”U Ljubinju bi uskoro trebala početi gradnja solarne elektrane snage 80 megavata, vrijednosti 72.000 eura čijom će realizacijom u proračunu ove opštine na godišnjoj razini biti osigurano dodatnih oko 400.000 KM”, rekao je Srni načelnik opštine Ljubinje Darko Krunić.
Kaže da je projekt urađen i sva potrebna dokumentacija prikupljena, a da se čeka da Vlada Republike Srpske i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva raspišu tender za izvođača.
Krunić je naveo da gradnja solarne elektrane početi čim se završi tender, a rok za završetak radova je dvije godine. Solarna elektrana će biti izgrađena na izlazu iz Ljubinja prema Stocu.
Krunić je istaknuo da će projekat u potpunosti finasirati tvrtka iz Austrije i da su stručnjaci iz te zemlje već dolazili u Ljubinje i obilazili teren.
“Riječ je o sigurnim investitorima koji ne traže nikakav poticaj iz Vlade i imaju osiguranu prodaju električne energije koju bi proizvodili”, kaže Krunić.
Dodao je da će realizacija ovog projekta značiti Ljubinju i riješiti mnoge probleme ove siromašne hercegovačke opštine.
Pismo koje je napisao jedan od putnika nastradalih na Titaniku dan pre nego što je brod potonuo prodato je na aukciji u Velikoj Britaniji za rekordnih 126.000 funti (166.000 dolara).
Rukom napisano pismo na papiru sa zaglavljem Titanika napisao je putnik prve klase Aleksander Oskar Holverson 13. aprila, 1912. godine, dan pre nego što je brod udario u ledeni breg i potonuo.
U nesreći je poginulo više od 1.500 putnika. Trgovac Holverson nameravao je da pošalje pismo majci u Njujorku. Pismo, jedno od poslednjih za koje se zna da je neko od nastradalih napisao na brodu, pronađeno je kada je izvučeno Holversonovo telo i poslato njegovoj porodici, prenosi agencija AP.
U njemu se nalazi dirljiva prognoza “ako sve bude dobro stićićemo u Njujork u sredu”, prenosi britanski list Gardijan. Holverson u pismu opisuje luksuznu opremu broda.
“Ovaj brod je gigantske veličine i opremljen kao neka palata. Hrana i muzika su izvrsni”.
Prethodni rekord za neko pismo sa Titanika bio je 119.000 funti. Početna cena Holversonovog pisma bila je 80.000 funti.
Aukcijska kuća Henri Oldridž i San, koja se specijlizovala za predmete sa Titanika, saopštila je juče da se radi o “najvažnijem pismu sa Titanika koje je ikad ponuđeno na aukciji”.
Uz pismo su priloženi i beleška njegove majke Rejčel gde opisuje svoj gubitak i slika Holversona i njegove supruge Meri, snimljena u Njujorku pred njihov polazak u Evropu.
Meri je preživela brodolom, koji se dogodio kada su se ona i suprug vraćali nazad u SAD.
Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić rekao je u subotu na svečanoj sjednici konavoskoga opštinskog vijeća povodom Dana opštine, da je Ministarstvo državne imovine RH prepustilo upravljanje tvrđavom na Prevlaci Opštini Konavle, što će omogućiti buduća ulaganja od nekoliko miliona kuna.
Istakao je da će tvrđava, koja je danas u oronulom stanju, konačno biti pretvorena u nešto čime će se svi moći ponositi.
“Hvala na podršci dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću, saborskim zastupnicima Branku Bačiću i Sanji Putici te državnoj tajnici Nikolini Klaić. Toliko sam im dosađivao da smo na kraju i uspjeli. Najviše me raduje potpora gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića, koji je prepoznao važnost projekta za državu, Konavle i Dubrovnik”, rekao je načelnik Lasić.
Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat u saradnji sa Savjetodavnom službom za biljnu proizvodnju i Službom za selekciju stoke Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, organizuje edukativni seminar pod nazivom “Zašto je važna organska poljoprivreda”.
Seminar će se održati u srijedu 25.oktobra sa početkom u 11 sati u zgradi Opštine Tivat, a namijenjen je individualnim poljoprivrednim proizvođačima sa područja najmanje bokeljske opštine.
Pored ostaloga, predstavnici Ministarstva poljoprivrede govoriće o organskoj poljoprivredi u voćarstvu, povrtarstvu i stočarstvu, zakonskoj regulative u toj oblasti, sertifikovanju organskih proizvoda i savjetima u oblasti agrotehnike.
Organska hrana
Na primjeru etno-domaćinstva “Đedovina” o praktičnim iskustvima u procesu sertifikacije, govoriće registrovani orgnski proizvođač povrća Đorđe Bulajić.
Porodica Bulajić, iz zaseoka Bara, prepoznala je povoljnosti grahovskog kraja za bavljenje poljoprivredom. Prema organskim principima, na 700 mnv, proizvode široku paletu povrća i voća čije plodove posjetioci mogu sami ubrati u njivi. Po najavi, pripremaju domaće specijalitete kao npr. supa ili pita od koprive, domaći hljeb i proje, grilovano i svježe cijeđeno povrće, jagnjetina sa ražnja. Selo o kojem ćete čuti dosta priča, zadržalo je nekadašnji ambijent.
Jedriličarski klub Delfin učestvovao je juče na tradicionalnoj regati „Kup oslobođenja Herceg Novog 2017“ u Herceg Novom, na kojoj su pored domaćina JK „Jugole Grakalić“, učestvovali i jedričari iz JK „Lahor“ iz Kotora.
Jedrilo se u klasama Optimist, Laser Radial i Laser 4.7. Flota JK „Delfin“ Tivat, 18 jedriličara u klasi Optimist i 6 u klasi Laser, bili su najuspješniji na regati.
U klasi Optimist generalno osvojili su sva tri mjesta na pobjedničkom postolju. Zlatnu medalju je osvojio Pavle Musić, srebrnu Petar Klakor a bronzu Josipa Čelanović. U kategoriji od 12 godina u klasi Optimist Pavle je uzeo zlatnu medalju, a Petar srebro.U kategoriji djevojčica zlato je osvojila Josipa Čelanović, a Tea Čelanović bronzanu medalju.
U klaser Laser 4.7, sve medalje su osvojili jedriličari JK „Delfin“, zlato je pripalo Igoru Nikoliću, srebro Stefanu Anđeliću a bronza Tatjani Kusovac.
Sjajni rezultati su ostvareni i u klasi Laser Radial gde je zlatnu medalju osvojio Ilija Marković, dok je Irina Kusovac osvojila bronzu.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV) i član Predsjedništva Hrvatske građanske inicijative (HGI) Zvonimir Deković dobio je kriminalni dosije jer je prije nešto više od godinu dana pravosnažno osuđen zbog napada i prijetnji upućenih novinaru “Vijesti” Siniši Lukoviću.
Viši sud u Podgorici naime, 14.septembra prošle godine, odbacio je žalbu Dekovićevog advokata Dragana Markovića iz Podgorice, te potvrdio prvostepenu presudu sutkinje Osnovnog suda u Kotoru Momirke Tešić koja je krajem marta 2016., u ponovljenom postupku, Dekovića osudila na mjesec dana zatvora, uslovno na godinu, zbog toga što je izvršio krivično djelo “ugrožavanje sigurnosti” na štetu novinara “Vijesti”.
Deković je 27. januara 2015. verbalno napao Lukovića i prijetio mu fizičkim nasiljem zbog teksta koji je ovaj tog dana objavio u „Vijestima“. On je Lukovića zaustavio dok je ovaj automobilom prolazio ulicom u Donjoj Lastvi, poručujući novinaru da je ‘sa današnjim tekstom prekardašio’ i da će ga ‘zapamtiti’”. Luković je policiji prijavio postupak Dekovića, a ova ga je procesuirala državnom tužilaštvu kao napad na poslenika javne riječi. Luković je prijavi naveo da mu je Deković zaprijetio: “Negdje ću te dohvatiti u neki ćošak i sve kosti ću ti slomiti, zapamtićeš ti mene, prebiću te”, psujući mu i majku.
Zbog toga je protiv visokog funkcionera HGI i predsjednika HNV- tijela koje politički zastupa čitavu hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, krivičnu prijavu podiglo Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. Sutkinja Tešić je Dekovića kraje juna 2015. proglasila krivim i prvostepeno osudila na uslovnu kaznu od mjesec dana zatvora koja bi se sprovela ukoliko on u roku od godunu dana napravi neko krivično djelo. Deković se na tu presudu žalio Višem sudu koji je predmet vratio na ponovni postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru, a koji je opet donio istu presudu i oglasio visokog funkcuonera HGI krivim. Nakon što se Dekovićev advokat na tu presudu opet žalio Višem sudu, a to je uradilo i Tužilaštvo nezadovoljno visinom kazne koju je dobio visoki funkcioner HGI, vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavala sutkinja Dragica Vuković, odbacilo je obje žalbe i potvrdilo presdutu sutkinje Tešić.
To se dogodilo 14.septembra prošle godine od kada je počeo teći i rok od godinu dana za visokog funcionera HGI da ne napravi novo ogriješenje o zakon, a koje bi ga onda automatski na mjesec dana odvelo iza rešetaka u Spuž.
Iako zakonski propisi to eksplicitno nalažu, oštećeni Luković u međuvremenu nije obaviješten o pravosnažnom okončanju postupka protiv Dekovića. Zvanično obavještenje o tome on je dobio tek prije tri dana – u subotu 20.oktobra, čak 13 mjeseci nakon što je čovjek koji mu je prijetio, pravosnažno osuđen i već odslužio kaznu.
Pravosnažna presuda
“Što se tiče pitanja „zašto oštećeni u ovom krivičnom predmetu, Siniša Luković, nije zvanično obavješten o pravosnažnom okončanju ovog postupka“, navodimo da greškom administracije presuda ovog suda K.br.529/15/15 od 30.03.2016. godine, nakon pravosnažnosti, nije dostavljena imenovanom oštećenom, no dana 19.10.2017. godine navedena presuda je od strane upisničara u krivičnoj pisarnici ovog suda, Kapetanović Mladena ekspedovana oštećenom Luković Siniši, kako je to naznačeno na originalu presude koji se nalazi u spisima predmeta”- odgovorio je u petak predsjednik Osnovnog suda u Kotoru dr Branko Vučković na pitanja koje su mu “Vijesti” uputile prošle nedjelje, vezano za sudbinu sudskog postupka u kojem je novinar te kuće bio oštećena strana.
Zanimljivo, pravosnažna presuda Dekoviću ne može se naći na sajtu ni Osnovnog suda u Kotoru, ni Višeg u Podgorici pretraživanjem uz unošenje broja pod kojima je zavedena. Da bi se presuda koja je viskog funkcionera HGI i zvanično svrstala među osobe sa kriminalnom dosijeom našla, potrebno je fizički preći čak 571 stranicu sajta www.sudovi.me , a na kojima su navedene posljednje presude podgoričkog Višeg suda.
Jedrilicom „Full swing Eugene Ore“ odlučili su projedriti Jadran. U putopisnom dokumentarcu kroz sat i 15 minuta autori opisuju živopisna i mirna mjesta, te skrivene luke, autentičan život neiskvaren navalom konzumerizma i turizma današnjice.
Započinju s nudističkom plažom i kampom Koversada kod Vrsara, preko Pule i Rovinja, svratili su u Osor, Veli i Mali Lošinj, te Susak o kojem prepričavaju posebnu priču o preživljavanju otočana kroz stoljeća.
Kad su stigli do Zadra, tamo je baš bio grandiozni školski brod JRM Jadran, a narator spominje kako se uzdigao unatoč stoljetnim razaranjima, uključujući i bombardiranje Amerikanaca u Drugom svjetskom ratu. Toliko su oduševljeni Zadrom da su jedrilicu na neko vrijeme vezali u tamošnju marinu i kroz zimski period postali Zadrani. Posjetili su Benkovački sajam za kojeg kažu dam je vrijedio cijelog putovanja.
https://youtu.be/RAn9sj4yFog
Jedreći dalje, kao najveći problem otoka detektirali su nedostatak vode, ali i neiskvarene ljepote sjevernodalmatinskog otočja, uključujući naravno Kornate i Dugi otok. Zanimljivo je kako vodu za brod nije bilo lako nabaviti gotovo nigdje. Tako su zaustavljajući se u Šibeniku bili zahvalni još jednom što su ranije nabavili nekoliko plastičnih kanistara koje su u ovom gradu punili na javnoj fontani u parku!
Reprezentacija Hrvatske prvak je svijeta u branju maslina na prvom Svjetskom prvenstvu u branju maslina, koje je održano u Postirima na Braču.
Uz Hrvatsku su nastupile još maslinarske reprezentacije iz Italije, Slovenije, Grčke, Crne Gore, Mađarske, Francuske, Nizozemske i dalekog Novog Zelanda.
Pobjedničke medalje izrađene od bijelog bračkog kamena, na svečanosti u hotelu Palastura uručio im je župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića.
On je obećao svesrdnu pomoć splitsko-dalmatinske županije u organizaciji ovakvog natjecanja te je svima uputio čestitke na dobro odrađenom poslu.
Hrvatski reprezentativci ubral su 107,6 kilograma maslina, a to je za 21 kilogram više nego drugoplasirana reprezentacija. Do pobjede ih je vodio kapetan Tonko Škarić koji se smatra najbržim beračem maslina na Braču.
– Zaista sam sretan što smo bili najbolji i što smo postali prvaci. Cijela naša ekipa djelovala je uigrano i složno. Dugo ću pamtiti ovaj dan jer ne postaje se tek tako svjetski prvak, a masline su moja velika ljubav – kazao je sa smiješkom na licu i pobjedničkom medaljom na prsima.
Drugo mjesto pripalo je reprezentativcima Nizozemske koji su ubrali 86,4 kilograma maslinovog ploda dok je treća bila reprezentacija Mađarske s 84,4 kilograma maslina.
Svi učesnici Prvog svjetskog prvenstva u branju maslina dobili su na poklon bocu maslinovog ulja koje je napravljeno od maslina koje su ubrali svojom rukom s ugraviranim logom natjecanja te zahvalnice u znak sjećanja.
Pogledajte semafor
1. Hrvatska 107,6 kg,
2. Nizozemska 86,4 kg,
3. Mađarska 84,4,
4. Novi Zeland 82,4.
5. Crna Gora 77,4
6. Grčka 75,4
7. Italija 62,6
8. Slovenija 54,0
9. Francuska 31,4 kg.
Još u martu ove godine sklopljen je sporazum između Republike Crne Gore i Energeana, grčkog proizvođača nafte i plina. Ministrica ekonomije Dragica Sekulić i prvi čovjek Energean Group Mathio Rigas potpisali su 30-godišnju koncesija na dva bloka (službeno, riječ je o “blokovima” 4219-26 i 4218-30, koji pokrivaju 338 kvadratnih kilometara površine) na tek nekoliko kilometara od Bara, koncesiju za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.
Prije nekoliko dana su iz grčke kompanije objavili i prve procjene, izuzetno optimistične, za dva polja u njihovoj koncesiji. Snimanja (u savremenoj 2D tehnologiji) obavili su nezavisni nizozemski procjenitelji, što su iz Energeana potkrijepili brojkama. Ukratko, dva bloka u crnogorskom podmorju mogla bi skrivati oko 144 miliona barela nafte i oko 1,8 bilijuna kubnih stopa (oko 50 milijardi kubnih metara) prirodnog plina!
O kakvom je potencijalnom nalazištu riječ, dovoljno govori činjenica da je Energean prošle godine, na dnevnoj razini, proizvodio tri i pol hiljade barela, dok su zalihe u oba njihova najveća polja prirodnog plina tek nešto više od ovih crnogorskih. Nije nevažno, dapače, kako se oba polja ili bloka nalaze na području “plitkog mora” – s aspekta naftaša, dubina mora koja na poljima 26 i 30 varira između 50 i sto metara, znatno olakšava posao.
No, daleko su još prvi zalasci sunca u Budvi ili Svetom Stefanu s pogledom na platforme.
Naftna platforma
Sufinansiranje od strane EBRD-a
Oduševljeni procjenama, Energean u prvom tromjesečju iduće godine kreće s puno preciznijim 3D snimanjima, a tek ako ona potvrde procjene Nizozemaca, kreću istražna bušenja. Inače, grčke naftaše odnedavno izdašno (su)financira EBRD, Evropska banka za obnovu i razvoj.
U maju prošle godine potpisali su ugovor kojim se iz zajedničke evropske kase osigurava Energeanu (kao dio politike EBRD-a da pomogne posrnuloj grčkoj privredi) 75 milijuna USD za obnovu i proširenje off-shore pogona na sjeveroistoku Egejskog mora. Naftovodi i kompleks četiri platforme star je preko 35 godina, a lociran je na 18 kilometara od grada Kavale. Projekt obnove mora biti u skladu sa Studijom utjecaja na okoliš, u kojem je striktno navedeno kako izvedba ne smije povećati trenutne emisije ZA dodatnih 25 hiljada tona CO2… U međunarodnoj upravi grčke tvrtke stoje i mnogi ljudi iz branše, tako da ne čudi kako se hvale suradnjom s BP-om (da, onim istim koji su odgovorni za Deepwater Horizon katastrofu), dok je Kerogen Capital izraelska kompanija koja kontroliše 50 posto vlasništva u zajedničkom projektu polja prirodnog plina Karish i Tanin ispred obale Izraela. Druga polovica pripada Grcima, a i na tom polju planiraju kapitalne investicije.
Inače, vijest o prognozama zaliha dvaju polja ispred Bara prenijeli su mediji koji prate naftnu industriju kao i neizbježni Reuters.
Energean (odnedavno sarađuju i sa španjolskim naftnim divom Repsolom) će u sedam godina početnih istraživanja koja uključuju i jednu probnu bušotinu te 3D snimanja, ali i brojne druge studije, investirati 19 milijuna dolara. Potrebno je naglasiti i kako 2D seizmički snimci ne mogu pokazati fizičku prisutnost ugljikovodika u naslagama, nego otkrivaju geološko-strukturnu građu podzemlja, odnosno ukazuju na moguće strukturne zamke za naftu i plin. Idući korak je 3D seizmičko snimanje kojim se dobije i treća dimenzija, veličina i prostiranje mogućeg ležišta nafte i plina. Potom slijedi istražno bušenje s detaljnim uzorkovanjem stijena kada se određuje litološki sastav podzemlja kao i moguća zasićenost na ugljikovodike…
“Nesuđena” eksploatacija u hrvatskom dijelu Jadrana
Zašto ova vijest zanima Hrvatsku? Za početak, mali podsjetnik. Najnovija snimanja hrvatskog podmorja (nakon Ininih još iz prošlog stoljeća) obavila je norveška kompanija Spectrum tokom 2013. i 2014. godine, javnost je upoznata s optimističnim nalazima, a hrvatski Jadran “isparceliziran” uz brojne zainteresirane svjetske tvrtke no krajem 2015. godine se ipak odustalo (zasad) od eksploatacije nafte i plina u našem Jadranu. Tada ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak gorljivo je zastupao dodjele koncesija smatrajući da će donijeti Hrvatskoj ultimativni prosperitet, a početkom 2014. godine osnovana je i Agencija za ugljikovodike. Koja, unatoč stopiranju daljnjih aktivnosti na moru, i dalje radi, zapošljava. Makar posljednja “novost” na službenim Internet stranicama Agencije datira iz juna 2016. godine…
Naftnih platformi još uvijek neće biti na horizontu hrvatskih pučinskih otoka, ali glavna zamjerka ili opasnost cijelog projekta koji je “trebao Hrvatsku pretvoriti u malu Norvešku” i dalje stoji.
Potencijalna ekološka katastrofa državi u kojoj miloni žive od turizma i doživljaja “Mediterana kakav je nekad bio”, značila bi i ekonomsku kataklizmu. Ta prijetnja je živa, dolazi od naših jugoistočnih susjeda. Činjenično je važno napomenuti da se u Jadranu već desetljećima iskorištavaju ugljikovodici – s talijanske strane je više od 1,350 bušotina (38 izvora) i stotinjak naftnih platformi, dok Hrvatska (u sjevernom Jadranu) ima nešto više od stotinjak bušotina uz 18 plinskih platformi. Kako i Albanija u regiji oko Drača ima, istina slabašna postrojenja, Crna Gora je jedina država na Jadranu koja nema vlastitu proizvodnju. Problem, onaj ekološki, za nas je stvaran i “zahvaljujemo” ga morskim strujama koje Jadranom kruže uz istočnu (dakle našu) obalu od juga prema sjeveru, a potom se zapadn om (talijanskom) “spuštaju” prema Otrantu. Dovoljno je podsjetiti se kako svake godine obale naših najjužnijih otoka nađu pod tonama otpada (pa i medicinskog) koje morem dolazi iz Albanije pa i Crne Gore, piše Dalmacija danas.
Turistička organizacija Herceg Novi (TO HN) zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore nastupa na sajmu turizma u Varšavi. Prvog dana sajma štand TO HN posjetio je poljski ministar sporta i turizma Vitold Banjak, kao i ambasadorka Crne Gore u toj zemlji, Ljiljana Tošković.
Značajan broj posjetilaca je već obišlo štand TO HN, među kojima je bio dominantan broj učenika poljskih turističkih srednjih škola kao i studenata turizma. Najviše zainteresovanosti prvog dana bilo je za kamping turizam, a izuzetno velika zainteresovanost bila je generalno za ponudu crnogorskog turizma.
Predstavnici TO HN već prvoga dana su ostvarili veliki broj kontakata sa poznatim turoperatorima i agencijama, od kojih izdvajamo gospodina Liu Ping-a iz China Europe grupe. On je izrazio ozbiljnu zainteresovanost za dovođenje većih grupa turista u Herceg Novi. Za grupne all-inclusive posjete Herceg Novom, zaintersovanost su izrazili i poznati turoperatori TUY GROUP iz Varšave, Hellas Travel iz Varšave, Touroperator, VisitBalkan.pl i drugi.
TO HN u Varšavi
Štand TO HN je vrlo ukusno i moderno osmišljen i opremljen tako da je vrlo konkurentan u ukupnoj ponudi na Sajmu u Varšavi, a za subotu, drugi dan nastupa, zakazan je zabavni program, u kojem će učestvovati Dragoljub Đuričić i Balkanska Lavina.
