NVO “Naša Akcja” iz Kotora uputila je danas medijski apel svim nadležnim inspekcijama i policiji da spriječe devastaciju graditeljskog nasljeđa – starih serpentina na putu Kotor-Njeguši. Naime, već duže vremena popularnih kanica koje su jedna od najvećihh atrakcija za brojne turiste i izletnike koji posjećuju ovaj dio Crne Gore, krade se fino tesani kamen iz parapeta – ogradnih zidova uz kolovoz.
Ova devastacija je u posljednje vrijeme poprimila dramatične razmjere o čemu svjedoče brojni razoreni i razgrađeni stari kameni parapeti.
Iz “Naše Akcije” su kazali da su po prijavi građana njihovi aktivisti, ali inspektorka Komunalne inspekcije Opštine Kotor prije petanestak dana izašli na teren i otkrili da se dobar dio kamena koji je skinut sa parapeta, nalazi na kraju 25-te kanice pored koje se nalazi objekat u izgradnji. Ovo je inače, administrarivno teritorija Oopštine Cetinje, ali spada u neposrednu kontakt zonu UNESCO zaštićenog područja Kotora.
“Tom prilikom nismo zatekli nikoga na terenu ali je očigledno uništenje serpentine i masovnu krađu obrađenog kamena iz parapeta. Očigledno je da se na kraju 25. kanice gradi ugostiteljski objekat, na lokaciji gdje se dozvola za tako nešto ne može dobiti. Tome svjedoči i mokri čvor, septička jama i kanalizacija koja je ugrađena u kućicu od cigala uz sami put”- kazala nam je direktorica “naše Akcije” Patricia Pobrić. Ona je dodala da je kotorska Komunalna inspekcija napravila zapisnik, evidentirala stanje i prosljedila slučaj Upravi za inspekcijske poslove, ali da od tada do danas iz tog državnog organa nisu dobili nikakav odgovor po tom pitanju.
Izložba skulptura u bronzi iz legata Rista Stijovića otvorena je u četvrtak u galeriji Solidarnosti u Kotoru, povodom Dana Opštine Kotor, u organizaciji OJU Muzeji Kotor a u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, koji je poručio, da je čast i privilegeija je imati ovakvu izožbu u susret Danu Opštine.
Izloženo je petnaest skulptura kroz tri cjeline, teme koje su najviše obilježile umjetnički opus i bile trajna preokupacija Stijovićeve umjetnosti za preko pedeset godina. To su portreti i likovi Gorskog vijenca u kojima izražava tragičnu romantiku gorštaka koje, po njegovim riječima “uvjek imao u podsvijesti”, senzibilni ženski likovi i čulni istovremeno čedni aktovi, svijet ptica i životinja koji ga svrstava u najpoznatije skulptore- animaliste.
Kako je kazala istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, Risto Stijović je jedan od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih vajarskih imena.
Izložba Rista Stijovića u Kotoru
,,Njegova djela danas se sa ponosom izlažu u nacionalnim muzejima i galerijama Srbije i Crne Gore, dok se zbirke njegovih radova nalaze u dva legata koje je za života zavještao Beogradu i Podgorici. U Stijovićevoj biografiji stoji zabiježeno da njegov talenat nije promakao ni čuvenom Ivanu Meštroviću priikom njegove posjete Beogradu kad je radio na čuvenom kipu ,,Pobjednika”, simbolu grada Beograda”, kazala je Mihaliček.
Izabrane skulpture, Izložena djela su dio jednog od najvrijednijih umjetničkih legata u Crnoj Gori, kojemu i poslije nekoliko decenija nije obezbijeđen prostor stalne prezentacije u Podgorici.
Risto Stijovic u ateljeu
Risto Stijović (Podgorica, 1894.-1974.) spada u plejadu najistaknutih likovnih stvaralaca, koji su svojim opusom obilježili umjetnost XX vijeka na bivšem jugoslavenskom prostoru.
Školovao u na Umetničkoj školi u Beogradu 1912-14. (kod Đorđa Jovanovića), Kao učesnik Prvog svjetskog rata, preko Albanije stiže preko Krfa u Marselj gdje nastavlja školovanje na metničkoj školi 1916. i 1917. godine Diplomirao je na čuvenoj Ecole des Beaux-Arts u Parizu , gdje je imao Prvu samostalnu izložbu 1919.godine Sve do odlaska iz Pariza 1928. godine izlagao i bio zapažen u umjetničkim krugovima metropole umjetnosti.
Od 1928. godine živio je i radio u Beogradu. Bio član Umjetničke grupe “Lada” i “Oblik”. Bavio se i pedagoškim radom . Bio je član je Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.godine.
Njegova pojedinačna skulptorska djela čuvaju se u mnogim muzejima i galerijama, a najveći broj je sastavni su dio dva legata koje je za života ostavio Pogorici i Beogradu.
Stijović je za života bio nosilac najvećih jugoslavenskih priznanja: Ordena rada, 1957.godine, Ordena zasluga za narod 1965. godine, Oktobarske nagrade 1960.godine Sedmojulska nagrade, 1962. godine, Nagrade AVNOJ-a, 1970.godine, Trinaestojulske nagrada, 1972.godine,,Ordena Republike sa zlatnim vijencem,1974.godine.
Pekopavanje Jadranske magistrale koje traje danima
Tivat je juče nekoliko sati bio bukvalno vraćen u kameno doba jer je grad prvo ostao bez napajanja električnom energijom, da bi kasnije pola “crnogorskog Monte Karla” do večernjih sati bilo bez telefonskog signala i interneta.
Uzrok svega toga je nepažnja radnika građevisnke firme “Toškovići” iz Podgorice koja izvodi radove na jednoj novoj ulici u naselju Dumidran jer je prekjuče njihov bager pokidao propisno obilježeni glavni podzemni napojni kabal kojim se centralno područje Tivta snabdijeva strujom iz trafostanice 110/35kV u Gradiošnici. “Toškovići” su istu stvar na istom mjestu već jednom napravili kada je 30.spetembra, iako im je bilo označneno gdje se on nalazi i skrenuta pažnja da se kopati može samo ručno, na isti način njihov bager oštetio elektro-kabel.
Zbog jučerašnjeg prekida kabla i naknadnih problema koji su nastali u trafostanici Gradiošnioca, čitav grad je bio bez struje puna tri sata – od 11.10 do 14.10 časova, pa su gotovo sve aktivnosti građana i preduzeća bile paralisane ili znatno otežane. Nakon dolaska struje nevolje Tivćana nisu presatle jer je, kako nezvanično sazanjemo, njeno puštanje prouzrokovalo probleme u više telefonskih centrala na području Tivta gdje je “ispalo” bukvalno pola modula za telefoniju i internet. Budući da Telecom već godinama primjenjuje politiku smanjenja operativnih troškova po svaku cijenu pa je ta moća firma svoju tehničku službu u Tivtu svela na samo 2 radnika, njima je trebalo nekoliko sati da otklone problem, pa su svi korisnici usluga Telecoma tek u večernjim satima ponovno dobili telefoniju i internet.
Koliko je situacija bila rizična pokazuje i podatak da je bez telefona i interneta ostala i opštinska Služba zaštite i spašavanja, čime su značajno ograničene mogućnosti komunikacije građana sa vatrogascima.
Iz Opštine Tivat koja je investotor radova u Dumidranu što ih obavlja kompanija “Toškovići” najavili su danas da će, u dogovoru sa CEDIS-om, kazniti nesavjesnog izvođača radova zbog sada već drugog po redu značajnog oštećenja dijela gradsje elektro-mreže.
Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat juče je izašla na lice mjesta i konstatovala da “Toškovići” kojima je odavno isteklo odobrenje što im ga je za taj dio posla izdala Direkcija za saobraćaj, još kopaju Jadransku magistralu u Dumidranu i da ona nije dovedena u pređašnje stanje što se moralo desiti još prije dvadesetak dana. O tome će tivatska Komunalna inspekcija obavijestiti nadlenog državnog inspektora za puteve čiji se dolazak u Tivat i preduzimanje daljih aktivnosti prema “Toškovićima” očekuje već u ponedjeljak.
Iz Komunalne inspekcije su naveli da oni nemaju nadležnosti da nesavjesne graditelje gone zbog oštećenja elektro-infrastrukture, ali da očekuju da će njen vlasnik CEDIS pokrenuti krivičnu prijavu na koju tužilac treba da reaguje po službenoj dunosti jer se radi o krivičnom djelu “oštećenje tuđe stvari” vrijednosti veće od 3 hiljade eura.
Nezvanično, pravo da tuži “Toškoviće” i Telecom imaju i svi ostali građani i firme koje su, zbog nemogućnosti da zbog nestanka struje, telefona ili interneta preko 6 časova obavljaju svoje poslovne aktivnosti, u četvrtak pretrpjeli znatnu finansijsku štetu.
1. LIGA PRAVDE 3D – https://www.youtube.com/watch?v=4MP4x0jVe9E
Betmen i Supermen formiraju tim dok se pojavljuje novi negativac –
Darksajd. On ima moć koja bi mogla da uništi cijelu galaksiju. Brus Vejn
će morati da pretraži cijeli svijet kako bi našao ljude dovoljno snažne
da se bore protiv ovakvog protivnika.
2. KAKO UBITI GANTERA – https://www.youtube.com/watch?v=9yryMBcItFE
Grupu ekscentričnih ubica nervira Ganter, najpoznatiji plaćeni ubica na
svijetu, i odlučuju da ga ubiju. Ipak, nikako im ne ide sve po planu,
Ganter je uvijek korak ispred njih.
Bliže se blagdani, a s njima i već standardna pitanja o dočeku Nove godine. Znamo da će nas u novogodišnjoj noći na Stradunu zabavljati bosanskohercegovački kantautor Dino Merlin, a o iznosima koje bi mogao dobiti raspisali su se regionalni mediji. Kurir tako piše kako će Merlin za nastup na Stradunu navodno dobiti 80 hiljada eura.
Nakon prošlogodišnjeg nastupa kad je u Novu godinu uveo Sarajevo pred gotovo 100 hiljda ljudi, Merlin je samo potvrdio svoj status velike regionalne zvijezde, posebno nakon što se, po završetku nastupa, odrekao honorara.
Dino Merlin
Od organizatora ovogodišnjeg dočeka 2018., Dubrovačkih ljetnih igara, o iznosima o kojima se šuška, nema zasad ni potvrde ni demantija, no Dubrovčani će se bez sumnje još neko vrijeme propitivati, ako je iznos tačan, jesu li za taj iznos mogli na Stradunu za doček gledati i kakvu zvijezdu globalnih razmjera.
Opština Tivat i Opština Kotor formiraće radnu grupu koja će koordinirati postupkom sanacije nelegalnog odlagališta otpada na Lovanji – dogovoreno je na satanku koji je u četvrtak održan u Tivtu.
Nelegalno odlaganje i paljenje otpada na lokaciji Lovanja u blizini aerodrome Tivat I rješavanje ovog dugogodišnjeg problema, bile su teme sastanka tivatske gradonačelnice dr Snežane Matijević, potpredsjednika Opštine Kotor Milivoja Miša Samardžića, direktora komunalnih preduzeća Tivat i Kotor Vlada Đukića i Mladena Lučića, predstavnika nadležnih sekretarijata i službi obije opštine i predstavnika NVO „Bokeški forum“, Andrije Petkovića.
Kako je saopšteno iz Opštine Tivat, dogovoreno je da dvije lokalne uprave intenziviraju saradnju u cilju rješavanja ovog velikog problema koji pričinjava teškoće i neugodnosti žiteljima obližnjih naselja, ali i funkcionisanju aerodroma.
U radnu grupu za Lovanju koja će formirati Tivat i Kotor uključliće se i predstavnici NVO koje mogu pružiti stručnu pomoć.
“Svi učesnici sastanka zajedničkog su stava da je dalje odlaganje smeća na ovom lokalitetu kao i paljenje otpada nedopustivo. Čulo se i nekoliko ideja koje bi kratkoročno ili dugoročno mogle pomoći rješavanju situacije: od pojačane kontrole inspekcijskih službi, ulaska u rješavanje socijalnog pitanja koji je na ovoj lokaciji neodvojiv od onog ekološkog, kandidovanja adekvatnog zajedničkog projekta ka evropskim fondovima, pa sve do angažovanja reciklažne stanice koja bi otkupljivala sporni otpad.”- stoji u saopštenju uz napomenu da će u fokusu Radne grupe biti spriječavanje daljeg nelegalnog dovoza otpada na Lovanju, riješavanje imovinskih pitanja, rad na sprovođenju ekološke sanacije lokaliteta, uz istovremeno rješavanje socijalnih problema stanovnika tamošnjeg nefromalnog romsko-egipćanskog naselja.
“Kratkoročno, biće postavljene fiksne žardinjere kako bi se kamioni sa otpadom spriječili da dođu na lokaciju, biće postavljene i table sa naznakom da je odlaganje otpada zabranjeno, a komunalna preduzeća angažovaće ljude koji će sprovoditi kontrolu predmetnog područja”- zaključuje se u saopštenju.
Maturanti Srednje pomorske škole iz Kotora imali su juče nesvakidašnju priliku da direktno od iskusnih i aktivnih pomoraca sa najvećim zvanjima, čuju kako se zapravo praktično živi i radi na brodu.
Predavanju u amfiteratru škole prisustvovalo je stotinjak učenika završnih razreda nautičkog i brodomašinksog odsjeka kojima je direktor SPŠ profesor Veljko Botica poručio da iskoriste dobru volju i energiju članova Unije pomoraca Crne Gore koji su svoje buduće kolege došli da upoznaju sa svim praktičnim aspektima profesije koju mnogi nazivaju „hljebom sa devet kora“.
„Nismo došli da vas podučavamo – to već uspješno rade vaši profesori- već da vam olakšamo da sutra na brodu izvučete ono najbolje od sebe jer ćete tamo predstavljati kako sebe, tako i vašu školu, grad i državu. Mi još uvijek uživamo ugled zemlje koja daje veoma stručne i dobre pomorce, cijenjene kod poslodavaca, pa ovim pilot-projektom pokušavamo da olakšamo vama, budućim kadetima i asistentima, proces familijarizacije i prvog susteta sa brodom i da budete što spremniji za taj možda i najteži ali i najinteresantniji period vaše buduće pomorske karijere“- kazao je učenicima predsjednik Unije pomoraca CG, kapetan duge plovidbe Neđeljko Radulović.
Njegov kolega, kapetan Nikola Peranović istakao je da svjetska pomorska industrija trenutno ima višak asistenata i kadeta i da mnogi čekaju na priliku da obave taj obavezni pripravnički status na brodu bez koga ne mogu pristupiti polaganju klase za oficira palube ili stroja.
„Naši poslodavci traže stabilnu, obrazovanui sposobnu ličnost kojoj će povjeriti veliku odgovornost da vodi npr. veliki kontejnerski brod koji sa teretom vrijedi više od 500 miliona eura. Na brodu vlada poluvojnička atmosfera koju karakteriše red, rad i disciplina. Nema tolerancije za bilo kakvo neozbiljno ponašanje ili nepoštovanje hijerahije, dužnosti, obaveza i ovlašćenja koje svaki član posade ima“- istakao je kapetan Peranović koji je osim sa modernim pravilima ponašanja na brodu, učenike upoznao i sa nekim drevnim vjerovanjima i uzansama na moru poput onih da se na brodu nikad leđa ne okreću pramcu, ne zviždi se, ne nisi se kišobran, niti se komentariše kako je lijepo vrijeme.
O izazovima rada u sve kompleksnijim brodskim pogonskim sistemima govorio je uopravitelj stroja Božidar Petrović, dok je glavni elektro-inženjer na velikim putničkim brodovima Patrik Matoš budućim mladim kolegama poručio da na moru moraju iskazivati poštovanje, ne biti pohlepni i da moraju biti tolerantni i uvažavati različitisti jer sarađuju sa ljudima raznih vjera, nacija i rasa zato što na putnilkim brodovima posadu čine pripadnici i do 60 različitih nacija.
Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost Opštine Herceg-Novi jednoglasno je odlučila da se budžetska sredstva za izdavačku djelatnost u 2017. godini dodijele Marini Stanišić za ”Rječnik romanizama u Crnoj Gori, sjevero-zapadni dio Boke Kotorske – hercegnovski region” i Petru Palavršiću za fotomonografiju „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Komisija koju je imenovao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić odlučivala je u okviru svojih nadležnosti o radovim pristiglim na Konkurs za raspodjelu sredstava budžeta Opštine Herceg Novi opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2017. godini, koji je raspisan 30.novembra 2016. godine. Odluku je donijela novoimenovana Komisija jer se prethodna nije sastala, niti je bila imenovana u skladu sa Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost, u smislu da je umjesto pet imala tri člana.
Poslije detaljne analize pristiglih radova, Komisija u sastavu: Voislav Bulatović (predsjednik), Vladimir Roganović, Vitka Vujnović, Vuk Vuković i Ksenija Matović, jednoglasno je odlučila da sredstva budu dodijeljena Stanišić i Palavršiću.
Komisija se prilikom donošenja ovakve preporuke pridržavala Odluke i upotpunila je ličnim precepcijama i ocjenama pristiglog materijala. Kako su naveli u obrazloženju, ”Rječnik romanizama u Crnoj Gori, sjevero-zapadni dio Boke Kotorske – hercegnovski region” i „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ su radovi od izuzetnog značaja za Opštinu i treba ih maksimalno podržati.
”Oba djela oslikavaju predan rad, vanredan trud i stručnost prilikom obrade tema, koje iako „tkaju “ lokalnu priču, apsolutno predstavljaju dio šireg, kako istorijskog tako i lingvističkog miljea”, stav je Komisije.
Iz obrazloženja: ”Rječnik romanizama” – čuvar novskog govora, ”Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” – enciklopedija pomorstva
„Rječnik romanizama“ i namjera autorke da sačuva novski govor u njegovom izvornom značenju i da mu pomogne da opstane u dugom trajanju zaslužuju najveću pažnju. Realizacijom ovog ambicioznog projekta taj specifični, čarobni i magnetični govor će ne samo sačuvati nego i približiti generacijama mladih koji ga sve manje koriste. Pored kulture pamćenja, ovo istraživanje pridružuje se temeljnim vrijednostima bez kojih je nezamisliv identitet hercegnovskog ambijenta i primorske regije.
„Rječnik romanizama“ predstavlja kompleksan katalog romanizama (uz adekvatnu akcentuaciju, etimologiju i upotrebne karakteristike) na kojima počiva tzv. novski, novljanski ili bokeški govor.
Autorka ovim rukopisom vješto bilježi običaje, navike i životne stilove hercegnovskog stanovništva, čemu jezik i govor nesporno pripadaju. Na taj način, zapisi Marine Stanišić imaju dodatnu etnografsku vrijednost koja direktno doprinosi očuvanju tradicije i kulturne baštine, očuvanju lokalnog duha i jezičkog nasljeđa, kao i lingvističkog kulturnog ambijenta.
Knjiga ,,Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” autora Petra Palavršića izuzetno je vrijedno svjedočanstvo o pomorstvu današnje Opštine Herceg Novi. Autor donosi do sada najdetaljniji popis svih novskih brodova, podatke o njihovim imenima, vlasnicima, putovanjima. Knjiga predstavlja i svojevrsni etnološki portret nekadašnjih stanovnika novske opštine.
Palavršić je adekvatno mjesto u knjizi dao i ovdašnjim pomorskim školama, kolonijama Novljana koji su se, vođeni zaradom i poslom, naseljavali i uspješno djelovali u inostranstvu poput najjačeg bokeljskog brodovlasnika tog doba, Spiridona Gopčevića, ali i onima koji su poput Marka Vojnovića ili Petra Želalića po svojim podvizima ostali zabilježeni u istoriji ratovanja na moru, ili su, kao što je to bio Luštičanin Petar Zambelić, bili čuveni, afirmisani istraživači jos nedovoljno ispitanih dalekih mora i obala.
Dakle, knjiga nije samo svojevrsna enciklopedija pomorstva ovog kraja, ona je i specifična etnografska bilježnica, te u velikoj mjeri neophodna baza podataka budućih istraživača. U tom smislu je procijenjen izuzetno značajnim izdanjem ne samo za revalorizaciju položaja Herceg Novog u pomorskoj istoriji Crne Gore, već i kao vrijedan pokušaj u razotkrivanju ličnog doprinosa pomoraca u kreiranju kulturnog miljea tokom nekoliko vjekova ekspanzije pomorstva Herceg Novog.
U galeriji Kulturnog centra Kotor u srijedu je otvorena izložba Atomska bomba – Hirošima, Nagasaki. U ime domaćina prisutne je pozdravila Marija Bernard, vd direktorica Kulturnog centra.
Prisutnima se obratio Branko Nedović, potpredsjednik opštine koji je između ostalog kazao da bi želio da čovječanstvo nikada nije imalo priliku vidjeti ovo svjedočanstvo ljudske destrukcije.
Otvaranju su prisustvovali direktor Memorijalnog muzeja u Hirošimi Kenji Šiga i svjedok ove tragedije Yammamoto, koji je u amfiteatru Gimnazije i Pomorske škole u Dobroti u jutarnjim satima govorio o svom iskustvu i sudbini koja ga je zadesila prilikom bombardovanja Hirošime i Nagasakija.
Izložba je otvorena Butohovim plesom Bojane Popadić.
Izložbu, koja će trajati do 01. Decembra, su povodom proslave Dana Opštine Kotor organizovali JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Opština Kotor i Memorijalni muzej u Hirošimi.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o stanju jahte “Jadranka” koja je za potrebe predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita izgrađena 1977. godine u brodogradilištu u Kraljevici, Republika Hrvatska.
„Vlada je oglasila brod suvišnim za potrebe državnih organa Crne Gore i zadužila Ministarstvo odbrane da, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, a na osnovu procjene sudskog vještaka, jahtu “Jadranka” ponudi na prodaju putem javnog oglašavanja po početnoj cijeni od 80 hiljada eura koliko iznosi procjena vještaka”, navodi se u saopštenju.
U slučaju neuspješne prodaje jahte “Jadranka” putem javnog oglašavanja, kako se dodaje, Ministarstvo odbrane je zaduženo da formira komisiju koja će odrediti vrste metalnih i drugih sirovina koje se mogu dobiti od broda i početne pojedinačne cijene dobijenih metalnih i drugih sirovina, u skladu sa cijenama na tržištu i brod ponuditi na prodaju kao dotrajalu – otpadnu jahtu.
