Matijević: “Vi ste bez sumnje najznačajnija promocija za Tivat, najbolja reklama za grad …”

4
Prijem za sportiste

Predsjednica opštine Tivat Snežana Matijević ugostila je u srijedu, 18. oktobar sportiste iz Tivta koji su u proteklom periodu ostvarili značajne rezultate, prije svega na međunarodnoj sportskoj sceni, afirmišući Tivat na najbolji mogući način. Uspješne sportiste pozdravili su predsjednica opštine, potpredsjednik Dejan Maslovar i sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović.

Predsjednica je na osvojenim uspjesima čestitala Miroslavu Petkoviću, istaknutom bućaru koji se nedavno vratio sa Svjetskog prvenstva u bućanju koje je održano u Kazablanci (Maroko), i to sa osvojenim trećim mjestom.

Među uspješnima je i mladi Aleksandar Filip, član Triatlon kluba „Tivat“, koji je tokom 2016. godine osvojio čak 41 medalju na različitim internacionalnim takmičenjima, a nedavno je donio zlatno odličje sa triatlona održanog u Puli (Hrvatska). Sve čestitke predstavnici opštine uputili su danas i Luki Perišiću iz Kik boks kluba „Tivat“, koji je osvojio prvo mjesto na Balkanskom prvenstvu u kik boksu, održanom krajem septembra u Bijelom Polju. Posebnu pažnju javnosti zavrijedili su i sportski entuzijasti, osnivači Avanturističkog kluba K4, Dejan Milošević, Željko Manojlović i Miroslav Andrić koji su nedavno osvojili Mon Blan, najviši vrh zapadne Evrope.

„Vi ste bez sumnje najznačajnija promocija za Tivat, najbolja reklama za grad ali i primjer kako odricanje i požrtvovanost donose rezultate za ponos“, rekla je predsjednica opštine čestitajući prisutnima na ostvarenim uspjesima.

Potpredsjednik Dejan Maslovar istakao je namjeru opštine da svim sportovima obezbjedi što bolje uslove za rad, dok je sekretarka Darka Ognjanović navela da je Opština Tivat prepoznala značaj sporta i da na godišnjem nivou izdvaja značajna sredstva za sportske klubove, te da je Sekretarijat otvoren za svaki vid saradnje i prije svega podrške.

Sportisti su iznijeli svoje utiske sa nedavnih takmičenja, rekapitulirajući godinu koja polako ostaje za njima, uz obećanje da će nastaviti nizati velike uspjehe.

Stižu De Niro, Šarma, Klark…

1
veti Stefan foto Boka News

Global Citizen Forum na temu “Mogućnosti u doba neizvjesnosti” počeće danas na Svetom Stefanu, pod pokroviteljstvom Arton Capitala.

“Budući da je svijet suočen s velikim spektrom rizika i neizvjesnosti, Forum je postavljen da djeluje kao platforma za razmjenu informacija o identifikovanje novih mogućnosti ekonomske migracije i integracije”, kaže se u saopštenju organizatora.

Četvrti Forum otvoriće crnogorski premijer Duško Marković i predsjednik Arton Capitala i osnivač Foruma, Armand Arton.

Na Forumu će, učestvovati i glumac Robert De Niro, motivacioni govornik i pisac Robin Šarma i bivši predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, Vesli Klark…

Tivat – raspodjeljena sredstva za NVO

0
Potpisivanje ugovora sa NVO

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat organizovao je u srijeda, 18. oktobar, potpisivanje ugovora sa nevladinim organizacijama, kojima su odobrena sredstva za projekte po II konkursu, a na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2017. godinu. Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama ukupan iznos od 10.210 eura raspodjelila je na 10 projekata, od ukupno pristiglih 13.

Sredstva za redovne godišnje aktivnosti odobrena su Glazbeno prosvjetnom društvu – 2.500 eura, Bokeljskoj mornarici – 800 eura i KUD „Boka“ – 1.400 eura. Ostatak sredstava podijeljen je na sljedeći način:

  1. NVO „Klapa Jadran“ – „S pjesmom kroz život“ – 800 eura
  2. NVO „Bokeški forum“ – „Ljepota u oku posmatrača–Tivat ljeto 2017“ – 350 eura
  3. NVO „Boka“ – „Tivat juče, danas, sutra“ – 400 eura
  4. NVO „Djeca Tivta“ – „Zajedno gradimo srećnu luku II“ – 900 eura
  5. NVU „Maškarada“ – Izrada grupne maske „Ljepotica i zvijer“ – 600 eura
  6. NVO „Harlekin“ – „Karneval“ – 2.000 eura
  7. NVO „Teserakt“ – „Otvorena knjiga“ – 460 eura

Potpisivanju ugovora prisustvovala je predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević pri tom pozdravljajući kvalitetan rad nevladinih organizacija.

Potpisivanje ugovora sa NVO

Sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević pozdravila je sve prisutne pozivajući tivatske NVO da nastave aplicirati ka budžetskim sredstvima sa što kvalitetnijim projektima, koji će biti u skladu i sa strateškim ciljevima razvoja Tivta.

„Naredne godine, uz redovna budžetska sredstva namijenjena NVO sektoru, tivatske NVO na raspolaganju će imati i sredstva u okviru projekta „ReLoaD“. Kako bi NVO sektor bio što uspješniji u povlačenju ovih sredstava Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti pružaće aktivnu podršku svim NVO kroz konsultacije i obuku“.

Neretva, berba mandarina – drastično smanjen urod zbog polarnih hladnoća i suše

0
Foto DENIS JERKOVIĆ/HANZA MEDIA

Beru se mandarine na neretvanskim poljima. Za razliku od prethodnih godina kada je berba u oktobru i novembru bila na vrhuncu, ove jeseni kao nikada do sada, početkom novembra uopće neće biti neretvanskih mandarina.

Posljedica je to drastično smanjenog uroda zbog polarnih hladnoća koje su u januaru zadesile dolinu Neretve te ekstremno sušnoga ljeta.

Tako vrlo brzo na policama trgovačkih centra i tržnicama neće biti neretvanskih mandarina, nego samo uvozne, mandarine iz Turske i klementina iz Španjolske, po znatno većim cijenama od onih na koje su dosadašnjih godina naviknuli naši građani. Još je gora situacija s klementinom koja dospijeva u prosincu mjesecu i koja je potpuno stradala od zime.

Na neretvanskim plantažama neće biti klementina niti za osladiti se, a kamoli za tržište.

– Berba mandarina će nam završiti u oktobru. Kasne sorte su slabo rodile, a mandarine brzo zriju. Urod će biti manji od trideset tisuća tona – kazao nam je poljoprivredni proizvođač Niko Kapović, naglašavajući da je iznimno dobra otkupna cijena od 3,8 kuna po kilogramu mandarina.

– I kada bi takva ostala i dogodine, bilo bi to dobro za neretvanskog proizvođača – ističe on, napominjući da bi se dogodine na neretvanskim plantažama trebalo ubrati i do 100 hiljada mandarina ako ne bude ekstremnih hladnoća.

– Već u novembru mjesecu nećemo imati dovoljno mandarina u maloprodaji i nije neočekivano da se uveze turska mandarina, jer Španjolci imaju uglavnom rane sorte mandarina, a poslije imaju klementine – pojasnio je Kapović.

Iako je riječ o drastično manjem urodu, optimistične procjene govorile su o oko tridesetak hiljada tona, a ubrat će se znatno manje.

Foto DENIS JERKOVIĆ/HANZA MEDIA

Sami proizvođači nisu toliko nezadovoljni jer se mandarina u Neretvi prodaje po 3,8 kuna za kilogram, što je iznimno dobra cijena za ovo voće. Istodobno se mandarina u velikim gradovima prodaje po cijeni od 7,70 kuna po kilogramu u Rijeci, u Osijeku je 6,60 kuna, dok su mandarine u Zagrebu oko 6 kuna za kilogram.

Međutim, manji urod te toplo vrijeme koje je ubrzalo zriobu plodova na stablima mandarina uvjetovali su da će glavnina berbe završiti do blagdana Svih svetih, pa bi se u novembru i decembru mogao osjetiti nedostatak mandarina na hrvatskom tržištu, uz naravno znatno veću cijenu.

Procjene govore da bi mandarina mogla u maloprodaji biti i do dvadeset kuna, što nikako nije dobro za krajnje potrošače, poglavito u uvjetima niskoga standarda i ekonomske krize, jer su do sada neretvanske mandarine bile socijalno voće dostupno i onima plićeg džepa.

– Mandarine su loše rodile i stanje je puno gore negoli smo procjenjivali – kaže nam Mijodrag Kiridžija iz Udruge voćara “Mandarina”.

– S urodom smo nezadovoljni. Na početku se nije činilo da će situacija biti ovakva. Ali očito su stabla rodila samo izvana, dok u unutrašnjosti krošnje nema ništa. Tako da smo imali optimističnije procjene od stvarnog stanja – pojašnjava Kiridžija, koji naglašava da je cijena mandarina u ovakvim okolnostima stabilna, od 3,5 do 4 kune.

– Cijena je dobra, ali uroda nema. Mandarine se traže i prodaju se bez ikakvih problema. Nažalost, sve prognoze o količinama bile su preoptimistične – rekao je Kiridžija, koji očekuje da će glavnina berbe završiti do kraja listopada, što je ravno čudu jer bi u tom kalendarskom razdoblju berba mandarina trebala biti na vrhuncu.

– Ovakvo nešto nikada se nije dogodilo u dolini Neretve. Na to sve utječu i klimatske promjene. Prejaka zima, a sada pretoplo vrijeme, zbog čega je ubrzana zrioba plodova – pojasnio je Kiridžija.

Loš ovogodišnji urod mandarina negativno će se odraziti i na buduća razdoblja intenzivne proizvodnje mandarina, poglavito jer će se izgubiti određena tržišta.

Dogodine se očekuje regularan urod mandarina od oko 100 hiljada tona, koji se neće moći plasirati jer je ove jeseni zbog nedostatka mandarina izostao izvoz na neka tradicionalna tržišta koja su se okrenula mandarini iz Turske ili Španjolske.

Piše Stanislav SOLDO

Foto DENIS JERKOVIĆ/HANZA MEDIA

Jadran se plasirao u Ligu šampiona

0
Jadran Carine

Vaterpolisti Jadrana plasirali su se u Ligu šampiona. Novljani su i u revanšu plej-ofa savladali Marsej 9:7 i sa ukupnih 16:13 obezbijedili plasman u elitno takmičenje.

Jadran je bolje otvorio meč i poveo sa 3:1, ali je Marsej ubrzo preokrenuo 4:3.

Merkulov je u završnici prvog poluvremena poravnao na 4:4.

U drugom dijelu, Jadran je preuzeo konce igre i zasluženo stigao do pobjede.

Danil Merkulov je predvodio Jadran sa tri gola, po dva puta su pogađali Aleksa Ukropina i Marko Petković, a po jednom su se u listu strijelaca upisali Dragan Drašković i Đuro Radović.

Na drugoj strani, najefikasniji su bili Vukićević i Kovačević sa po dva gola.

Naš prvak će u grupnoj fazi Lige šampiona igrati protiv Špandaua, Pro Reka, Solnoka, Egera, Hanovera, Breše i Dinama iz Moskve.

Nakon polupodmornice – taxi katamaran

0
Boat taxi

O​ve će sedmice prvi put zaploviti radni prototip 10-metarskog katamarana za 12 putnika nazvan Taxi Cat, koji se može vidjeti i na Biograd Boat Show-u, 19.10 -22.10.2017.

Plovilo je nastalo u inovativnoj radionici Agene Marin iz Biograda, koja je već nadaleko poznata po svojim turističkim polupodmornicama (semiSUBMARINE), a novi iskorak u brodogradnji odlučili su fokusirati na putničke katamarane. Osnovna namjena ove brodice je prijevoz na kraćim linijama, poput taxi i izletničkog prijevoza putnika, ronilačkog turizma, komercijalnog ribolova te službenih javnih potreba.

– Kombinirajući prednosti moderne kompozitne tehnologije s novim dizajnom trupa postignut je izuzetan napredak ne samo u potrošnji goriva već i u ponašanju na moru. Teški glisirajući katamarani koji trebaju izrazito jake motore da bi postigli traženu brzinu, potpuno su izgubili sve prednosti katamaranskog dizajna plovila. Htjeli smo dokazati da se pravilnim dizajnom trupa i pametnom kompozitnom konstrukcijom može postići izuzetno ekonomično plovilo za prijevoz putnika, pojasnio je direktor Agene Marin Mladen Peharda.

Katamaran s ovakvim karakteristikama u 10-metarskoj dužini praktično je nepoznat na Jadranu, a njegovi izrazito uski, hidrodinamički trupovi deplasmanske forme s lakoćom prolaze kroz nemirno more, budući da visoki most koji ih spaja ne udara u valove. To za putnike i posadu znači nesuporedivo udobniju vožnju u odnosu na slične brodice iz ove kategorije te značajnu uštedu goriva.

Upotrebom vakuumske infuzije s jedinstvenim konstrukcijskim rješenjima kroz cijeli brod, dobio se lagan, čvrst i izdržljiv radni  katamaran optimiziran na brzine od 14 do 20 čvorova. Dodatna posebnost katamarana je i ugrađena rampa zahvaljujući kojoj se putnike može iskrcati na samoj plaži!

Prototip je razvijan preko 10 godina pri čemu je prošao više ciklusa i koncepata.  Završni koncept potpisuje Mladen Peharda, a kompletan inženjering i dokumentaciju Projektni ured Ivanišević.

U Ageni Marin planiraju izraditi ukupno tri radna prototipa te nakon probnih testiranja izraditi kalupe za industrijsku proizvodnju, obzirom da je interes kupaca već sada velik. O tome najbolje svjedoči činjenica da je za narednu sezonu 2018. u planu isporuka osam Taxi Cat katamarana, a stečena znanja i koncept gradnje planiraju se primijeniti na veće plovilo dužine 17 metara, nosivosti 50-80 putnika te radne brzine 18 čvorova.

– Cilj ovog projekta nam je prvenstveno stjecanje znanja i iskustva u gradnji ove specifične brodice te njezino daljnje usavršavanje i razvoj. Osim toga, željeli smo dodatno obogatiti hrvatsku turističku ponudu, ali i napraviti novi izvozni proizvod koji se lako transportira u kontejneru obzirom na mogućnost rastavljanja pojedinih dijelova, dodao je Peharda.

Na sajmu u Biogradu moći će se vidjeti i isprobati Taxi Cat u otvorenoj varijanti, čiji je osnovni cilj potvrditi maritimne karakteristike projekta.

Ulov mjeseca Griviću za kernju od 25 kg

SEPTEMBAR-PRVO-MJESTO-Bozidar-Grivic-kernja-25kg-1

Prvo mjesto u septembarskom kolu nagredne igre „Ulov mjeseca“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta,  i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura pripalo je je Božidar Grivić sa ulovljenom kernjom od 25 kg.

U ranim jutranjim satima 23. septembra  kernju je ulovio u podvodnom ribolovu na Platamunima. Grivić je član kluba za sportskih ribolov “Tuna” iz Budve.

SEPTEMBAR-DRUGO-MJESTO-Aco-Jukić-gof-30kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Aco Jukić sa ulovljenim gofom od 30 kg. Od opreme je korišćen štap, najlon 0.60 mm, njeska je bila živa lignja, a gof je ulovljen na potezu Mamula – Plava Špilja.

SEPTEMBAR-TREĆE-MJESTO-Jovo-Djucic-orada 5kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura osvojio je Jovo Đučić sa ulovljenom oradom od 5kg.

Orada je ulovljena u Morinju na štap, njeska je bio rak..

Biciklom od Herceg Novog do Beograda

0
Stevan Lučić foto RHN

Novljanin Stevan Lučić bicikolom za četiri dana prešao 530 km od Sutorine do Beograda. Stevan se jutros autobusom vratio iz Beograda u Herceg Novi gdje su ga dočekali članovi porodice i prijatelji.

Na put je krenuo u petak 13. oktobra u 6.00 sati, a u Beograd je stigao juče, utorak 17. oktobar u 16.10 sati. Nakon više vožnji oko Bokokotorskog zaliva pa i nekoliko do Podgorice, vrijeme je bilo da krene na duže staze, kazao je za radio H. Novi Stevan Lučić.

-Moji prijatelji su u maju krenuli na sličnu avanturu, tada nisam mogao sa njima, ali sam odlučio da ću krenuti prvom narednom prilikom. Pratio sam vrijeme, kondiciono sam bio dosta dobro spreman, nisam se ništa naročito pripremao već onoliko koliko sam „imao u nogama“. Prvi odmor je bio na Žabljaku, drugog dana sam nastavio od Žabljaka ka Novoj Varoši preko Pljevalja i graničnog prelaza Jabuka. Trećeg dana ruta je bila od Zlatibora i Užica do Čačka, a četvrtog, završnog, dana sam vozio od Čačka do Beograda, kazao je Lučić.

Put je protekao bez problema, biciklo je slušalo, a vrijeme poslužilo, naš sagovornik nastavlja priču.

-Najteže je bilo na dijelu Šavnik – Žabljak, dio od 170/180 km, ali i velika hladnoća i magla na putu Nova Varoš – Zlatibor, kada je vidljivost bila 10 metara. Sve ostalo je bilo idealno, mada je mnogo ljepše i zabavnije putovati u društvu.

Vrijeme je da se sumiraju utisci, kazao je Lučić, koji upućuje zahvalnost rodbini i prijateljima koji su bili na bilo koji način uz njega, ali i najavljuje.

-Makar ponoviti ovakvo putovanje do Beograda, a bilo bi lijepo, u društvu, organizovati vožnju do Makedonije, Slovenije ili Hrvatske.

Ovaj mladi Novljanin, pasionirani je biciklista i ovaj izazov mu je bio dostižan cilj, a možda nekome posluži kao primjer i podstrek da se odvaže na slično putovanje.

Otvorena međunarodna konferencija Aquaculture Evrope

0
Aquaculture Europe

U Dubrovniku je otvorena međunarodna konferencija Aquaculture Europe koju svake godine u drugoj zemlji organizira Europsko udruženje za akvakulturu (EAS 2017). Konferencija svake godine okupi više od hiljadu učesnika iz 70 zemalja, a sastoji se od znanstvenih izlaganja i prezentacija o najnovijim tehnologijama i dostignućima u akvakulturi.

Ministar Tomislav Tolušić na otvaranju je istaknuo da Vlada vidi akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati ribarsku industriju i sve ostale industrije koje se na nju naslanjaju. „Prekomjerni izlov ugrožava morske vrste, a akvakultura nudi dugoročna rješenja za stabilnu budućnost ribarstva.

Prošle godine smo imali proizvodnju od 17 tisuća tona vrijednosti 110 milijuna eura. Ribarstvo je, na moru i na kopnu, naša tradicija. Kao sektor ima stratešku važnost u gospodarstvu Hrvatske. Podržavam planove i stalna ulaganja naših proizvođača koji do 2020. namjeravaju udvostručiti današnje količine proizvodnje ribe zbog velike potražnje.

Imamo velike potencijale – idemo ih iskoristiti! Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u našu korist” – izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Dubrovniku.

Mačak u čizmama u Herceg Novom

0
Mačak u Čizmama
Predstava je nastala prema poznatoj bajci francuskog autora Charlesa Perraulta.
Scenograf, kostimograf i kreator lutaka je slavni bugarski umjetnik Ivan Conev, a scensku muziku uradio je Milen Vassilev.
U predstavi igraju Diana Ondelj Maksumić, Serđo Radoš, Nermina Denjo i Nedžad Maksumić.