Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela – foto arhiv BN
Još jedan u nizu, sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela na Kamenom biće organizovan u nedjelju 22. septembra u porti crkve Svetog Jovana.
Vrijedni mještani, gostima će kao izlagači ponuditi organske i ekološke proizvode, voće, sokove, med, jaja, ali i voće i povrće sa njihovih imanja.
U lijepom ambijentu dvorišta crkve svetog Jovana, desetak izlagača potrudiće se da kroz gastro ponudu dočara ukuse i mirise Orjena u kojima već vjekovima uživaju brojni Novljani, ali i turisti.
Vrijedni domaćini sa Kamenog, Kruševica, Žlijeba, Mokrina, Mojdeža, Vrbanja, Sušćepna, kao i NVO “Ruke” i “Novska kadenca”, donijeće razne vrste domaćih sireva, pršuta, slanine, vina i rakije, meda, i slatkih delicija.
Svetlana Stanovčić sa Kamenog, jedna od organizatorki sajma sačuvala je mnoge tradicionalne recepte, a pored raznih vrsta sireva goste će ponuditi i nekim iznenađenjima. Ona takođe ističe da ovakve manifestacije imaju višestruki značaj jer dosta znače za razvog etno turizma, ali i da mladi nauče gdje su im korjeni i kakav je život na selu.
Sajam će otvoriti direktor Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Đorđe Stanojlović, a u svim pristunim će se u ime organizatora obratiti i predstavnici Turističke organizacije Herceg Novi i mjesne zajednice Kameno.
Sajam domaće trpeze održaće se uz nastup KUD “Igalo” i pjesmu novske pjevačke zvijezde Dejana Draškovića, dok će u međuvremenu prisutne zabavljati i Dj Cvija.
Organizatori su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i Mjesna zajenica Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Opštine Herceg Novi.
U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja za ekološku državu.
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine.
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine.
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke.
“Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača”, rekli su MERS-a.
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića.
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.
Opštinska javna ustanova (OJU) “Muzeji” Kotor sutra, 21. septembra sa početkom u 10 sati organizuje dvosatni program “Domicijane, ne ljuti se” na trgu pred Crkvom Svetog Mihovila danas Lapidarijum, a tom prilikom biće predstavljena istoimena društvena igra.
„Ako volite da kroz igru učite, dođite na jednu partiju. Čekaju vas i prigodne nagrade”, stoji u pozivu „Muzeja”.
Takođe, zainteresovani/e će biti u prilici da vide dvomilenijumski portret rimskog imperatora Domicijana i o njemu čuju više od kustosa arheološke zbirke Miloša Petričevića.
Program „Domicijane, ne ljuti se” podržan je od strane Ministarstva kulture i medija, a dio je državnog programa tokom Dana evropske baštine.
Španjolski otok Ibiza, popularna turistička destinacija u Sredozemlju, postaje najnovija lokacija koja poduzima korake za kontrolu turizma, uključujući ograničenje broja putnika s kruzera. Vijeće koje upravlja Balearskim otokom, glasalo je u petak, 13. septembar, za poduzimanje niza mjera kako bi se kontrolirao, kako stanovnici opisuju, nekontrolirani priljev turista.
Ibiza je dugačka samo 34 kilometra i prostire se na 571 kvadratni kilometar. Nalazi se oko 160 kilometara od španjolske obale, što je čini popularnom za kratke posjete, kao i čestom stanicom za kruzere. Otok je poznat po pješčanim plažama i bogatom noćnom životu.
Prema izvješćima, otok ima oko 160.000 stanovnika, dok je 2023. godine primio gotovo 550.000 putnika s kruzera, što je povećanje od 86 posto u odnosu na približno 300.000 putnika u 2022. godini i premašuje razine prije pandemije. Nije jasno uključuju li ovi brojevi i putnike s trajekata koji dolaze iz Španjolske.
Turizam čini više od dvije trećine otočnog gospodarstva. Ipak, stanovnici se žale da otok postaje preplavljen turistima. Konkretno, kada pristane više brodova istovremeno, stanovnici upozoravaju na preopterećenje lokalnog prijevoza, dok se slikovite ulice koje vode do gradskog centra pune putnicima.
Vijeće je naglasilo kako nisu protiv turizma, ali da on mora dolaziti na uredniji način, te su najavili blokiranje ilegalnih smještaja za turiste. Dogovorili su suradnju s Lučkom upravom Baleara kako bi pregledali godišnji raspored dolazaka kruzera. Žele “kontroliraniji i planiraniji” raspored kako bi osigurali da istovremeno ne dolaze više od dva putnička broda. Ipak, nisu uveli ograničenje na broj putnika koji dnevno mogu pristati u luci Elvissa.
Ibiza slijedi model susjednog otoka Palme, također u lancu Baleara. Prošle godine Palma je ograničila broj dolazaka kruzera na najviše tri broda dnevno. Postoje i inicijative za bolju kontrolu dolazaka kruzera u luci Barcelone, djelomično kako bi se smanjile emisije štetnih plinova.
Grčka se također bori s prekomjernim turizmom na svojim najpopularnijim otocima. Početkom ovog mjeseca, premijer je najavio mjere, uključujući povećanje lučkih pristojbi na najposjećenijim otocima. Santorini i Mykonos izvještavaju da su preplavljeni putnicima s kruzera, dok Santorini radi na smanjenju broja putnika koji dnevno dolaze, piše The Maritime Executive.
Novljani čekaju Mladost, Kotorani idu kod šampiona
Jadran M:tel sezonu u najjačoj Regionalnoj ligi otvoriće večeras od 18.15 sati sa ekipom Mladosti koja je za ovu sezonu angažovala čak 10 domaćih reprezentativaca.
Stigli su Bukić, Bašić, braća Vrlić, Biljaka, golman Marcenić… Kapicu zagrebačke ekipe nose još sjajni Harkov, Buljbašić i još mnogi drugi koji uprkos kvalitetu i iskustvu nijesu uspjeli kroz kvalifikacije da izbore mjesto u LŠ. Novljani jesu – bez problema su u Dubrovniku riješili derbi sa Jugom, a prije i nakon toga u laganom ritmu završili su posao sa Banjalukom, Dinamom iz Bukurešta i Barselonom. Naš vicešampion je zbog silnog naleta u prednosti, favorit je, mada je i doza opreza prisutna iz razloga što gosti mogu ozbiljno da zaprijete adutima i odnesu kući bodove.
– Doveli su 10 igrača, gledali smo ih, dobro igraju, iako se nijesu kvalifikovali u LŠ. Moraćemo da se pazimo njihovih kontri zato što znaju da uđu u visoku ,,m zonu“, gdje čekaju na najmanju grešku za laki gol. Kontrektno bih Bukića izdvojio kao najbržeg igrača. Imaju sličnosti sa Jugom, moraćemo da budemo smireni i staloženi da nam se ne dešavaju laki golovi – kazao je Vasilije Radović.
Malo je bilo vremena da se igrači oporave od turnira u Dubrovniku na kojem su odigrali četiri meča u četiri dana. Ali…
– Nije nam bilo lako nakon turnira i dalje smo umorni, ali smo uspjeli malo da se odmorimo i pripremimo. Stvarno ove sezone u Jadranu, što se tiče priprema i svega, situacija nikad bolja nije bila – doveli smo trenere za teretanu i plivanje i Vlado Gojković je na klupi. Mislim da smo spremni za ovaj meč i neće biti umora ni posljedica od prethodnog turnira.
Novljani su ispunili cilj za ovu polusezonu. Uhvatili su posljedni vagon za Ligu šampiona, gdje u društvu Vašaša, Barselonete i Marseja vide šansu za neke lijepe stvari.
– Teška grupa, ali slagao bih kada bih rekao drugačije – mislim da je sve moguće. Prije mjesec-dva zvučalo je nemoguće, ali kada vidim kako treniramo i igramo, sve više vjerujem u dobre stvari.
Jadran je pokazao da nema samo jaku startnu postavu. I kod zamjena na ritmu nijesu gubili, a rezultat nije padao. Plus za ovaj tim je što su se pojačanja brzo uklopila – kao da su godinama u sistemu Jadrana.
– Generalno, sve je došlo na svoje, sa novim igračima odmah smo se razumjeli. Odlično su se uklopili i prilagodili ekipi. Rekao bih da smo brzo prihvatili igrača manje i više.
Jadranova igra je sa mnogo ritma, plivanja, tempo se drži izmjenama. Snaga je iks faktor za ono što, između ostalog, traži od vaterpolista trener Gojković.
– Nije lako, to je i najteži dio posla – da pokušamo da držimo tempo tokom utakmice, što i krasi našu igru. Ima i padova, kada ne možemo, kada treba izmjene da poguraju i nastave, a na ovom turniru smo bili odlični u ovom dijelu igre. I svih 13 igrača mogu da igraju. Neko se malo više istče, ali nema prevelike razlike – jasan je Radović.
Još jedan naš predstavnik, kotorski Primorac, sjutra će debitovati u ovogodišnjem izdanju Regionalnog takmičenja. Kotorani će u gostima kod Novog Beograda koji brani trofej. Oba tima nastupaju u Ligi šampiona i pretrpjeli su izvjesne kadrovske promjene. Domaćin je na papiru favorit, mada i šampion Crne Gore ima sastav za visoke domete.
U Premijer ligi nastupaće pet učesnika ovogodišnje Lige šampiona (Primorac, Jadran M:tel, Radnički, Novi Beograd i splitski Jadran)
Poplave – područja u srednjoj Europi Foto: Agencja Wyborcza.pl/Patryk Ogorzalek / via Reuters
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je u Wrocławu pomoć od 10 milijardi eura zemljama srednje Europe koje su pogođene katastrofalnim poplavama.
Mogli bismo mobilizirati 10 milijardi eura iz Kohezijskog fonda za zemlje koje su pogođene poplavama, rekla je von der Leyen u Wrocławu u Poljskoj, gdje je s premijerima Poljske, Slovačke, Češke i Austrije obišla poplavljena područja.
Istaknula je da sada treba iskoristiti sva raspoloživa sredstva. U prvom redu tu je Fond solidarnosti, koji se može upotrebljavati za obnovu infrastrukture, poput cesta, željeznice, mostova i slično.
Ali mislim da to neće biti dovoljno s obzirom na goleme razmjere štete, rekla je von der Leyen.
Drugi izvor su kohezijski fondovi, koji se inače koristi uz sufinanciranje država članica. U ovom slučaju ne bi se tražilo nacionalno sufinanciranje i sva bi sredstva dolazila iz kohezijskog fonda te bi se na taj način osiguralo oko 10 milijardi eura.
Potrebna je maksimalna fleksibilnost, a vama je potrebna brza pomoć. Stoga moramo mobilizirati kohezijske fondove na fleksibilan i ciljan način tamo gdje je najpotrebnije, rekla je predsjednica Komisije.
– Ovdje sam kako bih vas uvjerila da je Europa uz vas. Ovo je vrijeme potrebe, prirodne katastrofe, u kojem moramo biti zajedno kako bismo nadvladali izazove. Za mene je na neki način bilo bolno vidjeti razmjere uništenja nakon poplava, ali moram reći i da je bilo dirljivo vidjeti golemu solidarnost među ljudima u vašim državama, bezbrojne volontere koji danonoćno neumorno pomažu kako bi se prebrodila katastrofa. Europa je uistinu uz vas i zbog toga smo razgovarali o tome kako možemo pomoći što brže i učinkovitije, rekla je von der Leyen.
Sekretarijat za zajedničke poslove je postavio informativno-promotivno platno na zgradu u Risnu, koja je decenijama unazad planirana za Dom kulture, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Prije postavljanja platna uklonjene su polomljene staklene površine, postojeći otvori zatvoreni panelima, a obavljeno je i krečenje prednje fasade zgrade.
-Na visokokvalitetnom platnu, izrađenom od materijala otpornog na različite vremenske uticaje, prikazani su motivi Risna i kulturne manifestacije koje se održavaju u ovom gradu sa bogatim istorijskim nasljeđem.
Dom kulture Risan
Postavljanje platna značajno je doprinijelo popravljanju estetskog utiska ovog dijela Risna, kojim decenijama dominira nedovršeni objekat doma kulture.
Građani Risna, kao i brojni turisti koji ga posjećuju, sada imaju priliku da uživaju u vizuelnoj prezentaciji tradicije i događaja koji čine Risan posebnim.
Ukupna investicija iznosila je 17.500 eura-poručili su iz Opštine Kotor.
Što bi naš narod rekao, štuk i pitura ke bella figura…
Pravo glasa na izborima koji će 29.septembra biti održani u Podgorici ima 145.724 građana, a u Kotoru 18.498, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
“Broj birača u biračkom spisku u opštini Kotor po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je 18.431, dok je broj birača u zaključenom biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Kotor na dan 18. septembar 2024. godine 18.498. Broj birača u biračkom spisku u Glavnom gradu Podgorica po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je 144.095; dok je broj birača u zaključenom biračkom spisku za lokalne izbore u Glavnom gradu Podgorica na dan 18. septembar 2024. godine 145.724″, navodi MUP.
Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Kotor, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od 8 do 14 časova, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš), dok se uvid u birački spisak na prethodno opisan način, u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, može ostvariti u periodu od 8 do 17 časova.
”Filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance Kotor, kao i Područna jedinica za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, u vrijeme održavanja izbora, tj. u nedjelju, 29. septembra 2024. godine, radiće u periodu od 7 do 20 časova, kako bi građani bili u mogućnosti da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli u prethodnom periodu”, navodi MUP.
Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.
“Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa”, objašnjava MUP.
Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu.
“Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici https://ca.elk.gov.me“, navodi MUP.
Uoči održavanja navedenih izbora, Ministarstvo unutrašnjih poslova oformilo je „Call-centar“ sa jedinstvenim brojem 19820.
“Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori”, navodi MUP.
„Call-centar“ MUP-a radiće svakog dana počev od petka 20. septembra, u terminu od 8 do 15 časova.
„Call-centar“ će uoči održavanja izbora, odnosno u subotu 28. septembra raditi u periodu od 8 do 20 časova, dok će u nedjelju 29. septembra, odnosno na dan održavanja izbora, raditi u periodu od 7 do 20 časova.
Organizacija Mladi stvaraoci kulturne baštine (Young European Heritage Makers) raspisala je konkurs za djecu i mlade, od 6 do 18 godina u kojoj im pruža mogućnost da predstave naslijeđe svog grada. Konkurs traje do 31. decembra 2024. godine.
Ovogodišnja tema je „Naslijeđe – ruta, mreža i veza”, a učesnici treba da istraže kako je međusobno povezana prošlost Evrope oblikovala njenu sadašnjost.
Države učesnice su Jermenija, Finska, Italija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Španija, Portugalija, Poljska i Ukrajina, a takmičari su raspoređeni u dvije starosne kategorije:
– od 6 do 11 godina (djeca rođena između 2013. i 2018. godine)
– od 11 do 17 godina (mladi rođeni između 2007. i 2013. godine)
Bilo kao pojedinci ili u grupama, uz obavezno mentorstvo, učesnici istražuju svoje lokalno okruženje, otkrivaju priče o svom naslijeđu, prave rad (video zapis do 5 minuta, fotografije ili neki drugi vizuelni medij uz kratak opis – ne više od 800 riječi) i pošalju ga organizatoru. Rok je do 31. decembra 2024. godine.
Takmičenje nudi uzbudljive nagrade, na državnom i evropskom nivou. Najbolji na nivou Evrope, u kategoriji od 11 do 17 godina, biće pozvani u Strazbur naredne godine gdje će njihovi radovi biti izloženi na specijalnoj izložbi.
Budućnost naslijeđa je u rukama mladih ljudi – podijelite kulturno bogatstvo Herceg Novog sa ostatkom Evrope!
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat raspisao je Javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine Tivat opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu.
Mogućnost da dostave svoj biznis plan i učestvuju na konkursu za dobijanje nepovratnih finansijskih sredstava imaju žene preduzetnice, kao i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač/jedan od osnivača i izvršni direktor preduzeća, a koja u CRPS-u imaju registrovano sjedište na teritoriji opštine Tivat.
Linija podrške iznosi 50.000€, a maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za biznis plan ne može iznositi više od 30% od ukupnog iznosa predviđenog budžetom.
Konkurs je otvoren do 5. oktobra 2024. godine, a tekst javnog konkursa, lista djelatnosti, prijava na konkurs, model za prijavu biznis ideje i Odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu, mogu se preuzeti ovdje.
