Zahvaljujući zajedničkom doprinosu talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih muzeja izložba “U moru intimnosti – podvodna arheologija priča priču Jadrana” bit će predstavljena u nedjelju u Trstu u prostoru Salone degli Incanti – ex Pescheria.
Više od 60 ustanova, 50 znanstvenika i 2000 četvornih metara izložbenog prostora posjetiteljima će ispričati nepoznate priče iz povijest Jadranskog mora, najavljuju iz Ministarstva kulture Hrvatske ističući da javnost prvi put dobiva pregled umjetničkih djela i predmeta svakodnevne uporabe, roba i opreme nađenih na brodovima u Jadranu kroz gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokacija. Hrvatska je u postavu izložbe zastupljena je s 304 posuđena djela iz ukupno 16 ustanova.
Prema riječima autora izložbe, Salone degli Incanti u Trstu pretvorit će se u morski krajolik koji će prikazati kulturne razmjene, trgovinu i priče o ljudima koji su plovili ovim „intimnim morem“ kako su ga nazivaju. Zahvaljujući otkrivanju podvodne baštine, posjetitelje će se povesti na plovidbu Jadranskim morem i otkrivanje njegovih ruta i preplovljavanja. Ova je izložba također arheološki istraživački i vrijednosni laboratorij za široku publiku, a ne samo za istraživače, čiji je cilj oživljavanje ponekad zaboravljenog blaga ‒ podvodne baštine.
Trst izložba
Izložbu organizuje Autonomna pokrajina Friuli Venezia Giulia, Regionalni ured za kulturnu baštinu pokrajine Friuli Venezia Giulia, Ured za kulturu Grada Trsta, u suradnji s Odsjekom za arheologiju, umjetnost i krajolik pokrajine Friuli Venezia Giulia, Muzejskim centrom pokrajine Friuli Venezia Giulia, Savezom za podvodnu arheologiju, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru te pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva kulturnih dobara i aktivnosti i turizma, hrvatskog Ministarstva kulture, slovenskog Ministarstva kulture, hrvatskog Ministarstva turizma i Promoturismo Fvg, a uz potporu Fondacije CRTrieste.
Mirisi i okusi blagdana, se osjećaju što znači da je vrijeme za bakalar. Ova “sirotinjska riba kraljevskog okusa” kod nas se najčešće priprema na dva načina – na bijelo i crveno, ali za nju postoji mnogo kulinarskih mogućnosti i recepata…
Domaćice znaju dobro kako se suvi bakalar nekoliko dana namače, pritom mu par puta treba promijeniti vodu, a neki, kako bi bio mekši, dodaju i mlijeko.
Nakon toga se kuva, te očisti od drača. I poslije se od njega mogu raditi razna čuda od delikatesa…
Bakalar
Pašteta od bakalara
Za paštetu skuvani bakalar treba očistiti od drača, kože, usitniti ga na manje komade, a vodu sačuvati i u njoj skuhati krompir u kori. Bakalar staviti u blender ili usitniti štapnim mikserom, dodati mu na sitno izrezani češnjak i malo petrusina, izblendati
Dodati mu potom očišćeni krompir, dobro sve izblendati uz lagano polijevanje maslinovim uljem. Začiniti solju, paprom, prebaciti u posudu za posluživanje i poslužiti uz topli francuz ili tost.
Pohovani bakalar
Bakalar skuvati, filetirati ga, dobro očistiti od drača, kože. Pripremiti tri posude, s brašnom, razmućenim i začinjenim jajima i prezlama. Ploške bakalara uvaljati u posude tim redom, i na kraju ih pržiti u dubokom ulju. Ocijediti masnoću na salveti.
Bakalar sušenje Norveška
Polpete od bakalara
Bakalar skuvati, očistiti od drača, kože, a onda što sitnije iscjeckati. Pomiješati ga s malo namočenog starog kruha, razmućenim jajetom, zbog pikantnosti i po želji na sitno nasjeckanom slanom srdelom ili inćunom.
Po želji se može dodati i neka druga frigana ili pečena riba, također nasjeckana na male komade.
Masu dobro izmiješati, začiniti ako treba, dodati još malo prezle. Sjediniti smjesu, rukama oblikovati polpete, uvaljati ih u brašno i pržiti u vrelom ulju. Suvišnu masnoću ocijediti na salveti.
Bakalar na crveno
Toć od bakalara
Bakalar kuhati dok skroz ne smekša, očistiti ga pažljivo od drača i kože, vodu u kojoj se kuvao sačuvati. U njoj se naknadno mogu zakuvati i oriz.
U posudi izdinstati pola češnjaka, malo petrusina, dodati usitnjenu pamidoru kojoj je prethodno skinuta koža, ili pelate, dec bijelog vina, te nakon što alkohol ispari, komade bakalara, te malo tekućine u kojoj se bakalar kuhao. Dotjerati okus začinima.
Pri kraju u posoljenoj vodi skuhati tjesteninu ili njoke, i poslužiti s toćom od bakalara.
Bakalar na glagoljaški
Bakalar na glagoljaški
Oguliti krompir i narezati ga na ploške. Bakalar narezati na kockice. Filete slanih riba sitno nasjeckati, i dobro pomiješati sa sitno sjeckanim petrusinom i češnjakom, krušnim mrvicama i maslinovim uljem da se dobije gušća smjesa.
Staviti malo ulja u padelu i slagati red krompira, red bakalara i red smjese od slanih riba, završiti s krompirom.
Preliti vodom tako da sve prekrije. Ne soliti!
Kuvati na laganoj vatri oko 45 min. Dodati vino, vrhnje i limun i kuhati još 10 – ak minuta.
Baklar
Bakalar na rižot
Bakalar skuvati, očistiti od drača i kože, vodu sačuvati. U posudi izdinstati češnjak, malo petrusina, dodati oriz, provrtiti je na vatri, a onda dodati pelate. Još malo provrtiti na vatri.
Dodati dec bijelog vina, oriz lagano podlijevati tekućinom u kojoj se kuvao bakalar. I pri kraju hlapljenja alkohola ubaciti na komadiće isječeni bakalar, još malo kuvati, začiniti, skinuti s vatre i u vrući rižot dodati ožicu masla za kremastiji okus. Poklopiti pet minuta. Po želji poslužiti s ribanim sirom.
Neku malo dublju zdjelicu obložite papirom za pečenje, zatim u nju stavite malo krompira, zatim povrće i na vrh bakalar. Sve začinite, prelijte s malo maslinova ulja i bijelog vina.
Napravite malu omču i sve dobro zatvorite kako sokovi nebi izlazili van! Pecite oko pola sata na 180°C.
Decembarski picigin foto Vladimir Dugandžić/Hanza Media
Nema kome u Splitu današnji dan nije izmamio osmijeh na lice. Nakon jučerašnje ubitačne južine garnirane sinoćnjom neumornom kišom, subota je osvanula kao naručena za sve gušte koje uz taj dan vezuju sretnici kojima nije radni.
Nije se dugo čekalo da izlazak iz stanova, sportski rekreativci spremno su se “razbacali” po svojim terenima: marjanskim stazama, lučicama s brodicama i jedrilicama, a najmanje zimogrozni pohitali su u svoju meku, na Bačvice.
Decembarski picigin foto Vladimir Dugandžić/Hanza Media
Možda se i nije toliko plivalo koliko gacalo po plićaku i bacilo na picigin. Ništa manje nisu guštali ni oni koji su putima sunca samo šetali…
Njemački TUI i njegove avio podružnice pokreću sedam novih linija iz Velike Britanije, Francuske i Holandije za Crnu Goru od narednog ljeta.
Radi se o letovima s pariskog aerodroma Charles de Gaulle, Lyona i Nantesa za Podgoricu. Osim toga, stiže i novi let na relaciji Eindhoven-Tivat.
TUIfly krenut će s letovima od Pariza za Podgoricu 22. aprila, i tu direktno udara na Montenegro Airlines. Prema Podgorici će letjeti jednom sedmično sve do 14. oktobra. Letovi iz Lyona kreću 12. maja a trajaće do 13. oktobra a jednom sedmično letjeće se i na relaciji Nantes-Podgorica i ti će letovi trajati do 11. oktobra.
TUI najavljuje da će uvesti i dodatne linije prema Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, i to iz Belgije, Holandije, Skandinavije, Rusije i Poljske.
Letovi TUfly kompanije i turistički aranžmani za Podgoricu i obalu predstavljaju prvo veliko širenje ove kompanije u Crnoj Gori nakon raspada Jugoslavije.
Čak 360 ronilaca prkosilo je olujnome nevremenu na Rye Pieru kod Melbournea u Australiji u pokušaju postavljanja novog Guinnessovog rekorda za najduži podvodni lanac ronilaca.
Konačni lanac bio je duži od 270 metara te je oborio postojeći rekord Cesena Blu ronilačke škole na talijanskoj obali Atlantika iz svibnja ove godine. No, unatoč tome, Guinness World Records kaže kako je talijanski rekord još uvijek aktualan sve dok se ne potvrdi australski. Aktualni talijanski rekord iznosi 270 metara uz pomoć 308 ronilaca te s vremenom urona 26 minuta.
Operator čartera luke English koji je došao na ideju australskog izazova prvotno se prijavio na Guinness World Records kada je rekord bio samo 179 ronilaca. Nakon što su Talijani podigli ljestvicu, operator je zamolio udrugu Dive Industry of Victoria Association za koordinaciju pokušaja vjerujući tako u veće šanse za uspjeh. Udruga se također nada promicanju ronjenja na tom području gdje podvodne atrakcije uključuju četiri britanske podmornice.
U sklopu Novogodišnjeg humanitarnog bazara koji tradicionalno organizuje Opština Tivat, kao i proteklih godina biće održana akcija Click4Help kada će profesionalni fotografi praviti portretne fotografije za uspomenu sa humanitarnog bazara u zamjenu za dobrovoljni prilog.
Akciju i ovaj put pomažu tim iz Vlado Hair Design, restoran ONE, City Hall a prijatelji iz D-PHOTO omogućiće izradu i fotografija na licu mjesta.
Budite dio praznične atmosfere i humanitarne akcije na Trg Magnolija 20. decembra (srijeda) od 11 sati, pozivaju organizatori.
Iako se juče očekivalo njegovo otvaranje, put Cetinje-Budva ostaće zatvoren zbog odrona koji se u mjestu Brajići desio prije 15-ak dana.
Saobraćaj bi mogao biti pušten u ponedjeljak, rečeno je televiziji Vijesti iz Direkcije za saobraćaj.
Kažu da radovi dugo traju zbog lošeg vremena, a i ne žele da se igraju sa bezbjednošću učesnika u saobraćaju.
Saobraćaj između Cetinja i Budve, koji je u prekidu od 2. decembra, mogao bi biti uspostavljen za dva dana, poručili su iz Direkcije za saobraćaj, budući da je odron u mjestu Brajići, na magistralnom putu Cetinje-Budva, konačno raščišćen.
“Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji sa inspektorom za puteve, pošto je najavljena stabilizacija vremena, on će doći danas i sutra, i od njega će zavisiti, ali mislim da će on vjerovatno od ponedjeljka pustiti dionicu u saobraćaj”, istakao je Dušan Kokić iz Direkcije za saobraćaj.
Loši vremenski uslovi, objašnjavaju iz Direkcije, razlog su što radovi traju već dvije nedjelje.
“Zadnjih sedam dana gotovo da nije bilo dana kad nije bilo kiše, a osim kiše, glavni problem koji predstavlja za izvođenje ovih radova je magla. Svima je dobro poznato da se na Brajićima magla toliko spusti, da je praktično vidljivost smanjena na ispod 10 metara, i u takvim uslovima je bilo rizično da se radi i tada radovi nisu ni izvođeni”, rekao je Kokić.
Inače, na Brajićima se gradi i nova dionica puta, koja će malo skratiti putovanje od Cetinja dio Budve. Veliki tunel biće završen do Nove godine, a mali tunel sprema se za betoniranje. Posebna pažnja, naglašavaju nadležni, posvećena je bezbjednosti učesnika u saobraćaju i prevenciji sličnih odrona u budućnosti.
I dok će konačnu odluku donijeti inspektor za puteve, iz Direkcije za saobraćaj uvjeravaju da će, osim mreže koja je već postavljena, bezbjednost putnika garantovati i potporni zid, čija će visina biti osam metara.
Predvođen maestrom Grigorijem Kraskom, Crnogorski simfonijski orkestar će u hercegnovskoj dvorani Park u nedjelju, 17. decembra sa početkom u 19 časova održati koncert pod nazivom „Priče za orkestar“.
Program će obuhvati stavove iz svite „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog, simfonijsku poemu „Čarobnjakov učenik“ Pola Dike, „Baletsku muziku“ iz opere „Faust“ Šarla Gunoa, kao i „Mađarski marš“ iz opere-oratorijuma „Faustovo prokletstvo“. Narator na koncertima biće crnogorski glumac Branko Ilić.
Nastup u Herceg Novom Muzički centar Crne Gore realizuje u okviru EU projekta Kreativne Evrope po nazivom „Music Up Close Network“, a u saradnji sa JUK Herceg fest.
Ulaz je slobodan, a besplatne ulaznice možete podići na blagajni dvorane Park, i to: 15. i 16. decembra od 9 do 12, a 17. decembra od 9 do 12 i od 18 do 19 sati.
„Pokrenuli smo inicijativu za otvaranje savjetovališta za djecu diabetičare u Domu zdravlja u Tivtu a namjenjen bi bio svoj djeci iz Boke Kotorske. Ako mislite da je ovo dobra inicijativa, podrzite nas…“, poručio je menadžer Aikido kluba Tivat Radovan Novaković.
U Trening centru u Dumidranu danas je održana tribina o dijabetesu, posebno o dijabetesu kod djece.
O ovoj bolesti govorile su dr Nada Kovačević i dr Lisija Isailović koje su istakle da je bavljenje sportom i fizicka aktvnost najveca brana dijabetesu.
Prisutne, među kojima su većina bili mladi ljudi, pozdravili su potpredsjednik opstine Dejan Maslovar i predsjednik Aikido kluba Tivat Saša Krivokapić.
Foto Radio Tivat
Doktorice Kovacevic i Isailovic su odgovarale na brojna pitanja zainteresovane publike.
“Trening centar Tivat je jedino mjesto gdje dijabetičari mogu slobodno da se rekreiraju uz nadzor stručnih lica.
Spojili smo dobro i korisno i pokazali da sport, pored one rezultatske, ima i svoju humanu stranu, a ona je vrijednija od bilo koje medalje “ poručio je Novaković.
