Na svečanoj sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi predsjednik Opštine Stevan Katić uručio je Oktobarsku nagradu Nikoli Ninu Deretiću, dobrovoljnom davaocu krvi, koji je više od 150 puta dao ovu dragocjenu tečnost, za pomoć i spas drugim ljudima.
Deretić je zahvalio na priznanju i poručio da je sretan što je toliko puta dao krv.
Nikola Nino Deretić rođen je 1949. godine u Bijeloj, u zaseoku Vala, od oca Gojka i majke Desanke, rođene Tauzović. U Bijeloj je proveo cijeli svoj život – odrastao, školovao se, radio i osnovao porodicu. Nakon završene osnovne škole i zanata varioca zaposlio se u Brodogradilištu „Veljko Vlahović“, gdje je i penzionisan. Svojom marljivošću i humanitarnim radom istakao se u svom kolektivu, gradu i mnogo šire.
Nikola Deretić je dobrovoljni davalac krvi već pet decenija, tokom kojih je preko 150 puta dao ovu dragocjenu tečnost za pomoć i spas drugim ljudima. Prvi put je dao krv kao omladinac, sa nepunih sedamnaest godina.
Kao dobrovoljni davalac odgovorio je na brojne pozive rodbine, prijatelja, poznanika i potpuno nepoznatih ljudi, ne samo u svom gradu i državi, već i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Nikada nije imao predrasude niti je ljude dijelio po bilo kom osnovu.
Na listi brojnih osoba kojima je pomogao je i Josip Broz Tito, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Deretić je 1980. godine, sa pet kolega iz Brodogradilišta, vojnim helikopterom iz Kumbora prevezen u Ljubljanu, gdje je donirao krv tadašnjem predsjedniku. Posebno aktivan bio je tokom ratnog vihora.
Danas kada pitate Nikolu Deretića šta ga je podstaklo da postane i godinama ostane dobrovoljni davalac krvi, dobićete vrlo jasan i iskren odgovor – dati krv pomoć je drugima, a zdravo je za tijelo i duh onoga ko je daje.
U svojoj 68 godini, Nikola više nema pravo da donira krv, jer je prešao starosnu granicu od 65 godina. Njegovu humanu misiju nastavljaju dva sina, obojica dobrovoljni davaoci krvi.
Vijest da je u Jadranu snimljena velika bijela psina, najveći morski pas nakon kitopsine, a koja nije opasna jer se hrani planktonom, ovog vikenda zainteresirala je i uzbunila javnost.
Kod Riminija su veliku bijelu psinu snimili Talijani koji su išli u sportski ribolov na buletin, odnosno na kančanicu, udicom s brodice na većoj dubini. Nisu napisali koliko je velika, međutim, prema snimci moglo bi se zaključiti da je duga oko tri i pol metra. Snimku je prvi prenio portal Podvodni.hr.
Pero Ugarković, urednik portala, autor brojnih tekstova s morskom tematikom i suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, za Index je prokomentirao viđenje bijele psine u našem moru.
„U Jadranu se velike bijele psine stalno dojavljuju, a doživljaji susreta prepričavaju, međutim bez prave snimke ili fotografije pitanje je da li su to susreti baš sa bijelim ili se radi o nekoj drugoj vrsti. Ipak, moglo bi se zaključiti da se pravi susret dogodi jednom u dvije godine. Nemoguće je procijeniti koliko ih stalno ima u Jadanu, no moguće je da im je, kada su uvjeti povoljni, broj dvoznamenkast; Jadran ipak nije malo more. U Mediteranu im je brojnost slabo istražena. Postoje neki radovi koji su utvrdili da je mediteranska populacija genetski slična s australskom i da je u Mediteran stigla prije pola milijuna godina između dva tadašnja ledena doba“, kaže Ugarković.
Sve više tune, a time i hrane za velike bijele psine
Veće psine od tri metra hrane se ribom, ali i velikim zalogajima poput tuna, dupina i kornjača, a manje palamidama, lucevima i sličnom manjom ribom.
„U Jadranu ima sve više tune zahvaljujući činjenici da je Hrvatska, kao i sve ostale zemlje u Mediteranu, prihvatila pravila ICCAT-a, čime je uvedena kvota na njezin izlov. U zadnjih 10 godina populacija tune polako se oporavlja pa ima sve više hrane za velike bijele psine, ali i za ostale vrste morskih pasa“, tumači Ugarković.
Velike bijele psine u Mediteranu žive na velikim dubinama, nerijetko se spuštaju i do 1000 metara. Prema broju dojava može se zaključiti da u obalna područja najčešće dolaze krajem proljeća i u ranu jesen. Napad na Slovenca, zabilježen na Visu 2008., dogodio se u listopadu.
„Ja sam osobno vidio jednu, kao i svi na tom brodu. Bio sam promatrač u lovu na tune u Jabučkoj kotlini. Prošla je uz brod kao na ovom videu. Uvijek ću žaliti što nisam imao mobitel pored sebe, bio mi je u kabini. To bi bio najbolji selfie koji sam ikada napravio. U tom trenutku dio mene poželio je skočiti u more i plivati s njim, dok je drugi dio mislio: ‘Čekaj malo, pogledaj ga dobro’. Bio je dosta velik, oko pet i pol metara dug. Najveći zabilježen na Mediteranu, od 7,13 metara, ulovljen je na Malti 1987.“
Velike bijele psine najviše privlače tegljači za tune. U Jadranu se ona najviše lovi u kotlini otoka Jabuke odakle se odvlači u gojilišta u kavezima do Zadarske županije i Brača. Ondje se potom hrane dvije do tri godine. U tom procesu preseljenja neke uginu pa stvaraju snažan miris koji privlači morske pse.
„Djelatnici tegljača za tune imaju najviše susreta s morskim psima. Najčešće su to modrulji, ali bude i dosta velikih bijelih psina. One pregrizu mrežu kaveza i uđu za tunama. Zanimljivo je da izađu kroz istu rupu dok modrulji naprave novu rupu. Ronioci koji rade na tegljaču tvrde da se po tome može vidjeti koji je od ova dva psa inteligentniji“, kaže naš poznavatelj morskih dubina.
Strah je prirodan
Ljudima koji ih vide preporučuje da ih slikaju kako bi se točno identificirali. Kaže da ih se ne treba bojati jer rijetko napadaju ljude.
„U Jadranu je u 150 godina bilo samo 11 smrtnih slučajeva. To se može činiti kao ozbiljna brojka, međutim, ona je statistički izuzetno mala. Više ljudi umre od brojnih drugih životinja, primjerice od krava, konja, pasa, zmija, pčela, a osobito komaraca. Ipak, ljudskim fobijama ne treba se smijati. Iracionalni strah od morskih pasa je normalan kao i kod paukova. Mi možemo znati da nas pauci neće ugristi, no statističke analize tu fobiju ne mogu eliminirati“, poručio je Ugarković.
Na inicijativu potpredsjednika Opštine Kotor Milivoja Miša Samardžića, člana Savjeta Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Milijana Samardžića, kao i savjetnika za ekonomsko-plansku politiku i razvoj Turističke organizacije Kotor Mirze Krcića, a uz finansijsku i logističku podršku Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, izgrađen je put do austro-ugarskog vojnog groblja na Crkvicama.
Sa uređenjem groblja počelo se tokom avgusta ove godine raščišćavanjem divljeg rastinja i uklanjanjem izraslog drveća, a kompletno čišćenje terena biće završeno do kraja 2017. godine, ukoliko vremenske prilike dozvole.
Ostale neophodne aktivnosti oko uređenja groblja biće blagovremeno usaglašene u saradnji sa Ambasadom Republike Austrije u Crnoj Gori, kako je i dogovoreno u nedavnoj posjeti vojnog atašea Austrijske ambasade Tomasa Ahamera.
Svi volimo kampovanja i provod u prirodi, no nismo baš sigurni bi li s osmijehom na licu učestvovali u dijelovima programa Drill and Chill festivala koji okuplja obožavatelje penjanja, slacklinea/highlinea i avanturizma.
Festival se održava u susjednoj Bosni i Hercegovini, a dio bogatog programa je i ležanje u popularnom hammocku s jednim interesantnim detaljom – hammock je, naime, obješen na visini od oko 200 metara iznad tla! Čitava stvar se odvija u prekrasnom kanjonu Tijesno, a festival opetovano posjećuju najpoznatiji svjetski penjači, slackline zanesenjaci i moderni akrobati.
Posebna atrakcija su upravo akrobate, highlineri, koji hodaju po specijalnom užetu koje se razapinje preko kanjona, na visinama i do 400 metara.
A kako izgleda neobičan, adrenalinski odmor u hammocku pogledajte u videu:
Centar za kulturu Tivat u utorak, 31.oktobra od 20 sati u galeriji Ljetnjikovca Buća organizuje književno veče pjesnikinje i arhitektice Pauline Lanceroti.
O Paulininom literarnom radu govoriće lingvista doc.dr Miomir Abović, koji potpisuje i odabir pjesama za ovo druženje, dok će stihove prezentovati novinarka Marijana Mišić Škanata.
Igor Les, jedriličar JK Delfin iz Tivta osvojio je drugo mjesto u klasi Laser Standard na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u jedrenju, koje je održano u Makarskoj u organizaciji JK Bura u periodu od 25. do 29. 10. 2017. godine. Titulu prvaka Hrvatske osvojio je Tonči Stipanović iz JK Mornar iz Splita, inače osvajač srebrne olimpijske medalje na OI u Brazilu.
JK Delfin je sudjelovao na prvenstvu s još tri jedriličara. Ilija Marković je 13. u klasi Laser Radial. U klasi Laser 4.7 Tatjana Kusovac je 47., a Stefan Anđelić na 53. mjestu.
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
1 od 10
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Rezbarili bundeve za pomoć djeci sa oštećenjem sluha i govora
Nekoliko desetina likovno najtalentovanijih učenika tivatskih OŠ Drago Milović, gimnazijalci Srednje mješovite škole Mladost, mališani iz Dječjeg saveza Tivat, učenici internacionalne škole Knightbridge i štičenici Resusrnog centra iz Kotora, okupili su se juče u Porto Montenegru na tradicionalnom humanitarnom cjelodnevnom programu natzvanom „Bundeve za osmjeh“.
Na promenadi ispred restorana „One“ djeca su rezbarila bundeve ukrašavajući ih u duhu anglosaksonskog praznika Haloween – Noć Vještica, koji se obilježava 31.oktobra.
Autori najboljih radova su nagrađeni, prva nagrada za najkreativnije rezbarenje otišla je učenicama Tamari Nedović i Anastasiji Gluhovoj, drugoplasirane su Jelena i Sara Šćepanović, dok je treća nagrada pripala Mateji Fažo i Agati Luković. Specijalnu nagradu restoran “One” je uručio Mladenu Piljagiću.
Posjetioci među kojima je bilo i nekoliko maštovitih maski, su bili u prilici da pored rezbarenih bundeeva, kupe i čitav niz drugih ukrasnih predmeta u duhu Haloween-a i slatko-slanih delicija. Sav tako prikupljeni novac namijenjen je za podršku djeci – štićenicima Resursnog centra za sluh i govor iz Kotora.
Humanitarnoj akciji koju je priredio Porto Montenegro u saradnji sa tivatskim školama, tradicionalno se priključio i tim restorana „One“ u Porto Montenegru, koji je za učesnike akcije pripremio ukusne pite, potaž od bundeve, i kolače sa ukusom i tematikom tikvi i Noći vještica.
Film “The books of knjige: Slučajevi pravde ”, u režiji Zorana Markovića, koji je imao svjetsku premijeru na Kanli kuli u Herceg Novom na 31. Montenegro film festivalu, biće prikazan u dvorani Park u 1. i 2. novembra, sa početkom u 18 i 20 sati..
Pored standardnog pojavljivanja ekipe „Buksovaca“ (Aleksandar Radunović Popaj, Veselin Gajović Gajo i Goran Vujović), koji tumače glavne likove – sulude policijske inspektore, koji rade na slučaju razriješenja ubistva – mafijaškog vjernika i doušnika, koga tumači režiser filma lično, u filmu su angažovani i glumačke zvijezde regiona. Tako Nikola Kolja Pejaković glumi glavnog negativca, dok su odlične epizode ostvarili: Nebojša Glogovac, Zoran Kesić, Stefan Bundalo, kao i član originalne postave „Nadrealista“ – Zenit Đozić.
Scenarista ove krimi komedije jeAleksandar Radunović Popaj.
Prodaja ulaznica je po cijeni od 3 € na blagajni dvorane Park, u terminima:
Uspješnom intevencijim pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, od požara su juče oko 14.20 sati, odbranjene prve kuće u naselju Brdišta u Tivtu.
Vatra koja je iz za sada zvanično još neutvrđenih razloga, oko pola sata ranije izbila u obližnoj šumi, zahvatila je oko hektar površine poid lovorikama, makijom i ponekim stablom masline.
Nošena jakim sjevernim vhjetrim, vatra se brzo širila prema kućama, ali su 10 tivatskih vatrogasaca koji su na teren izašli sa tri protivpožarna vozkla, spriječili da požar ugrozi stambene objekte i pričini veću štetu.
