Razina mora će porasti između 0,7 i 1,2 metra u naredna dva stoljeća čak i ako vlade okončaju eru fosilnih goriva kao što je obećano Pariškim sporazumom o klimi, saopštili su u utorak naučnici.
Hitna akcija za smanjenje emisije štetnih plinova bi spriječila dugoročno povećanje razine mora potaknuto otapanjem leda od Grenlanda do Antarktike koje će nanovo ucrtati obale diljem svijeta, objavio je u časopisu Nature Communications tim znanstvenika predvođen Matthiasom Mengelom s instituta za klimu u Potsdamu.
Bio je s kupačima u Rijeci, ali nije se usudio skočiti: ”More je ključali kotao u kojem ne možete normalno disati”
Porast razine mora prijeti brojnim gradovima od Šangaja do Londona, kao i područjima ispod razine mora, od Floride do Bangladeša. Ta je opanost velika i za cijele nacije, uključujući Maldive na Indijskom oceanu ili Kiribate na Pacifiku.
U studiji znanstvenika se navodi da će do 2300. razina mora porasti od 0,7 do 1,2 metra, čak i ako skoro 200 država provede mjere zacrtane pariškim sporazumom iz 2015., a kojim se predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova na nulu.
Razine oceana će neizbježno rasti jer će industrijski plinovi ispušteni u atmosferu, a koji “zarobe” toplinu, ostati i dalje u atmosferi te i dalje topiti zaleđene površine. Uz to, voda se, kako njezina temperatura bude rasla iznad četiri stupnja Celzija, prirodno širi.
“Razina mora se shvaća kao neki spori proces oko kojeg se ništa ne može učiniti (…) ali razdoblje sljedećih 30 godina će uistinu biti vrlo važno”, kazao je Mengel.
On upozorava da vlade, kada je u pitanju Pariški sporazum, za sada ne rade na ispunjenjima svojih obećanja. Globalna emisija ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, nakon trogodišnje stagnacije ponovo je porasla.
Pred nama su završni programi 49. Praznika mimoze. Nakon Abruma, Fešte od mimoze, ribe i vina na rivijeri, Ulice za ples u Igalu i Fešte na Škveru, još jedna pučka svečanost očekuje nas u petak, 23. februara. Mediteranska fešta Otvorena ulica za ples biće priređena u centru grada, a Novljane i goste će kod Dvorane “Park”, bivšeg “Rudnika” i na Trgu Nikole Đurkovića zabavljati “Duje & Castelnuovo band”, “Boka bend” i članovi plesne škole “Bayamo salsa”.
Prvi put će, u okviru Praznika mimoze, u subotu biti održana Trka karića – “Karotrc 2018”, u organizaciji NVO “Maškare”. Čak 35 ekipa takmičiće se na trasi od Gradske kafane, kroz
Ulicu Partizanski put do Škvera, u dvije kategorije. Kako saznajemo od organizatora prijavljena su 23 jednosjeda i 12 dvosjeda, među kojima većina iz Herceg Novog, a tri ekipe su iz Trebinja.
Krinka
Završni maskenbal Praznika mimoze biće održan u subotu veče u Institutu “Dr Simo Milošević”. Goste će zabavljati ansambl “Toć” i grupa “Exodus”, nastupiće i Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, a specijalni gosti biće karnevalske grupe iz Rijeke, Šapca, Strumice, Pančeva i Viškova.
49.Praznik mimoze biće završen u nedelju, 25. februara. tradicionalnim suđenjem karnevalu i koncertom beogradske rok grupe “Van Gogh”.
Herceg Novi, karnevalska povorka, Praznik mimoze 201.
Najveća do sada karnevalska povorka kreće sa platoa u Igalu u 19:00 sati, predvođena trombonjerima, Gradskom muzikom i mažoretkama Herceg Novi i Mjesnom muzikom Đenovići. Karnevalske grupe predstaviće se na Trgu Nikole Đurkovića, a u programu suđenja karnevalu učestvovaće glumci Hercegnovskog pozorišta Goran Slavić, Lidija Petrone, Danijel Femić i Dragana Vlaović.
Autor teksta suđenja karnevalu Crvenku Surlašiću, je mladi Novljanin, dramski pisac Đorđe Stanojlović.
JU Narodna biblioteka Budve u petak, 23. februara organizuje promociju knjige putopisa “300.000 kilometara motoavanture” splitskog autora Željana Rakele.
U uvodnom dijelu večeri govoriće domaćin Velibor Petković, predsjednik budvanskog Moto kluba BMW, kao i crnogorskog BMW-a, a nakon toga će nas avanturama svog putopisa provesti Željan Rakela. Moderator je Stanka Stanojević.
Jedan čovjek, jedan motor, pet kontinenata, 100 država, sedam godina, 300.000 kilometara – je rečenica koja u najkraćem opisuje knjigu avanturiste i bajkera Željana Rakele “300.000 kilometara motoavanture”.
Za splitskog autora avantura je život, navodi i ističe: “No ako se i ne odvažite na stvarna putovanja, dašak avanture moguće je doživjeti dijeleći iskustva drugih zabilježena u knjigama, pričama i video zapisima. Zbog toga, uostalom, i ja pišem ovu knjigu, ali i zato da otrgnem zaboravu putovanje dugo 300.000 kilometara na dva kotača uzduž i poprijeko Zemljine kugle ostvareno voljom, trudom i energijom zanesenjaka. Stoga vam iz prve ruke mogu potvrditi da je avantura privilegija dostupna svakome kome je istinski do nje stalo”.
Gradska galerija Kotor nastavlja izlagačku sezonu 2018. godine izložbom skulptura i crteža “Kretanje”, akademske vajarke Bojane Mašković, koje će biti otvorena u četvrtak 22. 02. 2018. godine u 19 sati.
Bojana Mašković je rođena 1985. godine u Beogradu. Diplomirala je 2010. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, smjer vajarstvo, u klasi profesora Nikole Vukosavljevića. Dobitnik je prve nagrade Bjelopoljskog likovnog proljeća za skulpturu (2009), prve nagrade SO „Savski venac” za skulpturu u metalu (2010) Beograd, i treće nagrade na „Telenor art recycling” konkursu za skulpturu (2012) Beograd. Izlagala je na većem broju kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Samostalno je izlagala četiri puta. Radi u Beogradu kao likovni terapeut u Centru za smještaj i dnevni boravak djece i omladine ometene u razvoju. Član je upravnog odbora Kulturno edukativnog centra Art. Živi na relaciji Beograd – Tivat.
Baš kad pomislimo kako zima ide kraju, a istini za volju ovogodišnja i nije bila baš nešto opaka, iz Nordije ravno prema Dalmaciji kreće ljubičasti ledeni jezik i što drugo mi nepripremljeni uzobalci možemo pomisliti nego – ajme nama!
Ne zbog nekoliko dana minusa u termometru, nego zbog prisjećanja na prošlu godinu, kad je s prvim danima siječnja naše krajeve okovao led, a u panici se posebno istaknuo Split vječito nespreman na bilo kakve promjene u kojem su danima ostale smrznute vodovodne cijevi u kvartovima gdje nisu propisno ukopane.
Zakasnjela zima gotovo da postaje pravilo: onaj veliki i nezaboravni snijeg obrušio se sredinom februara 2012. godine, dok smo za Božić bili u kratkim rukavima… Nešto slično moglo bi nas zadesiti i sljedeće sedmice jer istim putem kreće studena fronta, pa “napala” nas jednakom svježinom kao lani ili se tek očešala, nije zgorega pripremiti geotekstil ili krpe, vreće i najlone pa omotati vodovodne satove i gole cijevi. Naime, meteorološke karte najavljuju buru i studen od nedjelje koja će potrajati do sredine tjedna s temperaturama koje će se uz obalu spuštati i nekoliko stupnjeva ispod nule.
Naše ljude u Zagori ne treba posebno pripremati, oni se već godinama pitaju gdje su nestale oštre zime, jer “ako zima ne učini svoje”, znamo što nas očekuje: množenje baja, slabo osušeni pršuti, a i biljke su zbog tople zime počele ludovati, gotovo da nisu ni ušle u vegetacijsku fazu.
Polarni zrak
O onome što nadire sa sjevera razgovarali smo s Ivanom Šolićem Šokijem, mladim inženjerom šumarstva i dugogodišnjim zaljubljenikom u praćenje vremenskih prilika i neprilika, koji je u nekoliko navrata tačno predvidio velike nepogode, kad nitko od službujućih nije bio siguran, a čiju stranicu o vremenu na Facebooku vjerno prati više od 13 hiljda ljudi.
– Mislili ste zima je gotova? Čini se kako je ostavila “akužu” za sam kraj, i zato ne spremajte zimsku odjeću jer bi nam krajem tjedna mogla ozbiljno zatrebati. Upozorimo čitatelje kako je prognoza najtočnija unutar 72 sata, a svakim sljedećim danom vjerojatnost njezina ostvarivanja opada, dok su oscilacije u predviđanjima koje su pokazali vodeći prognostički modeli ove zime zaista neviđene, tolike da se velika pažnja javnosti skrenula na prognoze. Zato nema razloga za paniku, prognoza koju ćemo iznijeti je isključivo trend, a ako se taj trend pokaže valjanim, moći ćemo sa sigurnošću govoriti o zimskim uvjetima u Dalmaciji.
Za čitatelje “Slobodne” analizirao sam nekoliko vodećih prognostičkih modela, među kojima su najprestižniji engleski ECMWF sa središtem u Readingu, američki GFS, britanski UKMO, njemački DWD, te kanadski GEM. Svi oni šalju signale formiranja jake anticiklone nad Skandinavijom, čime bi se otvorio “autoput” polarnom zraku sa sjeveroistoka Europe – navodi Šolić, dodavši kako bi se zbog toga krajem tjedna minusi i hladnoća spustili do jadranske obale.
– Modeli su ove zime već nekoliko puta pokazali promjenjivu ćud, nadajmo se da će i ovaj put, jer u suprotnom, u nedjelju u Split stiže hladan zrak i prvi ovogodišnji temperaturni minus. Također, injekcija hladnoće u Sredozemno more nerijetko zna inicirati formiranje ciklone, pa bi u tom slučaju temperature bile nešto više, ali bi uz hladan zrak imali i oborine – kaže Šolić, predviđajući:
– Ciklonalna aktivnost nad Dalmacijom potrajat će sve do vikenda i kišobran će biti neophodan suvenir. U višim predjelima Zagore formirat će se deblji snježni pokrivač. Odlična je to vijest za sve one koji vole snijeg a ne mogu sebi priuštiti neko od europskih skijališta. Na samo tridesetak kilometara od Splita moći će se uživati u snijegu, primjerice iznad Neorića, Muća…
HAC: Vozači, oprez! Nigdje ne krećite bez zimske opreme
Hrvatske autoceste (HAC) pozvale su u utorak vozače na poseban oprez s obzirom na prognozu obilnog snijega, ledene kiše i olujnih udara vjetra u cijeloj zemlji, posebno u Gorskom kotaru i Lici. Ekipe zimske službe HAC-a spremne su za zimske uvjete na autocestama, no vozači moraju biti svjesni zakonske obveze o korištenju zimske opreme te da cesta ne može biti “crna” dok snijeg pada, jer to ne može osigurati niti jedna zimska služba.
Vozačima se preporučuje da ne pretječu ralice na autocestama, da brzinu vožnje prilagode trenutnim uvjetima i ograničenjima na autocesti, te da svakako, prije polaska na put, provjere stanje na cestama, priopćeno je iz HAC-a.
Prema prognozi DHMZ-a tijekom cijelog tjedna očekuje se obilniji snijeg u svim dijelovima zemlje, a u gorskim i podvelebitskim dionicama mogućnost jakih do olujnih udara vjetra.
Kako bi svi korisnici autocesta bili na vrijeme informirani o stanju u prometu i mogućim izvanrednim događajima, a naročito u vrijeme zimskih uvjeta na cestama, sve informacije redovito se objavljuju putem redovitih izvješća HAK-a i na web stranici Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC) – Stanje na autocestama.
Tridesetak đaka šestih razreda OŠ „Milan Vuković“, u pratnji nastavnika istorije Mihaila Vučkovića, posjetilo je danas Veliku salu Skupštine Opštine Herceg Novi, gdje su ih ugostili predsjednik SOHN dr Miloš Bigović i sekretar Milovan Benderać.
Predstavnici lokalnog parlamenta objasnili su učenicima istorijat novske skupštine, ali i proces razvitka demokratije, od antičke Grčke do danas, te ulogu skupštine, odbornika i poslanika u modernom društvu.
Najmlađima su pojašnjeni pojmovi kvoruma i vrste, kao i uslovnost održavanja sjednica. Procedura glasanja u lokalnom parlamentu je takođe izložena učenicima osnovne škole, nakon čega su i sami glasali, te većinskom podrškom izglasali odluku da dobiju po hemijsku olovku Opštine Herceg Novi (28 za, 2 protiv, 1 uzdržan).
Učenici su predsjednika Skupštine pitali o načinu imenovanja na tu funkciju, potrebnom stepenu obrazovanja, kao i ovlašćenjima u kolektivnom organu odlučivanja.
Bigović je podsjetio učenike šestih razreda da vrijedno i marljivo uče, da slušaju nastavnike i roditelje, uz poruku da će se svaka dobra i zaslužena ocjena isplatiti. Naglasio je i da će Skupština opštine Herceg Novi, kao i lokalna uprava, uvijek izaći u susret najmlađima.
Iz Opštine Kotor podsjećaju zakupce terasa ispred ugostiteljskih objekata da je počelo ugovaranje zakupa za 2018. godinu.
Kako navode, rok za podnošenje zahtjeva je do 10. marta ove godine.
„Uz obrazac zahtjeva koji se nalazi u Građanskom birou i na sajtu Opštine, potrebno je dostaviti i sljedeću dokumentaciju: potvrdu o izmirenom zakupu terasa u 2017 godinu koju izdaje direkcija za uredjenje i izgradnju Kotora, potvrdu o izmirenom komunalnoj taksi, koju izdaje Sekretarijat za budžet, lokalne prihode i finansije, potvrdu o izmirenoj komunalnoj naknadi za odvoz smeća koju izdaje Komunalno preduzeće Kotor te potvrdu o poštovanju komunalnog reda u 2018. godini koju izdaje Komunalna policija” – stoji u obavještenju iz Opštine Kotor.
Opština Kotor i Kulturni centar „Nikola Đurković“ pokrenuli su akciju formiranja Gradskog hora i pozvali su sve zainteresovane građane da postanu njegovi članovi.
„Ako volite svoj grad, pjesmu i druženje, prijavite se na telefon 067243767 ili na mail – organizacija@kckotor.me i postanite član potpuno novog i po svemu drugačijeg Gradskog hora.“- navodi se u pozivu koji je upućen Kotoranima.
Prvi sastanak novog hora održaće se 6.marta u prostorijama Kulturnog centra. Inicijatori su najavili da će novi hor pjevati širok dijapazon popularne domaće i inostrane muzike – od jazza, preko rocka, pop i latino muzike do blues-a.
Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra pod nazivm ”Pozdrav iz Austrije VIII” biće održan u četvrtak, 22. februara, u 20 sati u Upravnoj zgradi Porta Montenegra u Tivtu.
Orkestar će, pod vodjstvom austrijskog dirigenta Uve Tajmera, izvoditi valcere, marševe i polke, a solistkinja će biti mađarska sopranistica, Brigita Simon. Organizatori koncerta su Muzički centar Crne Gore, Ambasada Austrije u Podgorici i Porto Montenegro.
U dvorani kina Boka u Kotoru u četvrtak 22.februara u 18 sati biće prikazan dokumentarni film pod nazivom ”Casas para todos” (Kude za svakoga).
Film govori o stambeno-apartmantskim naseljima koji su građeni na španskoj obali a danas su prazna naselja, naselja duhova. Film je snimila njemačka nezavisna producentska kuda – ”IF production…”, a njegovu projekciju u Crnoj Gori na čijoj se obali posljednjih godina dešava skoro isti takav trend uništavanja prostora, organizuju NVO Expeditio iz Kotora i Kulturno-zavičajno društvo Napredak iz Gornje Lastve kroz projekat STRONGO.
“Imajudi u vidu da prekomjerna urbanizacija i izgradnja u posljednje vrijeme eskalira do mjere koja dovodi u pitanje opstanak Prirodnog i kulturno istorijskog Područija Kotora na UNESCO-ovoj Listi Svjetske baštine, želimo najširu javnost upoznati sa primjerom slične prakse na španskoj obali gdje se slična gradnja odvijala prije nego kod nas i sa čijim posljedicama se tamošnja zajednica sada suočava. Nakon filma će biti omogudena dikusija, uvod u diskusiju de dati arhitekta Bobo Mitrovid, arhitektica Biljana Gligorić i turizmolog prof.dr. Rade Ratković.”- saopštili szu jule organizatori.
Inače, projekat “STRONGO -Doprinos razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj /Developing stronger civil society in Boka Kotorska” odobren je u decembru 2015. godine kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Vodeći partner u projektu je NVO Expeditio iz Kotora, dok su ostali partneri četiri organizacije s područja Boke Kotorske: „Naša Akcija” iz Kotora, „Urban Nova” iz Herceg Novog, Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak” Gornja Lastva iz Tivta i „Agora” iz Budve.
Devastacija obale Krašići – foto S.L
Opšti cilj projekta je izgradnja kapaciteta i povećanje učešća nevladinih organizacija kako bi postale profesionalni, efikasni i odgovorni nezavisni akteri na području Boke Kotorske. Specifični ciljevi projekta su osnaživanje i izgradnja kapaciteta lokanih nevladinih organizacija s područja Boke Kotorskei povećanje učešća NVO na lokanom nivou u procesima izrade politika u tri oblasti (mladi; zaštita životne sredine, zaštićena područja i baština; kultura) u Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
