Vaterpolisti Katara pobijedili su Budvu BDR 14:8 (6:1, 2:1, 4:3, 2:3) kod kuće u drugom meču preliminarne runde Kupa Crne Gore.
Kotorani su upisali prvi trijumf, a Budva doživjela drugi poraz, nakon što je u prvoj utakmici bila slabija od Budućnosti, tako da su nakon večerašnjeg duela poznati učesnici završnog turnira (Nikšić, 29. i 30. novembar).
Budućnost i Kataro će u međusobnom okršaju, 16. novembra u Podgorici, odlučiti sa koje će pozicije dočekati polufinale.
Pobjednik će igrati protiv Primorca, poraženi protiv Jadrana.
U važnoj pobjedi domaćina blistao je Marko Milić sa sedam golova, po tri su upisali Ljubomir Kovačić i Dušan Milaš, a jedan Miloš Milinić.
Kod gostiju najefikasniji sa tri gola bio je Petar Mitrovića, po jedan su dsli Matija Franeta, Luka Savić, Radivoje Radanović, Đorđe Pejović i Aleksa Popović.
Nacionalni park Mljet, smješten na istoimenom otoku u Jadranskom moru, jedno je od najvažnijih prirodnih blaga Hrvatske. Njegova netaknuta priroda, zanimljiva i raznovrsna flora i fauna te jedinstveno kulturno-povijesno naslijeđe čine ga jedinstvenim područjem koje je zaštićeno i proglašeno nacionalnim parkom 11. studenog 1960.
Nacionalni park Mljet najstariji je morski park u cijelom Mediteranu, a obuhvaća gotovo 5 300 hektara uključujući i morski pojas 500 metara od obale, otočića i hridi, čime zauzima otprilike trećinu otoka.
Kulturno-povijesna baština ovoga područja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, a kao najistaknutiji spomenici ističu se ostaci rimske palače u Polačama i benediktinski samostan na otoku Svete Marije u Velikom jezeru. Veliku zaslugu za proglašenje nacionalnim parkom imaju i njegova «slana» jezera (Malo i Veliko jezero), bujni biljni svijet, zeleno raslinje i jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i mnogobrojnih otočića.
U ponedjeljak, 11. studenog 2024. Nacionalni park Mljet slavi svoju 64. godišnjicu osnutka, s posebnim naglaskom na očuvanje prirodnih procesa u jedinstvenom sustavu dva slana jezera okružena gustim šumama česvine i alepskog bora uz posebnu promociju održivog i aktivnog turizma.
Nacionalni park Mljet uslijed dugogodišnje zaštite postao je simbol očuvanja prirodne baštine Hrvatske, ali i mjesto gdje se spajaju kultura, tradicionalni način života i suvremeni ciljevi zaštite prirode.
Obilježavanjem ovog 64. rođendana Nacionalnog parka Mljet prisjećamo se svih koji su tome doprinijeli od proglašenja 1960. godine. Pozivamo sve da budu
odgovorni čuvari ovoga dragocjenog prostora koje nam je u nasljedstvo ostavilo lokalno stanovništvo višestoljetnim osviještenim korištenjem prirodnih resursa otoka Mljeta, ističu iz Nacionalnog parka Mljet.
Izraelski proturaketni sustav presreće rakete lansirane iz pojasa Gaze prema Izraelu. Ashkelon, Izrael Foto: Amir Cohen / REUTERS
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell predložio je da blok prekine politički dijalog s Izraelom, navodeći kao razlog moguća kršenja ljudskih prava u ratu u Gazi, prema četvorici diplomata i pismu u koje je Reuters imao uvid.
U pismu koje je u srijedu poslano ministrima vanjskih poslova EU-a prije njihovog sastanka u ponedjeljak, Borrell je naveo “ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi” i rekao da “Izrael do sada nije dovoljno odgovorio na te zabrinutosti”.
Politički dijalog sadržan je u širem sporazumu o odnosima između EU-a i Izraela, uključujući opsežne trgovinske veze, koji je stupio na snagu u lipnju 2000.
– U svjetlu gore navedenih razmatranja, iznijet ću prijedlog da se EU treba pozvati na klauzulu o ljudskim pravima kako bi suspendirao politički dijalog s Izraelom, napisao je Borrell.
Za suspenziju bi bilo potrebno odobrenje svih 27 zemalja EU-a, što su diplomati rekli da je malo vjerojatno. Više se zemalja usprotivilo kada je visoki dužnosnik EU-a izvijestio veleposlanike u Bruxellesu o prijedlogu u srijedu, rekla su trojica diplomata koji su željeli ostati anonimni.
Borrellov prijedlog ima za cilj poslati snažan signal zabrinutosti zbog izraelskog ponašanja u ratu, rekao je jedan diplomat.
O tome će se raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova, posljednjem kojem će predsjedati prije isteka petogodišnjeg mandata.
Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku ih je dvije hiljade, što je dvadeset posto manje nego u isto doba lani.
Najbrojniji gosti su Amerikanci i Nijemci, a potom slijede gosti iz Velike Britanije, Hrvatske i Francuske.
Od početka godine Dubrovnik je zabilježio milijun i 315 hiljada dolazaka te četiri miliona i 185 hiljada noćenja, što je deset posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2023. godine.
Ćelava pjevačica proglašena je najboljom predstavom Gavellinih večeri
Zagreb – Dodjelom nagrada u srijedu navečer zatvorene su 37. Gavelline večeri, najboljom predstavom u cjelini proglašena je “Ćelava pjevačica” Centra za kulturu Tivat, za najbolju režiju nagrađen je Boris Liješević, a za glumačka ostvarenja Bojana Gregorić Vejzović i Ljubomir Kerekeš.
Nakon dodjela nagrada trebala se izvesti predstava Bertolta Brechta i Kurta Weilla “Prosjačka opera” u režiji Lenke Udovički, no otkazana je zbog bolesti glumice.
“Nismo ovako zamislili zatvaranje Gavellinih večeri, no u kazalištu moramo biti spremni na sve. Nadam se da ćemo ostatak večeri provesti ugodno i zabavno”, izjavio je direktor kazališta Dražen Ferenčina.
Odluku o nagradama donijelo je prosudbeno povjerenstvo, u kojemu su bili Ivan Planinić, Darko Stazić i Željka Udovičić Pleština.
“Ćelavu pjevačicu”, po ocjeni povjerenstva, najboljom predstavom Festivala, čini “transponiranje originalnog teksta apsurdističkog klasika u specifični idiom; očuđeno evociranje minulih vremena mediteranskog života, nadahnuta grotesknost glumačkog ansambla, vibrantna ritmičnost i dinamičnost naizgled statičnog scenskog tableaua”.
Ćelava pjevačica proglašena je najboljom predstavom Gavellinih večeri
Nagrada za najbolju režiju dodijeljena je Borisu Liješeviću za predstavu “(Pra)Faust” po tragediji Johanna Wolfganga Goethea, u izvedbi Beogradskog dramskog pozorišta. Njegovo tumačenje Goetheove romantičarske tragedije, obrazložilo je povjerenstvo, teatarski je zanimljivo i provokativno, duhovito se poigrava s očekivanjima publike, istovremeno uspješno tragajući za tajnama ljudskog postojanja te vrlo vješto mijenjajući i nanovo oblikujući uvriježene parametre o pojavnosti dobra i zla, o vječnom odnosu Fausta i Mefista.
Tokom Gavellinih večeri, od 4. novembra u konkurenciji za nagrade izvedeno je osam predstava kazališnih kuća iz Varaždina, Zagreba, Sarajeva, Beograda i Tivta.
Projekat Wine of Montenegro, u okviru kojeg su kreirane online platforma i vodič koji povezuju proizvođače vina i turističke radnike, ima za cilj unapređenje crnogorskog vinskog turizma.
U Evropskoj kući je u ponedjeljak predstavljen projekat Wine of Montenegro koji je finansirala Evropska unija (EU), sa ciljem podrške razvoju crnogorskog vinskog turizma.
Kako je saopšteno, vinski turizam u Crnoj Gori tek je u začetku, a potencijal koji nudi je ogroman.
Trenutno samo nekoliko crnogorskih vinarija u svojoj ponudi ima klasične turističke proizvode, dok u najrazvijenijim svjetskim vinskim regijama i kod vodećih vinskih brendova, vinski turizam generiše gotovo polovinu prihoda.
Rastuća popularnost vinskog turizma od samog početka dokaz je njegovog potencijala i sve veće potražnje za autentičnim iskustvima.
Platforma Wine of Montenegro je digitalni alat namjenjen promociji domaće vinske industrije, crnogorskih vinarija, vinskih tura i sveukupne eno-gastronomske ponude Crne Gore.
– Osmišljena je kao pokretač rasta i dugoročni alat za izgradnju vinskog brenda Crne Gore, sa ciljem pozicioniranja crnogorskih vinarija među svjetske pametne turističke destinacije. Projekat i platforma imaju zadatak da digitalizuju, diversifikuju, centralizuju i na efikasan način plasiraju crnogorsku eno-gastronomsku ponudu i vina – navodi se u saopštenju.
Ključni ciljevi vodiča uključuju edukaciju i podizanje svijesti među proizvođačima vina i turističkim operaterima o važnosti vinskog turizma, kao i stvaranje jedinstvene, autentične i visokokvalitetne vinske turističke ponude u Crnoj Gori.
Takva ponuda ima za cilj privlačenje posjetilaca iz cijelog svijeta, povećanje prihoda vinarija i pozicioniranje Crne Gore kao istaknute vinske destinacije, pri čemu se poštuju kulturno nasljeđe i prirodni resursi.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta, Dejan Melović, vjeruje da Crna Gora ima svoje zasluženo mjesto u svijetu vinskog turizma.
Prema njegovim riječima, vinski turizam je u posljednjih deset godina doživio veliki rast i danas podrazumijeva mnogo više od obilaska vinarija i degustacija vina.
Otvaranje vinarije Storia di Pietra
– Danas se poseban naglasak stavlja na kulturno nasljeđe i autentična iskustva. Tu su gastronomija uparena sa vinom, raznovrsni sadržaji i autentičnost lokalnog podneblja. Sve više se promoviše i održivi turizam, sa naglaskom na očuvanje biodiverziteta – rekao je Melović.
Enolog Anastasija Kačurina, koja se već četiri godine bavi i vinskim turizmom, smatra da crnogorska ponuda, iako raznovrsna, mora da se usmjeri na detalje.
Ona je objasnila da je kvalitet u detaljima – potrebno je razviti ne samo autentični identitet, već i obratiti pažnju na svaki aspekt ponude.
– Ljudi koji predstavljaju turistički proizvod moraju biti edukovani i spremni da posjetiocima ponude sve što vinski turizam može pružiti – rekla je Kačurina.
Vinar Dejan Keković podijelio je svoje iskustvo s vinskim turizmom, napominjući da je tokom proteklog perioda 40% prihoda njegove vinarije dolazilo od prodaje vina, dok je 60% dolazilo kroz vinski turizam i prateće aktivnosti.
Na panelu su takođe razmatrane prepreke, novine u vinskoj industriji, kao i mogućnosti za zaštitu autohtonih crnogorskih sorti grožđa.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović stavio je na Javnu raspravu Nacrt odluke o Budžetu Opštine Tivat za 2025. godinu, koja će trajati do 22. novembra.
Definisan program Javne rasprave sprovodi opštinski Sekretarijat za finansije. Centralna javna rasprava, odnosno okrugli sto sa mjesnim zajednicama i građanim planiran je za ponedjeljak, 18. novembar od 17:00 u multimedijalnoj sali u prizemlju Opštine Tivat.
Planirani budžet za 2025. iznosi 32.667,100 eura, što je 11 odsto više u odnosu na ovogodišnji, 29.23 miliona eura.
-Opština Tivat iz godine u godinu bilježi stabilan rast budžeta, što je posljedica domaćinskog upravljanja resursima i odgovornog odnosa prema novcu svih građana uz promišljen plan investicija-rekao je Komnenović, ističe predsjednik opštine, napominjući da je Nacrt Budžeta “ambiciozan, ali realan i ostvariv”.
Iz Sekretarijata za finansije podsjećaju da je rast budžeta dijelom posljedica porasta broja poreskih obveznika i primjetne tendencije gradnje, odnosno visokog procenta naplate naknade za komunalno opremanje.
-Ovo ukazuje na povećanu potrebu pružanja kvalitetnih javnih usluga, stalnog ulaganja u infrastrukturu i razvojne projekte.
Nacrtom budžeta za 2025. predviđen je kapitalni dio Budžeta od 15,164.630 eura, od čega je najveći dio usmjeren je na izgradnju putne infrastrukture, novih saobraćajnica i nastavak radova na kanalizacionom i vodovodnom sistemu.
Značajna sredstva izdvojena su za potrebe postupaka eksproprijacije i izradu projektne dokumentacije.
Nacrtom je predviđeno povećanje izdvajanja za sport, a jednako snažna biće podrška kulturnim institucijama i manifestacijama-navodi se u saopštenju Opštine Tivat.
Nacrt budžeta i Program javne rasprave dostupni su na zvaničnoj web prezentacije Opštine Tivat.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.56 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Od 4. do 8. novembra u Rimu je održano 47. godišnje zasjedanje Generalne komisije za ribarstvo za Mediteran, koja djeluje u sklopu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. Na zasjedanju je učestvovala crnogorska delegacija koju su predstavljali generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović, i dr Aleksandar Joksimović, naučni savjetnik za ribarstvo iz Instituta za biologiju mora pri Univerzitetu Crne Gore.
Tokom zasjedanja, Crna Gora je dobila priznanje za usklađenost sa Generalnom komisijom za ribarstvo za Mediteran, čime je nagrađen njen rad na integraciji njenih odluka u nacionalne pravne okvire i tačnom izvještavanju o podacima.
U ime crnogorske delegacije, nagradu je primila generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović i tom prilikom zahvalila Evropskoj uniji i sekretarijatu Komisije na prepoznavanju napora Crne Gore u postizanju međunarodnih standarda održivog upravljanja ribarstvom.
Delegacije iz 20 zemalja Mediterana i EU, zajedno sa svojim članicama, napravile su značajan napredak ka poboljšanju održivosti ribarstva i akvakulture. Usvojeno je 17 ključnih odluka, među kojima je 12 obavezujućih preporuka. Ova godišnja konferencija simbolično je zaključila godinu intenzivnih, zajedničkih napora i pokazala kontinuiranu posvećenost članova Komisije u suočavanju sa sve većim izazovima u sektoru ribarstva i akvakulture.
Direktorica Burzanović je naglasila da je Crna Gora u poslednjih 15 godina usvojila značajne mehanizme zajedničke ribarske politike i implementirala ih u svoje zakonodavstvo.
– Imajući na umu da su preporuke Komisije bazirane isključivo na naučnim a ne političkim stavovima, čvrsto vjerujemo da su ekstremno važne za održivo korišćenje dostupnih resursa kojih Crna Gora ima na zadovoljavajućem nivou upravo zbog njihovog poštovanja i implementacije u našoj zemlji – istakla je direktorica Burzanović.
Odluke usvojene na ovogodišnjem sastanku uključuju jačanje mjera koje se bave upravljanjem brojnim prioritetnim vrstama Generalne komisije za ribarstvo za Mediteran. Među njima se ističu evropska jegulja, crveni koral, crna pjegava orada, evropski oslić, norveški jastog, evropska papalina, romb, štuka i jesetre.
Prelov ribljih resursa u Mediteranu opao je na najniži nivo u posljednjih deset godina, dostigavši manje od 60 procenata. Međutim, pritisak ribolova na mreže i dalje je dvostruko veći od održivog nivoa. U Jadranskom moru trenutno se finalizuje rigorozna evaluacija strategije upravljanja, što uključuje drastično smanjenje godišnjih kvota ulova za sardinu i inćuna.
Prostorno upravljanje morem bilo je važan dio diskusije. Uspostavljen je dogovor o osnivanju područja ograničenog ribolova u Otrantskom kanalu, koji se nalazi u Jadranskom moru. Ovom odlukom uspostavlja se ključno područje u kojem su zabranjene aktivnosti pridnenih povlačnih mreža, poput kočarskih mreža, kako bi se očuvali osjetljivi morski ekosistemi i unaprijedila produktivnost živih morskih resursa. Fokus zaštite je na ključnim staništima riba, uključujući staništa dubokomorskih crvenih kozica.
Akvakultura je bila još jedna ključna tema tokom diskusije. Prepoznat je napredak koji je ostvaren u poboljšanju održivog razvoja ovog sektora. S obzirom na izazove koje klimatske promjene donose, uključujući pojavu novih bolesti koje ugrožavaju produktivnost i rast sektora, članice Komisije su se složile da uspostave mrežu za praćenje bolesti u akvakulturi. Cilj ove mreže je minimiziranje rizika povezanih s trgovinom i efikasno reagovanje na nove zdravstvene izazove.
Dr Aleksandar Joksimović je u tom kontekstu istakao problem bolesti kernji, koja se, nakon što je zabilježena u Italiji, proširila i na crnogorski dio Jadrana, a sada se pojavila i u hrvatskom dijelu Jadrana.
Na marginama sastanka, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović, sastala se sa Čarlinom Vitčevom, generalnom direktoricom Direktorata za pomorstvo i ribarstvo EU, koja je pohvalila napore Crne Gore u procesu zatvaranja Poglavlja 13 – Ribarstvo.
Takođe, održan je bilateralni sastanak sa generalnim sekretarom Komisije, Miguelom Bernarom, tokom kojeg je fokus bio na značajnoj ulozi Crne Gore kao buduće članice EU u kreiranju politike održivog ribarstva.
Stari grad će ubrzo uljepšati rekostruisano staro zdanje zgrade, poznata kao budvanska Kuća mijesne zajednice Stari grad, koja će uskoro postati moderan administrativno – multimedijalni i kulturni centar, najavljuje direktor TO Budva Nemanja Kuljača.
Turistička organizacija opštine Budva je finansirala i juče odobrila završni projekat adaptacije sa konzervatorskim radovima i Idejnim rješenjem enterijera.
Direktor TO Budva, Nemanja Kuljača, najavljuje da je projektom enterijera planirana adaptacija unutrašnjosti objekta kao administrativnog jezgra kulturnih djelatnosti na prostoru opštine Budva. On dalje navodi da u prizemlju ostaje Info centar TO Budva, koji se dodatno integriše u koncept kulturno – adminstravnog objekta.
Sala na prvom spratu se adaptira za potrebe savremene multimedijalne – konferencijske sale ili po potrebi kao izožbeni prostor za manifestacije.
Projektom je predviđeno sedam kancelarija raspoređenih na tri sprata, sa dodatnim prostorijama poput čajne kuhinje, sale za sastanke, tehničkih prostorija, prostorija za arhiviranje materijala. Predviđeno je oko 25 radnih mjesta na 200 m2 kancelarijskog prostora i minimum 40 mijesta u konferencijskoj sali površine oko 50m2, najavljuje Kuljača.
“Sve ovo znači da će konačno Stari grad dobiti novi centar koji će oživjeti ovaj dio grada”.
Glavni i odgovorni inženjer arhitekture na projektu, Bojan Vujović, M.arh konzervator, navodi da je prije početka izrade Glavnog projekta i Idejnog rešenja, neophodno bilo izraditi analizu i projekat postojećeg stanja sa pratećom foto-dokumentacijom i analizom oštećenja objekta. Sve je rađeno u skladu sa konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Kroz projekat arhitekture je odrađena kompletna adaptacija postojećeg krova.
“U dijelu projekta eksterijera, objekat zadržava sadašnji oblik fasade, uz potpunu adaptaciju i sanaciju svih fasada. Kompletna restauracija i rekonstrukcija postojeće stolarije i izrada novih škura na svim prozorima po uzoru na postojeće. Poseban akcenat prilikom adaptacije fasade je na osvjetljenju fasade objekta, kako bi se istakao reprezentativni karakter i kulturni značaj objekata za dalji razvoj Budve i Starog Grada”, navodi Nemanja Kuljača.
