U Sredozemlju uskoro jednak omjer ribe i plastičnog otpada

Boka News
-
0
U Sredozemlju uskoro jednak omjer ribe i plastičnog otpada
Plastika u okeanima

Sredozemlje je već dugo jedno od najzagađenijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i veći jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjednačiti, upozorili su europski stručnjaci.

“U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plastičnog otpada”, rekao je za dpa španjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz.

“Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada.”

Garcia-Herraiz je zamjenik glavnoga tajnika Udruge za zaštitu Sredozemlja, regionalnog foruma koji podupire EU, a čiji su se članovi sastali prošli tjedan u Napulju. Garcia-Herraiz zadužen je za odjel vode i vodnih resursa i za okoliš.

I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zagađenja plastičnim otpadom “još uvijek imamo relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja, o posljedicama zagađenja po zdravlje morske flore i faune, čak i po ljude”, dodao je.

Diplomat ističe da većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra.

Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.

Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra.

Ona se ne razgrađuje i ne mijenja kemijsku strukturu već se pojavljuje u manjim komadima.

Garcia-Herraiz podsjeća da izravni izvor mikroplastike možemo naći u kozmetičkim proizvodima za “peeling” kože koji sadrže sitne polietilenske čestice. Nakon korištenja te čestice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora.

Još jedan izvor mikroplastike u moru su plastični peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvođača transportiraju do prerađivača i ondje prerađuju u gotove predmete. Često tijekom transporta peleti završe u moru i postanu smeće, a da nisu poslužili za izradu bilo čega korisnog.

Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema – zagađivala koja se nalaze na površini mikroplastike.

Organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su slabo ili sporo razgradive kemikalije, poput primjerice pesticida DDT-ja.

Osim što se sporo razgrađuju slabo su topive u vodi, zbog čega se čvrsto zalijepe na plastiku, poput primjerice masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa.

Nakon što ribe ili druge morske životinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.

Početkom godine Greenpeace je objavio izvješće kojim se procjenjuje da je 96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.

/Hina/

Promocija knjige poezije i proze “U sjenci života”

Boka News
-
0
Promocija knjige poezije i proze “U sjenci života”
U sjenci života

Promocija knjige poezije i proze „U sjenci života“, autorice Milene Kraljević Kramberger biće održana u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu, u četvrtak, 7. decembra sa početkom u 19 sati.

Na  promociji  će  govoriti prof. Maja  Grgurović, prof.  Jasmina Bajo i autorica.

Milena Kraljević Kramberger je rođena u Herceg Novom,  djetinjstvo je provela  u Tivtu, a radi i živi u Kotoru. Stimulisana nagradom  Udruženja književnika  „Branko Miljković„  iz  Niša, Povelja  „Brankovo pismo“  i  statuom  „Čegar„   koji je i izdavač, njezine prve knjige poezije  „Sačuvaj  sjećanja„   nastavila je  da radi   na  drugoj knjizi „U sjenci života”.

Njezina druga knjiga “U sjenci života” je satkana iz poezije i proze. Svaka stranica  predstavlja  iskrište duše, iz pukotine života, sačuvanih sjećanja djetinjstva, zavičajnog praga, neostvarenih snova, nade i stvarnosti. Opservacije rasute u prozi i emocije utkane u poeziji njene knjige,  traže put  ka svjetlosti, put ka čitatelju da ih dožive i pronađu sebe.

Izdavač  knjige  je  Kulturni centar  „Nikola Đurković“  –  Gradska biblioteka i čitaonica Kotor.

 

Pet kotorskih crkava Bogu i svetom Nikoli u čast posvećenih

Boka News
-
0
Pet kotorskih crkava Bogu i svetom Nikoli u čast posvećenih
Bogojavljenje 1897. Kotor – prvo javno objavljivanje fotografije

Antički grad Bari čuva zemne ostatke jednog od najpoznatijih svetaca kršćanstva. Nadgrobni mu je spomenik prelijepa i veličanstvena (splendidissima ac magnifica) bazilika Bogu i svetom Nikoli posvećena. Grad se nalazi na raskrižju istočnog Mediterana i Europe. Stjecište je morskih i zemaljskih hodočasničkih puteva, koji su u srednjem vijeku vodili u Jeruzalem i Santiago de Compostela. Ovaj grad od 1087. godine čuvar je groba sv. Nikole, kojega zapadna Crkva naziva praesul immensae largitatis– biskup dobročinitelj. Poradi sukoba Bara i Dubrovnika za metropolitansko prvenstvo, Kotor se svojevoljno podvrgnuo jurisdikciji metropolite u Bariju i od 1172. godine, uz kraće prekide, do 1828. godine ostao u sastavu tog značajnog crkvenog središta. Godine 1328. dolazi do sukoba Pape i nadbiskupa Barija radi prava potvrđivanja izbora kotorskog biskupa (Gerardo Cioffari, Storia di Bari medioevale, Bari, 1998., str. 213).

Poradi ovih razloga nije čudo zašto je u Kotoru, pa i u Boki, bio neobično jako razvijen kult prema sv. Nikoli.

Kotor je imao njemu u čast pet posvećenih crkava.

Najstarija poznata crkva sv. Nikole od vrtova (dei horti) nalazila se na Zlatnim njivama prema Dobroti, toponim Mišulić, poznate brodograditeljske obitelji. Spominje se 1289. godine (Smičiklas, Codex diplomaticus VI, 675; Ivo Stjepčević, Katedrala svetog Tripuna, str. 60 br. 30; str. 92. bilj. 259, str. 99. bilj 359). Crkvu je izgradila i dotirala poznata plemićka kotorska obitelj Tripa Drago. Kasnije ta je crkva predana na korištenje franjevačkom redu sv. Bernarda.

Crkva je od velikog značaja za Bokeljsku Mornaricu, srednjovjekovnu bratovštinu pomoraca, zvanu Pobožna zajednica kotorskih pomoraca (Pia sodalitas naviculatorum Catharensium). Prvi spomen ove bratovštine je iz 1353. godine (Illyricum sacrum, VI, 449).

Druga je crkva sv. Nikole sa samostanom iz XIV. stoljeća u arhivskim izvorima nazivana od Rijeke (de flumine) a nalazila se također van zidina, na Tabačini, kod lokaliteta Patiana, blizu izvora Škurde. Izgrađena je 1344. godine od strane Nikole Buća, a porušena je prije napada Hajredina Barbarosse.6.in u prvoj polovici XVI. stoljeća.

Treća crkva sv. Nikole je isto iz XIV. stoljeća, izgrađena u gradu (incivitate). Podigao ju je Tripo Buća 1353. godine a dotirala je njegova žena Belka oporukom iz 1353. godine. I ta je crkva vezana za bratovštinu Bokeljske mornarice. Ona je 1453. godine bila predana Bratovštini mornara, nalazila se na trgu kod plemićke palače Pima i danas se u kafe baru Cesare mogu vidjeti njeni ostaci. Kada u XIX. stoljeću bratovština biva ukinuta, njen glavni oltar prenesen je u crkvu Gospe od Zdravlja a zvono i danas tuče ure na gradskom satu.

Četvrta crkva u čast sv. Nikole sagrađena je u gradu zajedno sa samostanom dominikanaca 1540. godine. Godine 1808. Francuzi je daju na uporabu pravoslavnima. Ova je crkva bila najveća i najbogatija poslije katedrale sv. Tripuna. Stradala je u požaru 1896. godine.

Osvećenje nove pravoslavne crkve Sv. Nikole u Kotoru 1909. godine

Peta crkva sv. Nikole podignuta je na istom mjestu gdje je ranije izgorjela dominikanska crkva, a gotovo u cijelosti je zadužbina Habsburške monarhije, koji su za njenu izgradnju priložili 100.000 zlatnih kruna, što je ekvivalent 30 kilograma zlata. Novu crkvu je projektirao arhitekt Ćiril Iveković i građena je od 1902. do 1909. godine. Bila je sjedište eparhije Bokokotorsko-dubrovačke i Spičanske.

/Don Anton Belan/

Zbog polaganja kabla poseban režim plovidbe jugozapadno od Jaza

Boka News
-
0
Zbog polaganja kabla poseban režim plovidbe jugozapadno od Jaza
Počeo radove u crnogorskim vodama – kablopolagac GIULIO VERNE – foto shipspotting.org

Specijalni italijanski brod-kablopolagač „Giulio Verne“ počeo je danas sa izvođenjem radova na polaganju i zaštiti elektroda i katoda podmorskog kabla Crna Gora-Italija, od uvale Jaz, jugozapadno prema izlazu iz terirorijalnih voda Crne Gore.

Kablopolagač od 10.774 bruto-tomne dug 133 metra, u crnogorske vode doplovio je prije dva dana iz Napulja, a već danas radio je na desetak milja od obale Donjeg Grblja. Uskoro će se „Giulio Verneu“ pridružiti i specijalni brod za of-šor operacije „Ariadne“ od 11.719 tona, koji plovi pod kiparskom zastavom i koji je juče stigao u luku Bar. Ova dva plovila u crnogorskim vodama radiće do 12.decembra, kada posao na podvodnom kablu preuzima treći specijalni brod „Astrea“ iz Italije koji će radove obavljati do 22 decembra.

Iz Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, uz navođenje preciznih geografskih koordinata šest tačaka u teritorijalnom moru jugozapadno od uvale Jaz, upozorili su sve nautičare na poseban režim plovidbe koji važi u tom području tokom obavljanja radova na podmorskom kablu, naglašavajući da je zabranjeno približavanje specijalnim brodovima na udaljenost manju od 500 metara.

Humanitarni bazar “Dan otvorenog srca” 20. decembra

Boka News
-
0
Humanitarni bazar “Dan otvorenog srca” 20. decembra
Novogodisnji-humanitarni-bazar

Opština Tivat – Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, u saradnji sa ”Organizacijom žena” Tivat i Crvenim Krstom Tivat, u susret praznicima, tradicionalno organizuje novogodišnji humanitarni bazar pod nazivom “Dan otvorenog srca”.

“U pitanju je deveti tradicionalni “Dan otvorenog srca”, a sastanak Organizacionog odbora bazara, održan je juče (ponedjeljak, 04. decembar) u Opštini Tivat. Na sastanku je odlučeno da ove godine bazar bude održan u srijedu 20.decembra na Trgu magnolija, sa početkom u 11 sati”, navela je koordinatorka Organizacionog odbora i sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović, zahvaljući na podršci predsjednici opštine prof.dr Snežani Matijević koja je ujedno i predsjedavajuća odbora.

Opština Tivat ispred organizatora, poziva sve zainteresovane da prijave svoje učešće, a sve ljude velikog srca da se odazovu i posjete bazar, kako bi se prikupilo što više sredstava. Prikupljena sredstva biće usmjerena u humanitarne svrhe.

 Svi zainteresovani dodatne informacije mogu dobiti u Sekretarijatu za mlade, sport i socijalna pitanja, kancelarija 16A, odnosno na telefon 032 661 319, email: mladisport@opstinativat.com.

 

U Crnoj Gori se i dalje ćuti o napadu na Dubrovnik

Boka News
-
7
U Crnoj Gori se i dalje ćuti o napadu na Dubrovnik
Napad na Dubrovnik 1991

U Crnoj Gori se neće uspostaviti slobodno društvo, niti će istinski zaživjeti demokratija, a posebno tolerancija, dok se ne osnaži unutrašnji dijalog o prošlosti, saopštio je programski direktor Građanske alijanse, Boris Raonić.

U saopštenju koje, podsjeća se da je prije 26 godina izvršen “najžešći napad na Dubrovnik”, osim Raonića, potpisuju intelektualci i pozante ličnosti, Žarko Rakčević, Rifat Rastoder, Džemal Perović, Sead Sadiković, Balša Brković, Branislav Radulović, Veseljko Koprivica, Aleksandar Saša Zeković i Ljiljana Raičević.

U saopštenju se navodi da se u susjednoj Hrvatskoj 6. decembar obilježava kao Dan dubrovačkih branitelja, dok se u Crnoj Gori uglavnom ćuti o svemu što ima veze sa dubrovačkim ratištem, razarenjem grada i stradanjem njegovih žitelja, te pljačkom kako javne tako i privatne imovine.

“Ćuti se i o uzaludno položenim životima građana Crne Gore koji su se u ratnom pohodu na Dubrovnik našli zahvaljujući tadašnjoj vladajućoj politici i manipulacijama političke elite. Prije 26 godina zagrmjele su po dubrovačkim zidinama crnogorske puške iz ‘noći bratske krvomutnje’. Cijenu iluzije da se jednoj braći može pomoći pucanjem na drugu braću – još uvijek plaćamo svi, sem onih koji su te puške stavili ljudima u ruke”, navodi se u saopštenju.

Zajedničko saopštenje povodom godišnjice napada, kako ističu, predstavlja “ne samo podsjećanje i njegovanje kolektivnog pamćenja na mučno vrijeme patnji i zločina, već je i u funkciji reafirmisanja suočavanja s prošlošću”.

“Taj proces doživljavamo ključnim za istinu, zadovoljenje žrtava i oporavak cijelog društva. Registrujemo prilično opadanje interesovanja javnosti za tematiku i sadržaje suočavanja s prošlošću iako je proces tek djelimično zaživio u Crnoj Gori. Uzrok tome je, opet, aktuelno ignorisanje i manipulacija političke elite prema intelektualnim, kulturnim, akademskim i aktivističkim grupama naročito kroz širenje klijentelizma, pragmatizma i ideje da je (isključivo) budućnost važna”, navodi se u saopštenju.

Koliko taj proces može biti koristan, kako su saopštili, potvrđuje ugrožena unutrašnja kohezija i integracijacioni procesi crnogorskog društva.

Napad na Dubrovnik
Napad na Dubrovnik

“A realizovani su samo određeni elementi i sadržaji suočavanja s prošlošću i to oni koji uključuju reparacije (individualni zahtjevi i procesi još uvjek traju iako je proteklo 26 godina), nekoliko pravosnažno osuđenih lica (zbog njihovog postupanja u svojevrsnom logoru, na teritoriji Crne Gore, za disciplinovanje Dubrovčana), kao i simbolički čin žaljenja (ne i jasnog izvinjenja). Realizovano je zapravo samo ono što je dozvoljeno, odnosno, odigrala se i još uvjek se odigrava, strogo ‘kontrolisana’ i ‘dozirana’ pravda”, navodi se u saopštenju.

Aktuelni pristup suočavanju s prošlošću, smatraju potpisnici saopštenja, “učvršćuje odustvo odgovornosti jačajući kolektivnu amneziju i strategiju da je najbolja opcija da sve poklonimo zaboravu i prepustimo se čarima partijske države, privatizacije i dočekivanju strateških investitora”.

“Ponešto što je sada prisutno u javnom diskursu, uključujući i udžbeničku politiku, je krajnje površno, stidljivo a aktuelne prilike, u politici i društvu, govore da je to bez dugoročnog efekta i stvarne izgradnje mira, poštovanja i zajedništva. Stasavaju nove generacije. ‘Svi smo u opsadi ovih crnih dana’, kao i prije 26 godina. I zbog tih novih generacija moramo reafirmisati suočavanje sa prošlošću i samo tako, uz činjenice i prepoznavanje odgovornosti tadašnje političke elite, utkati istinu o nepravdama i zločinima počinjenim u naše ime u našu kolektivnu svijest. Samo je tako moguće do kraja spoznati i prevladati, zbog budućeg mudrijeg ponašanja, crnogorsku destrukciju i traume koje su u tom vremenu naizraženije bile kroz ratni pohod na Dubrovnik, deportaciju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i progone neistomišljenika na njihovom unutrašnjem, političkom i etničkom ‘ratištu’, gdje dominira slučaj ‘Bukovica’. Drugačije nećemo imati pravo da ustanemo kada se ponovo patriotizam počne izražavati mržnjom”, zaključuje se u saopštenju.

Opština Tivat dodjeljuje studentske nagrade

Boka News
-
0
Opština Tivat dodjeljuje studentske nagrade
Tivat – foto opština Tivat

Opština Tivat u skladu sa Odlukom o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola i studenata postdiplomskih studija za 2016/17. godinu, raspisala je danas javni konkurs za dodjelu studentske nagrade kao izraza priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju.

Pravo da konkurišu za nagradu koju dodjeluje Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, imaju studenti- crnogorski državljani sa prebivalištem u Tivtu, kao i lica sa statusom stranca koji imaju prebivalište u toj opštini.

U konkurenciju za nagrađivanje dolaze studenti sa prosječnom ocjenom od najmanje 9,50  a koji su ostvarili 240, 300 ili 360 ECTS kredita zavisno od dužine trajanja studija na fakultetu ili akademiji, te koji nisu izgubili nijednu godinu tokom studiranja. Rok za prijavu na ovaj konkurs ističe 18.decembra.

TO Kotor na 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru u Sloveniji

Boka News
-
0
TO Kotor na 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru u Sloveniji
Humanitarni bazar u Sloveniji

Ambasada Crne Gore u Republici Sloveniji je 3. decembra 2017. godine učestvovala na jednom od najvećih humanitarnih događaja u Sloveniji, 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru koji se održavao u Hotelu “Union” u Ljubljani.

Ambasada je svoj štand organizovala uz pomoć Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija Kotora, Bara, Budve i Podgorice, Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” Igalo, Kompanije „13. jul – Plantaže”, Mesne industrija „Goranović”, Kompanije „Voli”, Pošte Crne Gore i Udruženja maslinara iz Bara.

Na Bazaru je učestvovalo 36 zemalja čiji su predstavnici na svojim štandovima imali prodajne izložbe nacionalnih i drugih proizvoda široke potrošnje.

Kompletan prihod sa Bazara namijenjen je nevladinim organizacijama (Društvo za pomoć djeci sa autizmom «Školjka», Institut za autizam i srodne smetnje, Društvo za pomoć žrtvama krivičnih djela «Bijeli prsten», Institut za zaštitu djece «Mjesečeva vila») za unapređenje uslova života najranjivijih grupa ozbiljno oboljele i ugrožene djece.

Bazar je posjetio veliki broj posjetilaca iz Slovenije, ali i iz drugih zemalja. Mogle su se vidjeti i istaknute ličnosti iz javnog, političkog, kulturnog i diplomatskog života Slovenije. Crnogorski štand je, između ostalih, posjetio i Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije. Kako je čitav događaj sa posebnom pažnjom pratiio veliki broj medija, bila je prilika da se uz ovaj, prije svega humanitarni događaj, promovišu i nacionalni i turistički proizvod. Pored promotivnog materijala i suvenira, na štandu su se našli crnogorska pršuta, pečenica, njeguški sir, domaći med, suve smokve, maslinovo ulje, mandarine i nar. U nagradnoj igri dodijeljen je vaučer za sedmodnevni boravak u Institutu “Dr Simo Milosevic” u Igalu.

Imoćani u strahu za svoj prirodni fenomen: što se to događa…

Boka News
-
0
Imoćani u strahu za svoj prirodni fenomen: što se to događa…
Imotsko jezero Foto Braco Ćosić, Ivo Ravlić

Imoćani su zabrinuti, štoviše čak i prestrašeni. Razlog je zanimljiv – nikada do sada nije zabilježen niži vodostaj u Crvenom jezeru, a za nekoliko dana navršit će se i tri mjeseca otkako je presušilo Modro jezero. I to se ne pamti! U nedjelju kada su izvršena precizna mjerenja, dubina vodenog stupa u Crvenom jezeru bila je 232 metra, čak za dva metra niža od dosadašnjega najnižega zabilježenog u prosincu 2012. godine, te za čak 85 metara niža od poznatog maksimuma iz 2013. godine, kada je izmjereno 311 metara.

Znajući da je dno jezera 6 metara ispod razine mora, to znači da je visina vodenog stupa tada bila 317 metara. Nizak vodostaj jezera čest je u ovom dijelu godine, ali ovako nisku razinu ne pamte ni najstariji Imoćani.

Speleološki odsjek Hrvatskoga planinarskog društva Imotski u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije i Fakultetom građevinarstva arhitekture i geodezije u Splitu, zadnjih petnaestak godina redovito vrše monitoring stanja i mjerenja vodostaja. Jedna od najvećih zanimljivosti jezera je baš oscilacija vodostaja, a interesantno je da su najviši i najniži vodostaj izmjereni u periodu kraćem od godinu dana.

Međutim, današnja mjerenja dala su nove rekordne podatke o vodostaju, a obavili su ih speleolozi Ante Škeva i Branimir Jukić u suradnji s Ivanom Gabelicom, ravnateljem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije. Što se, pak, tiče Modrog jezera i ono je, zbog iznimno sušnog razdoblja, skoro tri mjeseca bez vode.

Presušilo je 18. rujna, a 8. listopada (također nikada ranije) na njegovu dnu odigrana je spektakularna nogometna utakmica “Vilenjaka” i “Vukodlaka”. Isto tako, obilnije kiše u kontinuitetu od nekoliko dana u Imotskoj krajini nije bilo od svibnja ove godine. Također, po prvi put nakon 35 godina presušilo je i Knezovića jezero u općini Lokvičići.

Promovisana “Bokeška Beleca”

Boka News
-
0
Promovisana “Bokeška Beleca”

“Bokeška Beleca“ naziv je zbirke pjesama o Boki koja je u ponedjeljak promovisana u galeriji Buća-Luković u organizaciji  NVO“Bokeški forum“.

Na konkurs Bokeškog foruma pristiglo je 75 pjesama.  Žiri u sastavu prof. Katica Čavor, prof. Neven Staničić i Dragan Popadić odabrao je najbolje koje su ušle u zbirku, a crteže u knjizi radila su djeca sa poteškoćama u razvoju.

Pobjedničku pjesmu napisala je Ivana Kružić iz Tivta, drugo mjesto podjelili su Mašo Čekić iz Kotora i Nikola Marković iz Niša.

„Ovo je prvo izdanje Bokeške Belece. Idemo dalje. Imamo svoju misiju, svoj cilj. Naredne godine drugi konkurs. Biće neka druga tema. Nećemo stati. Sljedeći konkurs Bokeškog dforuma biće na nivou bivše Jugoslavije. Članovima žirija pridruižiće se pobjednici sa ovog konkursa. Nadam se da će se i Dragan predomisliti i biti član žirija. Zajedno smo jači“ – kazao je dr Andrija Petković, predsjednik NVO Bokeški forum.

Cjelokupni prihod od prodaje knjige ide djeci sa poteškoćama u razvoju.

U muzičkom dijelu programa nastupio je duet Mia i Sofija.

1...3.6873.6883.689...4.629Stranica 3.688 od ukupno 4.629