Kompleksi Porto Novi, Luštica Bay, Plavi horizonti, hotel Kraljičina plaža, auto-put Bar-Boljare, pomorski kabl koji će povezati Crnu Goru i Italiju, valorizacija Bjelasice i Komova, te obnovljivi izvori energije, neki su od 23 prioritetna razvojna projekta Vlade u ovoj godini.
Programom rada Vlade, koji je nedavno usvojen, glavni razvojni projekti podijeljeni su u šest oblasti, počev od saobraćaja gdje je izdvojen samo auto-put Bar-Boljare i praćenje svih koraka njegove realizacije.
Mamula
Valorizacije Bjelasice i Komova, te Durmitora, izgradnja kompleksa Porto Novi u Kumboru, Luštica bay i Plavi horizonti u Tivtu, zatim kompleksa, marine i infrastrukture naselja Porto Montenegro u Tivtu, rekonstrukcija tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica na ulazu u Bokokotorski zaliv, izgradnja hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu i projekti koje će pratiti Tenderska komisija, prioriteti su u oblasti turizma.
Porto Novi foto Boka News
U oblasti energetike, istaknuti su pomorski kabl koji povezuje Crnu Goru i Italijom, zatim termoenergetski kompleks, te obnovljivi izvori energije velike i male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane.
Crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines (MA) objavila je prelimirano svoj red letjenja za tzv. ljetnju IATA sezonu koja počinje 25.marta i traje do 28.oktobra, a po kojem će tokom ljetnjih špiceva, njeni avioni sedmično sa aerodroma u Tivtu i Podgorici imati ukupno čak 100 sedmičnih rotacija na redovnim linijama prema 15 gradova u deset država Evrope.
To je za osam sedmičnih rotacija više nego u ljetnjoj sezoni prošle godine. Imajući u vidu da je MA raspolaže flotom od 5 aviona, te da je za predstojeće ljeto ugovorio i veliki broj čarter letova sa turoperatorima iz Irana, Izraela, Jordana, Finske, Francuske, Češke, Slovačke, Austrije i Italije, velika je i vejrovatnoća da će nacionalni avioprevoznik morati da po sistemu kratkoročnog tzv.wet lease iznajmljivanja aviona sa posadom od drugih kompanija, privremeno poveća svoje kapacitete da odgovori svim zahtjevima. U MA računaju da će u glavnom dijelu sezone od početka juna do kraja septembra prevesti ukupno 360 hiljada putnika, dok za cijelu 2018. očekuju ukupan promet od oko 620 hiljada putnika, što je značajno više nego lani.
Prema ljetnjem redu letjenja, MA će ukinuti sezonski jedan sedmični let iz Podgorice za Moskvu, i sa 8 na 5 sedmičnih rotacija smanjiti broj letova na liniji između glavnog grada i Pariza gdje MA-dobija izuzetno jaku konkurenciju u obliku kompanije TUIfly. Po jedan sedmični let više nego lani, MA će iz Podgorice ovog ljeta imati za Diseldorf, Lion i Cirih, dok broj rotacija na najznačajnijoj i najprometnijoj liniji za Berograd ostaje isti kao i lani – 14 nedjeljno.
Sa aerodroma Tivat MA ovog ljeta uvodi čak devet novih sedmičnih letova, odnosno tri nove destinacije sa kojima se otvara saobraćaj iz Tivta – Minhen, Lajpcig i Kopenhagen.
Za po jednu sedmičnu rotaciju uvećava se i frekvencija saobraćaja MA iz Tivta za Sankt Petersburg i London, dok će broj sedmičnih letova sa tivatskog aerodroma za Moskvu biti uvećan za 2 na ukupno 17. Broje letova iz Tivta za Beograd biće kao i lani – 21 rotacija nedjeljno.
U realizaciju projekta izgradnje novog turističkog grada Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, od početka tog projekta 2010. do kraja prošle godine uloženo je ukupno 133.708.465 eura, od čega samo u prošloj godini preko 40,6 miliona. To piše u Izvještaju o realizovanimi drugim aktivnostima na tom projektu za 2016-17, a koji je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici.
Od ukupno uloženih sredstva, 11,5 miliona eura odnose se na zakup lokacije odnosno oko 7 miliona kvadrata zemljišta na obali zaliva Trašte gdje se gradi novi turistički rezort. Za razna geotehnička, hidrogeološke i druga prethodna istraživanja za potrebe projektovanja, investirano je 667.466 eura, izrada projektne i tehničke dokumentacije koštala je 10,2 miliona, a izvođenje građevinskih radova na do sada podignutoj infrastrukturi i pripremi terena u građevinskim, zonama koštalo je 8,3 miliona eura. Sama izgradnja do sada podignutih objekata koštala je 68,9 miliona eura.
Operativni troškovi realizacije prijekta Luštica Bay za sedam godina iznosili su 32,9 miliona eura u platama, poreszima i doprinosima na zarade zaposlenih i donacijama lokalnoj zajednici, preko pola miliona eura za troškove osiguranja, te preko 783 hiljade eura posebne takse koja se plaća za izgradnju Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.
Luštica Bay
Najviše novca- preko 40,6 miliona eura do sada je uloženo u 2017. godini što je duplo više nego što su investicije komapnije Luštica Development što realizuje ovaj projekat, iznosile godinu dana ranije, a što potvrđujue da se dinamika realizacije značajno ubrzava. Luštica Bay tako će ovog ljeta otvoriti svoju prvu marinu sa 176 vezova za jahte, kao i prvi hotel – luksuzni „The Chedi“ od pet zvjezdica, kapacuiteta 110 snještajnih jedinica.Samo u ta dva nova objekta, na ljeto bi trebalo da bude otvoreno 250 novih radnih mjesta.
Inače, u Luštici Development na poslovima upravljanja projektom trenutno radi 53 ljudi od kojih su 62 odsto državljani Crne Gore. Na gradilištu je za izvođenje građevinskih radova u prosjeku dnevno bilo angažovano 529 radnika.
Potraga za olupinom prve australske podmornice HMASAE1 je nakon 103 godine od potonuća, napokon, okončana. S obzirom na to da je riječ o prvoj podmornici koju su saveznici izgubili u Prvom svjetskom ratu, do sada je bilo organizirano 13 istraživačkih ekspedicija, no sve su završile neuspjehom.
Misterij nestanka je riješen, a istraživačku akciju su zajednički financirali australska vlada, Silentworld Foundation, National Maritime Museum i Find AE1 Ltd.
Foto Royal Australian Navy
Naime, podvodni dron s istraživačkog broda Fugro Equator je krajem 2017. godine pronašao i snimio ostatke podmornice na 300 metara dubine kod otoka Duke of York u Papua Novoj Gvineji. Razlog potonuća je nepoznat jer se u noći havarije, 14. septembra 1914., u njezinoj blizini nalazio samo manji njemački izviđački brod. Pretpostavlja se da se tijela 35 poginulih članova posade iz Australije, Novog Zelanda i Engleske još nalaze u podmornici. HMAS AE1 je izgrađena u škveru Vickers u Barrow-in-Furnessu, a u Australiju je stigla u svibnju 1914., uoči početka Prvog svjetskog rata.
Hoteli na Jadranu – Marko Polo Korčula – foto adratic.hr
Evropski turoperatori žale se kako iz Hrvatske od hotelijera nikada ranije nisu dobili stop-booking ili zaustavljanje prodaje hotelskih soba za sezonu.
Iako se hoteli na Jadranu otvaraju uglavnom tek u drugoj polovici marta za predsezonske goste koji će stići uoči Uskrsa, dobar dio njihovih kapaciteta koje su dali evropskim organizatorima putovanja u prodaju za ovu sezonu, već je rezerviran. Tako je na adrese njihovih poslovnih partnera i agencija već od kraja siječnja počeo stizati njima omraženi stop-booking, što znači da su za njih hrvatski hoteli za 2018. godinu – prodani, piše Slobodna Dalmacija.
Naravno, taj fenomen koji ove zime dolazi do izražaja puno više nego ranijih godina, ne znači nipošto da će u Hrvatskoj biti više gostiju ili duža sezona. To je tek pokazatelj da hotela na Jadranu imamo premalo, te da Europljani sve ranije rezerviraju svoje mjesto kod nas, očigledno poučeni prošlogodišnjim iskustvom kada su odgađali taj trenutak i više nisu u hotelima mogli naći slobodnu sobu. Zato su ove godine požurili s odlučivanjem kamo će na odmor, što je hrvatskim hotelijerima stvorilo puno komforniju situaciju jer već sada većina njih ima prodano od 50 do 70 posto kapaciteta koje su dali turoperatorima na prodaju.
Osim što im to osigurava mirniji ulazak u predsezonu, rana prodaja im osigurava i sredstva za pripremu sezone, kroz akontacije koje im daju inozemni partneri.
Drugi razlog zbog kojega su strani organizatori putovanja još u siječnju počeli dobivati stop booking od naših hotela, jest taj što su posljednje dvije godine vodeći svjetski turoperatori uzeli u zakup veliki broj hotela samo za svoje goste. Tako su se osigurali na po 3 do 5 godina unaprijed da će na raspolaganju za svoje klijente imati te hotele, dok su manji partneri i agencije zbog toga ostali „kratkih rukava”.
Tako je iz godine u godinu sve manji broj hotela na Jadranu čije sobe se uopće nađu u slobodnoj prodaji, jer je većina unaprijed “rezervirana” od strane TUI-ja, Thomasa Cooka, Rewe Grupe, Kompasa, Appola i drugih koji imaju ekskluzivno pravo prodaje za svoje goste.
– Ove godine su mnogim manjim turoperatorima reducirani kapaciteti u hotelima na Jadranu jer su ih najveći partneri uzeli za sebe. Ako prodaja ide dobro kako je sada krenula, onda se vrlo brzo zaustavlja prodaja za one koji imaju tek po nekoliko soba. Hotelijeri neće nikada objaviti zaustavljanje prodaje ako zaista nisu sigurni da su sobe popunili. A trenutno je booking stabilan, bolje su prosječne cijene nego lani i manjim partnerima se uglavnom zaustavlja prodaja jer dio kapaciteta se ostavlja za internetsku prodaju i za individualne goste koji plaćaju bolju cijenu – pojašnjava dugogodišnji direktor prodaje hotelske kuće u Dalmaciji.
Trenutni pokazatelji govore da gotovo na cijeloj obali najbolje ide prodaja odmora u junu i septembru koji su u hotelima rezervirani gotovo 85 posto na najtraženijim destinacijama i već su atraktivnošću i velikim zanimanjem gostiju izborili mjesto kao sastavni dio glavne sezone. Štoviše, zahvaljujući odličnoj prodaji ovogodišnjeg juna i septembra koji se pune individualnim gostima, brojne organizirane grupe se prebacuju na maj i oktobar, pa su trenutnom situacijom na tržištu hotelske kuće mahom zadovoljne.
Za jul i avgust prodano je otprilike pola ponuđenih kapaciteta, dok su jun i septembar najprodavaniji ovogodišnji mjeseci i njihovi kapaciteti su prvi rezervirani.
Nakon napornog leta preko Mediterana, sinoć je jato od preko 100 ždralova odlučilo da prenoći na Soliilma, a jutros ih je, u pripremi za nastavak puta ka sjeveru Evrope, fotoaparatom “ulovio” Miloš Mitkić.
Pogledajte fotografije ovih divnih ptica koje su sigurno utočište, odmor i hranu, bar na kratko, našle u našem rezervatu poručuju iz Tivatskih solila !
Ždralovi seoba i zimovanje!
Ždralovi su velike ptice duge 100 do 130 cm, promjera krila većeg od 2 m. Imaju duge noge i vrat koji je u letu ispružen. Zbog sive boje tijela nazivaju se i sivi ždralovi. Krila su tamnije boje. Odrasle ptice na glavi i vratu imaju bijelu prugu, a na vrhu glave crvenu mrlju.
Razmnožava se uglavnom u močvarnim područjima i jezerima u sjevernim dijelovima Europe i Azije. U Hrvatskoj se mogu vidjeti za vrijeme seobe na jug u jesen i početkom zime, te u proljeće kada se vraćaju prema sjeveru. Zimu provode na području južne Europe, sjeverne Afrike i južne Azije.
Migriraju u jatima koja su obično formirana u V oblik i često se glasaju u letu stoga ih možete čuti prije nego ih vidite.
Postoje tri glavna migracijska puta tokom seobe iz sjeverne Evrope. Prvi je zapadnoeuropski put kojim lete preko zapada Europe do zimovališta u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu i Maroku. Baltičko–mađarskim putem migriraju južno do nacionalnog parka Hortobágy u Mađarskoj u kojem se zadržavaju neko vrijeme radi odmora. Zatim nastavljaju preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije do sjeverne Afrike ili lete preko Balkana i Turske do istočne Afrike. Istočnoeuropski put je treći migracijski put kojim ptice lete preko Ukrajine, Krimskog poluotoka i Turske do konačnog odredišta u Etiopiji.
Centar za kulturu Tivat u partnerstvu sa Udruženjem strip autora Crne Gore od 7. marta u tom gradu pokreće školu crtanja stripa i ilustracije.
“Osnove nastavnog programa su upoznavanje s elementima nastajanja ilustracije i stripa, kao što su scenario (dramaturgija), crtež, kadriranje, montaža, studija i kreiranje likova, kostimografija, scenografija,dizajn, anatomija, storyboard, kroki, ilustracija, tehnike, materijali za rad, kao i teorija i istorija. Škola je besplatna i namijenjena svim uzrastima”- saopšteno je iz CZK.
Škola se održava u prostorijama Narodne biblioteke svake srijede od 17 do 18.30 sati i traje tokom školske godine. Predavač je strip autor i ilustrator Simon Vučković.
Kompanija Adriatic Marinas predstavila je luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 26. Internacionalnom Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS), koji je odžan od 27. februara do 3. marta.
Ovaj sajamski nastup kompanije je odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta tivatske marine od 450 vezova, izgradnju nove rezidencijalne ekstenzije Regent Hotel Residences.
Porto Montenegro je na ovom tržištu već prepoznat kao jahting destinacija koja nudi beskompromisnu uslugu, ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova, a klijentima sajma smo ponudili i 5% popusta na vezove. Svečani prijem Porto Montenegra, za poslovne partnere i prijatelje projekta, organizovan je u hotelu Ritz Karlton, a među predstavnicima biznis sektora prisustvovali su i Ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Darko Uskoković, izvršni direktor kompanije flydubai Ghaith Al Ghaith, i mnogi drugi, ističe Senior PR i Marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Porto Montenegro
Na Sajmu se ovih dana predstavlja čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja – očekuje se da će sajam posjetiti preko 35.000 ljudi iz 120 zemalja.
Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike. Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza i lifestyle događaja. Prednost pozicioniranja Crne Gore kao nove destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.
Marina Display u kojoj je Sajam organizovan, specijalno je konstruisan prostor za premijerne prezentacije najprestižnijih i najluksuznijih jahti današnjice. Više od 450 plovila i 25 najnovijih superjahti biće ovogodišnja glavna atrakcija manifestacije.
Zabrinjavajuća količina morskog otpada danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Otprilike 10 miliona tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Istraživanja su pokazala da uzorci morske vode sadrže čak šest puta više plastike nego planktona. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja.
Morski otpad je problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga ovisnim o dobroj regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Najveća količina morskog otpada u naš akvatorij dolazi nošen strujama iz susjednih zemalja. Dubrovačko-neretvanska županija je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod utjecajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama. Poseban odjek imalo je zadnje iznenadno onečišćenje koje se dogodilo u prosincu 2017. gdje su stara gradska luka grada Dubrovnika i okolne plaže bile preplavljene smećem.
Kao mali korak u pokušaju rješavanja ovog problema, u sklopu URBAN-WASTE projekta provodit će se mjera za podizanje razine svijesti o problematici morskog otpada. To je jedna od četiri planirane mjere projekta punog naziva ”Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima”, financiranog od strane Europske komisije kroz program Horizon 2020. Aktivnosti se provode na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija. Jedini hrvatski partner na projektu je Regionalna razvojna agencija DUNEA koja će koordinirati provedbu spomenute mjere.
Svoju stručnu podršku u provedbi daju i upravni odjeli DNŽ, Lokalna akcijska skupina u ribarstvu FLAG Južni Jadran, dok će edukativne radionice provoditi stručnjaci iz Ekološke udruge za očuvanje i zaštitu mora i priobalja „Mala Sirena“. U organizaciji DUNEA-e, 28. veljače 2018., održan je radni koordinacijski sastanak s uključenim stručnjacima te je dogovorena provedba edukacija namijenjenih ciljnim skupinama, s pratećim materijalom i dvojezičnim brošurama. Od posebne važnosti je proizašla suradnja s još jednim europskim projektom, ML-REPAIR, kojeg provodi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita čiji su predstavnici također sudjelovali na sastanku. Svoj doprinos ovoj mjeri ML-REPAIR će dati kroz suradnju s ribarima volonterima, kočarima koji na svakodnevnoj bazi imaju morski otpad kao „sekundarni ulov“. Planirano je još definirati pilot lokaciju gdje bi ribari volonteri mogli odložiti prikupljeni morski otpad. Detalji četiri mjere te akcijski plan provedbe za županiju, bit će predstavljeni javnosti tijekom ožujka.
U subotu navečer, u neposrednoj blizini Planinarskog doma na Mosoru, dogodila se tragedija kakvu Split i splitska okolica ne pamte. Dva brata M.S. (mlađi) i A.S. životne dobi od oko 60 godina izgubili su živote pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.
Prema neslužbenoj informaciji jedan od njih je poginuo uslijed pada na zaleđenom terenu, kada je otišao po vodu na obližnji izvor, a drugi je preminuo, najvjerojatnije od srčanog udara, nakon što je brata, zajedno sa svojim prijateljima pronašao mrtvog.
Tragična priča ide ovako, a ispričao nam je Vinko Prizmić, načelnik Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS), čiji je pridruženi član bio i A.S.. Kao napomenu valja istaknuti da se radi o neslužbenoj priči, od informacija prikupljenih s terena, odnosno informacija prikupljenih od dojave HGSS-u.
Dvojica braće zajedno su sa svojom ekipom prijatelja, kao i gotovo svakog vikenda išli na planinu, u prirodu provesti dan, jer su i jedan i drugi bili pasionirani zaljubljenici u planine i planinarenje. Nešto prije 19 sati mlađi brat M.S. zaputio se iz Planinarskog doma na obližnji izvor vode, koji se nalazi 100-tinjak dalje, kako bi donio vode. Kako se on nije vraćao, jer za odlazak po vodu i povratak u Dom treba svega nekoliko minuta, njegov brat A.S. i prijatelji, koji su se zabrinuli što ga nema zaputili su ga se potražiti, kazuje Prizmić.
Kako su znali gdje se M.S. zaputio nije im bilo potrebno puno vremena kako bi ga pronašli.
– Na žalost, prema onome što za sada znamo M.S. se pokliznuo na zaleđenom području i pao te je uslijed tog pada izgubio život. Njegovo beživotno tijelo je pronađeno u neposrednoj blizini izvora. Da bi tragedija bila još veća, njegov stariji brat A.S. je u trenutku spoznaje da mu je brat poginuo, uslijed šoka doživio, najvjerojatnije srčani udar i preminuo. Na žalost nisu pomogli ni napori njegovih prijatelja da ga ožive umjetnim disanjem i masažom srca. Naravno, ovo je neslužbena verzija priče, prema onim informacijama koje smo dobili s terena oko 19.30 sati kada je bila prva dojava o tragediji, kazuje Prizmić.
Odmah po dojavi na teren, odnosno na mjesto događaja upućeno je 15 pripadnika HGSS-a, kako bi tijela nastradalih planinara izvukli s tog terena, a obaviještena je i policija koja je u kasnijim satima započela službeni očevid.
– Zaista me začuđuje činjenica da je M.S. tako izgubio život. Oboje braće bili su iskusni planinari i poznavali su Mosor kao svoj džep. Taj izvor na koji je mlađi brat krenuo nalazi se na predjelu Ljuvač isto kao i Planinarski dom Umberto Girometta i mjesto izvora je na planinarskom putu, dakle nije dislocirano negdje na nepristupačnom terenu. Braća su bila dobri ljudi zaljubljeni u planine i nije bilo dana da nisu išli na planine. Bili su vrlo iskusni planinari, a A.S. je bio naš pridruženi član, koji nije išao u spašavanja s HGSS-om, ali je u planinarskom smislu bio HGSS-u od velike koristi, zaključuje Prizmić.
