I ove godine, treći put za redom održavaju se „Dani jegulje u Neretvi“. Manifestacija koju organizira udruga Maškadur Opuzen uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva poljoprivrede okupiti će brojne Neretvane i njihove goste, koji će imati priliku naučiti nešto više o jegulji, a na opuzenskoj Pjaci je organiziran i tradicionalni kulinarski show u pripremanju jela od jegulje.
Partneri udruge Maškadur u realizaciji ovog za Neretvu važnog projekta su Razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA i Prirodoslovni muzej Metković, lokalni ugostitelji te neretvanski gradovi i opštine.
Ovogodišnji Dani jegulje započinju sutra, u petak, 17. novembra radionicom u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu posvećenoj važnosti jegulje za neretvanski kraj, a vodit će je znanstvenik dr. Branko Glamuzina. Osim toga u Prirodoslovnom Muzeju Metković otvorit će se prigodna izložba o jegulji.
Za subotu je najavljen sajam delicija na opuzenskoj Pjaci, a središnji događaj je kulinarski show u kojem sudjeluju Hrvoje Zirojević, Damir Šarić te opuzenska udruga Pivčeva kala.
Organizirat će se prezentacija proizvoda lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i vinara, dok je u prirodoslovnom Muzeju u Metkoviću planirana kreativna radionica za najmlađe pod nazivom „Tajne jegulje“. Sajam neretvanskih delicija nastavlja se i u nedjelju, a tijekom trodnevne manifestacije lokalni ugostitelji nudit će posebne menije s jeguljom.
Turistička organizacija Tivat na prigodnoj svečanosti u hotelu Palama u srijedu je dodjelila nagrade u akciji „Biramo najbolje u turizmu u ugostiteljstvu – Tivat 2017“.
Dodjela priznanja Turističke organizacije Tivat organizovana je po drugi put sa ciljem unaprijeđenja kvaliteta usluga, razvijanje gostoprimstva, podizanja turističke kulture i turističke ponude Tivta.
Simbol ovogodišnje nagrade „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu – Tivat 2017“ je svetionik.
„Turizam je najznačajnija privredna grana naše države i generalno grada, a među brojnim atrakcijama mi smo se ove godine odlučili za svetionik kojih je u Tivtu 14, a upravo ovaj 15 sija svjetlošću uspjeha i kompanija i pojedinaca koji su zavrijedili priznanje u različitim kategorijama. Oni svojim uspjehom dižu turizam na jedan veći nivo u Tivtu“, kazala je dirketorica Turističke organizacije Gabrijela Glavočić.
Pema ocjeni žirija, koga su činili predstavnici TOT-a, Opštine Tivat, turističke privrede, kulture, medija, dodijelio je ukupno 22 nagrade u kolektivnoj i pojedinačnoj konkurenciji.
Nagrada za najbolje preduzeće pripala je kompaniji Luštica Bay, za najuspješniji ugostiteljski objekata proglašen je Hotel Palma.
U kategoriji najboljih restorana prvo mjesto Volat, za najabolji cafe bar Marquise, najbolja picerija Recoleta, konoba Bachhus, poslastičarnica Minjon.
U drugoj kategoriji za najbolje u pružanju usluga smještaja proglašeno je domaćinstvo Tamare i Miroslava Jovičića, za najbolju turističku agenciju Sip travel, najbolja turistička manifestacija je Purgatorije a u kategoriji sredstava informisanja najboljom je proglašena emisija Radio suncobran – Radio Tivat. Za najbolju plažu proglašena je plaža Waikiki.
Nagrade
Za njabolje pojedince proglašeni su direktor Dejan Davidović – Al Posto Giusto, za najbolji hotelsko ugostiteljskog radnika Ivo Franović – Library bar, za najbolje novinare nagrade su dobili Zora Krstović i Željko Komnenović, najljubazniji taksista je Emil Petković, a najbolji komunalni radnik je Elvison Kameri.
U kategoriji inovativnost u turizmu prvo mjesto je pripalo kompaniji Discover Montenegro, za najbolju fotografiju koja promoviše turističke vrijednosti Tivta prva nagrada pripala je Miku Đuričiću.
Posebna nagrada za doprinos u turizmu pripala je bivšem gradonačelniku Tivta Miodragu Kankarašu te specijalna nagrada za doprinos u turizmu pripala je Školskom brodu Jadran.
Nagrade su uručili gradonačelnica Tivta Snežana Matijević, direktorica TOT Gabrijela Glavočić i predsjednik IO TOT Frano Bošković.
Nakon usvajanja novog Pravilnika izbor i dodijela priznanja u narednom periodu umjesto na tri organizovaće se svake pete godine.
Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopšte o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih, kazao je na nedavnom Susretu ribara u Rapcu 38-godišnji Igor Kralj iz Baške Vode. On je već 17 godina profesionalni ribar, ribari malim alatima. Kad čujete od ribara da je riblji fond pred kolapsom, onda je doista vrijeme za uzbunu. Neki će reći da je ona već odavno trebala biti oglašena, piše Novi list.
Na nedavnom Susretu ribara čulo se, između ostalog, da je stanje u Jadranu katastrofalno. Slažete li se s tom konstatacijom znanstvenika?
– Naravno da se slažem. Pa ne trebaju nam valjda znanstvenici da i sami ne vidimo da je stanje katastrofalno. Međutim, bojim se da će biti jedino gore, bolje nikako.
Kako vi kao ribar vidite stanje na terenu, je li riblji fond doista ozbiljno ugrožen?
– U području gdje ja ribarim, većinom u priobalnom pojasu, poremećena je kompletna bioravnoteža. Riblji fond na nekim područjima i ne postoji.
I sami ste upozorili da su neke riblje vrste posebno ugrožene, odnosno njihova priobalna staništa. O kojim vrstama govorite i zbog čega su ugrožene? – Pa, evo, recite vi meni stavite li ikad masku na glavu i malo zaronite? Kad naletite na ribu veću od 30 dekagrama ravno je dobitku na lotu. Što se tiče same obale, zar zadnjih 10, 15, 20 i više godina nismo prekrili kompletna riblja staništa. Gdje na obali, ne računajući otoke, imate više od 500 metara netaknute obale? Gdje su nekad postojali glamci, kosmeji, špari… – danas je pustinja. Nećemo valjda tvrditi da su samo ekonomski isplative ribe bitne u moru.
Postrožiti kontrole
Naveli ste i da 50 posto vaših kolega ribari ilegalno, dok ostalih 50 posto ribari s legalnim alatima na ilegalan način. Jeste li pritom mislili na profesionalne ribare ili na sportaše i rekreativce?
– Evo vam primjer: mreža poponica je legalni alat gospodarskih ribara, međutim izvan svog dozvoljenog perioda ona je u moru na ilegalan način. Koća je također legalna, no kad se njom ribari unutar zabranjenog područja, to je ilegalan ribolov. Isto tako svitlo za lov liganja je dozvoljeno, ali je izvan dozvoljenog perioda – ilegalno… Mogao bih do sutra navoditi primjere, a sad vi ocijenite jesam li mislio na sportaše, rekreativce, dopunce ili profesionalce.
Posebna pažnja na posljednjem Susretu ribara posvećena je sportskim ribolovcima i rekreativcima. Jedan od zaključaka bio je da valja postrožiti nadzor negospodarskog ribolova. Dugo pratim ribarstvo pa znam da su prije bili problem mali ribari. Jesu li profesionalcima problem uvijek drugi ili su i sami krivi za trenutnu situaciju?
– Ne znam jesmo li sjedili na istom sastanku. Rekao bih da se nikad manje nisu spominjale druge kategorije ribolovaca. Možda su se sportaši osjetili prozvani zato što se traži veći nadzor i kontrola priobalnog pojasa, a oni 99 posto ribare u tom području, međutim vjerujte da oni ne rade ni jedan posto štete.
Uz obalu južne Istre, a pretpostavljam da je i drugdje situacija slična, ima senjala na svakom pedlju, u svakoj uvali, na svakom puntalu, mreže kao da se uopće ne vade iz mora. Ne znam o kojoj je vrsti mreža riječ, ali u svakom slučaju mreže bi valjalo bacati s prvim mrakom i dizati ih u albu. I sami ste spominjali isti problem. Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo poduzeti da se mreže maknu iz priobalja?
– Upravo ovo što ste naveli, uz strožu kontrolu i zatvaranje vrlo ugroženih područja.
Neisplativo ribarenje
Ukoliko se nastavi ovakav trend prelova u priobalju, je li izgledan scenarij da ribe u dogledno vrijeme više ne bude, barem ne za komercijalnu upotrebu?
– Ne treba nam dogledno vrijeme. Ribarenje u priobalnom području je već sad skoro neisplativo. Nešto se postiže strahovitim povećanjem ribolovnih alata, ali to je već sad kontraproduktivno.
U ovom našem dijelu Jadranu (govorim o sjeveru) su se još prije 30-ak godina lovile škarpine teške i više od pet kilograma. Sad o njima možemo samo sanjati, danas je kapitalni ulov ako je neka teža od kilograma. Mogu li se uopće, prema vašem mišljenju, neke riblje vrste oporaviti od pretjeranog izlova?
– Neke vrste su već sad dovedene do kraja. Škarpina od kila do 30 metara dubine postala je egzotika.
Na Susretu ste sugerirali da se uvedu zaštićena područja i u priobalju, a ne samo u Jabučkoj kotlini. Na koji način smatrate da bi to trebalo učiniti, zaštitom određenih područja, poput šeka, dokazanih područja mrijesta ili zatvaranjem čitavih ribolovnih zona?
– Pohvalno je da se zaštitila Jabučka kotlina, međutim, kao što sam već rekao, neće njena zaštita dovesti do oporavka priobalnih vrsta, a složit ćemo se da je priobalni pojas mrjestilište najvećeg broja morskih organizama. U nas je još jedan veliki problem, a to je da je mišljenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo posljednje u nizu. Mislim da bi Institut trebao imati i početnu i završnu riječ kad govorimo o zaštiti.
Valja na koncu istaknuti i nezavidnu ekonomsku situaciju ribara. No, može li to biti opravdanje za izlov koji bi u konačnici mogao dovesti i do potpune propasti ribarstva na Jadranu? – Ribari su bili gladni i prije sto godina, i prije pedeset, i danas, i bit će za pedeset godina.
,,Kotorski vizuelni umjetnici 2017.’’ Daliborka Kordić, Dušica Ivetić, Dubravka Milivojević, Zoran Petrušić, Mile Albijanić, Jovana Pestorić, Milodarka Milatović Stamatović, Milenko Premović, Perunika Premović i Lana Bokan, predstaviće svoje radove na izložbi u renoviranoj Gradskoj galeriji – Kotor u subotu 18. novembra u 19 sati.
Najbolji likovni rad za 2017. godinu nastao u Kotoru, je jednoglasnim izborom žirija, rad Lane Bokan pod nazivom „Tre sorelle“.
Inspirisana tradicijom Boke, Lana je utjelovila savremeni prikaz legende o tri sestre. Poigravajući se sa materijalima, poput čipkanog miljea (koji je dio tradicije Boke) kao i gipsa, realizovala je savremenu zanimljivu tvorevinu.
Žiri je radio u sastavu Franović Gordana, istoričarka umjetnosti, predsjednica i članovi, akademski slikari Odalović Ratko i Burić Ilija.
Nakon građanske inicijative NVO “Bokeški Forum”, na poziv gradonačelnice Tivta dr Snežane Matijević u četvrtak će se u Kabinetu predsjednice održati sastanak na temu nelegalne deponije Lovanja. Cilj ovog sastanka jeste saradnja na rješavanju zajedničkog problema opština Tivat i Kotor.
Kako nam je saopštio dr Andrija Petković predsjednik „Bokeškog Foruma“ ranije je u Kotoru održan inicijalni sastanak na istu temu kojem su prisustvovali predstavnici Opštine Kotor, d.o.o Komunalno Kotor i NVO sektora.
Na tom sastanku između ostalog zaključeno je da se u najkraćem roku mora krenuti sa rješavanjem problema Lovanja, zbog čega je u toku formiranje radne grupe koja će se baviti ovim problemom. Kao jedna od najhitnijih mjera planirano je podizanje rampe i zapošljavanje osoblja na ovoj lokaciji čime će se spriječiti dalje nelegalno odlaganje otpada.
Dim od paljenja guma iznad Lovanje
NVO “Bokeški Forum” je početkom novembra predao Sekretarijatima za zaštitu životne sredine Opštine Tivat i Opštine Kotor, građansku inicijativu kojom je preko 600 građana potpisom tražilo hitno rješavanje ovog problema, koji prijeti da dobije dimenzije ekološke katastrofe.
Povodom proslave Dana opštine Budva, JU Narodna biblioteka Budve će trodnevnim programom, koji će započeti u subotu, 18. novembra promocijom knjige Vlada Đ. Duletića “Zapisi iz budvanskog kraja”, obilježiti ovogodišnju proslavu.
Najstarija institucija kulture u gradu čini se ne slučajno započinje kulturni dio programa proslave, a takođe nije slučajno da počinje upravo promocijom knjige značajnog autora za taj grad Vlada Đ. Duletića “Zapisi iz budvanskog kraja” koji je u periodu od 1986. do 1989. godine obavljao dužnost predsjednika Opštine Budva.
Nakon smrti Vlada Duletića ostao je rukopis njegove knjige, šeste po redu, pa je Narodna biblioteka Budve, objavljujući zavičajne autore, odlučila da ovo Vladovo djelo štampa i promoviše ovom prigodom.
O knjizi “Zapisi iz budvanskog kraja” govoriće književnik Miraš Martinović koji je i autor predgovora, kao i prof. dr Rade Ratković.
Promocija knjige Vlada Duletića biće održana u subotu, 18. novembra sa početkom u 19 sati na Akademiji znanja.
Cilj Narodne biblioteke Budve je da tokom trodnevnog programa promoviše djela autora čiji je izdavač, a podsjećana radi- izdavačka djelatnost biblioteke prvi put je pokrenuta ovog proljeća.
Centar za kulturu Tivat u saradnji sa NVO Matica Boke, podružnica Tivat i Udruženjem „Šta hoćeš“ iz Beograda, u četvrtak 16. novembra sa početkom u 20 sati u foajeu Centra za kulturu Tivat priređuje multimedijalno veče.
U okviru programa, posjetioci će na četiri velika ekrana moći pogledati „Na veslu priča“ – osam epizoda istoimenog televizijskog serijala koji je ovog ljeta snimljen u tivatskom akvatoriju. Pored ostalih, naratori serijala su Mašo Čekić, Vuk Krnjević, Siniša Luković, Neven Staničić, Vlasta Mandić…
Iste večeri biće otvorena izložba fotografija Časlava Petrovića, profesionalnog snimatelja iz Beograda.
Sporazum između Italije, Hrvatske i Crne Gore o međunarodnom upravljanju lokacijom pod zaštitom UNESCO-a „Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka“ potpisan je u Bergamu (Italija) u utorak.
Sporazum su potpisali predstavnici šest gradova čija se kulturna dobra nalaze na UNESCO-voj listi Svjetske baštine. U ime Opštine Kotor sporazum je potpisao predsjednik Vladimir Jokić. Podsjećamo, nakon upisa na Listu svjetske baštine UNESCO-a u Krakovu u julu ove godine, Kotorska tvrđava postala je dio multinacionalne serijske nominacije venecijanskih utvrđenja 16. i 17. vijeka.
Desetogodišnji rad Vlada Italije, Hrvatske i Crne Gore, zajedno s regionalnim i lokalnim zajednicama, krunisan je uspjehom, pa je 9. jula ove godine transnacionalna lokacija „Venecijanski odbrambeni sistem 16. i 17. vijeka“ uvrštena na UNESCO-vu listu Svjetske baštine.
Bergamo – Vladimir Jokic
Izražavajući zadovoljstvo tim povodom, juče su Ministarstva kulture Italije, Hrvatske i Crne Gore, zajedno s gradovima Bergamo, Peschiera del Garda, Palmanova, Zadar, Kotor i Šibensko-Kninskom županijom, potvrdila aktivnosti već preduzete i definisane Memorandumom o razumijevanju, koji su ministarstva kulture pomenutih država potpisala 1. decembra 2015. u Rimu. Time je zvanično počelo zajedničko upravljanje novom lokacijom koje će obavljati Međunarodna grupa za koordinaciju koju čine predstavnici Ministarstava kulture i lokalnih zajednica kao i predstavnici Stalnog sekretarijata u gradu Bergamu.
Bergamo sporazum
Ministarstva kulture i gradonačelnici šest gradova svjesni su kulturnog značaja koje će donijeti zajedničko upravljanje novom lokacijom, uspostavljanje novih prijateljskih veza, kao i saradnja među uključenim narodima.
U „Bokeškom Forumu“ zbunjeni smo izjavom Miloša Bešića i istraživanjem Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) da u Tivtu nema dječjeg prosjačenja. Na žalost ima ga i to u izraženoj mjeri, a ako to statistika ne otkriva ne mora da znači da je tačno – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
Uostalom, potvrdu ovoga imamo svakodnevno u tivatskim kafićima, ulici, na autobuskoj stanici, gdje djeca, pripadnici uglavnom RE populacije prose za „hleb svoj nasušni“.
Moguće je da taj problem u Tivtu nije izražen kao u gradovima okarakterisanim kao „krizni“. Međutim konstatovati da tog problema nema predstavlja okretanje glave od problema, što ni nama u Bokeškom Forumu, a nadamo se ni ljudima u CEDEM-u nije u interesu, kaže se u saopštenju.
Austrougarski pješački kameni put kod Pereovog dola
Pozivamo vas da provedemo zajedno nekoliko sati na Orjenu i pri tome naučimo nešto o vještini gradnje u kamenu. Ovog puta tema će biti stari austrougarski pješački putevi, njihov istorijski kontekst, tehnike izrade i načini obnove, poručuju iz Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Svjedoci smo da su austrougarski pješački i kolski putevi još uvijek u važan dio saobraćajne infrastrukture Orjena, što najbolje govori o njihovom poslovičnom kvalitetu i dugotrajnosti upotrebe.
Kako se to postizalo, ko je radio i zbog čega i šta je danas moguće učiniti da ove memorijalne puteve održimo, zaštitimo i prezentiramo?
Sve to možete saznati, a i dati lični doprinos učestvujući u obnovi, na radionici koja će biti održana u subotu, 18. novembra, sa početkom u 10 sati, na pješačkom putu ispod Perovog dola, 1km od bivšeg motela „Borići“, ka Vratlu. Do lokacije se dolazi (automobilom ili pječačenjem) makadamskim putem od „Borića“. Organizator, planinarski klub „Subra“, obezbjeđuju alat, rukavice, hranu i osvježenje, a na učesnicima je da prijave dolazak na tel. 069 360 803 (Željko Starčević).
Mapa
Učešće na događaju je besplatno, a učestvuje se na sopstvenu odgovornost, odnosno za maloljetne na odgovornost roditelja ili staratelja.
Kameni put
Volonterska radionica je treći događaj iz zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a organizatori pojedinačnih dešavanja su PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka” i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
