava će biti fokusirana na vokabular i dijalog kakav se najčešće koristi u turističkoj privredi.
Izuzetno smo zadovoljni odzivom i pozivamo zaposlene u turističkoj privredi našeg grada, koji senisu dosada priajvili a žele da nauče ili unaprijede znanje ovih stranih jezika, da ćemo nastaviti sa ovom praksom i da se mogu i dalje prijavljivati da bi se formirale nove grupe od najmanje 20 polaznika. Obuka će trajati do 15. maja i to tri puta sedmično (ponedjeljak, srijeda i petak)
TO HN na ovaj način želi da pomogne gradsku turističku privredu obezbjeđivanjem besplatnog usavršavanja zaposlenih, što će u krajnjem doprinijeti i unapređivanju cjelokupne ponude našeg grada.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obavještava sve učesnike u saobraćaju da će u vremenskom intervalu od 14. februara do 14. aprila 2018. godine, režim saobraćaja na magistralnom putu od Risna do Perasta biti povremeno promjenjen iz dvosmjernog u jednosmjerni.
Naime, Javno preduzeće će u narednih 60 dana izvoditi radove na izgradnji javne rasvjete na pješačkoj stazi na dionici od Risna do Perasta, a iz razloga bezbjednosti učesnika u saobraćaju povremeno će dolaziti do jednosmjernog režima vožnje.
Za to vrijeme, režim odvijanja saobraćaja će biti regulisan adekvatnom saobraćajnom signalizacijom.
“U moru neshvatljivih ideja lokalne vlasti svijetlo dana je na zaprepaštenje i razočaranje građana Tivta ugledala još jedna. Postavljanje gvozdene ograde oko Lučice Kalimanj valjda je samo onome ko baš ništa ne zna o istoriji Tivta i ambijentu Boke razumljivo. Svima ostalima razlog više za čuđenje.
Barke, koje su decenijama u ovoj lučici izgledaju kao da su protiv svoje volje stavljene u svojevrstan koncentracioni logor” – kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Pitanje koje se naravno samo po sebi nameće je: zašto je ovo bilo potrebno? Dva su odgovora: ili je u pitanju potpuno nerazumjevanje stvarnih potreba Tivta ili je riječ o klasičnom “namještanju posla” nekoj za vlast interesantnoj firmi. I u jednom i u drugom slučaju, a u oba su se lokalni mešetari na vlasti dokazali, sve je moralo i moglo drugačije. Novac se dotičnoj firmi bar mogao dati u cilju realizacije nekog zaista potrebnog projekta: gradnju vrtića, igrališta… U koncentracioni logor nije trebalo stavljati barke. Mogli su svo to gvožđe upotrijebiti da zagrade stoku koja u Gradiošnici upada u tuđa dvorišta i tamošnjim domaćinstvima nanosi štetu.
Nadzorne kamere sasvim su dovoljne da se vlasnici barki i brodova u Lučici zaštite od eventualne pljačke, a ako su već fizički željeli da odvoje tu cjelinu, onda su našem bokeškom ambijentu mnogo primjerenije žardinjere i sadnice recimo ruzmarina.
Ovako Tivat postaje prepoznatljiv i po tome što iz dana u dan po neki njegov dio postaje geto u kojem se zabranjuje pristup. Ako je i od ovakve zle vlasti, zaista je previše” – poručuju iz Bokeškog Foruma.
Dječiji maskenbal održan je u okviru 49. Praznika mimoze
Dječijimaskenbal
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal održan je u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal održan je u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal održan je u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
Dječiji maskenbal u okviru 49. Praznika mimoze
„Porodica Flinstons“ najuspješnija je grupna maska Dječjeg maskenbala uzrasta do 7 godina, koji je u okviru 49.Praznika mimoze održan u nedjelju poslije poslije podne u Institutu Igalo.
Drugo mjesto, po ocjeni žirija pripalo je „Saksije kamelije“, a treće maski „Pingvini“.U konkurenciji pojedinačnih maski nagrade su dobili „Kućica Ivice i Marice“ kao prvoplasirana, „Reciklaža“ je zaslužila drugu i „Kamelija“ treću nagradu. Dodjeljena je i specijalna maska najmlađoj maskiranoj djevojčici koja ima svega 36 dana života.
Takmičenje je bilo organizovano u dvije starosne grupe . U grupnoj konkurenciji djece starijih od 7 godina najuspješniji bio je “Požar i dobrovoljno vatrogasno društvo“. „Aladin i čarobna lampa“, bili su drugoplasirani, a „Novski oriđinali“ zauzeli su treće mjesto. Kao najbolje u pojedinačnoj konkurenciji odabrane su maske – „Snježna vjeverica sa Vrbanja“, drugo mjesto je osvojila maska „Srećomat“, a treće „Gorenje veš mašina“.
Dječijimaskenbal
Više od hiljadu maskirane djece, su na kreativan i originalan način oživjeli likove iz omiljenih bajki i priča, crtanih filmova, ali i svakodnevnog života, među njima većina ručno rađenih, stavile su pred ozbiljne muke žiri.
,,Zaista je bilo teško odabrati, jer smo vidjeli nevjerovatno mnogo dobrih i kvalitetnih maski. Rukovodili smo se kreativnošću i idejom u izradi maski, ali prije svega da li su te maske pravljene u kućnoj radinosti“, komentar je žirija koji je bio sastavljen od predstavnika organizatora Dječijeg maskenbala i Praznika mimoze, ta od predstavnika roditelja prisutnih na maskenbalu.
Sva djeca koja su učestvovala na maskenbalu dobila su na kraju „Mimozin slatki paketić“, a program Dječijeg maskenbala su vodile Dragan Vlaović i Ksenija Pejović.
U Zadru je predstavljen međunarodni projekt zahvaljujući kojem je ucrtan put Dinarskim gorjem od Slovenije, Hrvatske pa sve do Albanije, dugačak 1 380 km. Projekt nosi naziv Via Dinarica, a cilj je da postane platforma za održivi razvoj ruralnih područja.
Namijenjen je izletnicima koji posjećuju planine Dinarskog gorja, ali to je i projekt čiji je cilj revitalizacija tog područja.
Jedan od glavnih ciljeva tako je, prema riječima predsjednik udruge Via Dinarica Croatia Alana Čaplara, zadržati preostale stanovnike u planinama i dovesti im goste. Terenski dio posla već je odrađen, tako su osmišljene i trasirne tri linije puta. U Hrvatskoj Via Dinarica obilazi šest nacionalnih parkova, četiri parka prirode i dva stroga rezervata prirode. Plava linija Via Dinarice u Hrvatskoj duga je 1070 km, bijela linija s odvojcima 760 km, a zelena linija 200 km, piše eZadar.
Dinaridi – najzanimljivije hrvatske planine
Naše planine pružaju idealne uvjete za istraživanje jer su razmjerno lako pristupačne, a obiluju raznovrsnim i zanimljivim fenomenima. Iako veličinom i visinom svojih planina Hrvatska zaostaje za mnogim europskim zemljama, bogatstvom raznolikosti na razmjerno malom prostoru zaslužuje naslov jedne od najzanimljivijih. Tome uvelike pridonosi i njezin planinski svijet koji je još uvijek mnogim ljubiteljima prirode i aktivnog odmora malo poznat, pojašnjavaju u Udruzi Via Dinarica.
Velebit
Najviše i najzanimljivije hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju. Dinarsko gorje je gorski sustav mlađih ulančanih planina nastalih alpskom orogenezom u jugoistočnoj Europi. To razvedeno planinsko gorje proteže se od Slovenije, pa preko Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije do Kosova i Albanije. Geografski atlasi navode da se Dinaridi pružaju u dužinu od 645 km, od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na sjeverozapadu pa do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji, između jadranske obale i rijeke Save. Najviši vrh svih Dinarida je Maja Jezerces (2694 m) u Prokletijama u Albaniji.
Brošura
U Hrvatskoj se dinarske planine protežu usporedno s jadranskom obalom, smjerom sjeverozapad–jugoistok, u nekoliko usporednih nizova. Budući da ti nizovi započinju s otočnim planinama, jadranske otoke zapravo treba promatrati kao potopljeni dio Dinarskog gorja. Zanimljivo je zapaziti da su priobalne planine na hrvatskom jugu uglavnom oskudne vegetacijom, dok su na sjevernom Jadranu sve planine pokrivene bogatim šumskim plaštom. Otoci, međutim, pružaju potpuno suprotnu sliku: dok su sjeverni otoci pretežito goli (Krk, Rab, Pag), što idemo dalje prema jugu, otoci su sve zeleniji i bogatiji vegetacijom (Mljet). Hrvatski Dinaridi iznimno su raznoliki i zanimljivi, no to planinarima ne treba posebno naglašavati. Najviše hrvatske planine Dinara (1831 m), Biokovo (1762 m) i Velebit (1757 m) tipične su planine primorskih Dinarida. Istim smjerom pružanja sjeverozapad – jugoistok pružaju se i visoke planine unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) svake godine podsjeća na nastanak Društva Crne Gore za borbu protiv raka, pa tako i njegovog nasljednika Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR), koje je osnovano u Titogradu, današnjoj Podgorici 18. februara 1967. godine, što znači naravno i pola stoljeća aktivnosti u borbi protiv raka kod nas.
Na ovaj način, ne samo da podsjećamo, nego i pozivamo građane da pored naše stalne borbe protiv raka, treba zajedno da učestvujemo u tome i pobijedimo opaku bolest koliko je to moguće.
Uvijek se tako rado sjećamo prvog predsjednika Društva Akademika Ljubomira Rašovića, kao i njegovih najbližih saradnika potpredsjednika dr Nikole Ivovića i Mila Kralja i sekretara dr Petra Martinovića. Prvi upravni odbor su sačinjavali ugledni intelektualci i javne ličnosti toga vremena (ljekari, pravnici, ekonomisti, pisci, političari, kulturnjaci …, među kojima dr Bato Pešić, Čedo Šćepović, dr Bećko Lakić i drugi). Radiološki institut koji je postao specijalizovana ustanova za liječenje oboljelih od raka počeo je da se radi te iste, 1967. godine.
Danas je to nova, savremena i odlično opremljena ustanova – Klinika za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, koja opslužuje pacijente kako iz cijele Crne Gore, tako prema potrebi i one iz regiona. Ono što izdvajamo i jako je interesantno za javnost je sljedeće, a to je da je Društvo Crne Gore za borbu protiv raka još prije 47. godina, tj od 1 do 8. marta 1971. godine, u Crnoj Gori po prvi put organizovalo i Nedjelju borbe protiv raka zajedno sa društvima za borbu protiv raka Republika bivše SFRJ. Takođe treba naglasiti da je Nedjelja borbe protiv raka 1973. godine bila posvećena problemu pušenja i raku pluća po prvi put na ovim prostorima. U to vrijeme Nedjelja borbe protiv raka je postala tradicionalna, a Društvo je u ono vrijeme imalo odličnu saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore i Jugoslavije.
Početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Društvo Crne Gore za borbu protiv raka je smrću velikog broja kadrova – entuzijasta, ratnim okruženjem, kao i raspadom bivše domovine – SFRJ prestalo da postoji. Nastavak tradicije i aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori vezuje se za Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), koje je osnovano prije skoro sedamnaest godina, tj 5. novembra 2001. godine po Zakonu o nevladinim organizacijama kao nestranačka, humanitarna, dobrovoljna i neprofitna organizacija. U ostvarivanju sveobuhvatne borbe protiv raka zadatak CDPR-a je da podstiče i koordinira aktivnost članova i aktivista u borbi za smanjivanje broja novooboljelih od ove opake bolesti. Istovremeno CDPR je kao cilj postavilo i smanjenje stope smrtnosti od raka u Crnoj Gori, kao i podizanje kvaliteta života oboljelih. Borba protiv pušenja (jedan od glavnih, ako ne i glavni uzročnik vezan za nastanak ove opake bolesti) i poštovanje Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je donesen na našu inicijativu prije skoro četrnaest godina, je takođe jedan od ciljeva CDPR-a.
Ovaj tekst ima stoga svrhu da ovih dana podsjeti javnost na 18. februar 1967. godine i početak aktivnosti, kao i pionire u borbi protiv raka u Crnoj Gori. Istovremeno sa nastankom tadašnjeg Društva Crne Gore za borbu protiv raka, ali i 2001. godine nasljednikom CDPR-a, se nadamo da se svih proteklih godina Crnom Gorom širi ideja humanosti sa jedinim mogućim ciljem, a to je pomoći oboljelima od ove opake, ali danas ipak izlječive bolesti.
