Umro je Oliver Dragojević

4
Oliver Dragojević

U Splitu je u 71. godini preminuo  Oliver Dragojević, legenda hrvatske muzičke scene.

Tu vijest za Slobodnu Dalmaciju potvrdila je njegova porodica.

Dragojević je umro godinu dana nakon što mu je dijagnostifikovan rak pluća.

“Neka se drugi raduju,
neka me noćas ne oplakuju…
mladosti moja zbogom moram poć,
visoko među zvijezdama,
da nađem mir, da nađem sna”

Velikan hrvatske popularne glazbe umro je u splitskoj bolnici, izgubio je bitku od teške bolesti, s kojom se proteklu godinu dana nosio u tišini, strpljivo.

Životnu bitku Oliver je izgubio u nedjelju u 5 sati na Odjelu onkologije KBC Split, potvrđeno je iz kruga obitelji.

Dragojević se  borio s teškom bolešću, imao je tumor na plućima, posljednjih je dana bio jako loše, te je jutros preminuo.

Iza Dragojevića su ostali 23 studijska albuma, brojne kompilacije, nagrade struke i publike, te koncerti u najpoznatijim svjetskim dvoranama kao što su njujorški Carnegie Hall, londonski Royal Albert Hall, pariška Olympia, Opera House u Sydneyu…

Porijeklom je iz Vele Luke na otoku Korčuli, (rođen 7. decembra 1947.) gdje je proveo djetinjstvo, u Splitu je pohađao glazbenu školu. Karijeru je počeo daleke 1963. godine kao pjevač i klavijaturist splitske grupe Batali, no prvi uspjeh doživio je na Splitskom festivalu 1974. kada je osvojio prvu nagradu publike sa skladbom “Ča će mi Copacabana”.

Nakon toga, iduće godine na Splitu nastupa sa šansonom “Galeb i ja” skladatelja Zdenka Runjića, koja postaje njegov zaštitni znak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Redaju se hitovi kao što su “Skalinada”, “Malinkonija”, “Oprosti mi, pape”, “Vjeruj u ljubav”, “Piva klapa ispo’ volta”, “Nadalina” (duet s Borisom Dvornikom), “Karoca” itd., koji su danas evergreeni hrvatske zabavne glazbe.

Dragojević je nastavio s uspjesima i u samostalnoj Hrvatskoj, gdje je postao laureatom prve dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin, koja je prošla u znaku njegove izvedbe “Cesarice”, autora Zlatana Stipišića Gibonnija. Dobitnik je ukupno osam Porina i odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Od splitske publike Oliver se oprostio nastupom u Hrvatskom narodnom kazalištu u oktobru proše godine, na kocertu naslovljenom po jednoj od njegovih pjesama Vjeruj u ljubav u organizaciji Županijske lige za borbu protiv raka, bolesti od koje je i sam obolio.

Niče li vjetroelektrana na Brajićima?

0
vjetroelektrane
Kompanija “Vjetroelektrana Budva”, zainteresovana je za gradnju vjetroelektrane na Brajićima čija vrijednost se procjenjuje na 100 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.
U Informaciji koju je usvojila Vlada, tokom jučerašnje sjednice, se navodi da je u komunikaciji sa potencijalnim investitorima izraženo interesovanje za raspisivanje tendera za  izbor investitora za izgradnju vjetroelektrane i zakupa zemljišta na lokalitetu Brajići – opštine Budva i Bar.
“Iskazana je spremnost za realizaciju vjetroelektrane ukupne instalisane snage od 75 MW, čime se očekuje iznos direktnih ulaganja preko 100 miliona eura”, dodaju iz Vlade.
Podnošenju ovog zahtjeva u prethodnom periodu prethodilo je izdavanje od strane Ministarstva ekonomije dvije dozvole za mjerenje potencijala i istraživanje potencijala vjetra na lokalitetima u KO Kuljača i KO Reževići II, na teritoriji Opštine Budva, društvu “Vjetroelektrana Budva” Podgorica.
“Izgradnja vjetroelektrana je na osnovu dosadašnje prakse omogućena kroz model davanja u zakup državnog zemljišta, shodno Zakonu o državnoj imovini, iz kojih razloga su uz zahtjev za raspisivanje tendera dostavljeni i listovi nepokretnosti u cilju identifikacije parcela neophodnih za realizaciju ovog projekta”, navodi se u informaciji koju je usvojila Vlada.
Lokacija na kojoj je, podnosilac zahtjeva planirao izgradnju predmetne vjetroelektrane je po njihovom predlogu na parcelama koje su većinom u državnoj imovini, s tim da je nekih 10 odsto od ukupne površine predloženih parcela u privatnoj svojini.
“Pored toga, postoji i konstatacija Ministarstva održivog razvoja i turizma da su lokacije u okviru opštine Budva i Bar predviđene za izgradnju vjetroelektrane shodno Prostornim planom posebne namjene za Obalno područje Crne Gore čiji je predlog utvrdila Vlada Crne Gore. Na osnovu dostvaljene dokumentacije ustanovljeno je da postoje preduslovi za dalji razvoj ovog projekta”, dodaje se u informaciji.
U skladu sa tim, potrebno je da Ministarsvo ekonomije formira Komisiju, u čijem sastavu će biti predstavnici Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zadatkom da pristupe izradi tenderske dokumenatcije sa ciljem da se u narednom periodu raspiše javni poziv.

Tivatska Komunalna inspekcija kaznila nelegalnog taksistu sa 1.500 eura

5
Aerodrom Tivat

Vršeći redovnu kontrolu javnog prevoza na Aerodromu Tivat inspektor za javne puteve i poslove saobraćaja Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat zatekao je vozaca J.Ž. (1978) iz Tivta, kako vrši nelegalan taksi prevoz. J.Ž. je, kako je saopšteno iz Komunalne inspekcije, upravljao putničkim vozilom kotorskih registarskih oznaka, dovozeći putnika od Obale Đuraševića do aerodroma.

“U razgovoru sa putnikom S.W. iz Norveške utvrđeno je da je stranka platila uslugu prevoza, odnosno da se isti vrši u komercijalne svrhe. Stranka je takodje inspektoru prezentovala račun i rezervaciju o korišćenju usluga apartmana u Đuraševićima. Tom prilikom je od strane inspektorice za učinjeni prekršaj po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, vozaču izrecena kazna u iznosu od 1.500 eura”- stoji u saopštenju.

Saobraćajni inspektori Opštine Tivat u kontroli auto-taksi prevoza postupaju kako po novousvojenoj opštinskoj Odluci o auto taksi prevozu, tako i po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju koji im daje široka ovlašćenja i što se tiče drugih oblika javnog prevoza putnika.

Rješavanje problema nelegalnog taksiranja predstavlja izazov, kako drugih, tako i tivatske Opštine, naročito u periodu ljetnje turističke sezone i inspektori će i u narednom periodu rigorozni sankcionisati sve oblike nelegalnog javnog prevoza putnika – poručili su iz Opštine Tivat.

SDP: 4681 građana Budve nas ovlastilo da zaštitimo Školj

1
Sveti Nikola Budva

SDP je sopštila da je 4681 građana i prijatelja Budve ovlastilo tu političku stranku da traži zaštitu Školja – ostrva Sveti Nikola.

SDP je proslijedila Skupštini potpise građana koji su podržali amandman koji je podnio poslanik Ranko Krivokapić na Predlog prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore. Krivokapić je predložio da se na ostrvu Sveti Nikola ne gradi hotel sa 500 kreveta i marina sa 50 vezova.

“Socijaldemokratska partija Crne Gore ima čast da u Skupštini Crne Gore zastupa vitalne interese građana Budve za očuvanje posljednje zelene oaze u njihovom gradu, i da kroz svoj amandmane pokuša dobiti podršku u Skupštini Crne Gore”, saopšteno je iz SDP-a.

Udarni turistički vikend – gužve na putevima

0
Gužve na autoputu Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Udarni je turistički vikend. Gužve su se na putevima počele stvarati već rano jutros, javlja HAK.

Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, povremeno i u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale

Zbog vrlo gustog prometa tokom turističke sezone na većini graničnih prijelaza sa Slovenijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom česta su i neizbježna čekanja, pa pozivamo vozače na strpljenje i razumijevanje.

U prekidu je katamaranska linija Jelsa-Bol-Split u prekidu. Trajekti i ostali katamarani plove prema redu plovidbe.

Gotovo nestala najveća kolonija kraljevskih pingvina

1
Pingvini

Kolonija kraljevskih pingvina na otoku Cochons u arhipelagu Crozet kod Antarktike, koja se smatrala najvećom na svjetu, smanjila se u posljednjih 35 godina za 90 posto, upozoravaju znanstvenici.

Od početka 80-tih godina prošlog stoljeća do danas, “kolonija se smanjila za 88 posto, s oko 500,000 na 60,000 parova za razmnožavanje”, piše u studiji objavljenoj u znanstvneom časopisu Antartic Science.

Budući da se u jedan par uračunavaju četiri životinje (roditelji i dvoje mladih), to znači da na otoku živi oko 240,000 kraljevskih pingvina.

“To je strašno smanjenje”, rekao je Henri Weimerskirch, glavni autor studije. “Ako je razlog u okolišu, tek nam onda ništa nije jasno”, dodao je.Otkrivena 60-tih godina 20. stoljeća, kolonija se nalazi u prirodnom rezervatu Južnim francuskim teritorijima (TAAF). Od 80-tih, smatrala se najvećom kolonijom kraljevskih pingvina na svijetu.

“Do ove studije, populacija kraljevskih pingvina diljem Južnog oceana procjenjivala se na 1.5 milijuna parova za razmonožavanje”.

Loše vijesti koje stižu s otoka Cochons “znače da smo izgubili gotovo trećinu globalne populacije,” rekao je Weimerskirch. (Hina)

Pomorski muzej Crne Gore, svečanog otvaranja galerije u prizemlju palate Grgurina

0
Pomorski muzej Kotor

Povodom svečanog otvaranja galerije u prizemlju palate Grgurina, Pomorski muzej Crne Gore večeras u 21 sat organizuje izložbu „Boja lica” .

Autori izložbe su Tijana Gordić i Adin Rastoder, višestruko nagrađivani autori koji su svoja djela imali priliku da prikažu u okviru velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu, a ovom prilikom prvi put izlažu zajedničke radove.

Izložbu će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a prisutnima će se obratiti direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.

U muzičkom dijelu programa učestvovaće violinistkinja – profesorka Dušica Kordić.

17. Internacionalni ljetnji karneval u Kotoru od 1. do 4.avgusta

0
Kotorski karneval 500 godina

17. Internacionalni ljetnji karneval u Kotoru biće održan od 1. do 4. avgusta.

Kotor ce u karnevalskim danima pored brojnih domacih karnevalskih grupa ugostiti grupe sa najprestiznijih evorpskih karnevala.

“Sa nama ce 3. i 4. avgusta biti karnevalske grupe iz Italije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije… Kotorsku karnevalsku povorku ce predvoditi clanovi FECC-a( federacije evropskih karnevalskih gradova) ,a takodje gost 17. Internacionalnog karnevala ce biti i novo izabrani predsjednik FECC-a Lars Algell.

2018. godina je godina jubileja i tradicije 500 godina Kotorskog karnevala”, poručili su iz NVO Fešta.

Organizatori su NVO Fešta, pokrovitelji Opština Kotor i TO Kotor, partner Kulturni centar “Nikola Đurković”.

Program XVII INTERNACIONALNOG LJETNJEG KOTORSKOG KARNEVALA

Kotorski karneval 2018.

01. avgust (srijeda) Otvaranje XVII Internacionalnog Kotorskog karnevala
21h pjaca Sv.Tripuna

Koncert klape “Kumpanji”
21.30h pjaca Sv.Tripuna

Ribarska festa
21.30h  Muljanska riva

02. avgust (četvrtak) Djeciji haos program
Haos animatori
21h pjaca od sata

03. avgust (petak) Abrum ulicama starog grada
Haos animatori
21h stari grad

“Najmaskaraniji grade”-predstavljanje inostranih karnevalskih grupa
22h pjaca od sata
Koncert grupe Cubalcanica

04. avgust (subota) XVII INTERNACIONALNA LJETNJA KARNEVALSKA POVORKA
21h glavna gradska saobracajnica

Karnevalska noć
Ansambl Toc
TRIO GUSTI
22h Trg od oruzja

 

U Budvi zadovoljni dosadašnjim rezultatima turističke sezone

0
Budva

U Budvi je danas na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, JP Morsko dobro i Hotelske grupe Budvanska rivijera, zajedno sa ostalim nosiocima turističke privrede ovog grada, organizovan sastanak na kojem se govorilo o dosadašnjim rezultatima postignutim tokom turističke sezone.

Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić rekao je danas da je ovo preduzeće do 26. jula 2018. godine zaključilo anekse Ugovora za tekuću godinu sa 97% zakupaca duž crnogorskog primorja. U Opštini Budva zaključeno je ukupno 256 ugovora, od čeka 98 za kupališta, 108 za privremene objekte, 47 za terase i 3 ostala.

Ukupan prihod od zakupa morskog dobra na teritoriji Budve do danas iznosi 2.658.705,91 € od čega je polovina prenesena na račun Opštine Budva u iznosu od 1.319.352,90 €. Ova sredstva u skladu sa zakonskom regulativom namjenjena su opštinama, u ovom slučaju Opštini Budva, za tekuće održavanje čistoće, hortikulturalno uređenje, održavanje javne rasvjete i komunalnog reda u zoni morskog dobra u toj opštini.

sa sastanka

Izvršna direktorica HG Budvanska rivijera Katarina Kažanegra navela je da ova kompanija do 26.07.2018. bilježi promet od gotovo 248 hiljada noćenja. Istakla je da će, posmatrajući obim prometa ostvaren u julu – broj noćenja i najavljenih rezervacija, ova grupacija u sedmom mjesecu ove godine ostvariti približno isti broj noćenja kao u julu prošle godine. Posebno ohrabruje povećanje vanpansionske potrošnje u julu ove godine u odnosu na jul prošle godine. Sa očekivanim prometom od preko 105 hiljada  noćenja u julu, predviđa se povećanje fizičkih pokazatelja za 4% za proteklih sedam mjeseci.

Parametre fizičkog obima prometa prati i povećanje finansijskih pokazatelja, naročito u dijelu prihoda od osnovne djelatnosti (za 10%), kao i prihoda od aranžmana i to za 11%.

Iz Regionalnog vodovoda ističu, da su u susret turističkoj sezoni potpisani ugovori sa opštinama Ulcinj i Herceg Novi, čime je omogućeno stabilno vodosnadbijevanje na cijelom primorju. Takodje napominju da je Regionalni vodovod projekat koji potvrđuje viziju Vlade Crne Gore, da se kroz ulaganja u infrastrukturu stvaraju uslovi za kreiranje ambijenta za ekonomski razvoj i progres našeg društva. Ovaj projekat je drastično unaprijedio kvalitet života lokalnog stanovništva u primorskoj regiji, ali i stvorio ambijent za ubrzani razvoj turističke privrede, zbog kojeg je došlo do priliva stranih direktnih investicija.

“Tako samo u Tivtu i Herceg Novom  danas imamo tri investicije preko dvije milijarde eura – Luštica Bay, Porto Montenegro i Porto Novi, a prihod od turizma porastao je sa 222 miliona € u 2007. godini na skoro milijardu u 2017. Zahvaljući tom projektu na CG primorju smo poslije više decenija riješili problem nestašice vode” istako je Goran Jevrić.

sa sastanka

Žarko Radulović ispred CTU-a, najviše primjedbi imao je na, uglavnom, selektivno ponašanje inspekcijskih službi. Na sastanku je konstatovano da većina lokalnih samouprava nije uskladila odluke o radu i nadležnosti komunalnih inspekcija shodno novim zakonskim rješenjima, što je dovelo do preklapanja nadležnosti i neefikasnosti kontrole.

Takodje je ukazano, da su pored navedenih, ključni problemi turističke sezone komunalno uređenje gradskih zona i regulisanje saobraćaja.

Sastanku su prisustvovali državni sekretari za turizam i zaštitu životne sredine Damir Davidović i Saša Radulović, direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić, izvršna direktorica HG „Budvanska Rivijera“ Katarina Kažanegra, predsjednik Odbora direktora HG „Budvanska rivijera“ Saša Radović, direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goran Jevrić, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović, predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević i direktorica turističke agencije „Guliver“ Danica Kažanegra.

Green Sail upozorava: “Hrvatska nema adekvatne propise o ispuštanju otpadnih voda u more sa plovila”

0

Green Sail, udruga koja svojim djelovanjem stvara pozitivno okruženje za razvoj nautičkog turizma predlažući preventivne i korektivne mjere za partnerske marine i čartere, snimila je video o problemu ispuštanja crnih otpadnih voda iz različitih vrsta plovila u Hrvatskoj.

Onečišćenje morskog okoliša danas jedan je od najvećih ekoloških problema i može prouzrokovati ozbiljne posljedice na životne uvjete morske podvodne flore i faune. Iako se nautički sektor suočava s brojnim drugim problemima, ne treba zanemariti da morska voda može biti onečišćena patogenima, hranjivim tvarima, kemikalijama, deterdžentima, pesticidima i teškim metalima iz fekalne otpadne vode što može dovesti do mnogih zdravstvenih problema te ujedno ugroziti morski sustav i gospodarstvo.

O trenutačnoj praksi pri ispuštanju fekalnih voda iz plovila, savjetovao je pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, dr. Koboević. Istaknuo je da je sam proces učenja i osvještavanja ljudi podosta spor. – Hrvatsko zakonodavstvo nema stroge ni detaljne propise koliko se može daleko od obale nešto ispustiti, a da ne bude sankcionirano. – naglašava doktor Koboević koji je svoj doktorski rad obranio na temu „Model onečišćenja mora crnim otpadnim vodama s plovila“.

Općenito govoreći, i tamo gdje ima velikih jahti i megajahti, kao i tamo gdje ima malih jedrilica, ima jako puno bakterija. Kruzeri imaju sustav za obradu fekalnih otpadnih voda podložan međunarodnih zakonima, jahte također imaju taj sustav (premda se on u slučaju jahti ne koristi uvijek), dok jedrilice uopće ne raspolažu tim sustavom.

Nažalost, pražnjenje crnih tankova u marinama je rijetko zbog malog broja marina koje raspolažu tom uslugom. Samo precizniji zakoni i pojačana kontrola mogu ostvariti potrebne promjene u ispuštanju fekalnih voda s plovila diljem jadranske obale.