Direktorica JPU Bambi iz Tivta Jasna Vujović i komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zoran Barbić danas su mališanima iz centralnog tivatskog vrtića priredili događaj za nezaborav.
Naime, pripaodnici SZS sa jednim od svojih protivpožarnih vozila nenajavljeno su došli u vrtić u centru grada, uz zvuke sirene i sa upaljenim rotacionim svjetlima, što je oduševilo djecu koja su imala priliku neposredno se družiti sa vatrogasima i iz prve ruke se upoznati sa radom pripadnika SZS. Mališanima iz ukupno devet starijih i mlađih vaspitnih grupa prikazan je rad vatrogasaca, a djeca su imala priliku da „gase“ crijevom, pale sirenu i slušaju priče vatrogasaca.
Vujovićć je najavila da će djeca iz dviju starijih vaspitnih grupa za desetak dana posjetiti i stanicu tivatske policije, dok će na proljeće JPU Bambi svoje štičenike odvesti i u posjetu Aerodromu Tivat.
Izložba More i gradovi, slikara Nedeljka Simanića postavljena je u korporativnog zgradi Porto Montenegra (nekadašnji Dom Vojske).
Selekcija slika inspirisana je pejzažima Boke Kotorske – motivi Simanićevih slika su dobro poznati predjeli, u novom, freškom svjetlu. A umjetnik nam, možda i nesvjesno, odabirom motiva i načinom njihovog predstavljanja ukazuje koji su to ključni elementi tih predjela kojima smo okruženi: barke ispred grada, trgovi otvoreni za poglede, zelene pozadine brda iza ostrva, ističe arhitektica konzervatora u Kotoru Aleksandra Kapetanović.
Simanić, sarajevski slikar nastanjen u Boki Kotorskoj, sklonost prema crtanju otkrio je vrlo rano, crtajući na izazovnoj bijeloj poledjini porodičnih fotografija i svježe okrečenih fasada komšijskih kuća.
Završio je sarajevsku Umjetničku školu. Slikanje je za njega prirodna potreba, način komunikacije sa drugima, oblik divljenja prema svijetu. Slika na razne načine, ali najviše u impresionističkom duhu, nastojeći da što brže zabilježi svoj utisak. Voli boju, svjetlost, trag slikarske četke na platnu.
Gradonačelnik Kastva (u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije) Matej Mostarac primio je Doroteu Puž iz Kluba inovatora KIN Kastav, pobjednicu desete Nacionalne izložbe mladih inovatora, s inovacijom koja se odnosi na uzgoj hobotnica.
Dorotea Puž na ovogodišnjoj je Nacionalnoj izložbi pobijedila s drugim stadijem njezina projekta, a za prvi je dio projekta »Kavez za sabiranje paralarvi hobotnice i njihovo dohranjivanje do bentonske faze razvoja«, koji je razvila s mentorom Robertom Pužem, već bila nagrađena zlatnom medaljom na lanjskoj izložbi, piše Novi list.
– Prvi stadij projekta odnosi se na kavez u kojem se potiče rast i razvoj hobotnica u sklopu ekosustava u moru. Hobotnice u svom staništu ostavljaju na tisuće paralarvi, ali u prirodi do odrasle hobotnice prežive samo dvije. U slučaju kaveza stopa preživljavanja je 99 posto, jer nema prirodnih neprijatelja. Dio odraslih hobotnica potom bi se puštao u prirodu.
U drugom stadiju projekt se širi na cijelu uvalu, dovoljne dubine mora, koja bi se zatvorila na način da je zaustavljen put prirodnim grabežljivcima, dok bi i dalje bio osiguran normalan protok mora, objasnila je Dorotea Puž, koja trenutno pohađa prvu godinu studija znanosti o moru u Puli, a želja joj je potom završiti dvogodišnju specijalizaciju u Ravenni.
Na primanju su bili i Kazimir Mihić te Silvano Skočaj iz Saveza inovatora Primorsko-goranske županije, te predsjednik Kluba inovatora KIN Kastav Martin Šarčević.
– Deseta Nacionalna izložba uspješno je održana, a želja nam je i sljedećih godina zadržati pozitivne trendove. Na 600 četvornih metara prostora predstavilo se gotovo 60 izlagača i iskorak je jasno vidljiv. Prvo izdanje izložbe održano je u Kastvu u prostoru Gradske vijećnice, potom smo se širili na Šporovu jamu pa školsku sportsku dvoranu, a kasnije su se kao domaćini uključili najprije Bakar pa od ove godine i Matulji. Sljedeća izložba bit će održana u Bakru, a najavit ćemo je radionicom što ju planiramo održati u OŠ Milana Brozovića u Kastvu, rekao je Kazimir Mihić.
Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac najavio je da u suradnji s KIN Kastav namjeravaju ojačati inovatorsku priču, a predsjednik KIN-a Martin Šarčević pojasnio je kako planiraju održavati radionice, na kojima bi se stvarali novi mladi inovatori.
– Pomagali bi mladima od samih početaka da čim počnu nešto zamišljati u svojoj glavi, zatim to pokušaju i proizvesti, rekao je Martin Šarčević.
Turistička organizacija Tivat će i ove godine u susret ,,Halloween-u” organizovati akciju rezbarenja bundeva među osnovcima i srednjoškolcima, gdje će se za najljepše tri izrezbarene bundeve obezbijediti i simbolične nagrade.
“Ovo je još jedna prilika da se razvesele naši najmlađi sugrađani šetajući gradskom Rivom Pine ili Trgom Magnolija, a oni nešto stariji da ispolje svoju kreativnost.
Ovoj akciji su se pridružili: O.Š „Drago Milović“, SMŠ „Mladost“, Omladinski klub, a NVO ,,Maškarada” svojim kreativnim idejama u duhu noći ,,Halloween” ukrasiće pomenute lokacije.
Akcija će se realizovati 27.10.2017.godine i trajaće sve do 01.11.2017.godine”, saopštili su iz TO Tivat.
Tradicionalni humanitarni događaj bundeve za osmjeh u Porto Montenegru
Takmicenje u rezbarenju bundeve
Bundeve za osmjeh naziv je tradicionalnog humanitarnog cjelodnevnog programa u nautičkom naselju Porto Montenegro, koji je zakazan za
od 11 do 15 sati, a sva prikupljena sredstva od prodaje kreativnih rezbarenih bundeva, slatko-slanih delicija, i atraktivnih sadržaja sa motivom Noći vještica namijenjen je za djecu Resursnog centra za sluh i govor iz Kotora.
Tradicionalno dječje takmičenje u rezbarenju bundeva biće organizovano u restoranu One. Najtalentovaniji kreativci starijih razreda OŠ Drago Milović, gimnazijalci Srednje mješovite škole Mladost, mališani Dječjeg saveza Tivat, i učenici internacionalne škole Knightbridge imaće priliku da se oprobaju u rezbarenju bundeva, a autore najkreativnijih radova očekuju pokloni. Humanitarnoj akciji priključiće se, tradicionalno, i tim restorana One u Porto Montenegru, koji će pripremiti ukusne kreativne pite, potaž od bundeve, i kolače sa ukusom i tematikom tikvi i Noći vještica. Svoj kreativni štand imaće i učenici Resursnog centra za sluh i govor dr Peruta Ivanović iz Kotora, koji su sa svojim mentorima pripremili različite sadržaje za prodaju.
Bundeve za osmijeh
Maske su na takmičenju dobrodošle, ali ne i neophodne za učesnike, a mališani će imati mogućnost da ih na samom događaju dječja animatorka iscrta po licu, sa aktuelnom face-painting metodom.
Učesnici će, tako, osim humanitarne aktivnosti, moći da iskažu svoje umijeće i kreativnost u rezbarenju bundeva raznoraznim likovima i oblicima, kao i da čuju zbog čega je upravo bundeva zaštitni znak Noći vještica i zašto ovaj praznik obožavaju različite generacije širom planete, još od starih Kelta.
Deveta berba maslina koju organizuje Društvo maslinara „Boka“ biće organizaovana na imanju Obrada Mandića u Kamenarima u nedelju 29. oktobra u 9 sati.
Prema ustaljenoj praksi, time zvanično počinje sezona berbe, premda se ona na nekim lokacijama već obavlja. Svake godine, prema ustaljenim propozicijama, prvo se ide sa predlozima za najljepši maslinjak, nakon čega se obavi izbor.
Ove godine tu titulu je dobio maslinjak Obrada Mandića u Kamenarima.
Berba u maslinjaku Mandića obavljati će se ručeno, a biće predstavljene i mašine za berbu italijanskog proizvđača Džoli, sa kojim Maslinarsko društvo uspješno sarađuje.
Svi zaintresovani, dobro su došli, kaže iz Maslinarskog društva Boka Vesna Đukić, očekujući dobru posjetu ovoj manifestaciji koja će, osim branja, biti prilika za druženje i zabavu.
Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad.U nedjelju u tri sata, satove treba pomjeriti jedan sat unazad tako da se vrijeme u tri sata računa kao dva sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetnje računanje vremena. Pomjeranje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije, jer se period dnevnog svijetla sa ranih jutarnjih sati “premiješta” na večernje.
Ljetnje računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Pojedini astronomi su protiv vještačkog “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba “mučiti”, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Projekat izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor u Krtolima, dobija sve više obilježja skandala i prijeti da ekonomski potpuno iznuri opštinu Tivat. Naime, ni skoro godinu ipo od njegovog otvaranja, još nije formirana zajednička firma dva grada koja će upravljati sa PPOV, a Tivćanima u međuvremenu na naplatu stiže i sve veći broj tužbi kojima mještani Krtola traže nadoknadu za zemlju što im je ekspropisana za izgradnju tog objekta.
PPOV kapaciteta 75 hiljade ekvivalent stanovnika, vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno je na lokalitetu Klačina u blizini Obale Đuraševića, a prema tvrdnjama mještana koji žive u okolini, nikada nije dovršeno jer problem neprijatnih mirisa koji se šire sa bazena za prečišćavanje, nije adekvatno riješen njihovim sakupljanjem i odvođenjem preko posebnog tornja koji nije ni izgrađen. Zbog toga dio žitelja Obale Đuraševiča od ljeta 2016, kada su PPOV svečano otvorili tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, bivši gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević i tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijević (svi DPS) žive u nesnosnom smradu koji im je otjerao i gotovi sve turiste iz njihovih apartmana.
„Postiđena sam činjenicom da još nije osnovano zajedničko preduzeće, a svi smo se tamo lani slikali i rukovali na otvaranju PPOV. Mi i Opština Kotor se ne možemo dogovoriti, iako smo Kotoranima ponudili tri varijante kako da napravimo to preduzeće i da ono profukcioniše i počne voditi računa o radu PPOV i riješavanju tehničkih problema stim u vezi“- kazala je preksinoć na zboru građana u Krtolima, gradonačelnica Matijević. Dodala da Tivat snosi sve troškove i pravne rizike u vezi ekspropijacije zemljišta na kojem je PPOV i da „Opština Tivat treba da plati zemlju koja onda postaje Vladina“.
„Ljudi se sve češće javljaju i traže nadoknadu za svoju zemlju i mi zbog toga uskoro možemo biti u velikim finansijskim problemima. Nije se sve to od starta pravilo na pravim osnovama“- kazala je Matijević loja je lani na svečanosti otvaranja PPOV kazala da je ono „dobro svjedočanstvo saradnje lokalnih uprava, Vlade i stranih kompanija i banaka a njegovo otvaranje predstavlja krunu velikih napora koje je Tivat proteklih godina ulagao u unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture.” Matijevička je međutim tu „krunu“ naslijedila od bivšeg gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) koji je najodgovorniji za čitav koncept izgradnje i gazdovanja PPOV. Naime, Tivat je u taj projekat zvanično ušao 15.avgusta 2015. na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su činili DPS i SDP. Opština je tada uzela čak 11 miliona kredita za PPOV i nastavak gradnje kanalizacije, što je opozicija ocijenila kao stavljanje tačke na svaku dugoročnu finansijsku sposobnost Tivta da gradi bilo kakve druge nedostajuće javne objekte. Novosel je sa Stjepčevićem sačinio i „Sporazuma o zajedničkog izgradnji i korišćenju PPOV“ kojim je pristao da Tivat, osim što daje plac za izgradnju postrojenja i snosi sve troškove eksporopijacije tog zemljišta, podmiri i većinu troškova za izgradnju tog objekta.
Lani je Matijevićkina administracija pripremila predlog Odluke o osnivanju zajedničkog preduzeća sa Kotoranima koje bi gazdovalo sa PPOV, a koje bi bilo zasnovano na paritetnoj osnovi. Nova firma trebala je da zaposli 10-tak radnika iz oba grada, a prvi direktor trebalo je da joj bude kadar DPS-ovog koalicionog partnera HGI. Čelnici Kotora u kojem je u međuvremenu promijenjena vlast koju sada predvodi kolaicuija sa Demokratama na čelu, međutim, glatko su odbili inicijativu Tivćana da Kotor prihvati da solidarno snosi troškove eventualnih sudskih odšteta privatnim vlansicima zemljišta na Klačini, kojima je ono ekspropiisano za gradnju tog postrojenja. Kotorani naime, smatraju da za takvo što ne postoji nikakva pravna mogućnost jer ta Opština nije sprovodila ekspropijaciju koja je odrađena na tivatskoj teritoriji, niti je Opština Kotor bila formalni korisnik ekspropijacije, već je to bila Opština Tivat.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Postrojenje finansirano iz kredita njemačke banke kfW koje u omjeru 52 : 48 odsto vraćaju Opštine Tivat i Kotor, izgradila je njemačka firma WTE iz Esena, ista koja je napravila i PPOV u Budvi koje je rezultiralo ogromnim finansijskim obavezama za budvanksu opštinu i istragama zbog sumnje u postojenje finansijskih malverzacije i korupciju prilikom njegiviog ugovaranja sa bivšim budvanskim DPS rukovodstvom.
Iako se jula prošle godine na svečanosti otvaranja tivatsko-kotorskog PPOV hvalio njegovim značajem za ekologiju, bivši ministar Branimir Gvozdenović nikada nije odredio deponiju na kojoj se u Crnoj Gori može odlagati nusprodukt rada ovog i budvanskog PPOV – kanalizacioni mulj. Stoga je nedavno u Tivtu izbio i skandal jer se ispostavilo da se mulj sa Klačine mimo svih propisa i logike, donosi na nekadašnje poljioprivredno dobro Montepranzo u blizini tivatskog aerodroma, a gdje se navodno, taj otpad iz koga se širi nesnosan smrad, prekrcavao u kamione koji su ga odvozili za Albaniju.
Predstavnici jednog američkog investicijskog fonda dogovorili su sa zadarskim benediktinkama Samostana sv. Marije investiciju u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na području Petrčana.
Prema neslužbenim informacijama, riječ je o hotelskom brendu “Infinity Resort”, koji bi na 20 hektara atraktivnog zemljišta trebao graditi turistički kompleks u kategoriji pet zvjezdica s oko hiljdu kreveta, vrijedan između 40 i 60 milona eura.
Zemljište na kojem će biti izgrađen kompleks s hotelom i vilama nalazi se u neposrednoj blizini “Falkensteinerova” resorta na Punti Skali.
No, za razliku od tog zemljišta koji su benediktinke prije desetak godina prodale austrijskoj grupaciji (oko 10 hektara po 35 eura za kvadratni metar), ovih 20 hektara nisu prodale, nego su ih dale u zakup preko svoje tvrtke “Eco Tour Zadar”, na koju je samostan prenio pravo građenja na rok od 99 godina.
Nakon dogovora s benediktinkama, predstavnici američkog investicijskog fonda susreli su se i sa zadarskim gradonačelnikom Brankom Dukićem.
Atraktivan prostor
– Gradonačelnik se kratko susreo s predstavnicima američkog investicijskog fonda, koji su ga upoznali sa svojom namjerom ulaganja u greenfield investiciju na širem prostoru grada Zadra – navode iz Ureda zadarskog gradonačelnika.
Na sastanku su, uz dva predstavnika američkog fonda, bili pravni zastupnici zadarskih benediktinki, zamjenik gradonačelnika Ante Babić i gradski pročelnik za graditeljstvo Darko Kasap.
– Sastanak je trajao pola sata, na njemu su nas predstavnici američkog fonda upoznali s činjenicom da su sa Samostanom sv. Marije potpisali ugovore o realizaciji turističkog projekta na području Petrčana.
O konkretnim elementima projekta nismo razgovarali jer su nam obećali da će nam cijelu investiciju s idejnim rješenjima predstaviti na vrijeme. Oni su sada dužni za to područje iznad Punta Skale izraditi urbanistički plan uređenja – kazao nam je pročelnik Kasap.
Nešto više o sklopljenom poslu sa zadarskim benediktinkama zasigurno zna zagrebački odvjetnik Krešimir Grebenar, pravni zastupnik zadarskih koludrica, koji je i bio na sastanku u gradskoj upravi, ali do zaključenja ovog izdanja nije se javljao na naše poruke.
Odvjetnik Grebenar je u ožujku ove godine na sajmu nekretnina u Cannesu predstavio projekt zadarskih benediktinki svjetskom tržištu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Je li dogovor s američkim fondom izravna posljedica nastupa u Cannesu, nismo uspjeli potvrditi, no interesa za investiciju u jedan od najatraktivnijih dijelova zadarske obale svakako je bilo. Grebenar je i zastupnik tvrtke “Eco Tour Zadar”, koju su zajednički osnovale zadarske benediktinke, njihova Zaklada sv. Benedikta i tvrtka “Eco Tour Croatia”.
– Želim napomenuti da Samostan sv. Marije nije investitor, te da će konkretnu namjenu i sadržaje u T2 zoni, koja obuhvaća oko 20 hektara, odrediti budući investitor. Tako se u ovom trenutku ne može ni ugrubo govoriti o visini investicija.
Naglasio bih da se turistička namjena u Petrčanima prema Prostornom planu županije trenutno odnosi na samo sedam posto ukupne površine i da samostan namjerava veliki dio ostalih zemljišta staviti na raspolaganje za opće društveno korisne namjene, kao što su dom za starije, poljoprivreda, znanstveni i medicinski centar itd. – kazao nam je u ožujku odvjetnik Grebenar.
Naime, velebno zemljište na području Petrčana zadarskim je benediktinkama poklonio hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovnicom iz 1066. godine. Razlog za tako izdašan poklon neki povjesničari vide u opatici Čiki, jednoj od utemeljiteljica zadarskog samostana, koja je navodno bila Krešimirova sestra.
Zemljište je za vrijeme Jugoslavije koludricama bilo oduzeto, ali im je vraćeno 2006. godine, ukupno oko 600 hektara.
Na manjem dijelu tog zemljišta izgrađen je turistički kompleks “Falkensteinera” u Punta Skali, jedan dio koludrice su dale u zakup za danas poznate Kraljevske vinograde, a najveći dio atraktivnog zemljišta stoji još uvijek neiskorišten, prekriven makijom i borovom šumom uz jednu od najljepših pješčanih plaža u zadarskoj okolici, popularnoj među gay populacijom.
No, strateška je odluka benediktinki da svoju zemlju nikad više neće prodavati.
Četiri milijarde
Na najvećem dijelu vraćenog zemljišta, površine od oko 160 hektara, Prostornim planom grada Zadra predviđena je izgradnja turističkog naselja u kategoriji pet zvjezdica s 2000 kreveta, uključujući izgradnju hotela, vila s bazenima, dva golf-igrališta, akvapark, mali aerodrom za zrakoplove do 30 putnika, nogometni kamp, duhovni centar i brojne druge sadržaje.
Prema grubim procjenama, za realizaciju svih sadržaja potrebno je ulaganje od oko pola milijarde eura.
Dogovor američkog fonda s benediktinkama odnosi se na “svega” 20 hektara, a eventualna cjelokupna investicija teška je gotovo četiri milijarde kuna.
Jesu li američki investitori razgovarali i o ostalom dijelu turističkog biznisa, odnosno jesu li u zakup uzeli svih 160 hektara s prijenosom prava građenja na 99 godina, nismo uspjeli doznati ni u Samostanu sv. Marije, jer je poglavarica samostana, časna majka Anastazija Čizmin, bila odsutna.
Više od četiri miliona noćenja u svim vidovima smještaja na budvanskoj rivijeri i oko 700.000 dolazaka evidentirano je za prvih osam mjeseci ove godine.
To je oko deset odsto više nego lani, pokazuju podaci Turističke organizacije Budva.
Kako je Pobjedi saopštila portparol TOB Darja Marović, gostiju je bilo najviše iz Rusije i Srbije, potom iz Bosne i Hercegovine, Italije, Ukrajine, Bjelorusije, Poljske.
Razlika u odnosu na prethodne sezone je, kaže ona, to što su se gosti kraće zadržavali nego ranije, u prosjeku šest dana.
Statistika Marović ističe da je od broja gostiju i ostvarenih noćenja važnije koliko su gosti zadovoljni Budvom, da je li ostvarila očekivanja mnogobrojnih turista koji u njoj borave, da li je kao destinacija spremna da se iz godine u godinu razvija i napreduje.
– Ukoliko se poboljša kvalitet turističke infrastrukture i usluga, kao i čitavog javnog sektora, novim ponudama i strateški usmjerenim marketingom, rezultati mogu biti još bolji – uvjerena je ona.
Ističe da evidencija o stvarnom broju posjeta turista i noćenja ne može biti sto odsto precizna.
– Podatke o privatnom smještaju mi evidentiramo na info punktovima, dobijamo podatke direktno i od hotelijera, upoređujemo ih sa podacima MUP-a i Monstata. U Budvi, izraženije nego u ostalim op- štinama, postoji i veliki problem nelegalnog (neregistrovanog) privatnog smještaja, mada je taj broj svake godine manji. Dodatnim beneficijama prema privatnim izdavaocima i jednostavnijim procedurama i ovo bi u narednom periodu moglo biti uspješno riješeno – objašnjava Marović.
Šesnaest dvočlanih ekipa sudjelovalo je na II. lignjadi u organizaciji udruge “Tunera” u Ustrinama – otok Cres, održanoj proteklog vikenda. Prvo mjesto osvojili su Mario Muškardin i Jan Muškardin, nastupajući pod nazivom “Županj”.
Drugi su bili Goran Gregov i Žarko Šimunović pod nazivom “Pforzheim”, a treći Marino Škropeta i Sanda Škropeta pod imenom “Istrijani”. Osim domaćih sudionika, natjecali su se i gosti iz Slovenije i Njemačke.
Ukupno je ulovljeno nešto više od 18,5 kg liganja i sipa. Najveću lignju, od 68 cm, ulovili su Ivan Mašće i Tomislav Soldo, priznanje za “fair-play” dobili su Damjan Stanić i Fiore Saganić (78 god.; ujedno najstariji sudionik), te Guido Stopar (8) kao najmlađi sudionik.
