Oko 150 građana okupilo se u subotu 24.marta u Dobroti na protestnoj šetnji koju je organizovala inicijativa građana “Bokobran”, a koja se protivi izgradnji novog velikog pješčanog kupališta ispod novog kompeksa turističkih vila “Dobrota Palazzi”.
Srušio se jedan od najljepših mostova u Herceg Novom
Pješački kameni Vladičin most na Ljutom potoku – Topla, građen u vrijeme francuske uprave Herceg Novim, urušio se i pao u vodu.
Stručnjaci kažu da je dio luka koji je pao u potok ostao čitav što znači da se može izvaditi i ponovo ugraditi, a ostatak mosta restaurirati.
Na inicijativu Olivere Doklestić prije mjesec je urađen idejni projekat sanacije mosta čiji su autori prof. dr Željka Radovanović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici, ekspert za kamene mostove, dr. Mirko Balabušić i Doklestić. Radnici preduzeća Stambeno komunalnog prije dva mjeseca most su očistili od zelenog rastinja, a Komunalna policija je prije urušavanja mosta zabranila njegovo korišćenje.
“Sada bi trebalo uraditi izvedbeni projekat i početi radove na sanaciji”, kaže Doklestić i upozorava da je i kolski most u neposrednoj blizini iz 1947. godine, a koji je projektovao Vranić, izložen “podlokavanju” potoka i da bi i njega trebalo sanirati.
Svod mosta ima tzv oživalni oblik, odnosno prelomljeni svod. Ekspertizu ovog, ali i još 20 starih kamenih mostova u hercegnovskoj opštini, koji su građeni u raznim periodima, od turske, mletačke, francuske, austrougarske do jugoslovenske uprave, prije dvije i po godine uradili su profesori i asistenti sa novosadskog tehničkog fakulteta, departmana za građevinarstvo i geodeziju, a timom je rukovodila mr Olivera Doklestić.
U izvještaju je tada, između ostalog, ocijenjeno da je “Vladičin most u lošem stanju, sasvim zapušten, sa odvaljenim oporcima, odnešenim kamenim komadima koji su nekada činili krunu i ogradu i sa mjestimično podlokanim stranama…”.
Stručnjaci upozoravaju da ni Vladičin most, kao ni drugi kameni mostovi nisu uvršeteni u zaštićeno graditeljsko nasljeđe hercegnovske opštine.
Most građen prije 200 godina
Vladičin most je jedan od najljepšijh starih mostova u hercegnovskoj opštini.
Ime nosi ime po Savatiju Ljubibratiću, koji je nakon spaljivanja manastiraTvrdoš, kod Trebinja, i nakon smjene otomanske uprave mletačkom, stigao u Herceg Novi 1694. godine, a već 1713. je osveštao novi pravoslavni hram na Toploj posvećen vaznesenju Hristovom, ili Svetom Spasu, ali i donio stolovanje mitropolije u Herceg Novi.
Više do 80 hrvatskih gradova učestvovalo u ‘Satu za planet Zemlju’, zamračile se Dioklecijanova palača, Dubrovačke zidine, Arena u Puli
Dvanaesti po redu “Sat za planet Zemlju”, navjeća volonterska ekološka inicijativa, ‘ugasio’ je u subotu navečer više od 7000 svjetskih gradova iz više od 180 zemalja, a među njima i 82 hrvatska grada, izvijestili su iz organizacije WWF (World Wildlife Fund) Adria.
U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti u Hrvatskoj – Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu, Trsatske gradine i Korza u Rijeci, zadarske Foše, osječke Tvrđe.
Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale, priopćila je Petra Boić Petrač, voditeljica projekta „Sat za planetu Zemlju“ i voditeljica odjela komunikacija u WWF Adriji.
Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti, navodi se u saopštenju.
Naši su se gradski simboli pridružili brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare…
Sat za planetu Zemlju – Earth Hour je WWF-ova globalna ekološka inicijativa. Pojedinci, tvrtke, vlade i zajednice su pozvani da ugase svoja svjetla na jedan sat kako bi time pokazali svoju potporu za ekološki održivo djelovanje.
WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada, Sydneya, čiji su se stanovnici obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu na zajedničko djelovanje u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ove vrste na svijetu. Dosad se, naime, uključilo stotine milijuna ljudi iz više od 180 zemalja diljem svih kontinenata, čime je “Sat za planet Zemlju” postala najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana.
WWF Adria je danas u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju i spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju ‘Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!’.
Kroz peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama“, „Naše rijeke, naše blago!“ i „Neka rijeke teku“.
U Stolivu održana tradicionalna manifestacija „Fešta kamelija”
Prigodnim kulturno-zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija 2018”.
Na rivi je priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. U ulozi kapetana se našao Zdravko Marković koga su dočekale sa nestrpljenjem supruga i ćerka.
Divan sunčan dan i nekoliko stotina posjetilaca, koji su dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović i Romeo Mihović, NVO “Kamelija” i MZ Stoliv.
Manifestaciju je otvorila predsjednica TO Kotor Ana Nives Radović, koja je kazala da će Turistička organizacija i ubuduće podržati Feštu kamelija kao autentičnu manifestaciju.
Na plaotu ispred Doma kulture nastupili su klapa HKD “Tomislav”, KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Art”, recitatori poezije na temu kamelije, kao i mladi muzički talenti.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelija koja je u petak otvorena u Shopping centru “Kamelija”, preseljena je u Dom kulture u Stolivu gdje su posjetioci bili u prilici pogledati veoma interesantne kreacije, kao i literarne i likovne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.
Nagrada za najbolje uređen đardin pripala je Jadranki Đuričić iz Prčanja.
Za najljepši cvijetni aranžma proglašen je rad „Ljubavno gnijezdo“ Mladena Markovića iz Stoliva.
U sklopu manifetacije organizovani je izlet do Gornjeg Stoliva.
Stolivljani su pripremili 350 kilograma mušalja na buzaru. Sve je zaliveno sa 150 litara vina dobrim štimungom i zabavom uz taktove “Škuribande”.
U okviru manifestacije „Fešta kamelija Stoliv 2018″, juče su u Gornjem Stolivu održane likovna i literarna radionica.
Učestvovala su djeca i njihovi nastavnici iz osnovnih škola: „Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote”, „Ivo Visin” sa Prčanja, Nikola Đurković” Radanovići, područno odjeljenje Lastva Grbaljska, “Veljko Drobnjaković” Risan, područno odjeljenje Perast i učenici Osnovne škole „Orjenski bataljon iz Bijele.
Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.
Opština Herceg-Novi poziva zainteresovane za sadnju mimoze
Opština Herceg Novi poziva sve građane koji žive uz magistralni pojas, centralne gradske saobraćajnice i uz Šetalište Pet Danica, a koji su zainteresovani da na svojoj površini zasade sadnicu mimoze, da se jave Sekretarijatu za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, čiji službenici će u najskorijem roku izaći na teren kako bi ocijenili mogućnost sadnje na konkretnim lokacijama.
Podsjećamo da Opština Herceg Novi otpočinje akciju koja ima za cilj da potvrdi ime našeg grada kao grada mimoze, povećanjem broja sadnica koje će biti dijeljene besplatno.
Kontakt osoba je Sofija Jokić iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, br. tel. 321 052 (lokal 310), kao i na email adresu sofija.jokic@gmail.com .
Antifašisti i UBNOR podsjećaju na borbu na Paštrovnici 24. i 25. marta 1942.
Pobori i Gornji Grbalj bili su jako partizansko uporište i Italijani su pokušali da neutrališu njihov uticaj na narod preduzimajuci snažan napad sa dva bataljona divizije Emilia jačine oko 3000 vojnika i 50 artiljerijskih oruđa.
Napad je počeo noću 24/25 marta 1942 iz dva pravca. Jedan je vodio preko Mirca i Čavora a drugi preko Bratešica i i Gorovića s namjerom da se obije vojske sretnu u Poborima.Neprijateljske snage stacionirane u rejonu Budve onemogućile su da se ostali dio Primorskog Bataljona ukljuci u borbu.
Na položajima u Koložunju i Paštrovnici neprijateljskim snagama su pružili ogorčen otpor 24 borca Kotorsko-primorske čete i oko 50 boraca Poborsko-Brajićke i Majinske čete.Dio Grbaljske čete je na položaju iznad sela Bratešića ,na čelu s komandirom Vukom Vuksanovićem,uspio da zaustavi prodor druge kolone i primora je da se povuče nazad.Prva kolona je ,trpeći gubitke ,uspjela da potisne partizane sa Paštrovnice ka Lovčenu,Trudovu i Stanjevićima i prodre u selo Pobore.Parizani nijesu uništeni,ali je stradalo stanovništvo i njegova imovina u Poborima,Bratešicima i Gorovićima.
Druga kolona, prilikom povlačenja prema Kotoru napadnuta je od oko 20 boraca Zagorskog voda Grbaljske čete, na čelu sa političkim komesarom čete Boškom Strugarom. Neprijatelj je u ovom okršaju imao osjetne gubitke.
Ukupni gubici neprijatelja u ovim borbama iznosili su preko 50 mrtvih i mnogo veći broj ranjenih.Partizani su imali 8 ranjenih i 7 poginulih i to:Gracija Ppetković, Niko Zec, Jovo Ivanović, Vido Kapisoda, Vido Knežević, Petar- MišoZec i Mitar Ivanović.
U znak odmazde za gubitke na Paštrovnici i Grblju, Italijani su izvršili krvave represalije nad stanovništvom Pobora i Grblja.
U toku noći 25/26 marta 1942 prilikom ulaska u Pobore ,Italijani su otkrili zbjeg i u njemu pobili 7 lica i to:Đakonović I.Petra,Šumar I.Vida,Šumar S.Iva,Šumar N.Raka , Šumar R.Sava i Zec M.Iva dijete od 7 godina.
Gotovo sve kuće su zapalili a cjelokupno stanovništvo iz zbjegova poveli u zatočenoštvo na Mamuli.
Italijanska kolona, koja je 25. marta zaustavljena u Bratešićima, pobila je 5 lica iz Bratešica i Gorovica i to:Vujadinović Ivanu,Kaluđerović Joku,Mazarak Ivanu,Mazarak Marka i Mazarak Maru.
Istovremeno Italijani su zapalili 8 kuća u Bratešićima i dvije u Gorovićima ,a petnaestak lica su poveli sa sobom i smjestili ih u logor.
Borba koja je vođena 25. marta 1942 u Grblju i Poborima spada u red većih oružanih sukoba partizana s italijanskom okupatorskom vojskom na području Boke Kotorske.Po snagama koje je okupator u njoj upotrijebio i vatrenoj moći koncentrisanoj na relativno malom prostoru,to je bila jedna od najžešćih bitaka
Po gubicima kojima su Italijani platili ovaj pohod to je bio jedan značajan trijumf partizanskog oružja.
Ova bitka ostala je zapamćena i po bezobzirnom pustošenju napadnutih sela i po izuzetno brutalnom nasilju nad neboračkim stanovništvom koje je u njemu zatečeno.
Neosporno je da je ovaj datum (25. mart)ostao ugrađen u slobodarskoj tradiciji Grblja.
Ovaj naš je naše prigodno sječanje na te slavne dane i u spomen poginulim borcima i civilnim žrtvama i njihovim stradanjima i neka budu sigurni da ih nikad nećemo zaboraviti dok je i jedan živi borac i antafašista.
Neka im je vječna hvala i slava!
Jovo M.Bećir, predsjednik UBNOR-a i Antifašista Kotor
Izložba tivatskog slikara Ivana Kneževića u Porto Montenegru
Izložba tivatskog slikara Ivana Kneževića postavljena je u korporativnoj zgradi Porto Montenegra (nekadašnji Dom Vojske) na Seljanovu.
Kneževićeva slikarska edicija je svojevrstan omaž pejzažima i detaljima Boke Kotorske – karakteristični trenuci, naizgled obični, oslikavaju energiju ovog mediteranskom zaliva. Tu su barke, sutoni, mandraći, šipci, Gospa od Škrpjela, masline – naizgled „slikarske razglednice“, ali suštinski koje oslikavaju Boku kao način života.
Ivan Knežević rođen je u grbaljskom selu Pobrđe 1949.godine. Pedagošku Akademiju završio je u Nikšiću 1972. godine uklasi prof. Nikole Gvozdenovića. Učestvovao je na mnogobrojnim samostalnim i grupnim izložbama širom Crne Gore i Srbije, a najznačajnije su u Kotoru (galerija „Dekatera“, Centar zakulturu), Tivtu (Centar za kulturu), Herceg Novom (galerija „Katurić“), Beogradu (Dom omladine).
Porto Montenegro je prije dvije godine i sponzorisao izdavački projekat Matice Boke, monografije i izložbe radova „Ivan Knežević – Crteži“, koji je donio opus Kneževićevih crteža, kao i osvrte akademskog slikara Ljubomira Popadića, Vesne Barbić i Željka Komnenovića. Izložba će biti otvorena do 15. aprila.
Stoliv – Fešta kamelija, nedjelja 25. marta od 11 sati
Centralna manifestacije “Fešta kamelije” biće održana sutra, nedjelja 25.mart na obali u Stolivu. Kako su najavili organizatori fešta će početi u 11 sati, svečanim otvaranjem uz prigodni kulturno-zabavni program.
Biće priređena izložbe aranžmana od cvijeta kamelije, izložba likovnih radova i prezentacija literarnih radova, te izbran najljepši đardin, vrt sa kamelijama.
Planiran je izlet za sve zainteresovane na brdo Vrmac i Gornji Stoliv (8h i 13h)
Za kraj fešte mušuljada, uz vino muziku i ples, poručuju organizatori Udruženje “Kamelija“ i Mjesna zajednica Stoliv.
Tivat – obilježena godišnjica početka NATO bombardovanja SRJ
Devetnaesta godišnjica početka NATO bombardovanja tadašnje Savezne Republike Jugoslevije, obilježena je danas u Tivtu, u organizaciji Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore, Udruženja veterana 63.padobranske brigade, mreže NVO „Ne u rat-ne u NATO“ i Matice Boke.
U manastiru Svetog arhangela Mihaula na Prevlaci vladika budimljansko-nikšički Joanikije sa sveštenstvom, služio je liturgiju i parastos svim žrtvama bombardovanja koje je trajalo duže od tri mjeseca u proljeće 1999. Nakon toga, na gradskom groblju Brdišta u Tivtu priređen je pomen Tivćanima stradalim u ratnim dejstvima te godine – pripadniku 63.padobranske brigade Marku Avramoviću koji je poginuo u bombardovanju aerodroma u Nišu, i pripadniku MUP-a Srbije Draganu Bjelanoviću koji je život izgubio na Kosovu.
Obilježavanju 19. godišnjice NATO bombardovanja prisustvovali su general-major i heroj Sovjetskog Saveza Aleksandar Petrovič Salujanov u ime veterana Vazdušno desantne vojske Ruske federacije, predsjednica SO Kotor i predsjednica DSS Dragica Perović, predsjednik DSJ Nebojša Jušković, čelnik Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori Momčilo Vuksanović, predstavnici Kozačke vojske u Crnoj Gori i porodice Marka Avramovića i Dragana Bjelanovića. Vijence na njihove grobove položile su delgacije OBNOR-a iz Tivta i Kotora i SUBNOR-a iz Bileće.
Na Miholjskoj Prevlaci priređena i izložba slika grbaljskog umjetnika Krsta Mršulje, a bivši komandant ruske Vazdušno-desantne vojske, general Salujanov koji je i jedan od vojnih savjetnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, uručio je odlikovanja VDV Rusije vladici Joanikiju, episkopu pakračko-slavonskom Jovanu, predsjedniku Brastva pravoslavne omladine CG i predsjedniku IO Udruženja veterana 63. padobranske brigade, svešteniku Miajlu Backoviću, predsjedniku Udruženja veterana 63. padobranske brigade i predsjedniku DSJ Nebojši Juškoviću, pukovniku 63. padobranske brigade Nenadu Kuzmanoviću i predsjedniku DNP, jednom od lidera DF Milanu Kneževiću koji je trenutno na odsluženju zatvorske kazne u Spužu.
“Čuo sam o Kneževićevoj političkoj djelatnosti i tome da je bio iskren borac protiv ulaska Crne Gore u NATO koji se otvoreno zalaže za prijateljske i bliske odnose Rusije i Crne Gore. On je svojom političkom borbom i stradanjem koje sada trpi u spuškom zatvoru zaslužio ovaj visoki orden.“- rekao je general Salujanov predajući najviše odlikovanje VDV Rusije -Orden Margelova, bratu Milana Kneževića- Mirku.
Salujanov koji je 1999-te bio na čelu ruskih jedinica koje su pod okriljem UN, nakon povlačenja VJ sa Kosova, zauzele aerodrome Slatina u Prištini, prisjetio se događaja iz 1999-te, poručivši da je NATO udar koji je tada “preživio srpski narod,NATO I SAD spremali za Rusiju.”. On je istakao da ruski i crnogorski narod imaju tradiciju od 300 godina dobrih odnosa. “Naše odnose učvrstila je pravoslavna vjera, zajednička tradicija i zajednički običaji. Naše prijateljstvo ne može ništa uništiti -nema tih sila. U ovom momentu na čelu ruske države nalazi se odgovoran predsjednik, Rusija ima moćnu vojsku koja je pokazala da može zaštiti ne samo Rusiju već sve njene saveznike”- istakao je Salujanov.
Episkop nikšićko – budimljanski Joanikije u svojoj besjedi na Prevlaci naglasio je da narod Srbije i Crne Gore nikada neće zaboraviti bombardovanje NATO pakta i njegove žrtve, iako vlast pokušava da to uradi.
“Valjda je to dogovor sa NATO alijansom u koju je ušla naša vlast, ali nije ušao naš narod.“- zaključio Joanikije.
Morski kuvar – Lignje u umaku sa zelenim maslinama
Sastojci:
500 g očišćenih liganja
350 g pelata
1 dl bijelog vina
1 češanj bijelog luka
1 glavica luka
0,5 dl maslinovog ulja
peršin
1 žlica gustina
100 g zelenih maslina bez koštica
Priprema:
Lignje, pelat i kapulu isjeći na kockice, masline na kolutove, a peršin što sitnije.
Na malo maslinovog ulja propržiti luk, dodati lignje, pelate, malo vodet i zaliti sve bijelim vinom. Dinstati dok lignje ne omekšaju. Pred kraj dinstanja dodati masline, peršin, bijeli luk i začine po želji i kuhati još 5min. Posuti sa malo gustina i kuvati još 3 minute kako bi se dobila odgovarajuća gustina.
