H.Novi – do septembra novih 700 m kanalizacione mreže

1
Herceg Novi – foto Ž. Starčević

Do septembra ove godine, Modra ploča u zaleđu Herceg Novog će dobiti novih 700 metara kanalizacione mreže, dogovoreno je tokom jučerašnje posjete potpredsjednika Miloša Konjevića i saradnika Srbini, gdje su sa mještanima razgovarali o problemima tog naselja.

Investitor Nikola Radović, koji na Modroj ploči gradi stambeni objekat, do septembra će izgraditi i 700 metara kanalizacione mreže, u vidu kompenzacije za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a nakon ljetnjeg perioda i preostalih 1,3 kilometra kroz model privatno-javnog partnerstva.

Po dogovoru sa građanima koji su prošle subote bili na prijemu kod potpredsjednika, predstavnici opštine su posjetili Modru ploču i Čela, gdje su sa mještanima razgovarali o poboljšanju infrastrukture na putu prema Španjoli, kako u vidu izgradnje kanala za odvod površinskih voda i čišćenja već postojećih, tako i u vidu grebanja puta koji se nalazi pod velikim nagibom, a kako bi se spriječilo proklizavanje vozila.

Konjević je zajedno sa Sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandrom Kovačevićem i načelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić posjetio i prostorije Mjesne zajednice Srbina, koje se nalaze u iznimno lošem stanju, te je dogovoreno da će Opština pomoći pri iznalaženju rješenja za adaptaciju drugog prostora koji će koristiti ta mjesna zajednica.

H.Novi foto Boka News

Predmet obilaska terena je bila i stara škola na Srbini, zadužbina Bošković-Đurović-Laketić. Oronula i bez upotrebne vrijednosti u ovom trenutku, Opština Herceg Novi će tražiti od Ministarstva prosvjete povrat u svoju nadležnost, kako bi objekat konačno bio priveden namjeni u skorijoj budućnosti.

Mještani će blokirati put Budva-Cetinje i sami ga lopatama završiti

0
Sastanak Budva – foto Radio Budva

Nakon što su najavili blokadu magistrale ka Cetinju, kako bi upozorili nadležne da nakon tri godine završe rekonstrukciju puta do Brajića, mještani Brajića, Pobora, Mažića, Lapčića, Stanišića i Markovića zatražili su hitan prijem kod predsjednika Opštine Budva Dragana Krapovića i predsjednika Skupštine, Đorđija Vujovića, koji je održan danas.

I pored najava zajedničkog sastanka u Direkciji za saobraćaj, mještani su naglasili da će već danas podnijeti Upravi policije zahtjev za obustavu saobraćaja na dionici Cetinje – Budva za 10. april.

“Tražićemo sastanak sa direktorom Direcije za saobraćaj Savom Paračom početkom naredne sedmice. Danas ćemo Upravi policije podnijeti zahtjev za obustavu saobraćaja, na dionici Budva – Brajići, za utorak 10. april, u periodu od 8 do 9 časova. Ukoliko oni izađu u susret i krenu radovi, mi smo spremni da odustanemo od ovih radikalnih mjera. Međutim, nećemo više dozvoljavati da se stvari odvijaju na ovakav način”, istakao je predstavnik mještana Aleksandar Franeta.

Predsjednik Dragan Krapović kazao je da u potpunosti razumije nezadovoljstvo mještana sela u zaleđu Budve koji su, kao i Opština, pogođeni kontinuiranim odlaganjem završetka radova na putu Budva-Cetinje.

Krapović je apelovao na Ministarstvo saobraćaja i na Vladu Crne Gore, da se, kako je rekao, konaočno uozbilje i taj projekat dovedu do kraja.

On je podsjetio da je planirani završetak radova bi 17. maj prošle godine, te da je probijen rok od skoro godinu dana, a ono što je urađeno na trasi puta Budva – Cetinje je štetno po interese Budve, ali i po državni budžet.

“Radovi su trebali da budu završeni još prije godinu dana. Firme „Hidrokop” i „Tehnoput“ koje izvode radove, već duži vremenski period su u blokadama od nekoliko stotina hiljada do čak milion eura. Nisu mogle da dobiju te poslove po zakonu, i postavlja se pitanje kako su ih dobili. Trenutno te dvije iste firme rade bulevar na ulazu u Podgoricu, što kako je dodao, to ukazuje na činjenicu da se postavljaju neke vrste prioriteta na političkoj osnovi”, naveo je Krapović.

Lokalana samouprava je spremna da pruži potpunu podršku koju su mještani tražili.

“Bićemo solidarni sa njima, uz formalne načine komunacije prema Direkciji, uz eventualno zakazivanje sastanka, ako pristanu, nakon čega slijede i javni apeli, skretanje pažnje, na rješavanje problema koji je u dramatičnoj fazi, s obzirom da je turistička sezona na pragu”, naveo je Krapović.

Predsjednik SO Budva Đordjije Vujović kazao je da smo došli u jednu žalosnu situaciju da građani preuzimaju stvar u svoje ruke i da prijete blokadom, što je ovoga puta sasvim opravdano, ne bi li na neki način naterali Direkciju, odnosno Vladu da što prije završe pomenutu dionicu.

Brajići radovi naputu – foto RTV Budva

“Svima je jasno, posebno građanima, da je na sceni političko kažnjavanje Budve. Da se ovo dešava u Podgorici, odgovorno tvrdim da bi put bio završen za par mjeseci“, istakao je Vujović.

Krapović je uputio apel Ministarstvu saobraćaja i Vladi Crne Gore dodajući da je lokalna samouprava spremna da se uključi ukoliko je potrebno u riješavanje ovog teškog problema, zaklučio je Krapović.

Mladi Zadranin otvorio ‘hostel na valovima’

0
Jakov Šokota

Kako spojiti ljubav prema jedrenju i poduzetnički duh? Ima puno načina, ali onaj 33-godišnjeg Zadranina Jakova Šokote zaista je originalan. Ovaj mladi zadarski ekonomist otvorio je prije dvije sezone Windward hostel u kojemu svaki kutak odiše jedrenjem i vrijednim memorabilijama tog sporta, a usred dnevnog boravka nalazi se, ni više ni manje, nego pola 25-godina starog broda klase Optimist u kojoj je zadarski olimpijac Šime Fantela prvi put počeo jedriti.

– Jedrenje je moja velika ljubav, drugi dio mene i svi koji me poznaju to znaju. Naš jedriličarski klub na Vitranjaku moj je dnevni boravak. I zato je hostel koji će biti posvećen jedrenju bio logičan slijed – govori nam Šokota.

Nemoguća misija

Ideja za hostel rodila se slučajno.

– I sam puno putujem i odsjedam po hostelima, tako da mi često dolaze razne ponude s Bookinga. Konkretno taj dan, došla mi je ponuda da rezerviram hostel u Beogradu, a meni je palo na pamet zašto prostor od 220 kvadrata, koji je u posjedu naše obiteljske tvrtke i zjapi prazan, ne bih pretvorio u hostel. Konzultirao sam nekoliko prijatelja, istražio poslovanje hostela, napravio poslovni plan i sutradan ujutro ga predstavio roditeljima. Ukratko, 24. ožujka mi je sinula ideja, a 1. lipnja Windward hostel bio je otvoren. Bilo je malo stresa i neprospavanih noći, kako to obično biva kod ovakvih “nemogućih misija”, ali uz potporu roditelja i naše obiteljske tvrtke gdje sam i sam zaposlen, na kraju se sve posložilo kako treba. I za dva i pol mjeseca smo počeli s radom – kaže nam Jakov.
Iduća faza bilo je uređenje, a jedrenje se nametnulo samo od sebe. Osim što je Jakov strastveni jedriličar, njegov najbolji prijatelj je Pavle Kostov, a odrastao je skupa s olimpijskima pobjednici te višestrukim svjetskim i europskim prvacima Fantelom i Igor Marenićem. Na zidovima hostela slike su i dresovi s njihovih velikih natjecanja, a i sobe su nazvane prigodno; 49er, 470, America’s cup, Gringo i Optimist.

Na ploči kod recepcije gosti kredom crtaju zastave i na taj način ostavljaju svoj pečat. Imaju i jedro s broda Optimist, ispisano dobrim dojmovima i porukama gostiju. Ukratko, nije bilo druge nego hostel nazvati Winward (uz vjetar, op.a.) i zaploviti novim valovima turističkog biznisa.

– To da su turisti koji odsjedaju u hostelima samo low budget gosti i neuredni “backpackeri”, naša je klasična predrasuda. I toliko je daleko od stvarnosti. Nama je nedavno došao bračni par stomatologa iz Njemačke, njih dvoje proputovali su cijeli svijet i njihov auto vrijedi više nego moj hostel. Bili su u svim luksuznim resortima kojih se možete sjetiti, ali u jednom trenutku dosadila im je uštogljena ljubaznost resorta i hotela, zaželjeli su se sasvim drugačije atmosfere. Baš onakve kakvu hostel nudi; ležerne, neposredne i sponatne, gdje mogu upoznati druge ljude i otkrivati pravo lice destinacije u koju su stigli. Sjedili su ovdje s nama mladima na doručku i jeli cornflakes. I bilo im je toliko dobro da su na kraju odsjeli deset dana – kaže nam Jakov.

Nakon njih, stigla je ekipa s Cambridgea, četiri profesora i desetero studenata iz Cambridgea koji su, po svemu sudeći, zaslužni što je Wind iduće godine izašli u Lonely Planetu kao preporuka za Zadar.

Windward hostel

Neiskorišteni biser

Winward hostel radi tijekom cijele godine. U dvije osmerokrevetne i dvije dvokrevetne sobe može primiti 20 ljudi, a otkako je hostel otvoren, kroz njega je prošlo oko tri tisuće ljude iz cijelog svijeta. Za noćenje valja izdvojiti od 15 do 30 eura po ležaju, ovisno o kakvoj se sobi radi.

– Zadar je neiskorišteni biser, i naši turisti znaju to bolje od nas. Zato im naš hostel i grad općenito često posluže samo kao baza dok vrijeme provode obilazeći sve ono što nudi zadarska okolica, od nacionalnih parkova i parkova prirode do raznih adrenalinskih sadržaja. Mi zato svojim gostima nudimo izlete na Plitvice, Kornate ili Saharun. Naša voditeljica Dijana Valčić tu je najbolja, jer goste uputi u sve zadarske atrakcije, barove, restorane i plaže. Iako dođu na dva, zbog nje kod nas ostanu po sedam dana. Ljudi cijene takvu vrstu usluge i pomoći, vole kad se osjećaju “frendly”, što im je osoblje pri ruci u bilo kojem trenutku. A baš je tako ovaj hostel i zamišljen, kao interaktivno mjesto gdje će se gost osjećati kao kod kuće i upoznati ljude iz cijeloga svijeta. I naravno, zavoljeti Zadar i jedrenje – smije se Jakov.

Plantaže 13. jul – novi mandat i povjerenje Verici Maraš

0
Verica Maraš

Odbor direktora Kompanije «13. Jul Plantaže», kojim predsjedava prof. Dr. Veselin Vukotić, je odlučio izvršnoj direktorici Verici Maraš povjeri novi mandat, na način što će produžiti njen menadžerski ugovor za novi period od pet godina.

Verica Maraš je u Kompaniji «13. Jul Plantaže» zaposlena od 1985. godine, 17 godina je obavljala funkciju finansijskog direktora, a na poziciji izvršnog direktora Kompanije bila je u periodu od 2008. do 2018. godine, kada su ostvareni najbolji rezultati u istoriji Kompanije (najveći realizovani prihodi, profiti, investicije … ), a što se može ilustrovati sljedećim podacima: proizvodnja vinskog i stonog grožđa od preko 200 mil.kg, prodaja preko 150 mil. flaša vina i prirodnih rakija, prihodi u iznosu od 320 mil. EUR (od čega je 170 mil. EUR sa ino-tržišta), dobit u iznosu od 30 mil. EUR, realizovane investicije u iznosu od 35 mil. EUR, dodijeljeni stambeni krediti u iznosu od 4,2 mil. EUR, donacije, sponzorstva i humanitarne pomoći u iznosu od gotovo 3 mil. EUR, 300 novozaposlenih lica, izmirene obaveze prema Državi, po osnovu poreza i doprinosa, u iznosu od 90 mil. EUR …;

Sagledavajući podatke iz poslovnih bilansa Kompanije “13. Jul Plantaže”, za 2017. godinu, možemo zaključiti da je i ovu poslovnu godinu Kompanija završila veoma uspješno, ostvarivši  bruto dobit u iznosi 2.426.949€, što je 5% veće od prošle godine. Posmatrajući podatke u 2017. u odnosu na 2016. godinu, prihodi u iznosu od 30,5 mil. € su veći za 5%, od toga prihodi od prodaje 1,5%, a tu se posebno ističu prihodi sa domaćeg tržišta koji su ostvarili rast od 9%. Takođe u okviru domaćih prihoda ostvaren je značajan rast prihoda od voća, naime, ove godine je proizvedeno i prodato  oko 1.200 tona breskve i 2.300 tona stonog grožđa, a takođe je ostvaren i rast prihoda od ribe, maloprodaje i ugostiteljskih usluga.

Plantaže 13. jul

I berba 2017. je bila uspješna jer je ubrano oko 14 mil.kg vinskog grožđa vrhunskog kvaliteta, koji garantuje proizvodnju velikih vina. Posmatrajući troškove i upoređujući 2017. u odnosu na 2016. godinu, ostvaren je rast od 4% i oni iznose 30,3 mil.€. Razlog rasta ukupnih troškova je u rastu troškova materijala i energije, kao posljedica povećanja proizvodnje u odnosu na isti period prošle godine, a razlog svega navedenog je ubrzano flaširanje zbog investicije zamjene postojeće i time nabavke nove linije za flaširanje. U 2017. godini realizovano je 2,6 miliona investicija, a započete su i investicije za koje su u 2017. uplaćeni avansi i započeti radovi (linija za flaširanje, hladnjača, kotao na biomasu).

Posebno će 2017-ta ostati u pamćenju po ostvarenim svjetskim priznanjima za kvalitet vina Plantaža. U kompanijske vitrine arhivirana su čak 32 svjetska odličja sa najpriznatijih svetskih ocenjivanja kao sto su Decanter World Wine Awards, BIWC, AWC, Decanter Asia WWA, Mundus Vini… i mnoštvo ostvarenih velikih priznanja na regionalnim takmičenjima i ocjenjivanjima vina.

Tivatski funkcioneri u SDT: Matijević saslušana zbog Porta

0
Snežana Matijević

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) danas je u Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorci, dala izjavu u izviđaju koji je SDT pokrenulo povodom namjere Opštine Tivat da kompaniji Porto Montenegru pod kontroverznim uslovima, oprosti 5,6 miliona eura potraživanja lokalne uprave na ime komunalija.

Matijevićevu je saslušala specijalna tužiteljka Tatjana Žižić koja je juče istim povodom izjavu uzela i od glavne administratorke Opštine Marije Sijerković (DPS). Okolnosti pod kojima su došli na ideju da lokalnom parlamentu 17. januara predlože da da saglasnost na ugovor sa Portom po kome bi se strateškom stranom investitoru oprostili milionski dugovi za lokalne dažbine, a što je i prihvaćeno glasovima 17 odbornika DPS, u SDT su proteklih dana, prema saznanjima

Kako prenose “Vijesti” SDT je najviše interesovalo zašto lokalna uprava do sada nije pokrenula sudsku naplatu dospjelih milionskih dugova Porto Montenegra.

Tivatski čelnici sredinom januara su prilikom rasprave u parlamentu o ovoj odluci, tvrdili da je sve nesporno i legalno, te da obaveza da se Portu otpišu komunalije, proističe iz ugovora o prodaji Arsenala iz 2006., iako Opština nije bila potpisnik tog ugovora. Glavna administratorka Marija Sijerković kazala je međutim, da odluka o oprostu komunalija nije proistekla iz konkretne pravne obaveze Opštine, već da je to „politička odluka“. SDT je već tada pokrenulo izviđaj, a gradonačenica Matijević je u međuvremenu primijenila mišljenje i saopštila da neće potpisati ugovor sa Portom o otpisu 5,6 miliona eura opštinskih potraživanja, već da će sačekati da se o legalnosti tog posla izjasni SDT.

/S.L./

Tivat – boce, kanisteri, stiropor i drugi otpad plutaju morem

0

Plastične boce, kanisteri, stiropor i drugi otpaci plutaju morem između Pina i marine Porto Montenegro u Tivtu.

Vrlo ružnu sliku sa negodovanjem komentarišu građani i turisti.

Smeće je u more dospjelo sa kopna, po svemu sudeći kroz potok Rosino koji se uliva u more u blizini zgrade Lučke kapetanije na Pinima.

O incidentu je obaviješteno Morsko Dobro, Komunalna inspekcija Opštine Tivat i ostali organi.

Posada školskog broda Mornarice Vojske Crne Gore (MVCG) “Jadran” spustiće čamac u more i pomoći u čišćenju zagađenja.

Asistenciju u uklanjanju otpada iz mora najavili su i iz marine Porto Montenegro.

Oko 11 sati počelo je čišćenje otpada, a Komunalna inspekcija radi na utvrđivanju njegovog uzroka, jer je otpad u more dospio sa kopna.

Najavljene pojačane gužve na graničnim prelazima

0
GP Karasović

Zbog povećanih gužvi koje se uoči početka uskršnjih praznika očekuju na graničnim prelazima Policijska uprava dubrovačko-neretvanske obavještava građane da se najveće gužve očekuju od poslijepodnevnih sati sutra, 30. ožujka do poslijepodnevnih sati u subotu, 31. marta.

– Obzirom da se tijekom granične kontrole policijski službenici moraju pridržavati Direktive Europske unije o tzv. sustavnoj graničnoj kontroli koja podrazumijeva kontrolu svakog putnika i vozila, molimo građane za strpljenje i da svoja putovanja planiraju na vrijeme kako bi su planiranom vremenu stigli na odredište.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska će iskoristiti sve raspoložive kadrovske i tehničke resurse kako bi se osigurala što bolja protočnost prometa preko graničnih prijelaza, navodi se u obavijesti.

“Dani Ruske kulture u Herceg Novom” od 7. do 14. aprila

0
Dani ruske kulture u HN

U Herceg Novom se od 7. do 14. aprila održava Manifestcija pod nazivom “Dani Ruske kulture u Herceg Novom” u okviru koje je pripremljen bogat i raznovrstan program čiji su nosioci gosti iz Rusije.

Cilj manifestacije je da predstavi raznovrsnost nacionalnog bogatstva, da afirmiše multikulturalnost, ali i da pokrene saradnju institucija, udruženja i umjetnika. Gosti iz Rusije predstaviće se programom osmišljenim sa ciljem okupljanja državljana Rusije sa prostora Rusije i čitavog Balkana te popularizacije ruske kulture, duhovnosti, tradicije i umjetnosti na našim prostorima. U nastavku vam donosimo i plakat na kojem se nalaze datumi i satnica svih događaja.

Dani ruske kulture u HN

Rijeke turista uništile raj Južnih mora

1
Filipinsko ostrvo

Filipinsko ostrvo Boracay je doista posve blizu onome što možemo zamisliti – raj Južnih mora. Barem je to bio: rijeke turista su toliko ugrozile taj otok da mu prijeti zatvaranje, piše DW.

Da je to raj – to se mnogi slažu: njegove plaže se redovito nalaze na popisima najljepših plaža na našem planetu. No, sada je čitav ekosistem otoka pred kolapsom.

Koraljni greben na kojem leži Boracay je ozbiljno oštećen od aktivnosti vezanih za turizam, a problem je i voda koja je zagađena zbog direktnog ispuštanja kanalizacije u blizini obale.

Kandiduju Forte mare za UNESCO listu

0
Bogdanović i Fiona Mekluni

Bogdanović i stalna predstavnica UNDP-a Fiona Mekluni, sastali su se na Cetinju i razgovarali o jačanju sistema upravljanja kulturnim dobrima.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, sagovornici su istakli da je Sporazum o saradnji, potpisan između Ministarstva kulture i UNDP krajem prošle godine, odlična osnova za dalji razvoj projekata iz oblasti kulturne baštine.

Bogdanović je izrazio zadovoljstvo što je na osnovu sporazuma pripremljen Nominacioni dosije za kandidaturu Forte mare na UNESCO listu i sprovedeni radovi na restauraciji Mlina Ivana Crnojevića.

Stalna koordinatorka sistema UN Mekluni je istakla da UNDP može značajno pomoći u prenošenju znanja i iskustva, jačanju kadrovskih kapaciteta, ali i unapređenju legislative u ovoj oblasti.

Forte Mare – foto Boka News

“Predložena je mogućnost realizacije projekta radnog naziva Beautiful Montenegro, kojim bi se dao doprinos adekvatnoj zaštiti, zatim i valorizaciji kulturne baštine sa posebnim akcentom na sjever Crne Gore. Dogovoreno je da u narednim mjesecima dvije strane naprave plan aktivnosti i predlože modele za njegovu implementaciju”, navodi se u saopštenju.

Razgovarano je o razvoju kreativnih industrija u Crnoj Gori, što je ocijenjeno kao jedan od prioriteta za razvoj u kulturi.

Forte mare foto Boka News

“Sagovornici su razmotrili mogućnosti uključivanja UNDP u aktivnosti koje će Ministarstvo kulture u narednom periodu sprovoditi u ovoj oblasti i zaključili da će dvije strane definisati i planirati konkretne zajedničke prokjekte”, navodi se u saopštenju.