Završna konferencija projekta „CoRE“, koji predstavlja EU/IPA prekogranični projekat sa temom “Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoline i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore“, održana je u srijedu u hotelu “Spledid” u Budvi.
Projekat CoRE sprovode partnerske institucije u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ukupna vrijednost dobijenih sredstva iznosi 569.876,39 eura.
Hrvatskom hidrografskom institutu iz Splita (kao funkcionalnom vodećem partneru i Sveučilištu u Dubrovniku – Institutu za more i priobalje (IMP) kao korisniku evropskih sredstava opredijeljen je iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava.
Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) i Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) opredijeljen je iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava.
Na jučerašnjoj konferenciji predstavljeni su rezulati dosadašnjih istraživanja koja su podrazumjevala:
– Istraživanje i aktivnosti vezane za monitoring
– Monitoring morskih talasa na području Dubrovnika i delte Bojane
– Monitoring morskih struja na području delta Neretve i delte Bojane
– Određivanje veličine litoralne zone delta Neretve i područja Dubrovnika, područja delte rijeke Bojane i područja Sutomorske plaže i plaže Mogren
– Istraživanje bioloških komponenti na predmetnim područjima
Istraživanja su podrazumjevala između ostalog i hidrografska, biološka i hemijska istraživanja zbog evidentnih erozija plaža Sutomore i Mogren i alovijalnih promejna na delti rijeke Bojane.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore kroz ovaj projekat dobio je „Multi Beam“, koji mjeri dubinu mora na 500 metara sa preko 500 tačaka i obrađuje podatke koje će koristiti Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za preporuke releventnim institucijama u Crnoj Gori.
Tivat je danas više sati bio bez struje jer su radnici kompanije Tošković koji izvode radove na postavljanju kanalizacije, prekinuli glavni napojni kabl kod Kave – prodavnice Castelana.
Na istom mjestu, izvođač je prekinuo vod za napajanje grada strujom i 30. septembra.
Radnici Crnogorskog elektordistributivnog sistema (CEDIS-a), pored prespajanja kabla suočili su se i kvarom na trafostanici u Gradiošnici. Kvar na trafostanici bio je posljedica prekidanja voda, a CEDIS je insistirao da se on sanira prije puštanja struje preko rezervnog voda.
Osim ovog kvara pojedini djelovi Tivta, Seljanovo, Donja Lastva nemaju ni internet, korisnici usluga Telekoma, zbog kvara u centrali koji je uzrokovan nestankom električne energije.
Da podsjetimo, prekopavanje Jadranske magistrale kod naselja Kava u Tivtu počelo je još krajem septembra i svakodnevno prouzrokuje otežano odvijanje saobraćaja. Radovi se odvijaju u cilju povezivanja infrastrukture i kompletiranja radova na izgradnji pristupne saobraćajnice sa novim naseljem.
Pekopavanje Jadranske magistrale koje traje danima
Do danas magistrala nije vraćena u prvobitno stanje, otvorile su se nove rupe na putu koje ugoržavaju bezbjednost i otežavaju protok saobraćaja. Na putu nema ni adekvatne sobraćajne signalizacije. Ugroženi su svi učesnici u saobraćaju… Nadležni organi se ne oglašavaju.
Promotivno veče povodom nastanka knjige “Modri horizonti i njihovi čuvari” biće organizovano u diskoteci “Maximus” u Kotoru u petak 17.novembra sa početkom u 19.30 sati.
Kupnjom ulaznice omogućiti će te završetak ovog vrijednog projekta.
“Modri horizonti i njihovi čuvari” je multimedijalni projekat koji se nastavlja na popularni film o pomorcima i njihovim porodicama “Modri kavez” te ima za cilj djeci koja odrastaju u rastancima pružiti razumijevanje, poručila je između ostalog rediteljica filma Bruna Bajić.
U centru Herceg-Novom u subotu, 18. novembra biće održana Jesenja fešta inspirisana bogatim plodovima koji uspjevaju na našem području tokom ovog g
odišnjeg doba – svakako najpoznatiji šipak, nar ili mogranj, ali tu su i mandarine, rogač, žižula, košćela, kostanj, maginje, kake, kivi.
“S obzirom da je ovo naša deseta po redu stađunska fešta odlučili smo da je smjestimo na lokaciju na kojoj je sve počelo – u centru Herceg Novog, u pješačkoj zoni Njegoševe ulice, uz novska gvožđa ili šipke gdje su se Novljani nekad svakodnevno okupljali. Početna zamisao je i bila: podsjetiti na tradiciju, druženje na ulicama, probuditi ponovo, makar na kratko, duh entuzijazma u gradu – oživjeti zajednicu. To je spojeno sa našim stalnim animiranjem na kreativnost u slobodnom vremenu i to kroz razne oblike primjenjenog stvaralaštva, a kroz stađunske fešte i kroz gastronomiju”, saopštavaju iz NVO Ruke najavljujući stađunsku feštu.
U okviru manifestacije, u planu je uobičajena izložba domaćih proizvoda i rukotvorina, kao i aktivnosti za djecu i mlade.
Za djecu predskolskog i školskog uzrasta biće organizovan edukativni program, upoznavanje sa plodovima jeseni iz našeg okruženja. Uz izložbeni dio fešte ogledni prirodnjački sto biće postavljen od 10 časova, a radionica koju će voditi dipl.ing. hortikulture Milica Berberović će trajati dva sata.
U saradnji sa likovnom radionicom Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” biće pripremljena izložba radova na temu “Šipak i plodovi jeseni”. Radovi će nastajati u jednom zamahu – u četvrtak 16. novembra, i biće izloženi u izlozima lokala u centru grada, kako je to uspješno “patentirano” na prvoj manifestaciji 2015. godine.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Uz prodajni dio izložbe domaćih proizvoda biće organizovana degustacija jela i pića više izlagača. Prezentacije će se smjenjivati na svaki sat, a uz degustaciju građani mogu da dodijele skromne donacije u različite svrhe.
Udruženje Ruke ostvarilo je saradnju sa brojnim nevladinim organizacijama, sponzorima i građanima Herceg Novog, jer je značaj ovih događaja aktivitet zajednice. Tako će svoje proizvode predstaviti izlagači iz hercegnovske opštine i Boke, Podgorice, Bara, Nikšića…
Organizaciju Jesenje fešte podržala je Turistička organizacija Herceg Novi, a logističku pomoć pružaju opštinske službe i preduzeća. Cjelogodišnji projekat Stađunske fešte Udruženja Ruke podržavaju Nacionalna turistička organizacija i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.
Povodom Dana Opštine Kotor, OJU Muzeji – Galerija solidarnosti u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice organizuje IZLOŽBU SKULPTURA U BRONZI IZ LEGATA RISTA STIJOVIĆA.
Izložbu će otvoriti gradonaćelnik Kotora Vladimir Jokić, u četvrtak 16. novembra, 2017. u 19 sati u Galeriji solidarnosti.
Postavkom će biti obuhvaćeno petnaest skulptura u bronzi Rista Stijovića jednog od najznačajnijih crnogorskih likovnih umjetnika prema izboru kustosa Marije Mihaliček.
Izabrane sculpture, kroz tri cjeline, donose teme koje su najviše obilježile umjetnički opus i bile trajna preokupacija Stijovićeve umjetnosti za preko pedeset godina. To su portreti i likovi Gorskog vijenca u kojima izražava tragičnu romantiku gorštaka koje , po njegovim riječima “uvjek imao u podsvijesti” ; senzibilni ženski likovi i čulni istovremeno čedni aktovi; svijet ptica i životinja koji ga svrstava u najpoznatije skulptore- animaliste .
Izložena djela su dio jednog od najvrijednijih umjetničkih legata u Crnoj Gori, kojemu i poslije nekoliko decenija nije obezbijeđen prostor stalne prezentacije u Podgorici.
Risto Stijović – skulptura
Risto Stijović (Podgorica, 1894.-1974.)spada u plejadu najistaknutih likovnih stvaralaca, koji su svojim opusom obilježili umjetnost XX vijeka na bivšem jugoslavenskom prostoru.
Školovao u na Umetničkoj školi u Beogradu 1912-14. (kod Đorđa Jovanovića), Kao učesnik Prvog svjetskog rata, preko Albanije stiže preko Krfa u Marselj gdje nastavlja školovanje na metničkoj školi 1916. i 1917. godine Diplomirao je na čuvenoj Ecole des Beaux-Arts u Parizu , gdje je imao Prvu samostalnu izložbu 1919.godine Sve do odlaska iz Pariza 1928. godine izlagao i bio zapažen u umjetničkim krugovima metropole umjetnosti.
Od 1928. godine živio je i radio u Beogradu. Bio član Umjetničke grupe “Lada” i “Oblik”. Bavio se i pedagoškim radom . Bio je član je Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.godine.
Njegova pojedinačna skulptorska djela čuvaju se u mnogim muzejima i galerijama, a najveći broj je sastavni su dio dva legata koje je za života ostavio Pogorici i Beogradu.
Stijović je za života bio nosilac najvećih jugoslavenskih priznanja: Ordena rada, 1957.godine, Ordena zasluga za narod 1965. godine, Oktobarske nagrade 1960.godine Sedmojulska nagrade, 1962. godine, Nagrade AVNOJ-a, 1970.godine, Trinaestojulske nagrada, 1972.godine,,Ordena Republike sa zlatnim vijencem,1974.godine.
I ove godine, treći put za redom održavaju se „Dani jegulje u Neretvi“. Manifestacija koju organizira udruga Maškadur Opuzen uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva poljoprivrede okupiti će brojne Neretvane i njihove goste, koji će imati priliku naučiti nešto više o jegulji, a na opuzenskoj Pjaci je organiziran i tradicionalni kulinarski show u pripremanju jela od jegulje.
Partneri udruge Maškadur u realizaciji ovog za Neretvu važnog projekta su Razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA i Prirodoslovni muzej Metković, lokalni ugostitelji te neretvanski gradovi i opštine.
Ovogodišnji Dani jegulje započinju sutra, u petak, 17. novembra radionicom u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu posvećenoj važnosti jegulje za neretvanski kraj, a vodit će je znanstvenik dr. Branko Glamuzina. Osim toga u Prirodoslovnom Muzeju Metković otvorit će se prigodna izložba o jegulji.
Za subotu je najavljen sajam delicija na opuzenskoj Pjaci, a središnji događaj je kulinarski show u kojem sudjeluju Hrvoje Zirojević, Damir Šarić te opuzenska udruga Pivčeva kala.
Organizirat će se prezentacija proizvoda lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i vinara, dok je u prirodoslovnom Muzeju u Metkoviću planirana kreativna radionica za najmlađe pod nazivom „Tajne jegulje“. Sajam neretvanskih delicija nastavlja se i u nedjelju, a tijekom trodnevne manifestacije lokalni ugostitelji nudit će posebne menije s jeguljom.
Turistička organizacija Tivat na prigodnoj svečanosti u hotelu Palama u srijedu je dodjelila nagrade u akciji „Biramo najbolje u turizmu u ugostiteljstvu – Tivat 2017“.
Dodjela priznanja Turističke organizacije Tivat organizovana je po drugi put sa ciljem unaprijeđenja kvaliteta usluga, razvijanje gostoprimstva, podizanja turističke kulture i turističke ponude Tivta.
Simbol ovogodišnje nagrade „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu – Tivat 2017“ je svetionik.
„Turizam je najznačajnija privredna grana naše države i generalno grada, a među brojnim atrakcijama mi smo se ove godine odlučili za svetionik kojih je u Tivtu 14, a upravo ovaj 15 sija svjetlošću uspjeha i kompanija i pojedinaca koji su zavrijedili priznanje u različitim kategorijama. Oni svojim uspjehom dižu turizam na jedan veći nivo u Tivtu“, kazala je dirketorica Turističke organizacije Gabrijela Glavočić.
Pema ocjeni žirija, koga su činili predstavnici TOT-a, Opštine Tivat, turističke privrede, kulture, medija, dodijelio je ukupno 22 nagrade u kolektivnoj i pojedinačnoj konkurenciji.
Nagrada za najbolje preduzeće pripala je kompaniji Luštica Bay, za najuspješniji ugostiteljski objekata proglašen je Hotel Palma.
U kategoriji najboljih restorana prvo mjesto Volat, za najabolji cafe bar Marquise, najbolja picerija Recoleta, konoba Bachhus, poslastičarnica Minjon.
U drugoj kategoriji za najbolje u pružanju usluga smještaja proglašeno je domaćinstvo Tamare i Miroslava Jovičića, za najbolju turističku agenciju Sip travel, najbolja turistička manifestacija je Purgatorije a u kategoriji sredstava informisanja najboljom je proglašena emisija Radio suncobran – Radio Tivat. Za najbolju plažu proglašena je plaža Waikiki.
Nagrade
Za njabolje pojedince proglašeni su direktor Dejan Davidović – Al Posto Giusto, za najbolji hotelsko ugostiteljskog radnika Ivo Franović – Library bar, za najbolje novinare nagrade su dobili Zora Krstović i Željko Komnenović, najljubazniji taksista je Emil Petković, a najbolji komunalni radnik je Elvison Kameri.
U kategoriji inovativnost u turizmu prvo mjesto je pripalo kompaniji Discover Montenegro, za najbolju fotografiju koja promoviše turističke vrijednosti Tivta prva nagrada pripala je Miku Đuričiću.
Posebna nagrada za doprinos u turizmu pripala je bivšem gradonačelniku Tivta Miodragu Kankarašu te specijalna nagrada za doprinos u turizmu pripala je Školskom brodu Jadran.
Nagrade su uručili gradonačelnica Tivta Snežana Matijević, direktorica TOT Gabrijela Glavočić i predsjednik IO TOT Frano Bošković.
Nakon usvajanja novog Pravilnika izbor i dodijela priznanja u narednom periodu umjesto na tri organizovaće se svake pete godine.
Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopšte o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih, kazao je na nedavnom Susretu ribara u Rapcu 38-godišnji Igor Kralj iz Baške Vode. On je već 17 godina profesionalni ribar, ribari malim alatima. Kad čujete od ribara da je riblji fond pred kolapsom, onda je doista vrijeme za uzbunu. Neki će reći da je ona već odavno trebala biti oglašena, piše Novi list.
Na nedavnom Susretu ribara čulo se, između ostalog, da je stanje u Jadranu katastrofalno. Slažete li se s tom konstatacijom znanstvenika?
– Naravno da se slažem. Pa ne trebaju nam valjda znanstvenici da i sami ne vidimo da je stanje katastrofalno. Međutim, bojim se da će biti jedino gore, bolje nikako.
Kako vi kao ribar vidite stanje na terenu, je li riblji fond doista ozbiljno ugrožen?
– U području gdje ja ribarim, većinom u priobalnom pojasu, poremećena je kompletna bioravnoteža. Riblji fond na nekim područjima i ne postoji.
I sami ste upozorili da su neke riblje vrste posebno ugrožene, odnosno njihova priobalna staništa. O kojim vrstama govorite i zbog čega su ugrožene? – Pa, evo, recite vi meni stavite li ikad masku na glavu i malo zaronite? Kad naletite na ribu veću od 30 dekagrama ravno je dobitku na lotu. Što se tiče same obale, zar zadnjih 10, 15, 20 i više godina nismo prekrili kompletna riblja staništa. Gdje na obali, ne računajući otoke, imate više od 500 metara netaknute obale? Gdje su nekad postojali glamci, kosmeji, špari… – danas je pustinja. Nećemo valjda tvrditi da su samo ekonomski isplative ribe bitne u moru.
Postrožiti kontrole
Naveli ste i da 50 posto vaših kolega ribari ilegalno, dok ostalih 50 posto ribari s legalnim alatima na ilegalan način. Jeste li pritom mislili na profesionalne ribare ili na sportaše i rekreativce?
– Evo vam primjer: mreža poponica je legalni alat gospodarskih ribara, međutim izvan svog dozvoljenog perioda ona je u moru na ilegalan način. Koća je također legalna, no kad se njom ribari unutar zabranjenog područja, to je ilegalan ribolov. Isto tako svitlo za lov liganja je dozvoljeno, ali je izvan dozvoljenog perioda – ilegalno… Mogao bih do sutra navoditi primjere, a sad vi ocijenite jesam li mislio na sportaše, rekreativce, dopunce ili profesionalce.
Posebna pažnja na posljednjem Susretu ribara posvećena je sportskim ribolovcima i rekreativcima. Jedan od zaključaka bio je da valja postrožiti nadzor negospodarskog ribolova. Dugo pratim ribarstvo pa znam da su prije bili problem mali ribari. Jesu li profesionalcima problem uvijek drugi ili su i sami krivi za trenutnu situaciju?
– Ne znam jesmo li sjedili na istom sastanku. Rekao bih da se nikad manje nisu spominjale druge kategorije ribolovaca. Možda su se sportaši osjetili prozvani zato što se traži veći nadzor i kontrola priobalnog pojasa, a oni 99 posto ribare u tom području, međutim vjerujte da oni ne rade ni jedan posto štete.
Uz obalu južne Istre, a pretpostavljam da je i drugdje situacija slična, ima senjala na svakom pedlju, u svakoj uvali, na svakom puntalu, mreže kao da se uopće ne vade iz mora. Ne znam o kojoj je vrsti mreža riječ, ali u svakom slučaju mreže bi valjalo bacati s prvim mrakom i dizati ih u albu. I sami ste spominjali isti problem. Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo poduzeti da se mreže maknu iz priobalja?
– Upravo ovo što ste naveli, uz strožu kontrolu i zatvaranje vrlo ugroženih područja.
Neisplativo ribarenje
Ukoliko se nastavi ovakav trend prelova u priobalju, je li izgledan scenarij da ribe u dogledno vrijeme više ne bude, barem ne za komercijalnu upotrebu?
– Ne treba nam dogledno vrijeme. Ribarenje u priobalnom području je već sad skoro neisplativo. Nešto se postiže strahovitim povećanjem ribolovnih alata, ali to je već sad kontraproduktivno.
U ovom našem dijelu Jadranu (govorim o sjeveru) su se još prije 30-ak godina lovile škarpine teške i više od pet kilograma. Sad o njima možemo samo sanjati, danas je kapitalni ulov ako je neka teža od kilograma. Mogu li se uopće, prema vašem mišljenju, neke riblje vrste oporaviti od pretjeranog izlova?
– Neke vrste su već sad dovedene do kraja. Škarpina od kila do 30 metara dubine postala je egzotika.
Na Susretu ste sugerirali da se uvedu zaštićena područja i u priobalju, a ne samo u Jabučkoj kotlini. Na koji način smatrate da bi to trebalo učiniti, zaštitom određenih područja, poput šeka, dokazanih područja mrijesta ili zatvaranjem čitavih ribolovnih zona?
– Pohvalno je da se zaštitila Jabučka kotlina, međutim, kao što sam već rekao, neće njena zaštita dovesti do oporavka priobalnih vrsta, a složit ćemo se da je priobalni pojas mrjestilište najvećeg broja morskih organizama. U nas je još jedan veliki problem, a to je da je mišljenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo posljednje u nizu. Mislim da bi Institut trebao imati i početnu i završnu riječ kad govorimo o zaštiti.
Valja na koncu istaknuti i nezavidnu ekonomsku situaciju ribara. No, može li to biti opravdanje za izlov koji bi u konačnici mogao dovesti i do potpune propasti ribarstva na Jadranu? – Ribari su bili gladni i prije sto godina, i prije pedeset, i danas, i bit će za pedeset godina.
,,Kotorski vizuelni umjetnici 2017.’’ Daliborka Kordić, Dušica Ivetić, Dubravka Milivojević, Zoran Petrušić, Mile Albijanić, Jovana Pestorić, Milodarka Milatović Stamatović, Milenko Premović, Perunika Premović i Lana Bokan, predstaviće svoje radove na izložbi u renoviranoj Gradskoj galeriji – Kotor u subotu 18. novembra u 19 sati.
Najbolji likovni rad za 2017. godinu nastao u Kotoru, je jednoglasnim izborom žirija, rad Lane Bokan pod nazivom „Tre sorelle“.
Inspirisana tradicijom Boke, Lana je utjelovila savremeni prikaz legende o tri sestre. Poigravajući se sa materijalima, poput čipkanog miljea (koji je dio tradicije Boke) kao i gipsa, realizovala je savremenu zanimljivu tvorevinu.
Žiri je radio u sastavu Franović Gordana, istoričarka umjetnosti, predsjednica i članovi, akademski slikari Odalović Ratko i Burić Ilija.
Nakon građanske inicijative NVO “Bokeški Forum”, na poziv gradonačelnice Tivta dr Snežane Matijević u četvrtak će se u Kabinetu predsjednice održati sastanak na temu nelegalne deponije Lovanja. Cilj ovog sastanka jeste saradnja na rješavanju zajedničkog problema opština Tivat i Kotor.
Kako nam je saopštio dr Andrija Petković predsjednik „Bokeškog Foruma“ ranije je u Kotoru održan inicijalni sastanak na istu temu kojem su prisustvovali predstavnici Opštine Kotor, d.o.o Komunalno Kotor i NVO sektora.
Na tom sastanku između ostalog zaključeno je da se u najkraćem roku mora krenuti sa rješavanjem problema Lovanja, zbog čega je u toku formiranje radne grupe koja će se baviti ovim problemom. Kao jedna od najhitnijih mjera planirano je podizanje rampe i zapošljavanje osoblja na ovoj lokaciji čime će se spriječiti dalje nelegalno odlaganje otpada.
Dim od paljenja guma iznad Lovanje
NVO “Bokeški Forum” je početkom novembra predao Sekretarijatima za zaštitu životne sredine Opštine Tivat i Opštine Kotor, građansku inicijativu kojom je preko 600 građana potpisom tražilo hitno rješavanje ovog problema, koji prijeti da dobije dimenzije ekološke katastrofe.
