Zaštićeni rezervat prirode Solila i ove će godine biti u fokusu investicionih aktivnosti JP Mosrko Dobro iz Budve kada su u pitamju ulaganja tog preduzeća na području opštine Tivat.
Prema Planu korišćenja sredstava tog preduzeća na koje je saglasnost dala Vlada na sjednici u četvrtak, Morsko Dobro će ove godine u uređenja i održavanje infrastrukture u specijalnom rezervatu prirode Solila (sanaciju i održavanje šetališnih staza, mostova, kanala i nasipa i izradu informativnih tabli) uložiti 15 hiljada eura, dok će projektovanje, izrada i postavljanje novih kula-osmatračnica za posmatranje ptica, sa plaćanjem nadzora tih radova na ovom lokalitetu koštati dodatnih 27 hiljada eura. Za sanacija nasipa uz Široku rijeku sa postavljanjem zapornice za regulaciju nivoa vode uz nadzor tih radova, biće izdvojeno 30 hiljada eura, dok će godišnji monitiornih promjena u stanju životne sredine na Solilima koštati 5 hiljada eura.
Od ostalih ulaganja na području Tivta, Morsko Dobro planira da do kraja ove godine izradi Studiju tehničko-tehnoloških uslova za dvije lokacije nautičkih sidrišta u Tivatskom zalivu, sa Pravilnikom upravljanja sidrištima, a za što će biti izdvijeno 25 hiljada eura.
Most na Širokoj rijeci u Solilima
Tokom ove godine budvasko JP realizovaće i niz ugovorenih, a nedovršenih aktivnosti u Tivtu koje su prenešene iz 2017. godine. Tako će biti plaćeno ukupno 20 hiljada eura za već izrađenu i revidovanu prijektnu dokumentaciju za poslove regulisanja kanala i vodotoka na Solilima, 5 hiljada eura koštaće dopuna projekta građevinske sanacije pristaništa Opatovo shodno lani urađenom geomehaničkom elaboratu, a 2 hiljade eura biće izdvojeno za revizuju glavnog prjekta rekonstrukcije pristaništa u Donjoj Lastvi, koliko i za revizuju prjekta sanacije pristaništa u Krašićima. Radovi na uređenju kanala za odvod atmosferskih voda u naselju Bonići koštaće 35 hiljada eura, dok će za redovne radove održavanja i uređenja rezervata Solila biti plaćeno 30 hiljada eura, a za monitoring stanja životne sredine na tom lokalitetu za 2017. godinu još 10 hiljada eura.
Direktor Radio Tivta Dragan Popadić odacio je optužbe Tivatske Akcije da je taj lokalni javni servis u aktuelnoj aferi oko kontroverznog opraštanja 5,6 miliona eura duga Porto Montenegra Opštini Tivat na ime komunalija, namjerno pokušao da skrene pažnju sa štete koju trpi grad zbog ponašanja svojih DPS čelnika. Član Glavnog odbora TA i odbornik u lokalnom parlamentu Miomir Abović je Popadića pozvao da radi profesionalno i sa “mnogo više hrabrosti kad su u pitanju krucijalne teme vezane za naš grad” i da “bude pravi direktor lokalnog javnog servisa, a ne prikriveni vojnik i skriveni adut OO DPS-a Tivat.”
“Nemojte nam dijeliti redakciju jer se borim da budemo složni, i nemojte diktirati šta da objavljujemo a šta ne.”- odgovorio je TA i Aboviću juče Dragan Popadić istakavši da je Radio Tivat i u programu i na sajtu “opširno izvestio o press konferenciji rukovodstva opštine na kojoj je prvi put nagovještena priča o komunalijama i o 5,6 miliona eura.”
Zbog te afere inače, Specijalno državno tužilaštvo je u međuvremenu formiralo predmet i započelo izviđaj.
“Čim smo dobili predlog Ugovora Opstine i Porto Montenegro kompletan tekst smo postavili na našem sajtu. Postavili smo i pitanje da li su građani za potpisivanje tog ugovora. I dobili ubjedljiv odrečan odgovor. Direktno smo prenosili sjednicu lokalne Skupštine na kojoj se o ovoj tački raspravljalo više sati. Sa sjednice pripremili smo Skupštinsku hroniku u programu i opširan tekst na sajtu. Preuzeli smo tekst kolege Siniše Lukovića. Uputili smo i zvanično pitanje o ovom slučaju SDT i još čekamo odgovor. I ja lično sam napisao komentar u kome predlažem da se Ugovor ne potpiše i da SO Tivat poništi svoju prethodnu odluku. Slučaj ćemo i dalje pratiti sa velikom pažnjom. Jer su velike pare u pitanju. Pare poreskih obveznika. Tek je počelo.”- naveo je Popadić u svom odgovoru TA.
Direktor Radio Tivta je istakao da je “to je uloga javnog servisa, a ne da bude u službi vlasti ili opozicije, da igra kako vjetrovi duvaju.” Saopštio je i da on lično i Radio Tivat nisu na društvenim mrežama, ali su mu “javili da ste gospodine Aboviću, napisali da ću platiti kad-tad.”
“Neko drugi bi se osjetio ugroženim i prijavio to policiji. Meni nije ni na pamet bilo. Iz dva razloga. Prvo, nisam strašljiv i drugo, ne smatram vas lošim čovjekom koji želi zlo drugome. Pretpostavljam da ste to napisali bez mnogo razmišljanja, uz višak emocija”- poručio je Popadić odborniku TA. Direktor Radio Tivta je naveo da osim u SKJ, nikad nije bio član nijedne političke partije i da ne namjerava da to postane, već da se bavi novinarstvom “ne služeći ni vlasti ni opoziciji -samo građanima Tivta.”
“Moj omiljeni Šekspir kaze: Težeć boljem često pokvarimo dobro. Ako stvarno imate dobru namjeru, pomozite nam da budemo još bolji. Ali nemojte kvariti dobro i skidati nas sa vrhova koje smo već dosegli”- poručio je Tivatskoj Akciji direktor Radio Tivta Dragan Popadić.
Tradicionalnim pohodom i prigodnim programom danas je obilježena 76. godišnjica „Igmanskog marša“, jedne od najznačajnijih operacija tokom NOB-a u Drugom svjetskom ratu.
Pored brojnih delgacija iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, prisustvovala je delegacija
SUBNOR-a Crne Gore, borci i antifašisti iz Podgorice, Cetinja, Nikšića, Bara i Kotora.
Iz UBNOR-a Kotor ovogodišnjoj svečanosti prisustvivale su Anka Perović i Daliborka Seferović, koje su uzele aktivnog učešća u pješačenju od 10km.
“Interesovanje za ovu manifestaciju raste, iz godine u godinu, te je prerasla u međunarodnu, o čemu svjedoči prisustvo više od 20 000 sudionika, antifašista iz zemalja bivše SFRJ, ali i Austrije, Italije, Ruske Federacije koji su se odazvali ovogodišnjem memorijalnom pohodu“ – rekao je predsjednik Organizacionog odbora ‘Igmanskog marša 2018” Ibrahim Durmo.
Manifestacija je započeta polaganjem cvijeća na spomeniku na Brezovači, gdje je oformljena kolona antifašista koji su pješačili 10km, a brojila je 5000 antifašista.
Okupljene na Velikom polju pozdravio je bivši član Predsjedništva SFRJ iz Bosne i Hercegovine Bogić Bogićević. Prisutnima su se pored brojnih govornika obratili Zdenko Dipančić, borac Igmanskog marša 1942., te Albin Pibernik iz Ljubljane, najmlađi učesnik Igmanskog marša.
„Sa skupa je poslata snažna poruka protiv buđenja fašizma, koji je nažalost sve glasniji u regionu, pa i u svijetu, te demostrirana odlučnost suprostavljanja takvim tedencijama, a o čemu najbolje svjedoči veliki boj antifašista okupljenih u sklopu današnje manifesracije sjećanja na slavne žrtve Igmanskog marša. Upućen je poziv da još masivnije prisustvuju obilježavanju velikih bitaka-ofanziva: Neretve,Sutjeske i drugih“ – navodi se u saopštenju UBNOR-a Kotor.
Igmanski marš izveden je u noći s 27. na 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade NOV-a pješačilo je 19 sati. Uoči marša Prva proleterska zatekla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama, nakon čega je donesena odluka o izvršenju neizvjesnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su kraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
U organizaciji NVO Ruke dana je u Herceg Novom održana četvrta “Fešta od naranče“.
„Kroz malu feštu od narandže, ali i kroz ostale koje organizujemo, dovijamo se na razne načine da zadržimo pažnju publike, dok je pažnja izlagača očigledno dobijena. Zadovoljni smo što se o maloj narandži čuje dobar glas“, kaže Milina Kovačević iz NVO Ruke koja organizuje ovu, ali i ostale stađunske fešte.
Na Fešti je bilo 26 izlagača iz Herceg Novog, Tivta, Podgorice, Bileće i poslije tri godine ponovno su gosti i Dubrovčani iz udruženja Deša. U šarolikom i raspjevanom programu učestvovali su mažoret klub Lili, djeca iz vrtića Naša radost, plesni klub Feniks i klapa Stari kapetan.
Mala fešta naranče 2018. – foto Milan Dobrilović
“Ove godine je više izlagača, ali je i kvalitet ponude iz godine u godinu sve bolji . Uz naše već „standardne“ i brendirane džemove, likere, arancine, posjetioci su mogli da vide i kupe suvenire i igračke. Na Fešti je i prvi put promovisan sapun od narandže. Ljudi eksperimentišu, isprobavaju različite stvari i kao rezultat imamo zanimljive i originalne proizvode. Imamo puno planova, za koje se nadamo da ćemo ih ostvariti“, poručuje predsjednica Udruženja Maja Erenji Her Braun, uvjerena da su ovo projekti u koje treba da se uključi cijela zajednica.
“Imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, NTO, jer su u njihovom kalendaru fešti i naše stađunske, a dobili smo podršku i lokalne Turističke organizacije“, ističe Kovačević.
Uz nadu da će projekat razviti u višednevni događaj koji će u nekom budućem periodu biti poziv za turiste da provedu vikend u Herceg Novom.
Ako se po abrumu Praznik mimoze poznaje, ovaj će biti odličan.
Sasvim uspjela karnevalska fešta koja najavljuje cvjetni praznik počela je jutros u Igalu, odakle su alegorijska kola, karneval i klovnovi poveli veselu kolonu ka glavnom gradskom trgu. Usput su im se priključivali građani i gosti Herceg Novog, pa je povorka na kraju brojala nekoliko stotina ljubitelja primorske zabave.
Praznik mimoze 2018. Abrum
”Pozdravljam sve goste i Novljane koji su danas u našem gradu, na abrumu koji je poziv na 49. Praznik mimoze. Lijepo je vrijeme, puno ljudi na ulicama, uspjeh je zagarantovan. Za 49. Praznik mimoze Opština Herceg Novi, gradska Turistička organizacija i JUK Herceg fest, kao izvršni producent, pripremili su kvalitetan program u kojem će svako pronaći nešto interesantno, stoga vjerujem da će ovogodišnji praznik biti uspješan, a to garantuje i ovaj sjajan današnji abrum” – kazala je Ana Zambelić Pištalo, načelnica Sekretarijata za kulturu Opštine Herceg Novi i pozvala i domaće i goste u grad sunca, na praznik žutog cvijeta.
Autori maskirane kompozicije, Živko i Ivan Peulić, podržani drugarima iz NVO Maškare, koji su ujedno i inicijatori povratka karnevalske fešte na gradske ulice, svoj su posao , uz podršku opštinskih institucija uradili i više nego odlično: tri i po metra visoka figura ribara na desetometarskom kamionu maskiranom u hercegnovsko mulo efektna je kontrateza karnevalskoj lutki – Crvenku Surlašiću, koji proždire palme, a sa njima i primorski identitet grada, glavnom negativcu kojem će se suditi posljednjeg dana Mimoze.
Praznik mimoze 2018. Abrum
”Prezadovoljan sam abrumom. Sve je proteklo u najboljem redu, vrijeme nas je poslužilo, a energija učesnika kao i uvijek bila je sjajna. Karnevalski paket predstavljen je Novljanima, a oni će, kao i uvijek, dati neki svoj sud o tome. Ovdje su i dobra strana i loša strana naših života, a onu lošu, koju simbolizuje karneval, spalićemo na samom kraju Praznika mimoze, kao krivca, pa idemo dalje sa novim programima i novom energijom. Posjetom sam prezadovoljan, mislim da sve više ljudi prepoznaje ovaj stil i svake godine će ih sve više i biti na ulicama, pa ćemo za 10-15 godina doći na nivo na kojem će moći da nam zavidi i region” – ne krijući zadovoljstvo rekao je Ivan Peulić.
Lijepo vrijeme i interesantan događaj doveli su i Herceg Novi i znatiželjne turiste. Jedan od njih, Mihail iz Rusije, kaže da je oduševljen abrumom.
”U Crnoj Gori sam sa suprugom i par drugara, a u Herceg Novi smo danas došli baš zbog abruma, za koji smo saznali na internetu” – kaže Mihail.
”Ovo je sjajna stvar, fešta baš onakva kakva i treba da bude, a godinama će sasvim sigurno i da raste” – kaže Igor, Kotoranin koji već deset godina živi u Herceg Novom.
Vesela povorka se na putu za trg nakratko zaustavila na Toploj. Maske i klovnove zabavljali su već tada veoma brojne Novljane i goste. Sljedeća stanica bila je Gradska kafana, gdje je veselu povorku čekala klapa Stari kapetan, koja je tradicionalnim primorskim repertoarom prisutne goste natjerala da i zaplešu.
Praznik mimoze 2018. Abrum
Tradicija maškaranja je po svemu sudeći uspješno prenesena na mlađu generaciju – među najveselijima u povorci bili su maskirani srednjoškolci, dvadesetak članova volonterskog kluba JUSŠ Ivan Goran Kovačić.
”Ovo je divan običaj, mi učestvujemo već treću godinu odnosno od začetka manifestacije i zahvaljujemo Maškarama što su nas zvali. Svaki put imamo nove maske koje osmišljava profesorica Ksandra Popović. Učesnici iz našeg srednjoškolskog centra su volonteri i, kao što vidite, uživaju” – objašnjava Dubravka Kraljević, profesorka JUSŠ Ivan Goran Kovačić i voditeljka volonterskog kluba čiji članovi učestvuju u povorci sa maskama koje su samo izradili.
Praznik mimoze 2018. Abrum
Fešta je završena postavljanjem alegorijskih kola i Krnevala – Crvenka Surlašića na glavnom gradskom trgu. Surlaš, simbol svega lošeg u prošloj godini, tu će ostati do kraja Praznika mimoze, kada će biti spaljen. Novina je da će alegorijska kompozicija – figura ribara i u hercegnovsko mulo maskiran kamion, ostati na trgu dva dana, da bi Hercegnovljani i gosti imali dodatnu priliku da ih vide i iskoriste kao odlično mjesto za fotografiju.
Praznik mimoze biće svečano otvoren 2. februara. Karnevalska povorka krenuće toga dana u 19 sati, iz Igala prema trgu Nikole Đurkovića a činiće je Gradska muzika, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke, trombonjeri i glumci. U 21 sat počinje koncert jedne od najvećih postjugoslovenskih pop zvijezda, Nine Badrić.
Tivatska Akcija žestoko je danas ktritikovala izvještavanje lokalnog javnog servisa Radio Tivat u vezi afere sa namjerom rukovodstva Opštine da Porto Montenegru oprosti 5,6 miliona eura neplaćenih dugova za komunalije.
“U danima kad Tivat potresa afera nezakonitog preuzimanja obaveza Vlade CG od strane Opštine Tivat, i oprosta Portu Montenegro opštinskih prihoda od komunalija u iznosu 5,6 miliona eura, Radio Tivat na svom sajtu objavljuje članak preuzet sa portala CdM zvučnog naslova “Porto Montenegro vodeći nautički centar na Jadranu”, u kome se piše o tome kako se premijer Duško Marković na ekonomskom skupu u Davosu susreo s predsjednikom grupacije koja je vlasnik Porta Montenegro.
Preuzima se, dakle, ova hvalisavo optimistična informacija, a ne preuzima se, recimo, autorski tekst Siniše Lukovića u “Vijestima”, u kome detaljno i meritorno govori o svim aspektima afere zbog koje će budžet Tivta ostati bez 5,6 miliona eura, kao da nije bitno što će grad ostati bez tolikih miliona, već je bitno da imamo “vodeći nautički centar na Jadranu”.
Istog dana, 26. januara, u razmaku od desetak minuta, ista novinarka koja je prenijela članak iz CdM-a, gđa Zora Krstović, objavljuje i članak zavodljivog naslova “Opštini 3,5 miliona iz EU fondova”. Taman kad smo pomislili da je u pitanju neki novi, neočekivani prihod, koji će nam nadomjestiti ovih otetih 5,6 miliona – u članku saznajemo da je to suma koju je tim g. Petra Vujovića za osam godina dobio na osnovu IPA projekata.
U vezi s gore navedenim “Tivatska akcija” postavlja g. Popadiću, direktoru Radija Tivat, sljedeća pitanja:
1) Kako Vam izgleda činjenica – u kontekstu situacije kad opštinska vlast protivzakonito oprašta Portu Montenegro 5,6 miliona eura – da se na sajtu lokalnog javnog servisa objavljuju članci ovako formulisanih naslova, a članci koji detaljno analiziraju aferu se ne objavljuju?
2) Da li Vam je palo na pamet, g. Popadiću, (kad već nije gđi Krstović) da predsjednicu Opštine Snežanu Matijević i bivšeg predsjednika Opštine Ivana Novosela pitate zašto za protekle dvije godine nisu Portu Montenegro naplatili ni jednu od davno dospjelih rata naknade za komunalije po osnovu ranije potpisanih ugovora za dvije nove zgrade?
3) Da li Vam je palo na pamet, g. Popadiću, (kad već nije gđi Krstović) da predsjednicu Opštine Snežanu Matijević i bivšeg predsjednika Opštine Ivana Novosela pitate i da li znaju koje su sve zakone prekršili i koja su sve krivična djela počinili jer nisu naplatili opštinska potraživanja iz tih ugovora, niti preduzeli sredstva prinudne naplate?
Nadamo se, g. Popadiću, da ne mislite da su informacije i članci o komunalnim problemima vrhunac nezavisnog novinarstva u jednom javnom servisu. Niti da je misija javnog servisa da prećutkuje najkrupnije afere i najštetnije poslove lokalne uprave, i da programiranim člancima skreće pažnju sa istih.
U svakom slučaju, “Tivatska akcija” u narednom periodu očekuje od Vas mnogo profesionalnije držanje i mnogo više hrabrosti kad su u pitanju krucijalne teme vezane za naš grad. Budite pravi direktor lokalnog javnog servisa, a ne prikriveni vojnik i skriveni adut Opštinskog odbora DPS-a Tivat”, navodi se u saopštenju TA koje potpisuje Miomir Abović.
Javna zdravstvena ustanova Dm zdravlja Tivat pokrenula je juče akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku novog rentgen aparata za snimanje dojki – mamografa.
U apelu koji je tivatskoj javnosti uputila direktorica Doma zdravljam dr Jasminka Anđelić, objašnjava se da su 22.decembra dobili izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja CETI iz Podgorice u kojem se konstatuje da postojeći stari mamoigraf što se upotrebljava u toj zdravstvenoj ustanovi, „ne zadovoljava uslove za korišćenje, pa se predlaže da se uređaj zamijeni novim koji će posjedovati potreban sistem za snimanje“. Tivatski Dom zdravlja inače, koristi polovan mamograf koji je svojevremeno dobijen na poklon od Doma zdravlja u Danilovgradu.
Zbog toga je menadžment Doma zdravlja je pokrenuo akciju prikupljanja novca za nabavku novog aparata, a da bi obezbijedili 46.000 eura koliko košta nov mamograf, pozivi za sponzorstvo upućeni su ustanovama, privrednim kolektivima i investitorima na području opštine. Dr Anđelić je navela da Dom zdravlja sam ne može obezbjediti toliki novac, zbog čega računa na humanost i dobru volju šire zajednice.
“Akcija je humanitarnog karaktera jer smo svjesni koliko je danas prevencija i rana dijagnostika bitna i od velikog znalaja za zdsravlje naših sugrađanki. Kako smo ostali bez sredstva za rad, odnosno neophodne medicinske opreme i da bismo obezbjedili kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite našim pacijentkinjama, moramo krenutu u hitnu nabavku novog aparata”- stoji u javnom apelu Doma zdravlja Tivat koji je potencijalne donator uputio i na broj svog žiro računa u NLB banci.
Opština Tivat koja je do sada, iako to nije njena zakonska obaveza, u više navrata izdašno pomagala rad Doma zdravlja i nabavku nepohodnih aparata i opreme, prošle nedjelje je odlučila da se u korist kompanije Adriatic Marinas, investitora luksuznog nautičkog centra Porto Montenegro, odrekne ukupno skoro 5,6 miliona eura svojih potraživanja na ime nenaplaćenih komunalija. Opština je bogatom stranom nvestitoru, kako je objasnila gradonačečnica dr Snežana Matijević, “izašla u susret”, a iz Specijalnog državnog tužilaštva su zbog ovakve “političke odluke” DPS većine u lokalnom parlamentu koja je rezultirala milionskom štetom za grad, formirali predmet i započeli izviđaj. Inače, za iznos novca koji je Opština “oprostila” Porto Montenegru može se kupiti ukupno 120 novih savremenih mamografa.
Španjolski regionalni zračni prijevoznik Air Nostrum (YW/ANE) letjet će na novoj charter liniji za Dubrovnik iz Francuske. Nova charter linija Lyon – Dubrovnik prometovat će jednom sedmično i to svake subote od 14. aprila do 20. oktobra 2018., donosi Avioradar.hr
Ovo će biti prva charter linija španjolskog prijevoznika koja dolazi u Hrvatsku iz druge zemlje, a da to nije Španjolska. Iz Španjolski gradova poput Bilbaoa, Pamplone, Venecije , Valladolida ili Zaragoze, Air Nostrum je u Dubrovnik proteklih godina dolazio na kratkoročnim charterskim linijama.
Sastojci:
500 g svježe sardele kriška kukuruznog kruha
10-ak kapara peršin sitno sjeckani
3 češnja češnjaka 1/2 luka
sol, papar 50 g prezle
200 g mladog krumpira 100 ml mlijeka
Priprema:
Sardele očistite pa odvojite kosti od mesa tako da vam ostane samo jedna velika šnicla od ribe. Kukuruzni kruh namočite u malo mlijeka. Očišćene srdele sitno nasjeckajte oštrim nožem, pa dodajte ocijeđeni i namočeni kruh, nasjeckanu kapulu, sitno nasjeckani bijeli luk i peršin, sol, papar te žlicu prezle.
Dobro izmiješajte i napravite polpete. Nakon pola sata stajanja u hladnjaku polpete pofrigajte na malo maslinova ulja.
U kotorskoj Muzičkoj školi „Vida Matjan” danas počinje Masterklas čuvenog svjetskog violiniste, Stefana Milenkovića. Polaznike seminara očekuju tri radna dana kao i završni koncert zakazan za 30. januar u koncertnoj dvorani Muzičke škole, crkvi Sv. Duha.
Masterklas se organizuje u oviru treće Kotorske Koncertne Sezone čiji su organizatori muzička škola “Vida Matjan” iz Kotora i međunarodni festival KotorArt-Don Brankovi dani muzike.
Seminar pohađa i učenica IV razreda tivatske Muzičke škole, Pavla Petrović, iz klase profesorice Maje Dobrović.
