Foto Zvezdana Kujovic_Mali salon HN galerija_Praznik mimoze
U foajeu Dvorane Park sinoć je otvoren Mali salon hercegnovskih galerija, koji je nakon dvogodišnje pauze, vraćen u kalendar „Praznika mimoze“. Ove godine predstavile su se Gradska galerija “Josip Bepo Benković”, galerije “Sue Ryder”, “Luča”, “Spinaker”, “Nebesko ognjište” i “Spa galerija” Instituta “Dr Simo Milošević”.
Mali salon je otvorila direktorica JUK “Herceg fest” Gordana Porobić Krcunović, uz poruku da osmo izdanje Malog salona pokazuje da hercegnovske galerije mogu da odgovore na sve tematske izazove, da su njihovi fokusi rudnici umjetničkog blaga i čuvari kulturnog pamćenja.
Tema ovogodišnjeg Malog salona je novski pejzaž, a u postavci je 16 radova u različitim tehnikama.
-Ovaj okret ka pejzažu kao romantičarskoj temi nije slučajan izbor, već se uklapa u koncept 50. jubilarnog Praznika mimoze, koji obiluje perspektivama i romantičarskim osvrtima na prethodne decenije, kazala je Porobić Krcunović.
Foto Zvezdana Kujovic_Mali salon HN galerija_Praznik mimoze
Organizator, magistar slikarstva i muzejski savjetnik Vojislav Vojo Kilibarda, zahvalio se publici na znatiželji da zaviri u funduse novskih galerija, ali i aposlutno svim novskim galeristima na podršci Malom salonu.
-Zahvaljujući njima, Mali salon opstaje i opstajaće još dugo, zaključio je Kilibarda.
Prisutnima se obratila i istoričarka umjetnosti Kristina Milatović, koja je mišljenja da jedna ovakva postavka zavređuje da bude prikazana široj publici.
-Moje želje i vjerovanja usmjerene su ka Malom salonu hercegnovskih galerija koji se ”otvara” u cijeloj Crnoj Gori, a i šire. Smatram da je Herceg Novom, gradu sa epitetom grada kulture neophodno da se koristi umjetničkim resursima pri samo-promociji, a ovaj Salon nam svojim postojanjem nameće rješenje, kazala je Milatović.
Ove godine izloženo je ukupno 16 radova inspirisanih pejzažima Herceg Novog, a zastupljeno je klasično štafelajno slikarstvo – ulja na platnu, kao i crtež i grafička tehnika – litografija.
Sporazum o saradnji potpisali su Opština Konavle i grad Watsonville u Kaliforniji (SAD) u kojem su početkom 20. stoljeća više od 20 posto stanovništva činili Hrvati porijeklom iz Konavala, a dvije jedinice lokalne samouprave surađivat će na području obrazovanja, kulture, sporta i gospodarstva, izvijestili su u srijedu iz Općine Konavle.
Sporazum o saradnji potpisali su u utorak u gradskoj vijećnici Watsonvillea zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić i gradonačelnik Watsonvillea Francisco Estrada.
Dvije jedinice lokalne samouprave obvezale su se na suradnju i razvitak prijateljstva, posebice saradnjom i razmjenom u obrazovanju, programima koji su namijenjeni djeci i osobama s posebnim potrebama, u kulturi, sportu i podupiranju gospodarske saradnje, navodi se u saopštenju.
Zamjenik načelnika Općine Konavle, Radonić izjavio je kako su brojni Konavljani ostavili dubok trag u Watsonvilleu te postali ponosni Amerikanci, pritom ne zaboravivši svoje hrvatske korijene.
Watsonville je grad s oko 50 hiljada stanovnika smješten u Pajaro Valleyu u pokrajini Santa Cruz, a brojni stanovnici koji su podrijetlom iz Konavala i danas održavaju snažne veze sa svojim korijenima u Konavlima.
Potpisivanju sporazuma prethodilo je pismo namjere konavoskog načelnika Boža Lasića Gradskom vijeću Watsonvilla, u kojem je istaknuo kako je veliki broj Konavljana krajem 19. i početkom 20. stoljeća emigrirao u SAD, a najveći ih se broj naselio upravo u Watsonvilleu.
Svečanosti potpisivanja sporazuma o prijateljstvu, uz predstavnike Općine Konavle, nazočili su i članovi Gradskog vijeća Watsonvilla, brojni uglednici iz društvenog života Watsonvillea te brojni stanovnici Watsonvilla podrijetlom Hrvati iz Konavala.
Predstavnici Opštine Konavle borave u Watsonvillu na poziv organizacije SACO i obitelji Iva Basora, a 25. veljače nazočili su i svečanosti u povod 40 godina osnutka organizacije SACO, koja okuplja i brojne potomke Konavljana.
Nasukan brod ispustio 80 tona nafte kod Solomonskih ostrva
Australijski zvaničnici javljaju da se događa ekološka katastrofa u Pacifiku gde se nasukao veliki brod i počeo da ispušta naftu blizu lokacije pod zaštitom Uneska na Solomonskim ostrvima.
Po oceni australijskih zvaničnika, više od 80 tona nafte iscurilo je u more i na obalu te ekološki osetljive oblasti, a više od 660 tona nafte i dalje se nalazi na brodu koji plovi pod zastavom Hongkonga i koji i dalje ispušta naftu.
Australijski zvaničnici na Solomonskim ostrvima navode danas da snimci napravljeni ove nedelje pokazuju da je malo učinjeno da se zaustavi curenje nafte iz broda “Solomon Trejder” od kada se nasukao 5. februara.
Brod je iznajmila rudarska kompanija “Bintan majning” (Bintan Mining) na Solomonskim ostrvima da prevozi boksit koji se koristi za proizvodnju aluminijuma.
Opština Herceg Novi nastavlja sa ulaganjem u obnovu infrastrukture
Proširenje i sanacija puta Kruševice-Vrbanj biće u narednom periodu jedan od prioritetnih projekata Opštine Herceg Novi, kojim se nastavljaju ulaganja u sanaciju lokalnih puteva prigradskih naselja i zaleđa.
Put koji vodi od sela Kruševice do mjesta Krnjače, u dužini od oko 5km, zajedno su prešli potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i i menadžer Dragan Šimrak, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić, nadzornik Avanturističkog parka na Vrbanju Miroslav Milanović i predsjednik Mjesne zajednice Kruševice Mićo Vavić.
Put će, kako nalažu i dugogodišnje potrebe, biti proširen i tamponiran na više mjesta, a biće potrebno izvesti i minerske radove manjeg obima na pojedinim lokacijama. Za potrebe proširenja biće uklonjen ivičnjak sa strane puta, a biće postavljene i bankine na mjestima gdje to bude potrebno.
Opština Herceg Novi nastavlja sa ulaganjem u obnovu infrastrukture
Kako je kazao potpredsjednik Konjević, potreba da se put proširi i sanira postoji već godinama, a sa otvaranjem Avanturističkog parka na Vrbanju, ta dionica puta se namentula kao prioritetna, kako zbog lokalnog stanovništva, tako i zbog gostiju našeg grada i sve većeg broja posjetilaca ovog izletišta. Sa aktivnostima na ulaganju u oživljavanje sela zaleđa će, pored obnove infrastrukture, biti nastavljeno i u narednom periodu, poručio je Konjević.
Kako je na terenu dogovoreno, zaposleni Agencije za izgradnju i razvoj grada će početkom naredne sedmice izaći na teren, te u najskorijem roku napraviti projekat proširenja po kojem će se raditi. Takođe, kamen koji bude uklanjan, biće korišten za tamponiranje proširenja puta.
“Sa ciljem da budemo dio promjena koje želimo da vidimo, NVO Naša akcija organizuje akciju čišćenja i uredjenje puta poteza Jugodrvo do Trojice i Gradiošnica do Trojice u subotu, 2. marta sa pocetkom u 8:30 casova. Na ovu akciju podstakao nas je stranac koji živi u Kavču, gospodin Sergej Gron kome je jednostavno smetalo koliko smeca ima na prilaznim putevima UNESCO zasticenog podrucija grada Kotora. Veoma se cesto desi da su strani drzavljani mnogo osvesceniji o potrebi zastite prirode i onda nas kontaktiraju za ovakve i slicne akcije, koje onda rado zajedno organizujemo” – poručuju iz NVO naša akcija.
Sama akcija je podeljena na dva djela – jedan deo Tivćanskih volontera zajedno sa Komunalnim preduzecem Tivat krece od glavne magistrale do centra Gradiosnice, a drugi deo krece od Jugodrva do Troice. Pocetak akcije je u 8:30 casova. Kraj aktivnosti je planiran za 15:00 casova kada se svi sastajemo na Trojici. Podršku za ovu akciju, kao i za sve koje organizujemo u nasoj opštini, takodje ce pruziti Komunalno Kotor doo kao i Direkcija za uredjenje i izgradnju Kotora.
Obezbedjeno je osvezenje i okrepljenje, kao i rukavice i kese za akciju.
Pozivamo sve dobrovoljce, gradjane, akcionare svih godista da nam se pridruze u ovoj prvoj aktivnosti u 2019 godini koja ce se fokusirati na Zastitu zivotne sredine i uredjenje raznih podrucija u nasem zalivu.
Svi zainteresovani mogu nam se javiti u inboks nase FB stranice, na mail nasaakcija@gmail.com, ili na broj 069279331.”
Jedna od najzanimljivijih muzičkih institucija u gradu, Mjesna muzika Đenović, ove godine slavi veliki jubilej – 100 godina postojanja. Centralna manifestacija u proslavi tog značajnog jubileja je koncert koji će se održati danas, petak 1. marta u 20 sati u Dvorani Park.
„Vijek postojanja ćemo obilježiti sa više koncerata koji su počeli Novogodišnjim koncertom održanim u Domu kulture u Đenovićima, a nekako je bilo logično da glavna manifestacija kojom obilježavamo veliki jubilej bude u okviru programa jubilarnog 50. Praznika mimoze, tako da je naš koncert povodom sto godina postojanja ušao u zvanični program Mimoze”, poručuju iz Mjesne muzike uz isticanje da će koncert obilježiti njihov prepoznatljiv repertoar koji podrazumijeva i odlične obrade moderne pop i rock muzike, kao i najpoznatije hitove filmske muzike.
„Planirane aktivnosti povodom jubileja su i nabavka novih uniformi i instrumenata. Radi se intezivno i na obučavanju novih muzičara, brojan nam je podmladak koji je u proteklom periodu došao u Muziku“, poručuju iz Mjesne muzike Đenović koja broji između 35 i 40 članova.
Muzika Đenović foto Boka News
“Značajan je broj studenata i pomoraca, pa zato i varira broj onih koji imaju stalne probe tri puta nedeljno, međutim ova proslava nas je okupila sve, tako da trenutno pred koncerte vježbamo svakodnevno”, pručuju iz đenovićke Muzike ističući da je ogromno interesovanje za predstojeći koncert i da su karte “planule u dva dana”.
“Moći će da uđu svi, iako nemaju kartu samo što neće imati svi mjesta da sjede, ali sigurno neće ostati van sale svi koji dođu na koncert. Zaista se iskreno zahvaljujemo sugrađanima na povjerenju i obećavamo mi odličan koncert”, poručuju iz Mjesne muzike Đenović.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2019. biće održan u nedjelju 3. marta sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka će se kretati glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivše „Jugooceanije” do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.
Saobraćaj će biti zatvoren na potezu od Opšte bolnice do otvorenog bazena i od “Kamelije” do objekta jaslica na Tabačini od 14 sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Kotorski karneval 2018. foto Boka News
Suđenje karnevalu će biti na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
“Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100 metara) i to od subote 2. marta od 17 sati do nedjelje 3. marta do 17 sati kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja. Formiranje karnevalske povorke biće od zgrade bivše Jugooceanije do Opšte bolnice, tako da će parkiranje biti zabranjeno i na ovom dijelu puta i od Kamelije do jaslica na Tabačini” – poručuju iz Organizacionog odbora.
Za sufinansiranje programa u zaštiti nepokretne kulturne baštine na području Zadarske županije Ministarstvo kulture će u 2019. godini izdvojiti preko 3,6 milijuna kuna, dok će za zaštitu arheoloških kulturnih dobara izdvojiti dodatnih 650 tisuća kuna. Ta sredstva, u ukupnom iznosu od 4,2 milijuna kuna, bit će uložena u istraživanje, očuvanje i prezentaciju kulturnih spomenika na području od Paga do Pašmana i od Vranskog jezera do Premude.
Od iznosa izdvojenog za zaštitu arheoloških dobara Grad Pag je dobio najviše novaca i to za projekt zaštite lokaliteta brodoloma kod rta Letavica u vrijednosti od 250 tisuća kuna.
– Na području brodoloma koje datira iz prvog stoljeća prije Krista napravit ćemo najmoderniji sustav zaštite amfora u Hrvatskoj. Naime, na nalazištu ćemo postaviti video nadzor, podvodni i nadzemni, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Na taj način ćemo moći nadzirati lokalitet i u slučaju krađe lako prepoznati počinioca. Uz to, sve amfore će biti čipirane te će se paliti alarm ako ih netko bude pomicao. Takav sustav nam omogućuje da u svakom trenutku znamo što se događa s amforama in situ, odnosno na arheološkom nalazištu. Ovakav sustav nadziranja podvodnog arheološkog nalazišta je puno bolji od klasičnog postavljanja mreža i kaveza preko amfora. Naime, kod mreža se u kratkom roku na znaju stvoriti alge koje onemogućuju roniocima pregled nalazišta, a taj “stariji” način očuvanja teritorija je i skuplji od ovog kojeg mi planiramo ugraditi, govori Ante Fabijanić Njekulin, gradonačelnik Paga i dodaje kako će u Pag za dva tjedna stići Norvežani koji su i osmislili “pametni sustav nadziranja amfora” kojima će prezentirati cjelokupni projekt.
U sklopu programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima Općina Preko dobila je ukupno 370 tisuća kuna. Za projekt obnove vjetrenjača na otočiću Ošljaku potrošit će 140 tisuća kuna, a 230 tisuća kuna za nastavak projekta obnove tvrđave sv. Mihovila.
– Već dvije-tri godine prijavljujemo taj projekt za financiranje Ministarstvu kulture. Od ovogodišnjih novaca izradit ćemo projektnu dokumentacija za revitalizaciju vjetrenjača na Ošljaku. Iznos za tvrđavu Sv. Mihovil utrošit ćemo na arheološka istraživanja. Projekt je inače zamišljen tako da se na tvrđavi uspostavi interpretacijski centar u sklopu kojeg će biti “Dvorac otočnih priča”, mjesto na kojemu će se prezentirati baština zadarskih otoka. Plan je i napraviti mali amfiteatar s pomičnim tribinama na kojem će se održavati raznorazne manifestacije, kaže Jure Brižić, načelnik Općine Preko.
Uz Općinu Preko značajniji iznos dobila je i općina Novigrad za obnovu tvrđave Fortice. Načelnik općine Joso Klapan kaže kako će 180 tisuća kuna utrošiti na arheološka istraživanja i konzervatorske radove.
– Sva sredstva idu za obnovu sjevernog zida tvrđave, odnosno Gornjeg Barbakana. Nakon završenih arheoloških i konzervatorskih radova vjerujemo kako ćemo tvrđavu Forticu preurediti u izletište. Izgradit ćemo pristupnu cestu koja vodi do tvrđave, a napravit ćemo i parkiralište te javni wc. Usto ćemo osvijetliti cijelu tvrđavu kako bi noću zasjala u punom sjaju, govori načelnik Novigrada.
Za nepokretna kulturna dobra novce je dobila i Općina Tkon i to za završnu fazu obnove zvonika na Crkvi sv. Tome apostola u iznosu od 140 tisuća kuna te za početak radova na obnovi Ugrinić dvora u visini od 50 tisuća kuna. Na Premudi se obnavlja Komunjski magazin s 50 tisuća kuna, a u Savru na Dugom otoku Crkva sv. Pelegrina sa 100 tisuća kuna. Na Silbi će 140 tisuća kuna biti uloženo u obnovu Crkve Gospe od Karmela, a s 50 tisuća kuna obnovit će se Toreta i kapetanska kuća Marinić.
Na granici Crne Gore i Albanije, Ada Bojana je “izrezbarena” s dvije strane rijekom Bojana, dok je s treće blagoslovljena s 2.9 kilometarskom plažom koju oplahuje Jadransko more.
S jakim vjetrom i opuštenom atmosferom popularna je kod surfera, nudista i stranih turista. Otok se, važno je napomenuti, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, smanjuje.
“Kada sam počeo raditi moja je malena kuća, iz koje sam iznajmljivao ležaljke, bila 85 metara od mora, a danas bi bila pod morem. Plaža je 85 metara kraća”, kaže Shyqyri Kahari za Express.
I nije u pitanju samo njegova kućica. “I popularan restoran “Disko” na Adi nekada je bio 100 metara od mora, a danas je doslovno u moru”, kaže turistički vodič i publicist Ismet Karamanaga.
“Sve bi nas to trebalo alarmirati, ne znam hoće li buduće generacije uopće vidjeti plažu na Adi”, kaže.
Učenici u školama uče kako nekadašnja jugoslavenska republika ima površinu od 13.812 kilometara kvadratnih, veća od Libanona ili Cipra, malo manja od Bahama. No, zemlja spektakularne prirode zapravo se smanjuje svaki dan.
Erozija od mora, brane na rijekama i podivljala gradnja stvorili su idealne uvjete za nestanak poznate plaže (a možda i drugih plaža). Najugroženije su one gdje su napravljene brane na rijekama koje obalu “hrane” pijeskom i šljunkom. Mjere koje je poduzela država, kaže BIRN, a prenosi Balkan Insight, su manjkave i sporadične. Nestajanje otoka vidljivo je golim okom, a to pokazuju i sateliti koji potvrđuju da se plaža u trideset godina smanjila za 80 metara, dok na istočnom djelu otoka gotovo više ne postoji”, kaže ekolog iz Ulcinja Dželal Hodžić.
“Utjecaj jakih valova, morskih struja koje miču sediment i vode, te uklanjanje pijeska, a tome treba nadodati i nebrigu institucija, sve to utječe na ubrzani nestanak jedne od naših najljepših plaža”, kaže Hodžić za BIRN. Šef ulcinjskog turističkog ureda kaže kako “za sve nas u Crnoj Gori, kojima su glavni resurs pješčane plaže to je zvono za uzbunu. Moramo se fokusirati na uzroke da to spriječimo”, kaže.
Cijela ta regija dom je 500 zaštićenih biljnih vrsta, od koje su 23 strogo zaštićene. Tamo živi i 250 vrsta ptica, većina ih je zaštićena i prema standardima EU. Više od sto vrsta riba žive u delti koja je ekološki gledano, specifikum za ovaj dio Mediterana. Albanski je močvarni dio uključen na tzv. Ramsarovu listu iz 1971., međunarodnu konvenciju zaštite močvara. Sama je rijeka najveća delta u Jadranu, nakon talijanske rijeke Po. Legenda kaže kako je Ada Bojana “rođena” sredinom 19. stoljeća kada je brod imena Merito, čiji je vlasnik bioAntun Alegreti iz Trogira, a kapetan Naporeli, potonuo između dva mala otoka, blokirajući naslage koje teku iz rijeke u more, i time se oko 1882. počeo stvarati otok.
Priroda je pronašla balans između erozivnih sila mora i depozita rijeke Bojane. Taj je balans, međutim, narušen gradnjom brana i hidroelektrana na glavnom toku Bojane, rijeci Drim u Albaniji, tijekom šezdesetih i sedamdesetih. Stručnjaci kažu kako je to smanjilo količinu naslaga za 30 posto, a tome treba nadodati iskapanje pijeska koji treba građevinarima.
Kapacitet korita Bojane je sada 2,5 puta manji negoli prije tri desetljeća, a tome treba dodati i oko 600 vikendica sa crnogorske strane. “Prirodni tijek rijeke Drim je posve izmijenjen. Od tamo nadalje sve je drugačije negoli prije”, kaže profesor iz Beograda Sava Petković.
Njemački biolog Martin Schneider-Jacoby, koji je umro 2012. rekao je kako “je realistično očekivati da će, ako se ništa ne napravi, za 50, 60 godina, Ada nestati. Optimisti kažu za sto godina”.
Hodžić, ekolog iz Ulcinja, kaže kako koordinacija između dvije zemlje je krucijalan korak za uspjeh. “Nakon desetljeća zanemarivanja ovo će biti trenutak kada možda uspijemo spasiti ekosustav”, a za to će se moći povlačiti i iz EU fondova. Ako je Španjolska oživjela svoje plaže na više od 400 lokacija, valjda i mi ovo možemo.”
Neki žele i više od toga – sredinom 2008. njemački stručnjak Stephan Doempke naručio je od Svjetske banke istraživanje o kreiranju regionalnog parka delte rijeke Bojane koju je opisao kao najvažnije močvarno područje na istoku Mediterana, a Crna Gora će dobiti imidž ekološke države. Nikada se to nije ostvarilo, ali pozivi za takvu zaštitu postoje. Postalo je jasno da Europa, dapače cijeli Mediteran moraju zaštititi svoje plaže.
Izvještaj gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) o radu i ostvarivanju funkcija lokalne uprave u 2018. zapravo je izveštaj o neradu, lošem radu i razbacivanju novca Opštine – poručili su opozicioni odbornici u dvočasovnoj raspravi o ključnom dokumentu kojeg lokalnom parlamentu jednom godišnje podnosi izvršna vlast. Uprkos kritikama, izvještaj je na kraju usvojen glasovima DPS-SD-HGI većine.
„Bez dileme, prošlu je godinu obilježilo opraštanje 5,6 miliona eura duga za komunalije Porto Montenegru bez ikakvog osnova, u situaciji kada grad nema novca da realizuje niz neophodnih infrastrukturnih projekata za sopstvene žitelje. Krtoljanima ne date 2 miliona eura za njihovu zemlju, a ovamo Porto častite sa 5,6 miliona. Bacili ste 300 hiljada eura za sudsku odštetu PAM-u jer niko iz ogromne administracije opštine, ne zna da pročita Zakon o autorskim pravima“- kazao je Andrija Petković (BF), dok je Dejan Risančić (DSS) podsjetio da su gradski čelnici lani priznali da je milionsko čašćenje Porta „politička, a ne pravna odluka“.
„Hvalite se tobožnjim uspjesima, a tri godine niste u stanju ni jednu rupu na magistrali na skretanju za Mariće da zakrpite o čemu vas upozoravaju i vaši odbornici.“- poručio je lokalnoj DPS-SD-HGI vlasti Risančić. Darinka Kašćelan (SNP) kazala je da sa izuzetkom par projekata pokrenutih u zadnjem kvartalu, u 2018. nije završeno skoro ništa od onoga iz zvaničnih planova za tu godinu, ali da se Opština zato sebi potpuno nezasluženo, pokušala pribaviti zasluge za spriječavanje privatizacije jedine još preostale velike javne plaže u Tivtu- Ponte Seljanova, iako je to zasluga pritiska građana i NVO sektora koji su tim povod organizovali i proteste.
„Lungo mare Krašići, Belane, dva kružna troka,, Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, Vatrogasbi dom, saobraćajnica Seljanovo, uređenje Šoping centra, izmještanje dalekovoda Gradiošnica, ljetnja pozornica i sportski tereni u Donjoj Lastvi… Ništa od toga nije urađeno. O tome u izvještaju ništa, kao ni o čašćenju Porta sa 5,6 miliona eura našeg novca.“- nabrojala je Kašćelan Budimir Cupara (AZT) zatražio je, ali ne i dobio jasno objašnjenje zašto se prošlogodišnji investicioni plan lokalne uprave od 11 miliona, realizovao sa samo 5,6 miliona. On je učinak Kusovca na realizaciji projekta Lukovića barake na koji već 11 godina čekaju radnici nekadašnjeg Atrsenala koji nemaju stanove, okarakterisao sa „nula“ i prozvao gradionačelnika da „niti kontroliše, niti može da poveća efikasnost i odgovornost glomaznog administrativnog aparata u Opštini od preko 160 zaposlenih“. On je žestoko kritikovao Kusovca zbog Lukovića baraka optužujući gradonačelnika da svjesno ne govori istinu i da mjesecima zavlači radnike Arsenala izbjegavajući da saopšti konačan stav Opštine o tom zajedničkom projektu sa Arsenalcima i Ministarstvom odbrane. Ne dobivši konkretan odgovor zašto je sa prošle sjednice SO povukao već pripremljene odluke o sudskom poravnanju sa Krtoljanima za zemlju na Klačini, Mirko Kovačević je Kusovčevu načelnu tezu o neispunjenim formalno-pravnim uslovima znazvao „vrijeđnjeem zdravog razuma“ i naglasio da gradonačelnik konstantno ima provblem da o mnogim aspketima upravljanja Opštinom „izgovori istinu“.
„Ne smijete da kažete da Opština nema para da plati Krtoljanima jer vam vaši šefovi iz Podgorice nisu na vrijeme signalizirali da sklonite skoro 2 miliona eura novca što su vam ostali blokirani u Atlas banci. Morate biti svjesni da se bliži kraj truleži u kojoj živimo 30 godina – pljačke, kriminala i krvomutništva koji se kupi 30 godina moraće da izađe van i to vam mora biti jasno. Svi mi u Crnoj Gori balansiramo na tankoj žici sa vašim šefom Milom Đukanovićem, ali to ne može dugo trajati, a garantujem vam da on, kada ta ćžica pukne, neće biti u situaciji da pređe na drugu stranu. Zato dobro razmislite ostajete li uz njega jer ono što će Đukanović narednih mjeseci tražiti od vas da uradite, biće daleko, daleko gore od kriminalnih radnji u koje vas je već uključio, naredivpš vam da poklonite Portu 5,6 miliona eura tivatskog novca.“- poručio je Kovačević vladajućoj koaliciji.
KUSOVAC: REALIZOVAĆEMO i VIŠE OD 80% PROGRAMA DPS KOJEG SMO REALIZOVALI KRAJEM 2017.
Odgovarajući na Cuparine prozivke da se iz podataka koje je iznio u svom izvještaju kao gradonačelnik, jasno vidi da nije istinita njegova trvdnja kao šefa OO DPS Tivat da je lokalna vlast već do kraja 2017. realizovala preko 80% programa DPS sa lokalnih izbora aprila 2016., Kusovac je poručio da „narod ne bira krivo, već pravo.“
„Budite sigurni da će se doći do tih 80% i više od toga.“- kazao je gradonačelnik istakavši da se trenutno u Tivtu realizuju projekti vrijedni skoro 5 miliona eura . On je odbacio prozivke opozicije i ponovio da je otpis duga Portu bio zakonit i da su se o tome „izjasnile institucije sistema“. Nabrojio je desetak velikih prijekata koje će započeti i u najvećoj mjeri završiti u ovoj- predizbornoj godini i podvukao da se Opština, a ne NVO sektor izborila da Ponta Seljanova ne bude pretvorena u privatnu plažu na koju će se naplaćivati ulaz.
„Mi smo pisali dopise nadležnima i argumentovano ih ubijedili da Ponta mora ostati takva kakva je sada, a ne NVO Bokobran, i zato zaboravite tu iluziju“- podvukao je Kusovac koga je u tom stavu podržao i Adrijan Vuksanović (HGI).
„Sekretarijat za uređenje prostora je efektnim, a ne frekventim medijskim nastupima i dobrim nastupima za stolom, a ne javnom galamom, dobio ono što nam je svima u interesu“-kazao je on.
