Učešćem na prvom danu sajma turizma i putovanja World Travel Market (WTM) u Londonu Turistička organizacija Kotor predstavila je ponudu najposjećenijih lokaliteta i mogućnosti saradnje agencijama, medijima i drugim posrednicima u promotivnoj djelatnosti u ovoj oblasti.
WTM jedan je od najvećih sajmova ove vrste na svijetu, a TO Kotor učestvuje pod okriljem Nacionalne turističke organizacije.
Direktorica TO Kotor Ana Nives Radović sastala se sa predstavnicima agencija koje se bave promocijom turističkih destinacija koje putnici sa tržišta zapadnih zemalja tek otkrivaju, a budući da je Kotor, kao i veći dio Crne Gore izuzetno interesantan potencijalnim partnerima, ovo je šansa za predstavljanje lokaliteta, ponude i sadržaja grada, dostupnosti lokacije različitim prevoznim sredstvima te smještajnih kapaciteta.
„Sajam nam daje mogućnost i da odgovorimo na sva ona pitanja koja predstavnik neke turističke ili medijske agencije može da postavi o zemlji i gradu u kojem nikada nije bio, a u koji želi da dođe. Kada im kažete da imate staro gradsko jezgro čiji se izgled nije mijenjao stotinama godina, da su nadomak njega mozaici iz drugog vijeka i mjesto sa najviše padavina u Evropi, kada otkrijete da na potezu od svega nekoliko kilometara postoje lokaliteti sa kulturno-umjetničkim, rekreativnim, zabavnim i sportskim sadržajima, a sve to pokažete na fotografijama i mapama načelno postoji veliko oduševljenje i interesovanje. Međutim, kada kažete da ne raspolažete hotelom od 100 ili više soba, potencijalni partneri budu razočarani, ističući da je za njih, zbog cijene transporta, koji je za veće grupe mnogo povoljniji, znatno teže da dovode manje grupe gostiju”, istakla je Radović.
TO Kotor na sajmu u Londonu – Ana Nives Radović
Interesovanje, međutim, i dalje postoji u domenu izletničkog turizma, predstavljanja gastro ponude, lokacija za vjenčanja na otvorenom i rekreativnih sadržaja.
„Ono što nas posebno raduje je što i uz resurse kojima raspolažemo, a koji su drastično skromniji od onih koje imaju vodeće evropske destinacije, imamo vidljivost na sajmu. Poređenja radi, samo neke od regija mediteranskih zemalja imaju površinom veće i sadržajem bogatije štandove od svih bivših jugoslovenskih zemalja zajedno, ako ne računamo Hrvatsku, čije je predstavljanje među najvidljivijim na evropskom dijelu ponude“, dodala je Radović, naglasivši da mnoge turističke organizacije za promociju i oglašavanje na ovom događaju izdvoje i po nekoliko stotina hiljada eura, pa i milione, zbog čega je svaka prilika za uspostavljanje saradnje na ovakvom mjestu uz budžet od svega nekoliko hiljada eura ipak značajna.
TO Kotor na sajmu u Londonu
TO Kotor postigla je inicijalni dogovor o saradnji sa kompanijom „Drones per Hour“ iz Berlina, koja će promovisati video materijal Kotora napravljen dronom na tržištu zapadnoevropskih zemalja.
TO Kotor na sajmu u Londonu – Ana Nives Radović
Za naredna dva dana sajma, na kojima se očekuje još veća posjećenost predviđeni su sastanci sa predstavnicima agencija, avio-kompanija i medija.
Opština Tivat računa da će do kraja ove godine završiti tri veće kapitalne investicije ukupne vrijednosti veće od 2,8 miliona eura – proizilazi iz odgovora koje je Direkcija za investicije lokalne uprave ovih dana dala na odbornilko pritanje odbornika „Arsenala za Tivat“ Budimira Cupare.
U Direkciji tvrde da će do kraja decembra završiti radove na izgradnji I faze nove pristupne MR 1 saobraćajnice za kompleks Luštica Bay u Krtolima, na potezu od Radovića do Đuraševića, vrijednu 2,5 miliona eura. U istom peridu završiče se i druga faza izgradnje nove ulice u Cacovu od 180 hiljhada eura, kao i izgradnja primarnog kolektora za dio kanalizacionog sistema u Donjoj Lastvi vrijedna 160 hiljada eura.
Od manjih investicija koje bi se trebale završitui do kraja godine, u toku je uvođenje izvođača u posao na izgradnji druge faze sistema za navodnjavanje velikig Gradskog parka u što se ulaže 18 hiljada eura, odnosno izgradnu ograde oko škole vrijednu 15 hiljada eura. Izviđači su uvedeni u posao i na projektu izgradnje dijela kanalizacionog sistema i priključaka u centru grada vrijednom 26 hiljada eura, odnosno izgradnji priključka aerodroma Tivat na kanalizacioni suietem, što će koštati 27 hiljada eura. U istom roku utrošiće se još 70 hiljada eura na asfaltiranje više lokalnih saobraćajnica i gradskih ulica, čime će ukupno utrošen iznos novca iz gradskog budžeta za asfaltiranje u ovoj godini dostiči cifru od 150 hiljada eura.
Za 12 raznih projekata novih saobraćajnica i raskrinicam, izmjena već gotovih projekata nekih novih komunalnih objekata, te izradu dva DUP-a, do 31.decembra Direkcija za investicije planira da utroši ukupno 127 hiljada eura, dok se privode karju radovui vrijedni 6 hiljada eura na sanaciji mokrih čvorova u nekoliko objekata u vlasništvu Opštine, a priprema tender za 20 hiljada eura vrijedne sanacione radove na Sportskojj dvorani „Župa“.
U Direkciji računaju da će uskoro imati i izabrane izvođače radova za 340 hiljada eura vrijednu rekonstrukciju objekta DTV „Partizan“, odnosno 800 hiljada eura vrijednu izgradnju novog cjevovoda na potezu od kotorske raskrsnice do Solila, te da će do kraja godine utrošiti makar dio novca planiranog za te dvije investiicije. Isti je slučaj i sa 800 hiljada eura vrijednom prvom fazom izgradnje lungo mare šetališta u Krašićima za koju je već izabran izvođač radova.
Animacija izgleda eventualne hotelske sobe na krovu kule
Animacija izgleda hotekske sobe
Mamula - maketa
Animacija izgleda hotelske sobe
Mamula - maketa
Animacija izgleda vinoteke na Mamuli
Mamula - maketa
Austro-ugarska tvrđava Mamula na ostrvu Lastavica na ulazu u zaliv Boke Kotorske koja je izdata u dugoročni zakup švajcarsko-egipatskom konzorcijumu Orascom, biće pažljivo obnovljena uz najstrožije poštovanje svih uputa arhitektonsko-konzervatorske struke i uz odlučujući uticaj domaćih stručnjaka. Tako bar tvrde u Orascomovoj kćerci-firmi OHM Mamula Montenegro, koju je ta kompanija registrovala u Herceg Novom radi realizacije ovog projekta.
Mamula će, kako kažu u Orascomu, biti biser i najveća atrakcija koja će dodatno skrenuti pažnju svjetske javnosti kako na njihov projekat novog turističkog grada Luštica Bay koji kompanija egipatskog biznismena Samiha Savirisa već gradi na tivatskom dijelu obližnjeg poluostrva Luštica, tako i na samu Crnu Goru kao turističku destinaciju sa nesvakidašnjim sadržajima.
„Mamula je toliko jedinstvena da je za nas nije bilo upitno da li da uđemo u ovaj finansijski inače, potpuno neodrživ projekat na kome nećemo zarađivati, već ćemo sigurno gubiti novac. Ipak, to je cijena koju smo spremni da plat8imo da bi uspjeli sačuvati ovaj arhitektonsko-istorijski biser i ujednoda ga pretvorimo u nešto što će biti svjetski prepoznatljivo i postati svojevrsni landmark simbol našeg projekta na Luštici.“- kažu u Orascomu uz podsjećanje da su na sličan način već obnavljali vrijedno lokalno kulturno nasljeđe u okolini svog poznatog ljetovališta El Gouna u Egiptu.
Odluka Vlade da na 49 godina izda u zakup ostrvo i tvrđavu stranom investitoru, naišla je na protivljenje opozicije, ali i dobrog dijela javnosti u Boki Kotorskoj koja je posebno emotivno vezana zaMamulu. Naime, stara tvrđava jedan je od najočuvanijih primjeraka vrijedne fortifikacione arhitekture na Mediteranu i ima bogatu i slojevitu istoriju jer je služila kao vojni objekat u odbrambenom sistemu nekadašnje austro-ugarske pomorske baze u Boki, da bi je u Drugom svjetskom ratu italijanski okupatori pretvorili u svojevrstan koncentracioni logor za partizanskom pokretu naklonjeno lokalno stanovništvo i rodoljube. Stoga lokalna javnost najčešće vrlo nepovjerljivo i sa skepsom gleda na namjere Vlade i stranog investitora kojem je ostrvo dato u zakup…
Prema planovima Orascoma, ostrvo i tvrđava će biti pažljivo obnovljeni i pretvoreni u mali hotel sa nizom pratećih sadržaja i atrakciju loja će stalno biti otvorena za javnost. „Vijesti“ su imale eksluzivnu priliku da se upoznaju sa preliminarnim modelom, odnosno idejnim riješenjem koje „Orascom“ priprema u saradnji sa brojnim domaćim i stranim ekspertima.
Mamula – rekonstrukcija
Tako su Studio za konzervaciju, projektovanje i konsalting “Projektor” i njegova čelnica, arhitekta-konzervator katarina Nikolić iz Tivta angažovani na ovom projektu. Oni su autori projekta i analize zatečenog stanja sa izvještajem o rezultatima istraživanja. Takođe, „Projektor“ radi na konzervatorsko-restauratorskom projektu, koji će biti sastavni dio glavnog projekta., a koji će uskoro biti predat na ocjenu Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
„Tokom izrade Projekta i analize zatečenog stanja, posredstvom “Projektora”, bili su angažovani i različiti konsultanti poput Radojice Pavićevića iz Herceg Novog, arhitekte-konzervatora Dejana Palibrka, arhitekte Ivana Golubovića, građevinskog inženjera mr Jova Popovića za statička istraživanja, slikara-konzervatora Jasminke Grgurević, te Joška Katelana i Milorada Ivanovića koji su radili na istraživanjima Istorijskog arhiva Kotor, odnosno Ratnog arhiva u Beču, firme “Geos” za geodetsko snimaje, zatim “MI inženjering” za Elaborat o geotehničkim istraživanjima iz Podgorice i drugih. Istraživač iz Herceg Novog Radojica Pavićević je poznavanjem austrougarske vojne arhitekture pomogao u pronalaženju relevantne istorijske dokumentacije, razjašnjavanju tehnologije građenja i funkcionisanju utvrđenja kao i njegovih veza sa utvrđenjima koja su mu hronološki, geografski i stilski srodna. Značajan doprinos projektu dali su i stručnjaci širokog spektra specijalnosti: Anita Mažibradić – arhivista iz Kotora, Zvonko Popović iz Beograda i Dragan Gačević iz Herceg Novog”- kazala nam je ovlašćeni PR konsultant komapnije OHM Mamula Montenegro Dragana Bećirović.
Konceptulani dizaj eksterijera i enetrijera uradila je komapnija MCM Design iz Portugala, koja je sudeći prema velikoj maketi koja je nedavno dopremljena u Crnu Goru, uradila solidan posao. Naime, posmatrajući maketu (osim činjenice da se na njoj na tvrđavi ne vidi siva boja kamena od kojeg je sagrađena) samo iskusno oko nekoga ko živi u Boki može primijetiti male vizuelne razlike u odnosu na aktuelni izgled Mamule. Definitivno se naime, odustalo od velikih bazena koji su po nekim ranijim kompjuterskim animacijama, trebali maltene u potpunosti da “potope” dvorište unutar tvrđave. Obala Lastavice ostaće gotovo netaknuta, a jedino će donekle biti proširen i produžen već postojeći gat za pristajanje plovila. Umjesto tri velika, na uzdignutoj platformi unutrašnjeg dijela tvrđave gdje je nekada stajalo njeno glavno naoružanje – 4 merzera kalibra 210mm, predviđena su tri mnogo manja bazena – jedan sa slatkom, drugi sa slanom vodom i treći posebni tzv. bio-tech bazen u kome će vodu prečišćavati biljke.
U kuli tvrđave biće smješten dio hotelskih soba, ali će kula čije će sada otvoreno dvorište biti pokriveno staklenim krovom na kome će biti i šetnica, prvenstveno biti namijenjena za spa- centar. Najveći dio od ukupno maksimalno do 33 hotelske sobe, nalaziće se u kazamatima i municionim sobama tvrđavskog prstena, dok je jedan od dva veća objekta na početku platforme za merzere, površine 96 kvadrata, namijenjen za muzej u kome će biti prezentirana bogata i slojevita istorija ovog utvrđenja. U ostatku tvrđeve biće dva restorana, dva bara i vinoteka, dok će kompleks sadržati i klub za sportove na vodi na nemotorni pogon. Na ostrvu van kompeksa tvrđave, bez narušavanja njegovog prirodnog reljefa, biće formirano nekoliko platformi za sunčanje, a plaža će biti uređena u blizini jedinog pristaništa na sjevernoj strani Mamule.
“Nikakvog kazina na ostrvu neće biti i to nikada i nije bilo u našim planovima. Nedvosmisleno je da ostrvo i tvrđava neće biti zatvoreni za javnost. Naprotiv, za nekoga ko planira uspostavljanje hotela, muzeja, restorana i kafea, posjećenost je više nego poželjna.Više puta smo ponovili i ponavljaćemo koliko god bude potrebno da će Mamula ostati otvoreno mjesto sa javnim pristupom svima, 365 dana godišnje. To je svakako definisano i ugovorom sa Vladom Crne Gore.”- naglasila je Bećirović. Istakla je da je OHM Mamula Montenegro već ranije svim zainteresovanim stranama u Herceg Novom i Boki, saopštio da će, i u kratkim periodima kada hotel na ostrvu tokom zime ne bude radio, lokacija i muzej biti tokom čitave godine na usluzi “ne samo Herceg Novom već svima – za posjećivanja, obilaske, održavanja kulturnih i drugih događaja, školske posjete, okupljanja boraca i bilo kakav vid drugih događaja koji su u skladu sa istorijom ovog lokaliteta.”
“To je, prema našoj viziji razvoja rizorta, veoma važno za njegov imidž i poslovanje”- zaključila je Bećirović.
Mamula – maketa
Jedina značajnija potencijalna razlika u odnosu na aktuelni izgled tvrđave a o kojoj se još razmišlja u “Orascomu” i kod njihovih stručnih konsultanata je mogućnost da se na vrhu kule, odnosno na dijelu južnog bedema iznad pozicije nekadašnje glavne topovske baterije, od lako uklonjivih materijala izgrade dva manja aneksa.
“Planirali smo 6 dodatnih soba na kuli, koje su uklopljene i ne narušavaju cjelinu. Radi se o privremenim objektima cija konstrukcija se može ukloniti u svakom momentu. Na isti način su planirane dodatne sobe na jednom dijelu oboda, preko puta kule, koje će imati ozelenjen krov.”- objašnjava Bećirović. Pri pozicioniranju tih objekata u odnosu na (ne)narušavanje vizure Mamule sa kopna i mora, dizajnerima i arhitektama može pomoći i činjenica da su sve horizontalne krovne površine na tvrđavi pokrivene debelim slojem zemlje i pijeska koji su nekada služili za amortizovanje udara granata koje bi neprijatelj ispaljivao na ovo utvrđenje. Taj materijal inače, neće biti uklanjan već će svojim zelenim površinama i dalje davati specifičan izgled ovoj jedinstvenoj građevini. Kompletan autentični biljni fond ostrva će biti sačuvan i dodatno unapređen, pa će Mamului dalje karakterisati brojne agave i slilno mediteransko bilje, ukljulujući i njen karakteristični veliki bor koji već decenijama raste na jugoistočnom kraju bedema tvrđave. Svi bunari i tankovi na ostrvu biće sačuvani, dok će sa zapadne strane kule, sakriveno prirodnim reljefom i vegetacijom, biti pozicionirano najmodernije postrojenje za desalinizaciju morske vode čime će biti obezbjeđeno snabdijevanje svih objekata pitkom i tehničkom vodom. Biće instalirano i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje će se zatim koristiti za navodnjavanje zelenila i ostale potrebe koje može zadovoljiti tehnička voda. Sve ovo je vrlo zahtjevan posao, imajući u vidu da se radi o rekonstrukciji i adaptaciji starog utvrđenja i da su konzervatorski uslovi vrlo strogi.
Na izuzetno kompleksnom pitanju infrastrukture na ostrvu, inače, već duže vrijeme radi Seif Estefanous, jedna od najboljih Orascomovih inženjera.Ovaj egipatski stručnjak sa velikim iskustvom, bio je angažovan na mnogim projektima te kompanije, počevši od njihovog najznačajnijeg projekta, izgradnje turističkog grada El Gouna, u egipatskoj pustinji na obali Crvenog mora i to od samog početka 1989. godine. Estefanous ima posebno veliko iskustvo u oblasti procesa desalinizacije, tretmana otpadnih voda, tehnika skupljanja kišnice i slično.
“Mamula je definitivno možda i najizazovniji projekat sa kojim se srećem, ali ćemo učiniti apsolutno sve da na najbolji mogući način zaštitimo njenu ljepotu i jedinstvenost i ovdje napravimo ekološki potpuno održiv sistem, posebno sa stanovištata tretmana otpadnih materija.”-istakao je Estafanous. On i arhitektica-konzervatorka Katarina Nikolič ne kriju da su, što više istražuju Mamulu i arhivsku građu o izgradnji tog utvrđenja započetoj daleke 1853., sve više fascinirani umijećem i domišljatošću austro-ugarskih vojnih inženjera i ondašnjih graditelja koji su na najpamentniji i najodrživiji mogući način, iskoristili mnoge prirodne osobine reljefa, klime i materijala od koga su gradili utvrđenje. Tako na primjer, na ostrvu i danas besprekorno funkcioniše sistem sakupljanja kišnice koja je nakon filtracije, korištena kao pijaća voda, a jedna te ista tehnička voda ovdje se višestruko upotrebljavala i prije skoro 150 godina.
“Za vrijeme u kome je građena Mamula je bila izuzetno high-tech objekat, a mnoge od njenih jedinstvenih karakteristika će nam i danas biti od izuzetne koristi prilikom prenamjene u hotel. Fascinantno je kako su ti ljudi sve ovo dobro osmislili i izgradili.”- kazao je Estefanous dodajuči da sistem podnih kanala omogućava da se relativno jednostavno “razvuku” elektro i vodovodne instalacije kojih nema u starij tvrđavi, a njeni debeli kameni zidovi i voltovi sa prirodnom ventilacijom nekadašnjih municionih komora, maltene da potpuzno eliminišu potrebu za instaliranjem klimatizacionih sistema u sobama hotela.
U OHM Mamuli Montenegro planiraju da naredne godine, nakon što se u rad pusti nova trafostanica “Klinci” i na obali Luštice na rtu Arza obezbjedi dovoljna količina električne energije, postave podmorski kabal koji će Mamulu snabdijevati strujom. U međuvremenu, uz planiranje, teku i pripremni radovi: hercegnovska kompanija Primavera radi na analizi zelenog fonda na ostrvu i izradi elaborata, dio pripremnih radova – sanaciju mula i pristupnog puta, za šta je urađen glavn iprojekat, kao i raščišćavanje nekadašnjih staza povjeren je firmi Nikmar iz Tivta, dok izradom projekta pejzažnoguređenja i rasvjete upravlja Gaia Chaillet Giusti del Giardino iz Italije.
Animacija izgleda eventualne hotelske sobe na krovu kule
“Delikatan posao predstavlja faza planiranja; konceptualno rješenje prilagođeno urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima je urađeno, treba da bude razrađeno glavnim projektom, projektom konzervacije i restauracije, studijom uticaja na životnu sredinu i ostalim neophodnim dokumentima. Glavni radovi na rekonstrukciji bi trebalo da počnu sljedeće godine. U međuvremenu smo 20.jula dobili dozvolu za pripremne radove i počeli sa čišćenjem staza na ostrvu, čišćenjem invazivne vegetacije u i oko tvrđave, i počeli smo reparaciju pristaništa i pristupnog puta do tvrđave. Čišćenjem dva tanka u tvrđavi izvađeno je najmanje 6 kubika kamenog materijala koji je evidentiran, izmjeren i deponovan. Evidentirana su mjesta na tvrđavi kojima je ovaj material pripadao i sve će to biti vraćeno na svoje originalno mjesto.”- istakla je Bećirović
MISLE DA ĆE STIĆI DA SVE ZAVRŠE ZA 18 MJESECI
Uz paralelan rad na planiranju i pripremi dokumentacije, dobijanju odgovarajućih odobrenja i pripremi terena, kada bude završen i revidovan glavni projekat i počnemo sa glavnim radovima, smatramo da ćemo biti u prilici da ispunimo ugovoreni rok- poručuju iz OHM Mamule Montenegra na putanje mogu li stići da sve planirano na ostrvu završe za samo 18 mjeseci.
“Od dana dobijanja građevinske dozvole, odnosno po novom Zakonu, prijave za gradnju, kao i obezbjeđenja priključka za struju na obali, naša obaveza je da u roku od 9 mjeseci započnemo radove i od tada rok za završetak radova je 18 mjeseci. Smatramo da ćemo u tom roku realizovati sve radove i otvoriti objekat.”- poručuju iz Orascomove crnogorske kćerke- firme, podsjećajuči da je to prvi takav projekat u našoj državi i da se radi na ostrvu udaljenom skoro milju od obale, bez bilo kakve postojeće infrastrukture, pri čemu se obavlja rekonstrucija i adaptacija zaštićenog objekta, koji se vodi kao spomenik II kategorije.
ZAPOSLIĆE 100 RADNIKA
Ugovor o dugoročnom zakupu Mamule potpisan je februara 2015. Orascom koji je izabran kao prvorangirani ponuđač na tenderu, dobio je ostrvo i tvrđavu na 49 godina, za 1,5 eura godišnje po metru kvadratnom za zakup zemljišta, i 0,9 eura za zakup akvatorijuma, što je upola više od na tenderu minimalno traženog iznosa. Najavljena su ulaganja od minimum 15 miliona eura.
“Preliminarni biznis plan procjenjuje potrebu za najmanje 80-100 zaposlenih na ostrvu kada rekonstrukcija bude završena. Sasvim je sigurno da će tokom izgradnje, a naročito nakon početka rada, Mamula podstaći lanac preduzetnika koji će opsluživati mjesto – kao što kroz snabdijevanje svježom ribom i morskim plodovima, i uopšte hranom, održavanje vegetacije, taksi saobraćaj i drugi.”- tvrde u OHM Mamuli Montenegro.
Potpredsjednik Miloš Konjević razgovarao je sa preko 100 građana na subotnjim prijemima u Opštini Herceg Novi tokom protekla četiri mjeseca.
Protekle subote organizovan je još jedan sastanak, nakon kojeg je zabilježen trocifreni broj – 112 Novljanki i Novljana koji su od 08. jula do danas iskoristili ovaj način da lokalnoj upravi iznesu svoje molbe i zahtjeve
Kako bi se bolje odgovorilo pitanjima i molbama građana, sastancima su pored potpredsjednika prisustvovali i rukovodioci opštinskih službi i preduzeća.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević ističe da ga što su ispoštovali veliki broj ljudi, saslušali ih i pokušali da pomognu u dijelu koji je nadležnost lokalne uprave.
Kako kaže, na dosta zahtjeva se uspjelo odgovoriti, ali ima i onih čije rješavanje iziskuje više vremena i finansijskih sredstava. To se prije svega odnosi na probleme koji se tiču putne i komunalne infrastrukture, ali i na socijalne probleme.
„Rješavanje problema svih vrsta je prioritet lokalne uprave. Neke možemo otkloniti relativno lako, za druge nam je potrebno više vremena i truda. U svakom slučaju, dobronamjerne kritike i sugestije građana su nam od velike pomoći, a ovakvi, lični susreti pokazali su se kao dobar način da ih direktno čujemo i o njima razgovaramo“, kazao je Konjević.
Najavio je da će se prijem organizovati i ubuduće – svake druge subote, od 9 sati, u maloj sali Opštine i pozvao sve zainteresovane da prisustvuju. Prvi sledeći termin 19. novembar.
Tokom arheoloških radova koji su u toku 2004. godine izvođeni u Vili Hipnos od strane Centra za arheološka istraživanja, pri Varšavskom Univerzitetu ( Poljska) kao i stručnjaka iz tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kukture Kotor, došlo se do značajnih novih otkrića u Risnu. Pomenuti radovi pružili su nove informacije o antičkim građevinama, njihovim funkcijama i hronologiji. Otkrivene su dvije prostorije, kao i dva crno-bijela mozaika od kojih je jedan bio posebno ukrašen sa centralnim predmetom romba okružen bogatom geometrijskom dekoracijom.
Novootkiveni mozaici su istraženi, dokumentovani a zatim, u cilju njihove zaštite i deponovani u prostoru Doma kulture u Risnu. Tokom 2008.godine, Turistčka organizacija opštine Kotor pripremila je podloge za vraćanje novootkivenih mozaika, i nedugo zatim inicirali prenošenje mozaika na odgovarajuće mjesto na lokalitetu Rimski mozaici, budući da je prostor gdje mozaici bivaju neposredno poslije otkivanja deponovani, nije bio pogodan za njihovo dalje čuvanje zbog prodora atmosferskih voda, otvora na zidovima i bušotinama na betonskoj ploči iznad prostorije u kojoj su se nalazili.
Tada su, od strane Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područne jedinice Kotor, a na inicijativu TO Kotor kao institucije koja upravlja ovim lokalitetom, mozaici očišćeni, podignuti iz vode u kojoj su se nalazili, prenešeni na novu drvenu podlogu, odvojeni i označeni u kasetama ispod nastrešnice na Rimskim mozaicima u Risnu.
Svjesni činjenice da mozaičke podove , radi prezentacije, valorizacije i dostupnosti za širu javnost, moramo vratiti u izvorni položaj, u proteklih par godina smo značajno radili na pripremi dokumentacije i finansijskih sredstava da ovaj jedinstveni arheološki lokalitet obogatimo sa još dva mozaika i time značajno doprinesemo daljoj prezentaciji i valorizaciji kulturne baštine kako Risna kao i cijele opštine.
Na inicijativu tadašnjeg direktora Turističke organizacije opštine Kotor, Mirze Krcića, koordinatora za kulturne projekte i lokalitete, Emilije Radulović i specijalizovanog vodiča Rimskih mozaika, Bosiljke Vuković kao i a u saradnji sa g-dina Janušem Reclavom ispred Istraživačkog Centra antike Jugostočne Evrope Varšavskog Univerziteta pokrenuta je ideja da novootkiveni mozaici budu vraćeni na originalna mjesta u vili gdje zapravo i pripadaju.
Mozaici Risan – restauracija
Početkom 2017. godine TO Kotor, nakon dobijanja konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, angažovala je Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore za izradu konzervatorskog projekta zaštite i prezentacije arheološkog lokaliteta „Ostaci antičke Vile sa mozaicima u Risnu“ koji je dobio potrebnu saglasnost.
Nakon obezbijeđivanja značajnih finansisjkih sredstava od strane Turisitičke organizacije opštine Kotor i Istraživačkog Centra antičke jugoistične Evrope Varšavskog Univerziteta koji su i investitori ovog projekta, otpočelo se sa radovima na konzervaciji i restauraciji mozaika 30. okotobra ove godine.
TO Kotor je angažovala Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, za sprovođenje konzervatorkih mjera, i kao rukovodilac radova imenovana je Jasminka Grgurević, konzervatorska savjetnica i restauratorka, Slavica Lompar, likovni tehničar kao i Dragutin Radimir, slikar-konzervator. Pomenuti istraživački centar angažovao je konzevratore i magistre umjetnosti, Adama Macijewskog kao i Annu Paulinu Pszonku, koji zajedno sa crnogorski konzervatorima sprovode konvervatorkse mjere na projektu zaštite i prezentacije dijela arheološkog lokaliteta Rimski mozaici u Risnu.
Radovi će trajati do 31/12/2017 godine i planirano je da se pripremljeni fragmenti direktno postave na podnu podlogu, na niveletu na kojoj su izvorno postavljeni, uz upotrebu originalnog veziva na osnovu probi koje će se izvesti tokom samih radova, na više karakterističnih mjesta. Za sve radove predviđa se upotreba prirodnih materijala uskladu sa originalnim rješenjem.
Ovo možemo smatrati prvom fazom projekta a ono što bi tokom iduće godine uslijedilo jeste rastauracija nedostajućih djelova mozaika važnih za sagledavanje optički čitljive cjeline i za njihovu valorizaciju.
Program dočeka Nove godine na Trgu ispred Starog grada u Budvi i ove godine biće veoma bogat, izjavio je danas direktor Turističke organizacije opštine Budva Mladen Franović.
“Već su napravljeni planovi, ugovori su već potpisani, mislim da će to biti baš veličanstven doček”, rekao je Franović agenciji Beta.
Program će početi 29. decembra koncertima grupa “Hladno pivo” i “S.A.R.S.”, nastavlja se 30. decembra nastupom Bajage i instruktora. U Novogodišnjoj noći će prisustne zabavljati “Queen Simphony”, a zvijezda večeri biće “Bijelo dugme”, rekao je Franović.
Program se nastavlja 1. januara kada će ljubitelji klasične muzike moći da uživaju u svečanom popodnevnom koncertu orkestra Radio televizije Crne Gore, pod dirigentskom palicom Radovana Papovića. Biće tu i umjetnici iz okruženja.
Prema riječima Franovića, u sklopu večernjeg programa 1. januara nastupaće grupe “Elemental” i “Dubioza kolektiv”. Sastavni dio Novogodišnjeg programa činiće i nastupi lokalnih, crnogorskih muzičara.
“Očekujem da posjeta Budvi za Novu godinu bude značajna. U ta čeitiri dana, događaće se mnogo toga, biće veoma dinamično, i ako nas vrijeme posluži, Budva će stvaro biti hit. Ne doći i ne uživati, bio bi propust”, rekao je Franović.
Pored koncerata, TO Budva će zajedno sa Udruženjem ugostitelja organizovati bazar koji će trajati od Božića do Božića.
TO Budva namjerava da zajedno sa Nacionalnom tustičkom organizacijom i ostalim lokalnim crnogorskim turističkim organizacijama napravi promociju Novogodišnjeg programa u Delta Sitiju u Beogradu 17. i 18. novembra.
Franović je rekao i da TO Budva, zajedno sa Budvanskom rivijerom i kompleksom Montenegro Stars, odnosno Hotelom Splendid organizuje promociju dočeka Nove godine, jer će u Hotelu Palas u Petrovcu gostovati Lepa Brena, a u Splendidu Severina i Haris Džinović, što će, kako je ocijenio Franović, takođe biti interesantno.
Najavio da će TO Budva imati promocije dočeka Nove godine i na sajmovima u Kragujevcu i u Banjaluci, gdje će biti prezentovana ukupna ponuda Budve oko Nove Godine.
“U svakom slučaju, kampanja će biti organizovana kako treba, i svi naši gosti, turisti će tačno znati gdje, kada, šta i kako i moći će da odaberu kad im je najzgodinije da dođu. Spremni smo”, rekao je Franović.
Tim švicarskih i nizozemskih arheologa koji su dešifrirali natpis na kamenoj ploči staroj 3200 godina, smatra da je riješio „jednu od najvećih arheoloških zagonetki Mediterana“, piše Independent.
29 metara dug kameni natpis, koji je 1878. godine pronađen na teritoriju današnje Turske, najduži je hijeroglif na svijetu iz brončanog doba.
Riječ je o natpisu na luvijskom jeziku koji je znanstvenicima pružio uvid u uzrok neobičnog propadanja tadašnjih snažnih i naprednih civilizacija.
Spominje se invazija flote Ujedinjenog Kraljevstva iz Male Azije, koja je izvršena na gradove istočne obale Sredozemnog mora. Prema najnovijim shvaćanjima znanstvenika, ova „pljačkaška pomorska konfederacija“ najvjerovatnije je bila uzrok propadanja nacija brončanog doba.
Istraživači vjeruju da je natpis nastao 1190. godine prije nove ere, i da ga je naručio Kupanta Kurunta, kralj države Mira. On je u savezu sa drugim anatolijskim državama izvršio invaziju na stari Egipat i druge države u oblasti Sredozemnog mora, tijekom i krajem brončanog doba.
Znanstvenici su i ranije pretpostavljali da su osvajači bili ti koji su doveli do kraha dominantnih civilizacija u tom periodu, ali identitet uzurpatora nikada nije otkriven.
Arheolozi su osvajače nazvali „trojanski pomorci“.
Nakon stabilnih i suvih dana koji su obilježili kraj oktobra i početak novembra, početak nove sedmice donosi izraženiju promjenu vremena. Nju donosi ciklona koja se u nedjelju počela razvijati i jača nad Đenovskim zalivom. I upravo je, prema podacima o oborinama u Evropi dostupnima u nedjelju navečer, grad Đenova „kišna metropola“ Evrope. U zadnja 24 sata (do 20 sati) izmjerene su 134 litre kiše na kvadratni metar. To je više od mjesečnog prosjeka za Đenovu koji iznosi 109 litara kiše, piše www.crometeo.hr.
A kad se u meteorološkim izvještajima nađe rečenica „ u Đenovskom se zalivu formira ciklona“, kao što to piše u nedjeljnom izvještaju Pomorskog meteorološkog centra Split DHMZ-a, onda to znači da se i u našim krajevima očekuju vrlo dinamične vremenske prilike.
Klasična đenovska ciklona našim krajevima, posebno na Jadranu i krajevima uz Jadran donosi vrlo vjetrovito vrijeme te često i velike količine oborina. Institut za meteorologiju iz Berlina, koji imenuje i ciklone i anticiklone nad Evropom, ciklonu je na svojim meteorološkim kartama nazvao Karl.
U Crnoj Gori će u ponedjeljak u južnim predjelima biti oblačno, povremeno sa kišom, na primorju već u jutarnjim satima. Više padavina očekuje se tokom noći, a ponegdje su mogući i pljuskovi sa grmljavinom.
Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a tokom noći kiša, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar će biti umjeren do jak, južni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 12, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Proteklog vikenda tokom noći na šetalištu Pet Danica, u blizini vile „Swisslion”, zasad nepoznati vandali zapalili su dvije palme.
Nakon prijave građana, koju su dobili putem kol–centra, pripadnici Komunalne policije i Službe zaštite i spasavnja odmah su izašli na teren i konstatovali da je jedna palma potpuno uništena, a druga djelimično.
Vršilac dužnosti načelnika Komunalne policije Marija Andrić kaže da je užasnuta ovim vandalskim činom i da joj je potpuno neshvaljivo da se neko na ovaj način odnosi prema zaštitnom znaku Herceg Novog.
Zapaljene palme – foto Opština HN
– Sumnjamo da je ovo djelo vandala i ovakav akt je za svaku osudu u momentu kada bijemo bitku sa palminim surlašem. Iz neshvatljivih razloga neko uništava palmu paljenjem. Užasnuta sam ovom slikom i činjenicom da je neko spreman na ovakav čin – naglasila je Marija Andrić.
Hercegnovska Knjižara „So“, koja baštini tradiciju od čak 119 godina starog obalnog knjižarstva Jova Sekulovića, primljena je u Udruženje izdavača i knjižara Srbije.
Pisac Nikola Malović, PR knjižare „So“, kaže da su u ovom Udruženju u njenom specifičnom formatu izdavanja knjiga sa morskom, bokeljskom i pomorskom tematikom, prepoznali potrebu za očuvanjem zajedničkih interesa.
– Prepoznata kao jedan od barometara kulture grada Herceg Novog i Boke, Knjižara „So“ izdavač je knjiga od kapitalnog značaja, kao na primjer: „Istorija bokeljskog pomorstva“ Predraga V. Kovačevića, „Vita Kotoranin, neimar Dečena“ (nagrada za izdavački poduhvat godine 2016. na hercegnovskom sajmu knjiga), „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“ Petra II Petrovića Njegoša, i mnogih drugih. Iz Udruženja izdavača i knjižara Srbije ocijenjeno je da je Knjižara „So“ tokom 13 i po godina postojanja ugostila nebrojene pisce, te vlasnike mnogih izdavačkih kuća upoznala sa svojim specifičnim formatom: da izdaje knjige sa morskom, bokeljskom i pomorskom tematikom. Budući da taj format ne njeguje niko drugi, prepoznata je potreba za očuvanjem zajedničkih interesa i potreba Udruženja u oblasti izdavačke djelatnosti.
Malović ističe da je velika čast što je jedna mala knjižarska i izdavačka kuća jedina iz Crne Gore postala član Udruženja izdavača i knjižara Srbije.
– Počastvovani smo činjenicom da smo prepoznati kao dostojni članovi Udruženja, sa mnogim pravima, po principu jedan član – jedan glas. Slikovita je slučajnost po kojoj je Knjižara „So“ Ugovor o članstvu dobila u koverti frankiranoj jubilarnom PTT markom: 150 godina od predaje ključeva grada Beograda knezu Mihailu Obrenoviću. Naša knjiga „Istorija bokeljskog pomorstva“ bilježi podatak da je prvim ratnim brodom moderne Srbije, „Deligradom“, čiji je prvi kapetan bio upravo Novljanin Aleksandar Poznanović, odvedena 1867. niz Dunav posljednja turska posada beogradske tvrđave. Sve što je povezano – uvezuje se, te otud i jedna zalivska knjižara postade član Udruženja izdavača i knjižara Srbije, zaključio je Malović.
