Rješavanje pitanje vlasništva Ulcinjske solane, kao neophodnog preduslova njene zaštite predstavlja jedan od najvećih ekoloških prioriteta u Crnoj Gori, smatraju u Koaliciji 27, koja okuplje 20 organizacija civilnog društva.
Koalicija, čiji je cilj praćenja procesa pregovora u okviru pregovaračkog poglavlja 27. podržala je peticiju za zastitu Ulcinjske solane koju su pokrenule njene članice, Društvo Martin Šchneider Jacoby i Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Tom peticijom od Savjeta za privatizaciju traži se konačno rješavanje pitanja vlasništva Ulcinjske solane kao neophodnog preduslova za njenu zaštitu.
Iz Koalicije podsjećaju da Ulcinjska Solana pripada grupi najvećih solana na Mediteranu i da je posljednjih 15 godina predmet posebne pažnje ornitoloških istraživanja koja jasno ukazuju da je to područje najznačajnije stanište za ptice na istočnoj obali Jadrana, kako za gniježđenje i zimovanje, tako i kao odmorište tokom njihove seobe ka Africi i nazad.
Ocjenjuje se da je uzimajući u obzir značaj tog područja kao prostora izrazitih prirodnih vrijednosti, kako biodiverzitetskih tako i pejzažnih, ono u strateškim dokumentima prepoznato kao potencijalno zaštićeno područje.
Solana je, kako smatraju, idealan primjer sinergije ekonomskog iskorišćavanja prostora (proizvodnje soli) i zaštite prirode.
U Koaliciji ocjenjuju da samo funkcionisanje ove fabrike i proizvodnja soli omogućava opstanak pticama na tom području i da je ona primjer održive proizvodnje, jer je zasnovana na djelovanju sunca i vjetra.
“Propadanje Ulcinjske solane počelo je još 2005. godine, kada je tamošnje postrojenje za proizvodnju soli za simboličan iznos kupio Investicioni Eurofond i uveo ga u stečaj, pokušavajući da ga preproda zajedno sa zemljištem za mnogostruko višu cijenu investitoru koji bi gradio turističke komplekse na toj izuzetno atraktivnoj lokaciji”, kaže se u saopštenju Koalicije.
Ocjenjuje se da je kao posljedica tog procesa Ulcinjska Solana nakon 80 godina aktivnog rada, prestala sa proizvodnjom soli, odnosno upumpavanjem morske vode, što se značajno odrazilo na opstanak ptica na ovom području.
“Kako opstanak bogatstva biodiverziteta Ulcinjske solane zavisi isključivo od proizvodnje soli neophodno je ponovno pokretanje proizvodnje soli fabrike, koja je nekada zapošljavala i do 400 radnika, od izuzetnog značaja, ne samo za ptice, već i za lokalno stanovništvo, njihove porodice ali i nacionalnu ekonomiju”, navodi se u saopštenju.
U Koaliciji smatraju da ponovno pokretanje proizvodnje i zaštitu ovoga područja koči neriješena situacija oko vlasništva nad zemljištem Solane.
“Rješavanje pitanje vlasništva Ulcinjske solane kao neophodnog preduslova njene zaštite predstavlja jedan od najvećih ekoloških prioriteta u Crnoj Gori! Nerješeno pitanje vlasništva nije samo pravna prepreka za zaštitu ovog lokaliteta već i za ulaganja zainteresovanih investitora u ponovno pokretanje proizvodnje soli”, ističu iz Koalicije.
Oni cu ocijenili da bi konačno rješavanje tog pitanja i postupanje po zahtjevu suda na koji se čeka još od 2013. godine, bio potez kojim bi država pokazala da je posvećena ispunjavanju kriterijuma iz oblasti vladavine prava, na čemu i Evropska komisija insistira kao jednom od osnovnih uslova za pridruživanje naše države Evropskoj zajednici.
Izvršni odbor Turističke organizacije Tivat na današnjoj sjednici donio je odluku o raspisivanju izbora za nove članove Skupštine lokalne TO.
Među petnaest članova koji čine Skupštinu TO Tivat, sedam članova bira Skupština Opštine Tivat u svojstvu osnivača, a osmi član po funkciji je je predsjednica Opštine Tivat prof.dr Snežana Matijević, koja je ujedno i predsjednica Skuštine Turističke organizacije. Zahtjev za delegiranje sedam novih članova u Skupštinu TO ispred lokalne uprave, danas je poslat Opštini.
“Zahtjev za preostalih sedam članova koji čine sastav Skupštine će biti upućen prema najznačajnijim preduzećima iz oblasti turizma prema utvrđenom kriterijumu udjela u ukupnom prihodu Organizacije, a po evidenciji Opštine Tivat u platnom prometu”- saopšteno je iz tivatske TO.
Bokeški Forum oglasio se zvaničnim saopštenjem povodom izlaganja predsjednika SO Tivat Ivana Novosela o Mamuli.
“Mi u Bokeškom Forumu ogorčeni smo izlaganjem Ivana Novosela tivatskoj skupštini, u kojem ovaj glorifikuje potez republičke Vlade da ostrvo Mamula pretvori u rezidencijalni kompleks. Da išta zna o Boki i Bokeljima, predsjednik tivatske skupštine znao bi da je takav potez za sramotu a ne za hvalospjeve Vladi, jer gotovo da nema porodice iz ovih krajeva kojem bar neko nije bio zarobljen i mučen na tom ostrvu.
Zbog toga je Mamula, za nas Bokelje simbol i časti i junaštva, ali i žrtve koje su naši preci podnijeli u borbi protiv fašizma. Njena valorizacija od strane antibokeške vlasti oličenje je svega onoga protiv čega se mi u Bokeškom Forumu borimo i protiv čega ćemo u toj borbi istrajati.
Damir Nikolić BF
Ivan Novosel i njemu slični, da u sebi imaju i trunku respekta prema Boki i Bokeljima i prema našoj istoriji pognuli biglavu svakog puta kad se Mamula pomene, umjesto što se njom hvale kao “mudrim” poslovnim potezom, kaže se u sopštenju IO Bokeškog Foruma koje potpisuje Damir Nikolić.
Preko 200 pravnih lica u Tivtu duguju ovdašnjem Komunalnom preduzeću za njegove usluge preko 3 mjeseca, ali Komunalno ne želi da javno objavi imena neredovnih platiša.Naime, Komunalno je uskratilo odborinika AZT Budimira Cuparu za konkretan odgovor na pitanje ko su pravna lica koja su dan 31.oktobra prošle godine imala dugovanja prema toj opštinskoj firmi, starija od 90 dana.
Iz preduzeća kojem je na čelu Vladso Đukić (DPS), dostavili su samo zbirne podatke prema kojima su ukupna potraživanja Komunalnog na dan 31.oktobar prošle godine iznosila 545.548 eura, od čega se na potraživanja od korisnika usluga iz kategorije domaćinstava (fizičkih lica) odnosi 190.732 eura, dok neplaćeni računi pravnih lica iznose ukupno 354.916 eura.
Obaveze prema Komunalnom duže od 90 dana na taj datum nije izmirilo ukupno 213 pravnih lica od kojih se potražuje ukupno 175.849 eura.Iz Službe računovodstva Komunalnog nisu naveli imena pravih lica koja im duže od tri mjeseca duguju novac, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka, što je odbornik Cupara ocijenio neprihvatljivim, budući da se odredbe tog zakona odnose na fizička a ne nikako na pravna lica. Na spisku koji su dostavili Cupari, iz Komunalnog su firme-neredovne platiše označili samo brojevima i naveli iznose njihovog pojedinačnog duga, tako da je javnost ostala uskraćena za informaciju koja preduzeća neredovno plaćaju usluge komunalaca.
Po dostavljenom spisku, od najvećeg broja dužnika iz kategorije pranih lica, Komunalno duže od tri mjeseca potražuje pojedinačne iznose manje od 1.000 eura. Na spisku dužnika međutim, ima i nekoliko desetina onih koji duguju sume od po nekoliko hiljada eura – njih dvoje imaju nagomilan dug veći od 10 hiljada eura, dok najveće pojedinačno potraživanje Komunalnog od firme-neplatiše iznosi čak 16.728 eura.
KOMUNALNO ĆE TEK OTPLAĆIVATI VEĆ POTPUNO IZRAUBOVANU OPREMU
Jedan od starih kamiona JKP Tivat koji tek treba otplatiti
Samo Komunalno je na dan 31.oktobra prošle godine imalo ukupno 61.794 eura neplaćenih kratkoročnih obaveza prema dobavljačima. Na kraju prošle godine dugoročne obaveze te firme po kreditima uzetiom kod banaka iznosile su 175.982 eura.
Zanimljivo je da se najveći dio tog kreditnog duga u iznosu od 89.547 eura odnosi na kredit star čak 12 godinaa, uzet 2005. kod Svjetske banke za projekat privremene sanitarne deponije Lovanja. Tim kreditom koji je obezbijeđen preko preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko prinorje iz Budve, Komunalna preduzeća Tivta i Kotora tada su kupila dio nedostajuće opreme i mašina. Tivćani su tada kupili dvije nove autosmećare marke „Reno“ koje su u međuvremenu već skoro potpuno izraubovane i dotrajale, ali, iako su kamioni već skoro dovedeni u stanje da se rashoduju, za njih Komunalno i Opština Tivat banci treba da plate još skoro 90 hiljada eura. Inače, ovaj ugovor o kreditu je već jednom mijenjan, pa se obaveze po njemu ne izmiruju već par godina, a Komunalno će ostatak otog duga krenuti da otplaćuje počev od 26.marta 2019. godine.
Na Podima iznad Herceg Novog 21. januara 2018.godine je obilježena 75-ta godišnjaca od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića, Sava Ilića, prvoboraca Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.
“Na inicijativu Nikole Đurkovića 20 januara 1943. godine u selu Podi u zaledju Herceg Novog sastali su se predstavnici risansko- krivošijske i hercegnovske grupe ilegalaca, medju kojima su bili i svi članovi Mjesnog komiteta KPJ da bi donijeli zaključke o daljoj političko partijskoj aktivnosti u zapadnoj Boki. Okupator je saznao za skup pa je 21. januara rano ujutro stotinak okupatorskih italijanskih vojnika, oko 50 četnika Grahovskog bataljona i 150 nacionalista Antikomunističkog bataljona Orjen opkolilo i napalo grupu Mjesnog komiteta u Podima. U neravnopravnoj borbi poginula su sva četiri člana MK Nikola Đurković,Savo Ilić,Dašo Pavičić i Stjepan Šarenc. Nakon njihove pogibije na glavnom gradskom trgu u Herceg Novom ( danas trg Nikole Djurkovića) oko odjeće poginulih rodoljuba nacionalisti su zaigrali “krvavo kolo” .
Polaganjem vijenaca i cvijeća uspomenu na ovaj datum evocirali su iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Herceg Novog, Kotora i Tivta, ispred SUBNOR-a Crne Gore prisustvovao je generalni sekretar Dragan Mitov Đurović, u ime hercegnovske opštine na Podima su bili predsjednik SO Herceg Novi Miloš Bigović i savjetnica predsjednika Opštine Tamara Vujović. Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotora činila je delegacija predsjednik Jovo Bećir Daliborka Seferović i Vasilije Ševaljević, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Tivta predvodio je predsjednik Dragiša Ćosović i kapetan bojnog broda, Darko Vuković.
U dogovoru tri bokeljske opštine, domaćin skupa je ove godine Udruženje boraca NOR-a i antifašista Herceg Novog. Predsjednik tog udruženja Petar Vlaović podsjetio je na iznimnu hrabrost Nikole Đurkovića, Sava Ilića, Daša Pavičića i Stijepa Šarenca i njihovu predanu borbu sa italijanskim okupatorom i njegovim domaćim saveznicima.
Nakon govora predsjednika Petra Vlaovića prisutnima se obratio generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore Dragam Mitov Đurović, koji je istakao značaj ovog svetog mjesta, podsjećajući na hrabrost naroda Boke i Crne Gore, koji su uvijek bili na strani patriotizma, slobode, pravde i demokratije. Crna Gora je uvijek bila i ostala antifašistička zemlja, što je trajna odrednica sadašnjeg i budućeg razvoja puta. On je najavio i veliku svečanost na Podima na Dan pobjede nad fašizmom 9. maja.
Položili vijence i cvijeće
Na spomeniku Bezmetkoviću na Savini prisutnima se obratio predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo Bećir koji je tom prilikom reko sledeće:” Vaše djelo utemeljeno je u državnost Crne Gore,naše i vaše svete otađzbine .Za vas nije bilo druge alternative .Dali ste ogroman doprinos pobjedi nad fašizmom .Crna Gora je je kao učesnica Drugog svjetskog rata bila dio koalicije koja je izvojevala pobjedu nad fašizmom i ostala antifašistička zemlja i antifašizam je vodilja Crne Gore čime smo priznati u svijetu”.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije sa sveštenstvom eparhije je u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike prisustvovao juče tradicionalnoj molitvi (“Molitvena osmina” – osam molitvenih dana od 18 – 25 januara) za jedinstvo hrišćana, koju je predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić, objavljeno je na veb sajtu eparhije.
Na ekumenskoj molitvi koja je održana u subotu, 20. siječnja u sklopu Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike uz katoličke i pravoslavne vjernike sudjelovali su i brojni katolički svećenici, redovnici, redovnice kao i svećenici Srpske pravoslavne Crkve. Ekumensku molitvu predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić a propovijedao je episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Grigorije Durić.
Ovo je sedmi put da se ekumenska molitva moli u Dubrovniku uz učešće pravoslavnih i katolika.
foto Dubrovački vijesnik
Riječ je o molitvi čiji je tekst svake godine plod zajedničkog dogovora komisija dvije crkve, koji se potom šalje svim crkvama po svijetu.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iniciralo je izmjenu modela raspodjele prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra da bi, kako se ističe, primorske opštine kvalitetnije ispunjavale ugovorene obaveze.
Kako je Pobjedi kazao direktor ovog preduzeća Predrag Jelušić, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave Javno preduzeće svoj prihod dijeli sa šest primorskih opština na čijoj se teritoriji ostvaruje prihod.
– Podaci nam govore da je od 2012. godine, direktno u kase primorskih opština ukupno prenešeno 16,7 miliona eura, sa namjenom održavanja komunalnog reda, hortikulturalnog uređenja i javne rasvjete u zoni morskog dobra. I pored značajnih sredstava koje se slivaju u opštinske kase neke od njih nijesu u stanju da obavljaju navedene ugovorne obaveze – kazao je Jelušić.
Predrag Jelušić
Upravo zbog toga, kako ističe, Morsko dobro je pokrenulo postupak izmjene zakonskih rješenja sa predlogom da se od 50 odsto sredstava koja se prenose lokalnim upravama Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, 20 odsto prenesu direktno komunalnim preduzećima u tim opštinama.
– Cilj je da se efikasnije obavljaju poslovi održavanja čistoće, zelenih površina i bujičnih kanala u zoni morskog dobra – naveo je Jelušić.
Prema njegovim riječima, do kraja prošle godine Morsko dobro zaključilo je 1.349 ugovora i ostvarilo prihod od naknade za korišćenje morskog dobra od 6.646.140 eura. Kako dodaje, Upravni odbor Morskog dobra na sjednici u novembru prošle godine usvojio je Plan korišćenja sredstava za ovu godinu kojim se planira prihod u iznosu od 7.050.000 eura, a od čega će, nakon usmjeravanja 50 odsto prihoda primorskim opštinama, Javno preduzeće raspolagati prihodom u iznosu od 3.500.000 eura.
Planovi
Jedan od važnijih projekata koje Morsko dobro realizuje u saradnji sa opštinom Bar i Ministarstvom održivog razvoja i turizma je izgradnja saobraćajnice, šetališta i trga u Sutomoru. Uskoro se dobija idejno rješenje, nakon čega Jelušić kaže da ih očekuje izrada glavnog projekta i početak realizacije uređenja obalne zone u Sutomoru. On je dodao da Morsko dobro učestvuje u finansiranju izgradnje 420 metara dugog šetališta u Krašićima kao i uređenju šetališta na tivatskoj plaži Belane.
Bjelila – Krašići
Trenutno je u toku tenderski postupak koji je raspisala opština Tivat kao nosilac. Kroz saradnju sa opštinom Herceg Novi, ističe, započeta je izgradnja druge faze šetališta Pet Danica na potezu od ,,Galeba“ do ,,Mimoze“. Ovaj projekat većim dijelom finansira Morsko dobro, dok je opština Herceg Novi nosilac poslova.
– U opštini Kotor smo početkom ljetnje turističke sezone završili drugu fazu pješačke i biciklističke staze na potezu od Risna do Perasta, sada nas očekuje postavljanje javne rasvjete duž novoizgrađene pješačke staze. Projekat šetališta Javno preduzeće finansira u cjelosti – kazao je Jelušić. U ovoj godini, ističe naš sagovornik, očekuju i izgradnju pristaništa u Kamenarima.
– Razlog i osnovni cilj izgradnje pristaništa je bezbjednije, funkcionalnije i brže odvijanje saobraćaja na trajektnoj liniji Lepetane – Kamenari – Lepetane – kazao je on.
Trajekt Lepetane – Kamenari
U prvoj polovini ove godine očekuju i početak sanacije obalne – pomorske infrastrukture pristaništa Žanjice, pristaništa i mandraća u Baošićima, mula u Baošićima, pristaništa i lokalnog mandraća u Kumboru. Sidrišta – Krajem prošle godine završena je Studija prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta u zoni tivatskog i budvanskog zaliva, koja nam je ponudila modele za postavljanje vezova na sedam lokacija u Tivtu i dvije lokacije u Budvanskom zalivu. Plan Javnog preduzeća je da naredne godine započne proceduru za realizaciju ovog posla, koje će za rezultat imati uvođenje reda kada je riječ o sidrenju i vezivanju malih i srednjih plovila na pomenutim lokacijama – kazao je Jelušić.
Morsko dobro je prvi put ove godine objavilo tendere za sezonsko ustupanje pristaništa i privezišta na Primorju, a kako ističe Jelušić, cilj ovih postupaka je da se obezbijede preduslovi za regularno funkcionisanje privezišta i pristaništa što čini osnov za odvijanje priobalnog pomorskog saobraćaja, samom tim i razvoj nautičkog turizma. Kako dodaje, evidentan je problem funkcionisanja nekoliko pristaništa i naročito privezišta, za koje ne postoje ugovori o korišćenju niti jasni pravni osnov korišćenja, tj. obavljanja djelatnosti.
– Takve slučajeve smo uredno prijavljivali nadležnim institucijama na dalje postupanje – naglašava Jelušić dodajući da su učinjeni značajni napori da se uvede red u upravljanju, radu i nadzoru nad ovim objektima, da je stanje osjetno bolje, ali da treba dodatno raditi na unapređenju ove oblasti.
– Ovim povodom Javno preduzeće uputilo je inicijativu za izmjenu Zakona o lukama radi stvaranja zakonskih okvira za njen dalji razvoj. U tom smislu predložili smo širu akciju na unapređenju regulatornog okvira, organizacionog modela upravljanja i pojačane kontrole – kazao je Jelušić. Bojana Prema njegovim riječima, od početka 2016. godine za područje Bojane postignut je napredak u regulisanju odnosa sa zakupcima objekata na obalama rijeke gdje je prvi put raspisan tender.
Luka Kotor – foto Boka News
– Cilj nam je da na taj način doprinesemo transparentnijem obavljanju djelatnosti na toj lokaciji, kao i da našim daljim aktivnostima doprinesemo stvaranju bolje infrastrukurne uređenosti tog prostora – kaže Jelušić. Trenutno su, kako dodaje, u toku izmjene i dopune Kataloga (evidencije) objekata na obalama Bojane, koje se odnose na preciziranje površina privremenih objekata i, kada Vlada bude dala saglasnost, Javno preduzeće sprovešće tenderski postupak za one lokacije koje do sada nijesu obuhvaćene tenderskim postupkom. je – kaže Jelušić.
U prvih deset i pol mjeseci prošle godine na Hrvatskom dijelu Jadrana život su izgubile 33 osobe. Još šest se vodi kao nestalo i njihove sudbine zasad nisu službeno zaključene. Iako podaci ne obuhvaćaju posljednjih petnaestak dana minule godine, broj smrtno stradalih je premašio crne brojke iz godine prije kad su poginule 32 osobe, (a na kraju 2016. još se jedna osoba vodila kao nestala). Dvije godine prije, odnosno 2015. poginule su 33, a 2014. 36 osoba.
Brojne akcije
Za šest osoba koje su među stradalima na moru u prošloj godini naknadno je utvrđeno da su zapravo umrle prirodnom smrću, a ne od izravne posljedica neke od pomorskih nesreća (u statistikama smrtno stradalih praktički u svakoj godini ima slučajeva da na plovilima ili za kupanja ljudi dožive infarkt ili nešto slično, pa preminu).
U pomorskim nesrećama, u prvih deset i pol mjeseci ove godine ozlijeđena je 51 osoba. U više od četiri stotine najopasnijih traganja i spašavanja ne moru pružena je pomoć, odnosno spašeno je 746 osoba. Što se plovila tiče, spašeno je 12 brodova, 108 brodica, 22 jahte i 28 raznih ostalih plovila. Prema podacima do sredine prosinca ukupno su poduzete 424 akcije traganja i spašavanja (2016. u cijeloj godini 447). Broju stradanja i nesreća sigurno je pridonijela i vrlo jaka turistička sezona s znatnim povećanjem broja turista i plovila.
Sudari, oluje…
Ovi podaci odnose se samo na one najopasnije akcije traganja i spašavanja na moru koje su poduzete u zonama odgovornosti i preko Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru iz Rijeke i njihovih centara u Puli, Rijeci, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku. Inače računa se da je s mora zbog raznih problema upućeno više od 1500 poziva za pomoć. Ostali su rješavani preko komercijalnih službi za pružanje pomoći na moru i drugih sudionika u pomorskom životu, ribara, vlasnika privatnih plovila i slično.
Već do sredine kolovoza prošle godine smrtno su stradale 24 osobe. Smrtonosni sudari, gaženja plivača, nestanci u oluji i slično bili su najopasniji uzroci pomorskih tragedija. Najteža nesreća se zbila se još u proljeće i prije no što je počela najveća najezda plovila. To je poznata tragedija iz 25. travnja u 21.20, kad su se po velikom nevremenu u blizini Suđurđa na otoku Šipanu u Koločepskom kanalu, sudarili službeno plovilo Lučke kapetanije Dubrovnik, brod Danče i gumenjak koji je prevozio devet osoba, od kojih je ukupno sedmero poginulo ili se smatraju nestalima. Brod Danče je bio je pod rotacijom u hitnom medicinskom transportu na otok Mljet, a ljudi u gumenjaku su se vraćali na kopno s rada na jednom objektu kojeg su pripremali za turističku sezonu…
Gliseri među kupačima
Ljeti se uglavnom događali opasni, pa i tragični sudari brodica, ali i jet-skija. Bilo je gaženja plivača, preko kojih su prešli vozači glisera, nekontroliranih i opasnih vožnji, pa i izlijetanja glisera na kopno među kupače… Spašavanja vozača pedalina i daskaša. Velikih požara i slično… O tom smo smo izvještavali u ljetnim mjesecima kad se i dogodio najveći broj stradavanja.
No, iako se jako smanjio broj plovila na moru, i posljednjih mjeseci 2017. nesreće i opasnosti bile su i dalje prisutne. Razlog su bile velike i opasne oluje, o čemu svjedoči više pogibija koje smo zabilježili u posljednja tri mjeseca minule godine. Primjerice, opasan je bio vikend 10. – 11. rujna kada je bilo jako nevrijeme. Najviše nezgoda tada je zabilježeno na Kvarneru, gdje se dogodila i pomorska nesreća, u kojoj su teže ozlijeđena dva slovenska nautičara prilikom nasukavanja njihove brodice u akvatoriju Malog Lošinja. Službenici MRCC Rijeka 10. rujna u 10.44 sati zaprimili su poziv pogibelji od očevica, koji dojavljuje o brodolomu na hridinama jedne od uvala s istočne strane otočića Koludarac, nedaleko od Malog Lošinja.
Obaviještena je Lučka kapetanija Rijeka, odnosno, nadležna Lučka ispostava Mali Lošinj čiji službenici su odmah isplovili prema mjestu brodoloma. S morske strane zbog visokih valova i plitkih podmorskih hridi, nije se moglo, stoga su u spasilačku akciju angažirani pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, koji su brodicom malološinjske Ispostave ubrzo prevezeni do najbliže pristupne točke poziciji, gdje su zatekli dva slovenska brodolomca i jednu osobu, dojavitelja nesreće. Dvojica brodolomaca, A.K. (rođen 1968. godine), voditelj i vlasnik nasukane brodice i B.Z. (rođen 1976. godine), član posade, obojica državljani Slovenije, odmah su nosilima evakuirani na brodicu Lučke ispostave Mali Lošinj i prevezeni u Mali Lošinj gdje su brodolomce preuzeli djelatnici Hitne medicinske pomoći.
Serija spašavanja
Sa zadarskog područja u isto je vrijeme javljeno o havariji jedrilice…, kod Omiša o nastanku daskaša iz kampa, koji je poslije spašen. Jedrilica Bolshoy, u vlasništvu hrvatske čarterske tvrtke sa sedam putnika i jednim članom posade, nasukala se na rt Gomilica na otoku Braču. Srećom završilo je bez ozlijeđenih i bez prodora mora… Jedrilica Mare Animi u vlasništvu hrvatske čerterske tvrtke, nasukala se na šibenskom području… Posada jedrilice New Love, dužine 27 metara, njemačke zastave nasukala se kod luke Gruž zbog kvara kormila. Svima je pružena pomoć…
Navečer 11. rujna u 21.16 stigla je dojava o nestanku ronioca, N.J. (1981. godine), državljanin Hrvatske, a koji je prema izjavi supruge, krenuo roniti bez boca u području ispod konavoskih stijena. Budući da je u vremenu dojave već nastupila noć, a na moru su vladali izrazito nepovoljni vremenski uvjeti, MRCC Rijeka pokrenula je koordiniranu potražno-spasilačku akciju u suradnji s nadležnom Lučkom kapetanijom Dubrovnik, Pomorskom policijom Dubrovnik, Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS) i Javnom vatrogasnom postrojbom Konavle (JVP). Uz pomorsku potragu istovremeno je koordinirano i kopneno traganje za nestalim.
Već u 21.27 MRCC Rijeka je obaviještena da su pripadnici HGSS-a uočili nestalog ronioca u moru nedaleko od konavoskih stijena, koji zbog visokih valova i jakih udara vjetra nije mogao isplivati na obalu, te mu je bačen kolut za spašavanje.
Budući da po nevremenu niti jedno od plovila uključenih u potragu nije uspjelo doploviti bliže roniocu, odlučeno je da ga pripadnici HGSS-a povuku konopcima do obale, što je uspješno izvedeno u 23.15, kada je spašeni ronilac bez vidljivih ozljeda predan na pregled djelatnicima Hitne medicinske pomoći u daljnje postupanje.
Požar na jahti
– 21. rujna u 16.02, iz Splita je javljeno o drugom roniocu s bocama stradalom, najvjerojatnije zbog nepropisno obavljene dekompresije, prilikom izrona ispred otoka Šolte, gdje je sudjelovao u organiziranoj ronilačkoj turi. Službenici MRCC-a Rijeka u komunikaciji s kolegama stradalog ronioca naložili su im da ga ukrcaju na ronilački gumenjak i hitno krenu prema Splitu, odnosno, ususret brodici LI Milna, čiji službenici su ih presreli na 2 nautičke milje od Milne, prekrcali stradalog te nastavili hitan medicinski prijevoz u Split, gdje su pristali u 16.40 sati i ronioca predali djelatnicima Hitne medicinske pomoći. Stradali ronilac, D.P. (rođen 1995. godine), državljanin Švedske, zadržan je u bolničkom liječenju.
– Također 21. rujna u 22.50 službenici MRCC-a Rijeka zaprimili su dojavu očevidaca o požaru na jahti usidrenoj na bovi ispred Primoštena. Nedugo po dolasku na poziciju, službenici šibenske Lučke kapetanije izvijestili su da je požar zahvatio veći dio nadgrađa motorne jahte Vagabond II, dužine 14,60 metara, porivne snage 404 kW iz dva brodska pogonska stroja, njemačke zastave u vlasništvu K.J.D., državljanina Njemačke.
Utvrđeno je da je vlasnik već prekrcan na jednu brodicu i da na plovilu nema nikoga od članova posade ili putnika. No, u spremnicima je preostalo oko 700 litara pogonskog dizelskog goriva, te dvije plinske boce u potpalublju, pa je jahta i zadržana na zatečenoj poziciji oko 150 metara od obale, gdje su upućeni i djelatnici tvrtke za pružanje komercijalnih usluga saniranja onečišćenja mora i morskog okoliša. S obzirom na intenzitet požara, pripadnici JVP Šibenik nisu uspjeli ugasiti vatru na jahti, koja je nedugo potom u 00.05 sati potonula…
– Jedrilica sa šesteročlanom poljskom posadom nasukala se 25. rujna na otoku Visu zbog nemogućnosti sidrenja uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta na moru. Svi su spašeni…
Pomorske nesreće Foto HANZA MEDIA
Jedriličar u moru
– Problema je bilo i tijekom Mrdujske regate 7. listopada, koja je održana unatoč nepovoljnom vremenskim uvjetima na moru. Od člana posade jedrilice Stella Maris zaprimljena je obavijest o padu jednog člana posade druge regatne jedrilice Remorker u more, na udaljenosti oko 500 metara od rta Gomilica na otoku Braču, nakon čega su ga izgubili iz vida…
O pomorskoj potrazi za D.D. (2002. godine), državljaninom Hrvatske, obaviješten je i organizator regate, koji je ujedno obaviješten i o nasukavanju dviju jedrilica na rtu Gomilica. Jedna od nasukanih jedrilica nedugo nakon nasukavanja je potonula. Posade su u komunikaciji sa službenicima splitske Lučke kapetanije potvrdili da srećom nema ozlijeđenih i da su uspjeli izaći na obalu.
U 13.08 u središnjicu za spašavanje MRCC-a Rijeka javljeno da je nestali natjecatelj isplivao na obalu otoka Brač. Nedugo potom telefonski se javio i potvrdio da je neozlijeđen, o čemu je središnjica obavijestila sve sudionike potražno-spasilačke akcije, koja je tada i zaključena.
– Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) 10. listopada u 05.13, zaprimili su poziv člana obitelji o nestanku Ž.M. (1947. godine), s Krka nakon što se nije vratio iz ribolova u koje je isplovio vlastitom brodicom 9. listopada u 17.30 iz Njivica, na otoku Krku.
Odmah po zaprimljenoj dojavi MRCC Rijeka pokrenuo je koordiniranu potražnu akciju za nestalim ribolovcem u suradnji s Lučkom kapetanijom Rijeka, čiji službenici su već u 06.15 dojavili pronalazak nestale brodice na 1,5 nautičku milju ispred mjesta Kijac, nedaleko od Njivica, a u brodici i nestalog ribolovca. No, on nije davao znakove života, pa su službenici odmah primijetili postupak reanimacije tijekom hitnog teglja do Njivica, gdje je po pristajanju, nažalost, ustanovljena smrt.
Ugroženi ribolovac
– Službenici senjske Lučke kapetanije zaprimili su 16. listopada u 07.35 dojavu zapovjednika trajekta Cres o pomorskoj nezgodi u trajektnom pristaništu, u luci Žigljen na otoku Pagu. Prilikom manevra pristajanja po izrazito gustoj magli, motornom trajektu pokvario se brodski radar, uslijed čega je pramčanim dijelom udario u obalu. Nitko od putnika i posade nije ozlijeđen, a nije bilo štete ni na vozilima i prevoženom teretu. Na trajektu je nastalo oštećenje oplate na pramčanom dijelu broda, promjera 50×20 cm, na 1,5 metara iznad razine mora.
– 27. listopada u 21.48 iz Splita je stigao poziv očevica o manjoj brodici čiji voditelj vjerojatno gubi nadzor s obzirom na izrazito jake udare bure i nemirno more nedaleko od Stobreča u pravcu otoka Brača. Kako je u trenutku dojave najbliže dojavljenoj poziciji bio motorni trajekt Hrvat, zapovjedniku je iz MRCC-a Rijeka naloženo obaviti površinsku potragu prije uključenja službenika nadležne Lučke kapetanije Split u akciju.
U međuvremenu, u 22.25 u Središnjicu je zaprimljen i poziv člana obitelji koji je dojavio o nestanku B.F. (rođen 1941. godine), hrvatski državljanin, a koji je dan prije isplovio iz Stobreča u ribolov na brodici tipa Dalmatinka, dužine 6 metara bijele boje, što je odgovaralo opisu brodice za kojom je već trajala potraga na moru.
Službenici splitske Kapetanije u 23.50 pronašli su nestalog ribolovca, neozlijeđenog na njegovoj brodici, te su ga uzeli u tegalj prema splitskoj gradskoj luci, no nedugo potom, uslijed velikih valova došlo je do naplavljivanja i potonuća brodice, koja je stoga puštena iz teglja, a spašeni ribolovac iskrcan je u Luci Split, u 00.26 kada je ova akcija uspješno okončana.
Platforma bez kontrole
– Istog popodneva izbio je požar na motornoj jahti u Marini Mandalina u Šibeniku. Požar je ugašen. Pregledom je utvrđeno da je vatra izbila u predjelu strojarnice odakle se proširila krmenim dijelom motorne jahte Eternity, dužine 28,8 metara, hrvatske zastave, dok je boravila na vezu. U nezgodi nema ozlijeđenih.
Lučka kapetanija Pula izvijestila je 13. studenoga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) o teškoj pomorskoj nesreći po jakom nevremenu u pulskoj luci Uljanik, gdje se novogradnja naftne platforme, zbog jakih udara vjetra otrgnula s veza te udarila u motorni brod na vezu, pri čemu srećom nije bilo stradalih, no nastala je značajna materijalna šteta.
Za vrijeme orkanskog nevremena dojavljeno je o pucanju privezne užadi na novogradnji Apollo, (brod – platforma) koja je nekontrolirano otplutala prema gatu Molo Carbone, gdje su na vezu bili Brodospasovi brodovi za opskrbu platformi. Naftna platforma Apollo je udarila u gat, odnosno u Brodospasov motorni brod Silni, na kojemu u trenutku udara nije bilo posade. Od jačine udara došlo je do nagnuća Brodospasova broda, koji je počeo ubrzano primati more. Na brodskoj palubi primijećeno i strujno iskrenje. Na naftnoj platformi je utvrđeno oštećenje oplate iznad razine mora, nastalo prilikom udara u pristanišni gat.
Naftna mrlja
Budući da je na brodu Silni u trenutku nesreće preostalo oko 14 tona pogonskoga goriva, postojala je opasnost od većeg onečišćenja mora, jer je brod potonuo do razine palube, stoga je LK Pula na poziciju nesreće angažirala pripadnike Javne vatrogasne postrojbe Pula i tvrtku specijaliziranu za komercijalno uklanjanje onečišćenja iz mora i morskog okoliša. Oko broda je uočena plutajuća naftna mrlja, čije širenje je ograničeno plutajućom branom…
Svi ovi slučajevi svjedoče o ćudima mora i opasnostima koje prijete, te o posebnoj pažnji koju treba posvetiti meteorološkim najavama i opremi prije no što se izlazi na more. Nesreće se uvijek mogu dogoditi, ali ako su ljudi oprezni i pripremljeni sigurno će ih biti manje, a posljedice mnogo blaže.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi dr Miloš Bigović obratili su se građanima Herceg Novog otvorenim pismom koje integralno prenosimo:
Imamo moralnu obavezu da vas upoznamo sa potencijalnom štetom koja može da zadesi našu Opštinu i ugrozi normalno funkcionisanje svih službi u gradu.
Vjerujemo da pretpostavljate o čemu je riječ – radi se o famoznoj aferi tzv. „LED rasvjete“. Da budemo iskreni, ne pišemo ovo bez razloga. Pišemo sa jasnom namjerom i još jasnijim ciljem – da vas zamolimo da date podršku lokalnoj samoupravi, kako bismo se izborili sa neviđenom nepravdom koja je zadesila naš grad. Ubijeđeni smo da samo zajednički, snažnim građanskim aktivizmom, možemo zaustaviti osmišljeni plan da se u višemilionskom iznosu ošteti budžet Opštine Herceg-Novi.
Krenimo redom. Grupica ljudi osmislila je i neformalno dogovorila posao zamjene javne rasvjete u Opštini Herceg-Novi. Još uvijek javnost nije znala ništa. Nakon toga, kada su već znali i definisali ko će dobiti posao postavljanja LED svjetiljki, nacrtali su javni tender tako da može da se javi samo ta firma sa kojom je već neformalno dogovoren posao. Svi drugi ponuđači su bili u startu eliminisani. Postepeno, javnost počinje da dobija informacije o projektu… Raspisuje se tender… I naravno, posao dobija unaprijed poznata firma. I to kakva? Inostrana. Iz Danske, sa potpisom na „ić“, izvjesnog Petrića. Potpisuje se Ugovor. I to kakav? 100% štetan po Budžet Opštine Herceg-Novi, sa članovima Ugovora koji su kontradiktorni – dakle jedan član je u zamršenoj i zapetljanoj koliziji sa drugim… Šta to znači? To znači da je nacrtana šema da se izvuče novac iz Budžeta Opštine Herceg-Novi. Radi se o dobro poznatoj šemi – potpiši kontradiktoran Ugovor, ostavi prostor za elastično tumačenje odredaba Ugovora i naravno uključi druge firme u posao… Zapetljaj ga što više možeš.
Idemo dalje. Nacrtana firma ulazi u posao, angažuje podizvođače da realizuju posao, paralelno slučaj izviđa Specijalno Tužilaštvo, javnost počinje da negoduje… i posao se nikada ne završava. Ponavljamo, posao se nikada ne završava! Organizuju se sastanci, zapisnički se konstatuje da posao nije završen… Sve se obustavlja. Nacrtana firma odlazi u stečaj. Nestaje. Više od godinu dana niko ne može da stupi u kontakt sa ljudima iz nacrtane firme. Grad trpi. Nanijeta mu je ogromna šteta. Po Ugovoru, gradske službe ne smiju da diraju rasvjetu, jer je vlasništvo nacrtane firme, a firme nema. I eto ga nakon godinu dana otkrovenje, napokon se javlja navodni pravni sledbenik nacrtane firme – i to ne jedan, nego dva. I oba tvrde da su pravni sledbenici. Dolaze advokati…figurativno u ovom slučaju pravnog galimatijasa nazivani, lovci na provizije preko leđa poreskih obveznika… I šta traže? Da im se plati! Bez skrupula traže novac poreskih obveznika za nezavršen posao!
Dolazimo do završnog čina. Donosi se Rješenje o izvršenju. Kreće se u akciju nemilosrdne odmazde Budžeta Opštine Herceg-Novi. Aktiviraju se dvije, od ukupno 11 blanko mjenica, na gotovo pola miliona eura, kako bi se platio nezavršen posao. Opštini prijeti obaveza da plati rasvjetu koja nije završena i nikada nije radila. Opštini prijeti obaveza da plati posao za koji se osnovano sumnja da je koruptivni, a koji je dogovorila grupica ljudi sa početka ove priče. Specijalno državno tužilaštvo još uvijek izviđa…
Na kraju. Da ne bude zabune i prostora za zlonamjerna tumačenja, Opština Herceg-Novi ne bježi od plaćanja urađenog i završenog posla. Ponavljamo, urađenog i završenog posla. Ali, sa velikim ali, u ovom konkretnom slučaju posao nije urađen niti je završen. Naprotiv, posao je samo djelimično sklepan. Za to imamo najmanje 30 hiljada svjedoka – svi jednoglasni – 30 hiljada građana Herceg-Novog.
Dakle, cijeli projekat je farsa, osmišljena da se ošteti budžet Opštine Herceg-Novi. Možda je tu farsu najbolje opisati prostim narodnim riječima, razumljivim svima:
Majstor nam je došao da nam napravi kuću. Napravi nam pola kuće i ode. Ili bolje reći, pobjegne bez traga i glasa. Zatim nam nakon godinu dana dođu dva njegova šegrta i traže da platimo izgradnju cijele kuće! Kao obični ljudi se pitamo, ima li iko na ovoj kugli zemaljskoj ko bi to platio?
Namjesti se baš u ovom času, pa javno pitamo advokate i javnog izvršitelja koji je dobio rješenje o izvršenju: da li bi vi, gospodo platili posao majstoru koji vama u vašoj rođenoj kući završi samo pola posla??? Odradi vam gospodo pola posla a vi mu platite cjelokupan posao??? Vjerujemo da znamo vaš odgovor. A ukoliko vaš odgovor nije ono što mi mislimo da jeste, onda se nešto krupno iza brda valja… kaže se u otvorenom pismu upućeno građanima herceg Novog koje potpisuju predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi dr Miloš Bigović.
Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi Miloš Bigović prisustvovali su danas obilježavanju 75 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića, Sava Ilića i prvoboraca NOR-a Daša Pavičića i Stjepana Šarenca.
Položeni su vijenci i odata pošta kod spomenika Bezmetković na Savini, a prisutnima se ispred Opštinskog odbora Udruženja boraca NOR-a obratio Mihajlo Kilibarda.
Naglasio je da istina ne može i ne smije biti zaboravljena, ukazavši na one koji su u tom vremenu prokazivali svoje sugrađane i sunarodnike.
Obilježeno 75 godina od pogibije narodnih heroja
On je apelovao na usmjeravanje svih snaga kako bi sledeće godine prilikom evociranja uspomena na narodne heroje, a na osnovu vjerodostojnih dokumenata, mogli održati okrugle stolove sa istoričarima, dokumentaristima i još uvijek živim ljudima iz tog vremena, na kojima bi bila rečena istorijska istina i kako bi se oslobodili laži i sramoćenja revolucionara i narodnooslobodilačke borbe jugoslovenskih naroda.
Obilježavanju 75 godina od pogobije narodnih heroja prisustvovali su u Sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, savjetnica predsjednika Opštine Tamara Vujović i konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović.
