Ovogodišnji Tradicionalni kotorski karneval ima posebnu vrijednost – obilježava se 500 godina od prvog pomena maškara u drevnom gradu.
Centar za kulturu ‘Nikola Đurković’, organizator karnevala, uvažavajući značaj jubileja, pripremio je bogat program, koji će trajati od 2. do 11. februara, kada će se održati povorka uz spaljivanje krnja, te karnevalska noć.
Marija Bernard, ispred Centra za kulturu, ističe da se pripreme privode kraju, naglašavajući intenzivnu saradnju sa karnevalskim grupama.
“Mnoštvo je tradicionalnih vrijednosti u Kotoru, pri čemu je karneval jedna od najznačajnijih. Naša je obaveza, naravno i zadovoljstvo da poštujemo kulturno nasljeđe. Držim da je pred nama karneval kakav Kotor zaslužuje”, kazala je Bernard.
Urednik Karampane ponovo je Jovica Martinović kojem je, prije dvije godine, bez valjanog objašnjenja uskraćeno uređivanje ovog humorističko-satiričnog lista.
U muzičkom programskom segmentu, pored nezaobilaznog sastava Tri kvarta i popularne Who See klape, nastupaju Neno Belan i Fjumensi na otvaranju fešti, dok Terraross-u, jednom od najboljih italijanskih feštanjulskih bendova, pripada nastup na samom karnevalu.
Sedmodnevni besplatni seminar “7 koraka do slobode” za odvikavanje od pušenja, će se održati u Kotoru od 29. januara. Organizator seminara je Klub Zdravlja Boka.
Prijave za seminar se mogu vršiti do 25.og januara na broj telefona 067/ 882-862.
SPORT I DUVAN
Priča o sportu je priča o zdravlju, aktivnom životu, zdravom snu, potrebi mladih, priča o druženju, prijateljstvu, nadmetanju.
SPORT I CIGARETA? TO SE BAŠ NE SLAŽE!
Nikotin zatvara bronhije i sužava krvne sudove. Istovremeno i mozak dobija manje kiseonika, te takav sportista postaje sličan astmatičaru – nema dovoljno vazduha, gubi kondiciju. Budući da mozak ne dobija dovoljne količine kiseonika, kod sportista se povećava procenat grešaka, takmičar zbog toga postaje nervozniji i od sportskog takmičenja skoro da ne ostaje ništa.
Pušači koji se bave bilo kojim sportom, zbog udisanja azotdioksida iz dima cigarete, nanose svojim plućima više štete nego da sjede na jednom mjestu i uopšte ne vježbaju.
U eksperimentu na životinjama je utvrđeno da azotdioksid iz duvanskog dima stvara defekte i započinje proces razaranja alveola – vazdušnih mjehurića pluća. Nikotin sve to pogoršava, jer naglo sužava krvne sudove alveola, smanjuje njihovu ishranu i dodatno slabi zid alveola. Pojačana fizička aktivnost, tj. sport, sve to još više opterećuje, jer se naglo povećava cirkulacija krvi i pritisak u tim mjehurićima. Već načeti mjehurići sve to teško izdržavaju, pa stoga dolazi do:
stvaranja defekta u plućima, pucanja alveola i smanjivanja korisne površine pluća.
Kao posljedica svega navedenog javljaju se: gubitak kondicije,
ubrzano zamaranje, pojava infekcije – bronhitisa koji sve to ubrzano i pogoršava. Pušenje poslije sportskih aktivnosti
Posebno naglašavamo da je pušenje nakon intenzivnih fizičkih aktivnosti – neuporedivo štetnije. U toku intenzivnog fizičkog napora, a i po završenom naporu, sve dok se organizam ne oporavi, cirkulacija krvi je brža 2 – 3 puta od one u stanju mirovanja, disanje je dublje i
brže, ćelije imaju povećanu potrebu za kiseonikom i energijom. Ukoliko međutim pušač u ovim trenucima ispuni svoja pluća otrovnim oblakom dima: upijanje otrova je 2 – 3 puta veće od uobičajenog, cirkulacija krvi je nekoliko puta brža i mnogo brže raznosi otrove
duvana po tijelu, ćelije su „gladne” i u mnogo većim količinama upijaju otrove i oštećenja alveola su neuporedivo veća. Tokom bavljenja sportom, svi ovi faktori se sumiraju, pojačavaju dejstvo i oštećenja se povećavaju.
U duvanskom dimu je potvrđeno prisustvo oko 5000 štetnih i oko 70 kancerogenih komponenti. Oko 600 hemijskih dodataka se još dodaju duvanu u smislu korekcije mirisa, ukusa, boje duvana… U suštini ove komponente imaju cilj da obmanu pušača, da ga uvjere u „kvalitet” cigarete koju je odabrao. U organizmu se sve ove komponente izuzetno dugo zadržavaju, jer ulaze u sastav ćelija, remete postepeno njihove funkcije i ulaze u metabolizam ćelija.
Neki od otrova iz duvanskog dima:
Nitrozni gasovi: grupa nadražujućih gasova, koji sa ugljovodonicima u gradskim uslovima stvaraju smog. Veoma su otrovni, razaraju tkiva, oštećuju sluzokožu i preduslov su za dobijanje hronične opstruktivne bolesti pluća.
Nikotin: otrovni alkaloid i glavni sastojak lista duvana. Koristi se za ubijanje različitih biljnih štetočina, a efikasno ubija i parazitske crve u organizmu životinja. U organizmu pušača stvara jaku zavisnost, jaču od kokainske i alkohola. Unos nikotina putem duvanskog dima je
glavni razlog pušenja. Cigarete bez nikotina ili sa manjom koncentracijom pušači odbacuju, jer su im bljutave, neukusne, gadne…
U organizmu pušača nikotin izaziva niz patoloških promjena. Izražena su oštećenja nervnog sistema i značajnih centara u mozgu. U sadejstvu sa „kozmetičkim” dodacima duvana oštećenja mozga su daleko ozbiljnija.
Formaldehid: otrovni gas, neprijatnog mirisa, koristi se u hemijskoj industriji za proizvodnju boja, lakova, plastičnih masa, ljepkova, vještačkih štavila… Četrdeset procentni rastvor formaldehida se zove formalin i koristi se za konzerviranje leševa u medicini.
Amonijak: hemijsko jedinjenje azota i vodonika. Bezbojan je, otrovan zagušljiv gas. Upotrebljava se u rashladnoj tehnici, u proizvodnji vještačkih đubriva, za uništavanje insekata, kao i u proizvodnji eksploziva. Posljednjih godina duvanska industrija dodaje amonijak cigaretama da bi pojačala nikotinski efekat na organizami višestruko ubrzala prodor nikotina u mozak u centar za zadovoljstva. Posljedica ovoga su veća destrukcija tkiva, ozbiljna oštećenja nervnog sistema i pojačana potreba za nikotinom, odnosno izuzetno
otežano prestajanje pušenja.
PUŠENJE ILI SPORT ?
Ako izaberete pušenje, morate računati da duvan ometa proces rasta i razvoja pluća. Vaša pluća će zakržljati! Zakržljala pluća imaju značajno manju funkciju i kapacitet. To će vam posebno smetati u sportu, ali i u životu.
Kod pušača mozak će konstantno dobijati manje kiseonika i time postajete: manje koncentrisani, pravićete više grešaka i u ostalim životnim aktivnostima i bićete daleko manje precizni u sportu.Smanjena količina kiseonika u mišićima dovešće do bržeg zamora,
biće potrebno više vremena za oporavak i moraćete prije vremena da napustite sport.
Zbog navedenog donesite dalekosežnu odluku:
NE PUŠITE! BIĆETE ZDRAVIJI, USPJEŠNIJI, KULTURNIJI!
Ovom izazovu odgovorite kao Englez:
„Nisi uspio, zato što nisi ni pokušao!”
Podsjećamo vas da će sutra, u nedjelju 28. januara, u 11 sati sa platoa ispred prve faze Instituta Igalo, glavnim gradskim ulicama krenuti vesela karnevalska povorka, u okviru Abruma – već tradicionalnog poziva na Praznik Mimoze.
Iz NVO Ruke najavljuju četvrtu po redu Malu feštu od naranče će se održati 28. januara u Gradskoj kafani u Herceg Novom od 10-14 sati.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Povorka sa alegorijskim kolima i Krnevalom, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i u saradnji sa JUK Herceg fest, treću godinu za redom će prikazati vještinu i maštu novske grupe Maškare – autora čitave karnevalske kompozicije i predstavnika Herceg Novog na brojnim karnevalima u regionu.
Kao pozitivnu protivtežu Krnevalu, Maškare su napravile i alegorijska kola koja će nositi barku od šest i po metara sa novskim i bokeljskim detaljima i tri i po metra visoku skulpturu ribara koji sjedi na mulu i plete mreže.
Predvođena Gradskom muzikom i mažoretkama povorka će krenuti iz Igala ići Njegoševom ulicom do glavnog gradskog trga gdje je predviđeno da stigne u 12.30h.
Prije dolaska na trg vesela povorka će se zaustaviti ispred terase Gradske kafane i Bifea Beograd, a završni performans praćen nastupom Gradske muzike i mažoretki je postavljanje tradicionalno glavnog krivca za sve naše nedaće u prethodnoj godini, Krnevala, na Trgu Nikole Đurkovića gdje će biti izložen ,,sudu građana“ do kraja Praznika mimoze.
Novina koja je ove godine dogovorena sa JUK Herceg fest, Sekretarijatom za kulturu i Opštinom kao organizatorima i nadležnima za Praznik mimoze, je da se uz karnevalsku lutku koja na trgu ostaje do kraja Praznika Mimoze, dva dana na trgu zadrži i čitava alegorijska kompozicija.
Uz Gradsku muziku, mažoretke i Maškare sa svojim animatorima i klovnovima u prepoznatljivim žuto-zelenim kostimima koji asociraju na mimozu u povorci će biti i volonteri školskog centra Ivan Goran Kovačić, koji ovih dana vrijedno prave maske.
Abrum je jedna od tri ovogodišnje karnevalske povorke od kojih će najveća biti ona završna, na zatvaranju Praznika mimoze, kada će suđenju Krnevalu prethoditi povorka na kojoj će učestvovati čak pet inostranih karnevalskih grupa, veoma kvalitetnih i poznatih majstora maškaranja iz karnevalskih gradova Hrvatske, Srbije i Makedonije. Među njima su i slavni Halubajski zvončari, jedna od najvećih atrakcija Riječkog karnevala.
Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svetom Tripunu, i podizanjem zastave na bazilici, započele Tripundanske svečanosti, koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, osmogodišnji Luka Kovačević iz Herceg Novog, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kad je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave Svetog Tripuna.
U sklopu višednevnih svečanosti na sam Tripundan, 3. februara, bit će organizovano misno slavlje, a središnja vanjska proslava, procesija gradskim ulicama, bit će potom održana u nedjelju, 4. februara.
Na trgu ispred bazilike pripadnici Bokeljske mornarice će plesati tradicionalno kolo u čast Svetog Tripuna, a pontifikalnu misu služit će biskup Eisenstadta (Željeznog) mons.
Egidije Živković. Poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.
Integralno prenosimo saopštenje Kotorske biskupije povodom rasprave o upisu Bokeljske mornarice u UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine:
Polemika koja se od kraja 2017. i početka 2018. godine počela voditi u sredstvima javnog priopćavanja, pa i u Skupštini Crne Gore i u Saboru Republike Hrvatske, nije mogla zaobići pažnju Kotorske biskupije koja je izvorni duhovni baštinik ove, danas u biti memorijalne i uz kult Sv. Tripuna vezane, institucije. Povod svemu jest prijedlog da se ista nađe na UNESCO-voj listi kao crnogorsko nematerijalno kulturno dobro. Svjesni smo sadašnjeg povijesnog trenutka u kojemu naslućujemo iz materijala kojega imamo, namjernu nepreciznost u prepoznavanju njene ključne kršćanske katoličke komponente, jasno istaknute kako u Statutu Bokeljske mornarice Kotor u članu 33, tako i u Pravilniku o odori, činovima i nastupima aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor, osobito u članu 51. Prepoznaje se to i u nekonzultiranju Biskupije u pisanju prijedloga za nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, kao i ne traženju potpore za njenu nominaciju. Radi se na neki način i o nama, ali bez nas.
Zato ovo priopćenje započinjemo invokacijom iz najstarijeg sačuvanog Statuta Bokeljske mornarice koji se čuva u našem arhivu: AdsitnobisgratiaSpiritusSancti–Neka s nama bude milost Duha Svetoga, s željom da nikoga ne uvrijedimo, blago i s poštovanjem iznoseći činjenice koje kao institucija zastupamo.
Čija je Bokeljska mornarica?!
Identitet Bokeljske mornarice karakterizira višeslojnost. U njenoj više nego tisućljetnoj opstojnosti nije moglo biti drugačije. Ako izostavimo stalnu, već od srednjega vijeka prisutnu tradiciju, kao povijesni ali ne primarni i sigurni izvor, Bokeljska mornarica svoje početke vezuje za epigrafski sigurne izvore iz godine 809. ili zavisno od čitanja 805, odnosno za prijenos relikvija Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor. Njen prvi dokumentovani pisani spomen se javlja godine 1353. Tada se spominje kao Pia sodalitas naviculatorum Catharensium– Pobožno udruženje kotorskih pomoraca. Prefiks pia (pobožna) u bitnome određuje njen karakter kao vjerske bratovštine – institucije koja je poznata samo Crkvi na Zapadu. Ta njena duhovna konstanta je prisutna do danas. U središtu te duhovnosti je proslava gradskog zaštitnika Sv. Tripuna, u formi koja se kroz povijest sasvim sigurno mijenjala, ali u svojoj najdubljoj matrici ostajala sačuvana u plesanju Kola Sv. Tripuna ili Kola Bokeljske mornarice, u biskupovom blagoslovu i njegovom ulasku u kolo i izgovaranju Pohvala (Loda) u čast Bogu, Bogorodici i Sv. Tripunu. Bez ovih komponenti Bokeljska mornarica bi ostala samo folklorna udruga koja se ni u čemu ne razlikuje od ostalih folklornih udruga diljem svijeta. Potrebno je naglasiti da Kolo Sv. Tripuna nosi u sebi karakteristike arhaičnog obrednog plesa. To je prvi uočio dr. Urban Raffaelli u brošuri Il ballo di san Trifone (Zadar, 1844.), a potvrdila u svojim istraživanjima u novije vrijeme etnokoreolog Milica Ilijin, stalni suradnik Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Ona o Kolu Sv. Tripuna piše u Spomeniku, SANU CIII (Beograd, 1953., str. 249).
Dakle, Bokeljska mornarica je dio katoličke kulture. Njen prvi poznati Statut Liber fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharokoji datira iz 1463. godine, stavlja je pod zaštitu Sv. Nikole sa željom da ime Boga Svemogućega uvijek bude slavljeno. Slavljeno i obrednim plesom, koji predstavlja gestovnu simboliku i neverbalnu komunikaciju s Bogom i svecem zaštitnikom. Kolo karakteriziraju i slike – figure koje ga vezuju uz more i oluje na njemu. Ono je svojevrsna priča o dolasku relikvija Sv. Tripuna koja se ponavlja iz godine u godinu, a protagonisti te priče su mornari, danas ne obvezno i u strukovnom smislu.
Na upit koji se ovih dana, s pravom, u brojnim sredstvima javnog priopćavanja može čutičija je Bokeljska mornarica, odgovaramo: Bokeljska mornarica je dio katoličke tradicije koju u Boki predstavlja Kotorska biskupija. Ona je duhovno dobro koje kroz povijest nitko i nikada nije pokušao negirati osim ateističke ideologije od 1947. do 1989. godine. Istina, kroz povijest ona je bila povremeno zabranjivana i ukidana od strane raznih država, ali nikada radi povezanosti s kultom i proslavom Sv. Tripuna, kao što su to učinili komunisti 1947. godine odvajajući je od Crkve i tako pretvarajući je u folklornu udrugu. Imajući to u vidu, tadašnji admiral Rudolf Gjunio pečat Mornarice daje na čuvanje Kotorskoj biskupiji i više nikada ne oblači admiralsku uniformu. Nije htio biti, bez obzira koliko ga ječlanova mornarice podržalo u tom trenutku, a podržao ga je samo ađutant Mirko Homen, dio institucije koja gubi svoju osnovnu svrhu. Pečat je sačuvan do danas, kao svjedočanstvo o vremenu za koje nismo sigurni da je ostalo samo dio prošlosti.
Razjasnili smo vjerski karakter mornarice. Za razumijevanjeetničkog identiteta njenih članova potrebno je poznavanje uzroka i posljedica revolucionarne 1848. godine u Europi i buđenja moderne nacionalne svijesti.
Kotor – Biskupija
U Boki se ona prvo javlja među pravoslavnim žiteljima koji se identificiraju sa Srbima, a podstiču je Vuk Karadžić i njegovi suradnici na ovim prostorima. Pa tako, 1860. godine oni najprije napuštaju Bokeljsku mornaricu (njih oko 40) i formiraju Srpsku gardu. U to vrijeme, Bokeljska mornarica je brojila 300 članova. U proslavi Tripundana, u narodnim nošnjama sudjelovalo je oko 150 članova (Jar. Parall, Bokeljska mornarica i Tripundan, Kotor, 1899., str. 27). On navodi da su članovi Bokeljske mornarice bili iz sljedećih mjesta: Kotor, Špiljari, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Stoliv, Lastva, Tivat i Krašići. Perast je imao svoj neovisni odred. Gore navedena mjesta su bila većinski katolička što se vidi iz popisa od 17. VII. 1850. godine. Upravo je to bilo vrijeme nacionalne diferencijacije, te se katolici većinski izjašnjavaju kao Hrvati. A svi zajedno 1848. za ujedinjenje Dalmacije i Boke Kotorske s Hrvatskom što biva potvrđeno 12. VI. 1848. velikom skupštinom na Prčanju a osnaženo dolaskom i sjajnim dočekom hrvatskog bana Josipa Jelačića 1849. godine u Boku (Anton Milošević, Boka i ustavni pokret, Narodni list, Zadar, 1912., str. 69).
Statistika vjerske pripadnosti ovih mjesta iz 1850. godine glasi:
Mjesto: Katolika: Pravoslavnih:
Kotor s Špiljarima 1430 1171 (vojnika 1050)
Škaljari 489 13 Dobrota 1196 0
Muo 498 65
Prčanj 1080 123
Gornji Stoliv 284 0
Donji Stoliv 358 65
Lastva 838 23
Tivat 718 30
Krašići 197 0
Perast 659 173
U dnevnom listu „Pobjeda“ od 25. XII. 2017. godine, Admiralat i Upravni odbor Bokeljske mornarice pišu da je Boka krajem XVII. stoljeća obuhvaćala prostor od Sutomora do Sutorine, te da su katolici činili trećinu stanovništva. Što se tiče Bokeljske mornarice ovaj podatak ne predstavlja nikakav pokazatelj jeriznesena statistika potvrđuje da se članstvo Bokeljske mornarice regrutiralo iz većinski katoličkih mjesta.
Upravo zbog izlaska pravoslavnih iz Mornarice 1860. godine,koji je uslijedio zbog neprihvaćanja sudjelovanja Bokeljske mornarice u proslavi Trojičinog dana u Kotoru, kapetan Pavao Kamenarović 1866. godine piše pjesmu Dan odvjetnika Kotorskog i poziva pravoslavne da se vrate u Mornaricu ovim riječima:…svi zajedno, svi u kolo, rukama ruke pružimo, potvrdimo svim okolo da bratsku slogu vriježimo. Srpska garda nikada nije plesala Kolo Sv. Tripuna jer ga nije smatrala svojim. Hrvati Bokelji nisu nikada promijenili naziv Bokeljske mornarice u Hrvatska mornarica, nego su i dalje ostali otvoreni za sve druge koji žele prihvatiti Statut Bokeljske mornarice i tradicionalne vrijednosti koje ona baštini. U sklopu ovih dešavanja je i izgovaranje Loda od 1871. godine na hrvatskom jeziku, a ne kao do tada na talijanskom (Prof. G. Zarbarini, La festa di San Trifone, Spalato, 1888., str. 34). Prisutnost hrvatskog jezika u Boki u arhivskim izvorima i historiografiji može se pratiti od XV. stoljeća. Mi iznosimo samo jedan primjer. Godine 1740. nailazimo na Antuna Paskvalija, pripadnika kotorskog plemstva koji se ćirilicom, jednim od tri hrvatska pisma, potpisuje kao istomačitelj od jezika harvatskoga(IAK, UP LXI, 1144).Godine1878. pjevačko društvo Jedinstvo u Kotoru dobiva prefiks srpsko, a deset godina kasnije počinje u Boki osnivanje kulturnih društava s hrvatskim prefiksom.
Dan optine Kotor 2016. – Bokeljska Mornarica
Nakon ovoga izlaganja dužni smo još jedan odgovor na upit čija je Bokeljska mornarica. U najvećoj mjeri, od godine 1860. Bokeljsku mornaricu su sačuvali i baštinili kao nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe, pripadnici Katoličke crkve i Hrvatskoga naroda, ne umanjujući značaj i doprinos svih ostalih koji su se u nju ugradili i s njom identificirali. Ona zasigurno danas jeste nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđeCrne Gore, ali ne i crnogorsko nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe. Tu razliku pravi i sama gramatika.Bene docetqui bene distinguit– dobro uči, tko dobro razlikuje. Time se ne osiromašuje već obogaćuje kulturna baština u Crnoj Gori. U suprotnome, sintagme poput multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost gube svoj smisao i nemaju uporište, jer ako je sve crnogorsko čemu se pozivati na njih. One onda predstavljaju samo predmet političke igre, za prikrivanje drugih ciljeva.
Nastojali smo biti kratki, ne želeći u ovom slučaju duga i jednoobrazna historijska izlaganja. Zaključujemo:Bokeljska mornarica danas pripada onima koji njen Statut prihvaćaju, onima koji je cijene i poštuju, onima koji se s njom žele upoznati, onima koji Kolo Sv. Tripuna osjećaju kao dio duhovnog identiteta, onima koji žele bratsku slogu vriježiti (širiti), koji žele Boga, Bogorodicu i Svetoga Tripuna častiti (Lode). Kada bi takvih bilo više, u Kotoru i Boki ne bi bilo pjace ni trga koji bi nas sve mogao primiti i zagrliti. Svjedoci smo – nije tako.
Glavni odbor Bokeškog Foruma Tivat, javno poziva bilo kog člana tivatskog DPS-ovskog trijumvirata: dr Snežana Matijević, dr Siniša Kusovac i nema dr Ivan Novosel da na mediju, koji sami odaberu, izađu na duel predstavnicima Bokeškog Foruma.
Predstavnici tivatske vlasti očigledno bježe od odgovornosti koju imaju pred građanima, a njihovo nepojavljivanje na duelu biće jasan dokaz svim građanima Tivta da su lideri lokalnog DPS-a (i na žalost lideri Tivta) svjesni svega što su prethodnih godina radili. I da ne mogu da odbrane neodbranjivo.
Poručujemo im da izađu iz mišje rupe u kojoj su se sakrili i da se odazovu našem otvorenom pozivu na debatu. Jer, sve rupe ovoga svijeta ne mogu im pomoći da pobjegnete od istine.
Bokeški Forum spreman je da na argumentovan način sa svakim od njih troje, otvoreno, pred očima javnosti polemiše o svemu što su i što nisu uradili. Odgovara nam i da se ili svo troje zajedno ili pojedinačno pojave na toj debati.
Sa željom da prihvate ovaj izazov, u najskorije vrijeme očekujemo njihov odgovor, poručuje GO Bokeškog Foruma Tivat.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast - foto Boka News
1 od 13
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
Solila
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
Na 17. Skupštini NVO „Međunarodni festival klapa Perast“ održanoj u petak, u palati „Bizanti“ u Kotoru, za novu predsjednicu izabrana je prof. Tina Braić Ugrinić.
U emotivnom govoru koji je bio ispraćen dugim aplauzom, odlazeća predsjednica Marija Marina Brainović, koja je uspješno vodila organizaciju više od deset godina, prisjetila se početaka nastanka festivala, kao i problema sa kojima se susretala. Ona se zahvalila svima na saradnji i izrazila zadovoljstvo što je Međunarodni festival klapa Perast danas prepoznat u regionu i šire.
Marina Brainović je proglašena počasnom predsjednicom Festivala klapa Perast kojoj je izvršni direktor Mikan Kovačević, urucio povelju Festivala, u znak zahvalnosti i priznanja za 17- ogodišnji rad.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
Novoizabrana predsjednica prof. Tina Braić Ugrinić izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo za ukazano povjerenje.
„Želim da se zahvalim, predatoj mi časti i povjerenju koje mi je ukazano. Nadam se da ćemo svi zajedno ovu priču nastaviti vesti i budućih godina. Imamo od koga učiti. Jedino na taj način možemo sprovoditi misiju njegovanja klapske pjesme koja je prosto prirodno srasla sa Perastom i na taj način čuvati identitet Boke Kotorske kao i Crne Gore“ – kazala je između ostalog prof. Tina Braić Ugrinić.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast – prof. Tina Braić Ugrinić
Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finansijski izvještaj i Program i plan aktivnosti sa planom prihoda i troškova za 2018. godinu.
Podnoseći izvještaj, izvršni direktor festivala Mikan Kovačević je kazao da se XVI Međunarodni festival klapa Perast 2017. održao u neobičnim okolnostima odbijanja Ministarstva kulture Crne Gore da bude pokrovitelj KotorArta 2017, čime je Opština Kotor ostala jedini pokrovitelj ove multiprogramske kulturne manifestacije za 2017. godinu, pa tako i Festivala koji je dio KotorArta od 2012. god. Ovo se dešava i postaje izvjesno tokom juna, neposredno pred održavanje finalnih večeri XVI Festivala klapa 30. juna i 1. jula.
Za planirani budžet to je značilo da su izostala očekivana sredstva Ministarstva od 14.250 eura, tako da smo u datim okolnostima i uz vanrednu podršku Opštine Kotor od 20.000, donacije i sponzore, uspjeli realizovati planirane programe u sopstvenoj produkciji: ,,Priče o moru”, promociju stručnog časopisa Lirica 5, a finale Festivala na kome su učestvovale 23 klape održano je u Perastu 30. juna i 1. jula. Ukupna raspoloživa sredstva u 2017. su iznosila 29.853 eura, a rashodi 28.505. eura, zaključio je Kovačević
„Vođeni iskustvom i najavom Ministarstva da neće finansirati NVO sektor u oblasti kulture dok se ne donesu izmjene zakona “možda tokom marta“, tražili smo najbolje rješenje ne samo u pogledu važne materijalne pomoći koju smo očekivali kao Festival, koji u osnovi njeguje našu kulturnu muzičku tradiciju, već i kao dio etablirane kulturne ponude grada Perasta.
Došli smo do zaključka da Perast, sa svojim tradicionalnim manifestacijama proslave Mađa – 1.maja, Zavjetnog dana sa običajem gađanja kokota – 15. maja, Fašinadom – 22. jula i našim Međunarodnim festivalom – krajem juna, može i treba da ima Javnu kulturnu ustanovu koja bi na puno kvalitetniji način obezbijedila organizaciju, prateće kulturne programe, finansiranje, a iznad svega pokrenula i naučne projekte kojima bi ove manifestacije dobile status ne samo opštinskog već i nacionalnog značaja.
Za sada, jedino Fašinada ima takav status . Uz nabrojane manifestacije, jedino još Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika Anta Slovića ima status nematerijalnog dobra od lokalnog značaja, zahvaljujući inicijativi dr Pasinovića. U Perastu svakako postoje mogućnosti da se i ta legenda, pa možda i peraška torta, a sigurno i niz kulturnih dobara Perasta, obilježe prigodnim kulturno- turističkim programima“ – kazao je Kovačević.
On je najavio formiranje Odbora klapa pri Festivalu čije osnivanje podržavaju klape.
Umjetnički direktor Festivala klapa Perast, Jasminko Šetka ocijenio je da Festival svake godine podiže ljestvicu kvaliteta, što su mu potvrdili kako članovi žirija tako i učesnici.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
Sekretarka Sekretarijata za društvenu djelatnost Opštine Kotor Jelena Vukasović, kazala je da će Opština Kotor pomoći, u skladu sa svojim mogućnostima, Festival koji je ušao u vode ozbiljnog festivala sa bokeškim i peraškim šarmom…
Na Skupštini je posebno istaknuto veliko priznanje koje je stiglo krajem 2017. godine od Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i nagrada “Wild Beauty Awards 2017” kada je za najbolji Festival u 2017, proglašen Međunarodni festival klapa Perast.
Usvojen je i ambiciozni plan aktivnosti za 2018. koji počinje ,,Pričama o moru” na sjeveru Crne Gore, nastavlja se koncertom podrške Oliveru Dragojeviću „Trag u beskraju“, 10. marta u Kotoru, kada će nastupiti klape iz Crne Gore i izvesti Oliverove pjesme.
Otvaranje 17. Međunarodnog festivala Perast 2018, planirano je velikim koncertom svjetski poznate međunarodne ,,a kapela” klape, u Kotoru 28. juna, a finale bi uslijedilo 29. i 30. juna u Perastu.
Po tradiciji, Skupština Međunarodnog festivala klapa Perast je počela intoniranjem himne festivala Slava Perastu, a završena je nastupom klape Bellezza iz Tivta.
„Samo mogu da vam kažem jedno veliko hvala što ste tu i postojite“
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
„Za mene je ovo najljepši kulturni događaj koji Boka može da ponudi svijetu. Kao privrednik slao sam svoje goste i lično prisustvujem Festivalu godinama. Gosti su se vraćali omađijani. Žao mi je što nema više reflektora, zvučnika, klapa, medijske pokrivenosti, više spajanja lijepog sa korisnim. Očigledno je da se ovo sve radi iz ljubavi. Samo mogu da vam kažem jedno veliko hvala što ste tu i što postojite“ poručio je Slavenko Šućur, uspješni mali privrednik iz Kotora.
Herceg Novi od danas ima prvo dobovoljno vatrogasno društo – DVD Bijela. Na ovaj način realizovana je ideja stara gotovo deceniju, a u namjeri da se civilna zaštita Herceg Novog i svih koji u njemu borave.
„Užasni požari koji su našu opštinu zadesili proteklog ljeta učvrstili su nas u namjeri da osnivanjem jednog ovakvog društva poboljšamo reagovanje u situacijama kada su ugroženi ljudski životi i imovina. Prepoznavši da su nam u takvim momentima potrebne jače snage i veći broj ljudi, odmah smo reagovali. U saradnji sa Službom zaštite i spasavanja Herceg Novi okupili smo zainteresovane građane, te krenuli u nabavku opreme, svakodnevne obuke sa profesionalnim vatrogascima, a sve radi pripreme za onaj dan kada će svima nama biti potrebna njihova pomoć, iako želimo da on nikada ne dođe“, kazao je predsjednik Opštine Hereceg Novi Stevan Katić na svečanom otvaranju Društva u hotelu „Park“.
Sa zadovoljstvom je istakao da je postojalo veliko interesovanje građana za članstvo u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bijela, što je još jedna potvrda da je osnivanje dobar potez. DVD Bijela imaće dvadesetak stalnih članova, i pored toga spisak onih koji će biti angažovani u slučaju potrebe.
„Ovaj način organizacije snaga zaštite i spasavanja na lokalnom nivou potvrđeno je dobar model, koji je u skladu sa evropskom praksom. Posebno je važan u gradovima poput našeg, koji su razuđeni i imaju izuzetno nepristupačne tačke. S tim u vezi, nećemo stati na ovome. Predstoji nam i otvaranje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica, za šta su već obavljene tehničke pripreme i ostalo je da zaključimo administrativni dio posla“, rekao je Katić.
Dodao je da će lokalna uprava nastaviti da unapređuje rad Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi, koja je i prva u Crnoj Gori sa međunarodno sertifikovanim K1 timom. U pripremi je projekat međugranične saradnje sa Opštinom Konavle, u okviru kojeg će nastojati da obezbijede dodatnu opremu, vozila i postavljanje video nadzora u pograničnom dijelu. Zahvaljujući saradnji sa pobratimskim gradom Kranjem novski vatrogasci i spasioci boraviće na obuci u Sloveniji. Regionalnim vježbama, poput one koja je nedavno održana na Orjenu, nastavlja se sa osnaživanjem kapaciteta i veza sa drugim gradovima, radi što efikasnijeg djelovanja u slučaju potrebe.
DVD Bijela, otvaranje
„Opština Herceg Novi ima snažnu namjeru da jača Službe zaštite i dobrovoljno udruživanje vatrogasaca, kako bi naš grad imao zaokružen sistem civilne zaštite i da bismo u svakom trenutku, bili u pitanju požari, sniježni nameti, zemljotresi ili druge situacije kada je ljudima potrebna pomoć, bili spremni i sposobni da je i pružimo“, zaključio je Katić i čestitao otvaranje DVD Bijela.
Pored njega, svečanosti su prisustvovali direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić, potpredsjednici Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i Miloš Konjević, sekretar Vatrogasnog saveza Crne Gore Velizar Čađenović, načelnici službi zaštite i spasavanja iz više crnogorskih gradova, kao i predstavnici sponzora koji su pomogli otvaranje DVD Bijela.
Mulić je ocijenio je da je današnji dan važan datum za sistem zaštite i spasavanja u cijeloj Crnoj Gori.
„Danas otvaramo prvu stranicu jedne, nadam se uspješne priče, čiji će se sadržaj ispisivati humanošću, požrtvanošću i solidarnošću. Svi znamo da je posao vatrogasaca i spasailaca opasan, težak i stresan, zbog čega dobrovoljnost u tom domenu ima posebnu dimenziju“, rekao je Mulić.
Kako je istakao, u mnogim evropskim državama upravo dobrovoljna društva čine “važan dio odgovora na sve vrste hazarda”. Nažalost, u Crnoj Gori nemamo takvu tradiciju i broj društava je mali, a uglavnom su skoncentrisana u Boki. Mulić vjeruje da je današnji događaj početak novog odnosa prema ovom pitanju.
„Klimatske promjene i globalno zagrijavanje sve više će uzrokovati pojave ekstremnih meteoroloških prilika. Zato je obaveza svih u sitemu, da jačamo otpronost zajednice na katastrofe, izgrađujući stabilan i funkiconalan sistem zaštite i spašavanja. Izgradnja takvog sistema je obaveza i odgovornost svih nas, a podrška ovoj vrsti dobrovoljnosti obaveza je i lokalne samouprave i države“, kazao je Mulić.
On je obećao pomoć Direktorata u opremi i obuci pripadnika DVD Bijela. Dikrektorat će donirati pumpe za crpljenje vode, naprtnjače, odijela za šumske požare i slično, kako bi na taj način podstakao formiranje doborvoljnih vatrogasnih društava.
Sekretar vatrogasnoig saveza Crne Gore, Velizar Čađenović istakao je da su vatrogasci naši heroji i da će Savez raditi na poboljšanju njihovog statusa na državnom nivou. Objasnio je i koliko je značaj ovakvih društava, jer je vrijeme presudan faktor u gašenju požara.
DVD Bijela, otvaranje
Član DVD Bijela i predstavnik Mjesne zajednice Bijela, Miroslav Mijanović istakao je da će osnivanje društva unaprijediti reagovanje na sve nepredviđene okolnosti.
„Naš moto je humanost. Da radimo, ali da se družimo. Otvaranje ovakvih dobrovoljnih organizacija afirmiše i uliva nadu u boljitak i jačanje zajednice i društva u cjelini“, kazao je Mijanović i pozvao sve zainteresovane da se učlane u Društvo.
Komandir Marko Vujisić informisao je da je u DVD Bijela učlanjeno oko 20 dobovoljaca. Raspolažu sa dva vatrogasna vozila i jednim manjm, kontrolonim vozilom. Pojas od Kumbora do Kamenara, formiranjem ovog društva mnogo je bolje zaštićen, zaključio je Vujisić.
Kriminalistička, hercegnovska i kotorska policija, uz podršku Specijalne antiterorističke jedinice i Posebne jedinice policije, izvršili su u okviru akcije „Boka“ pretrese na devet lokacija koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, bezbjednosno interesantna lica i njima bliske osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je saopšteno, u Kotoru je izvršen pretres stana koje koristi jedan od vođa tzv. Kavačkog klana R.Z, u kojem je, između ostalog, pronađena izvjesna količina municije kalibra 9 mm.
Izvršen je pretres stana koje koristi N.C. (44) iz Kotora, koji je protekle nedjelje uhapšen u Beogradu, kada je kod njega pronađen alat za oružje, 17 komada municije kalibra 8.57 mm (vojni snajper), dva prigušivača za pušku, kao i stalak za oružje.
“Tom prilikom su pronađene i oduzete četiri lovačke puške i pištolj, jedna puška – samostrijel, oko 1.060 komada municije različitog kalibra, 23 noža, vaga za precizno mjerenje, kao i više komada opreme za vatreno oružje (optički nišani, uređaj za punjenje municije, više stalaka koji se koriste za upucavanje oružja)”, saopštila je policija.
Foto Uprava policije
U okviru akcije „Boka 9“, izvršen je pretres ukupno devet lokacija. Policija je tom prilikom oduzela oružje, municiju, vozila, sredstva komunikacije…
U današnjoj akciji oduzeta su tri pištolja, startni pištolj, startna replika automatskog pištolja „Heckler & Koch“, sedam lovačkih pušaka, dvije vazdušne puške, samostrijel, oko 1 630 komada municije različitog kalibra, kao i više komada različite opreme za vatreno oružje – optički nišani, uređaj za punjenje municije, više stalaka koji se koriste za upucavanje oružja.
Policija je oduzela i dva vozila, devet mobilnih telefona i veći broj SIM kartica, više lap top i tablet računara, radio vezu, 23 noža i vagu za precizno mjerenje.
Kako je saopšteno, zaplijenjena je i dokumentacija o različitim vrstama novčanih transkacija u iznosu od oko 140.000 eura, dužničko – povjerilačkih odnosa u iznosu od preko 160 000 eura i dokumentacija koja se odnosi na različite vrste ugovora.
“Nakon sprovedenog pretresa u službene prostorije radi postupka kriminalističke obrade privedeno je devet lica. U toku su konsultacije sa nadležnim tužilaštvom u cilju utvrđivanja postojanja elemenata krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti”, naveli su iz policije.
Ovo je 23. policijska akcija u borbi protiv organizovanog kriminala od početka oktobra prošle godine, a do sada su izvršeni pretresi na 312 lokacije
“Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga”, saopšteno je iz Uprave policije.
Turistička organizacija Tivat uoči Svjetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine, u saradnji sa Komunalnim preduzećem, obezbijedila je dvije kante za reciklabilni otpad. Kante su postavljene ispred prostorija TO Tivat u centru grada, a riječ je se o posudama za odlaganje plastične ambalaže i papira.
“Ideja nam je bila da naši najmlađi sugrađani, pa i oni stariji, a takođe i posjetioci grada Tivta mogu uraditi značajno djelo za očuvanje prirodnog okruženja. Odlagajući otpad na pravom mjestu brinemo o svom okruženju i čuvamo ga za buduće generacije koje dolaze, na čemu i jeste osnovni akcenat održivog razvoja turizma. Održivom razvoju turizma, na ovaj način, vodeći računa o prirodi mjesta u koje dolaze, doprinose i turisti, koji su aktivni učesnici u očuvanju prirodne sredine našeg grada” – saopšteno je iz tivatske Turističke organizacije.
Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine obilježava se svakog 26.januara, od 1972. godine kada je u Stokholmu usvojena Deklaracija kojom se naglašava potreba stvaranja zajedničkih principa i kriterijuma koji su ponuđeni cijelom čovječanstvu kao inspiracija i smjernica za očuvanje i unaprijeđenje životne sredine.
Inače, TO Tivat jule je saopštila i da su svim vidovima registrovanog smještaja na području te opštune trenutno boravi ukupno 558 zvanilno prijavljenih turista, što je 30 odsto više nego na isti dan prošle godine. Stranih turista je 549, a samo 9 posjetilaca su iz Crne Gore. U hotelima odmaraju 84 gosta, dok u privatnom smještaju borave 474 turista.
