Knjižara So predstavlja nove naslove sa 62. beogradskog Sajma knjiga

0
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, nastavljamo s predstavljanjem novih naslova sa 62. beogradskog Sajma knjiga.

Slikar prolaznog sveta roman je Kazua Išigura dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Kroz sjećanje na neslavne detalje iz svog života, slikar Masudi Ono preispituje svoju ulogu u državnom mehanizmu tokom Drugog svjetskog rata. Za razliku od svog učitelja, nisu ga privlačile zapadne tehnike slikarstva, već tradicionalni način. Dilema otadžbina ili umjetnost razriješava se izdajom i jedne i druge. Izdavač je Dereta.

Helena ili o nemiru roman je autorke Mirjane Mitrović koji će nam dati odgovore na neka interesantna pitanja kao što su: kako je pisano i zašto nije sačuvano žitije majke Konstantina Velikog u vrijeme Nikejskog sabora, gdje je carica-majka Helena pronašla Hristov krst, zbog čega taj krst nikada nije stigao u grad koji je njen sin osnova i nazvao svojim imenom. Priča o Svetoj avgusti Heleni zapravo je priča o sudbini žene i majke kad je Rimsko carstvo bilo na izmaku a hrišćanstvo sticalo prava građanstva, priča o vlasti, o ulizicama i jereticima, otpadnicima od stare vjere i prvim hrišćanskim zajednicama na tlu Balkana. Izdavač je Laguna.

Bračni pakt autorke Mišel Ričmond izvanredan je psihološki triler čiji nepredvidivi obrti drže pažnju u krajnjoj napetosti. Tek vjenčani Alis i Džejk su savršen par. Nekadašnja pjevačica poznatog rok benda, Alis je sada uspješan advokat. Džejk je partner u psihoterapeutskoj ordinaciji. Život im nudi beskrajne mogućnosti. Nakon što od jednog Alisinog uglednog klijenta dobiju primamljiv svadbeni poklon, odlučuju da se pridruže ekskluzivnoj, tajansvenoj grupi pod imenom Pakt. Cilj Pakta je jednostavan – očuvati brak i bračnu sreću. Ali jedno od njih će prekršiti pravila i brak iz snova pretvoriće se u najgori košmar. Izdavač je Laguna.

Sada sam sasvim OK autorke Gejl Haniman svjetski je bestseler. Eleonor Olifant uvijek govori ono što misli. Pažljivo izbjegava sve društvene interakcije pa se mnogima čini da je čudna. Ona već osam godina ide na posao svakog dana, a vikende provodi uz televiziju, zamrznutu picu i flašu votke. Nema prijatelja, a jedina osoba sa kojom razgovara je njena majka mada je ni ona ne razumije previše. Međutim, sve se mijenja kad nabasa na Rejmonda i zajedno snjim krene u neočekivanu avanturu. Izdavač je Vulkan.

Balkanska trilogija knjiga je u kojoj se nalaze najpoznatiji romani Gordane Kujić. Miris kiše na Balkanu predstavlja značajan doprinos oskudnoj jervrejskoj književnosti na ovim prostorima, ali ovaj roman prerasta uske granice takvog određenja. Cvat lipe na Balkanu roman je u kojem je izražena osobena balkanska jevrejska nostalgija kao i jaka emotivna vezanost sarajevskih i beogradskih Jeveja za zavičaj. Smiraj dana na Balkanu može se čitati kao pažljivo iznijansiran, ljubavni roman, potom kao roman sa internacionalnom temom, ali i kao društveno-istorijski roman o aktuelnim zbivanjim u Jugoslaviji početkom devedesetih. Izdavač je Laguna.

Šivenje Sinamona Majlsa izuzetno je koristan prirućnik u kome je do detalja opisano sve što bi trebalo da se zna o šivenju. Ako želimo da naučimo da šijemo a nikad nismo uzeli u ruke iglu i konac niti prišli šivaćoj mašini ovaj pruručnik će promijeniti sve. Pravićemo odjeću sebi i drugima, dekorativne predmete u kući i mnoge druge praktične stvari. U knjizi se nalazi bukvar osnovnih pojmova i alata za šivenje, od igala do materijala i konca, savjeti za rukovanje šivaćom mašinom, ilustrovana uputstva o tome kako se šiju razni štepovi, objašnjenja o tome šta je ravan bod, kako se otvaraju rupice za dugmad i kako se šije ručno. Izdavač je Laguna.

Odlazak na spavanje je slikovnica iz serijala za najmlađe Odrastanje sa Maksimom. U njoj pratimo odrastanje malog Maksima i izazove sa kojima se pritom suočava. Vidjećemo na koji način roditelji mogu odvojiti mališana od omiljene igre i nagovoriti ga da krene na spavanje a da pritom, između ostalog, vježba i sabiranje. Ali, kakvo bi to spavanje bilo ako prije toga mama i tata malom Maksimu ne otpjevaju njegovu omiljenu uspavanku. Maksim je inače postao omiljeni junak, a njegovu pjesmicu pjevuše milioni mališana. Izdavač je Vulkančić.

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Dubrovčani ograničili – samo pet dana u sezoni s više od četiri hiljade putnika sa kruzera

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

Od slijedeće turističke sezone s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik će u isto vrijeme stizati najviše 4 000 posjetitelja. Tek pet dana doći će više brodova čiji će se termini uplovljavanja preklapati, no koordinacijom aktivnosti nadležnih službi u tim danima primjenjivat će se uspostavljene mjere koje su i ove godine dale željene rezultate, rečeno je danas na sastanku na kojem su sudjelovali gradonačelnik Mato Franković, njegova zamjenica Jelka Tepšić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo i članovi Upravnog vijeća.

Ravnatelj Pezo ovom prilikom izvijestio je gradonačelnika i Upravno vijeće o rezultatima kontinuiranih napora Lučke uprave usmjerenih prema disperziji termina dolazaka brodova unutar dana. Naime, već je za iduću sezonu postignut opipljiv napredak u odnosu na situaciju kakvoj smo svjedočili prethodnih godina, a isti je posve usklađen sa stavovima Grada Dubrovnika o očuvanju jedinstvene dubrovačke baštine uz istodobno podizanje kvalitete ukupnog turističkog proizvoda destinacije i zadovoljstva svih gostiju.

Postignutim rasporedom u velikoj se mjeri izbjegavaju istovremeni dolasci i odlasci brodova, a čime  se onemogućuje i prelazak utvrđenog broja od 4000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima koji povijesnu jezgru grada posjećuju u istom terminu.

Istaknuto je tako kako je u cijeloj sezoni tek pet dana kad će u Dubrovnik doći više brodova čiji će se termini uplovljavanja preklapati, no koordinacijom aktivnosti nadležnih službi u tim danima primjenjivat će se uspostavljene mjere koje su i ove godine dale željene rezultate.

Gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo ovim pozitivnim trendovima te podsjetio kao će Grad Dubrovnik i svi uključeni partneri nastaviti  raditi na iznalasku optimalnih rješenja za 2019. godinu, a čemu će značajan obol dati stručna radna grupa formirana u suradnji s krovnim udruženjem cruise industrije Cruise Lines International Association (CLIA).

Nakon šest decenija u moru, radila baterija u pronađenoj mini

0
Izvađena mina Foto Ante Šunjić

Nakon što je iz pločanskoga akvatorija, samo dvadesetak metara od obale u luci Ploče, izvađena njemačka protubrodska mina iz Drugoga svjetskoga rata, nekoliko detalja zaintrigiralo je ovdašnju javnost, koja je sada svjesna kolika je opasnost prijetila od jednu tonu teške aluminijske minsko-eksplozivne grdosije sa preko 700 kilograma eksploziva.

Iako će stručnjaci, koji su sudjelovali u njenom uklanjanju, istaknuti kako bi za prave razmjere štete koji bi mina prouzročila eksplozijom bilo potrebno uzeti u obzir mnoge parametre i izraditi detaljne i ozbiljne procjene, nitko ne dvoji da bi štete bile ogromne. Pretpostavlja se da bi novoizgrađeni terminal za rasute terete, kao i oprema na njemu, vrijednosti stotine milijuna kuna, bili uništeni. Razorni učinak mine je veći u slučaju tzv. začepljenja, koje može biti voda ili zemlja, a kako se ova mina nalazila u mulju na visini od 4,5 metara, stručnjaci se slažu da bi jačina njene eksplozije bila veliki izazov za temelje brojnih rezervoara s gorivom na lučkome području, čija bi čvrstoća bila izložena potresu.

Izvađena mina

Kolika je opasnost prijetila svjedoči i činjenica da je minu mogao aktivirati i udar teškoga sidra s nekoga od brodova koji uplovljavaju u luku ili neka eksplozija u njenoj blizini, npr. pokušaj lova ribe s eksplozivom. Dramatično je bilo, sada se to vidi, i kada se u blizini lokacije gdje je pronađena mina, izgrađivala kamena zaštitna „djiga“ u koju su ugrađene tisuće kubika teškog kamenog materijala. No, nakon složene i uspješne akcije policijskih službenika Specijalne policije i Protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije, uz pomoć djelatnika pločanske policije, Lučke uprave Ploče, Doma zdravlja, Luka Ploče i Pomorskog servis, ta je opasnost uklonjena. I same stručnjake, koji su na obali minu otvorili, iznenadila je činjenica da je baterija koja napaja upaljač, nakon toliko desetljeća provedenih u vodi, i dalje imala napon dovoljan da pobudi eksploziju, a na aluminijskoj oplati s unutarnje strane, bio je ugraviran datum i godina (1943.), te inicijali čovjeka koji je provjerio napon baterije i ispravnost mine. To znači da je ona u pločanski akvatorij bačena između 1943. i 1945. godine.

Ovo je treća ovakva mina pronađena u akvatoriju Ploča, a s obzirom da su ratni avioni, zbog stabilnosti, nosili i ispuštali po dvije mine istodobno, postavilo se pitanje nalazi li se negdje u moru i četvrta ili je već odavno eksplodirala. Ako bi se i išlo u potragu za njom, bio bi to vrlo težak i zahtjevan posao, jer je cjelokupno područje zagađeno metalom, pa bi upotreba detektora bila upitna. No, sve je to u sferi nagađanja, jer ne postoje dokazi da se još jedna mina nalazi u moru niti je pokrenuta istraga u tome smjeru. U međuvremenu je pronađena mina uništena na vojnom poligonu u Slunju.

Herceg-Novi 11. na Forbsovoj listi destinacija za sljedeću godinu

0
Savina Herceg Novi – foto Lazure marina

Herceg-Novi je jedanaesti na najnovijoj listi „The 27 Best Budget Travel Destinations For 2018“ koju je objavio Forbs, jedan od najuglednijih svjetskih privrednih medija. Naime, naš grad se našao na ovoj prestižnoj listi zahvaljujući sjajnom izvještaju svjetski poznatih turističkih blogera Katrini Kach Umandap-Howe i Jonathanu Davidu Howeu, osnivačima i vlasnicima travel websitea „Two monkeys travel group“, koji su gosti Turističke organizacije Herceg Novi.

„Smješten između živopisnog Jadranskog mora i impozantne pozadine planine Orjen, Herceg-Novi ima jednu od najturbulentnijih istorija u Evropi. Za budžetski racionalnog putnika, to znači da možete vidjeti nevjerovatno eklektične arhitektonske stilove i uživati ​​u istoriji putujući u vrlo pristupačnim dijelovima Evrope. Oblast je poznata i po vrelim izvorima, blatnim banjama i skrivenim plažama. Mnoge plaže su dostupne samo brodovima i nadamo se da ćemo ih lično posjetiti početkom 2018. godine. Možda nas sretnete tamo!“, napisali su Kach i Jonathan u svom izvještaju koji je Forbs kao preporuku uvrstio ispred Zagreba i Bosne i Hercegovine, ali i mnogih atraktivnih mjesta u Meksiku, Sjedinjenim Američkim Državama, Africi, Aziji, Pacifiku…

Prvi na listi je Montreal u Kanadi, a ispred Herceg-Novog kao preporučene destinacije su nejpoznatije svjetske turističke metropole poput Barselone ili egzotičnog karipskog Curaçaou i Senegala u Africi.

Ovo prestižno i vrlo značajno priznanje i prepoznatljivost našeg grada kao jedne od najprimamljivijih svjetskih turističkih destinacija za sljedeću godinu, sasvim sigurno može umnogome doprinijeti napretku turističke privrede Herceg Novog i imponuje svima koji su u istu uključeni, ali je i potvrda dobre i kvalitetne orjentacije razvoja turistikog proizvoda koji stvara i potencira TOHN.

Novembarska nagrada grada Kotora dr Ivanu Iliću i posthumno Ladislavu Vukoviću

2
Kotor dodjela Nagrade „21. Novembar”

Na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Kotor najviše gradsko priznanje, nagrada „21. Novembar” uručena je  primarijusu dr Ivanu Iliću za izuzetne rezultate koje je ostvario u misiji ljekara a posebno za  razvoj Opšte bolnice Kotor kao njenom direktoru i posthumno kapetanu duge plovidbe Ladislavu Ladu Vukoviću za višegodišnji doprinos pomorskoj privredi i posebno pomorskoj tradiciji Kotora i Boke.

Nagaradu u ime porodice Vuković primio je Ladov sin koji se kazao da “nagrada vraća vjeru da nisu bili uzaludni doprinosi koje je moj otac donosio našem pomorstvu”.

Kotor – Nagrada „21. Novembar” foto Boka News

„Vjerovato ste svi vi kao i ja više puta u životu našli na raskrsnici gdje ćete i što raditi. Mene je uvjek neka nevidljiva sila vukla da ostanem, živim, radim i doprinosim u mom Kotoru. Nastojao sam u svom dosadašnjem životnom vijeku i praksi da radim najbolje što znam i umijem. Mislim da sam u tome uspio, a jedna od satisfakcija je sigurno ova najviša nagrada grada Kotora“ – kazao je dr Ivan Ilić.

U svom obraćanju dr Ilić je istakao da zaposleni u Opštoj bolnici u Kotoru rade jedan kolektivni i vrlo odgovoran posao.

Nagrada „21. Novembar” – dr Ivan Ilić foto Boka News

„Radimo to na svjetskom nivou primjenjujući najsavremenije tehnike i postupke posebno u hirurgiji. Možda to nije dovoljno medijski prisutno, ali najbolja reklama za nas su zadovoljni pacijenti. Ono našto bi skrenuo pažnju skupu je da ovaj grad, ova turistička regija i Crna Gora zaslužuje da radimo u daleko boljim uslovima., ali to je priča za neku drugu priliku. I nadam se da će se relalizovati, možda ne u mom radnom vijeku ali za mlađe koji dolaze biće korisno.

Nagrada „21. Novembar” – dr Ivan Ilić foto Boka News

Kao društveno odgovorna osoba odlučio sam da novčana sredstva koja sam dobio ovom nagradom poklonim Udruženju paraplegičara Kotor  koji će to iskoristiti na najbolji mogući način – kazao je dr Ivan Ilić.

Vlada Crne Gore isplaćuje obeštećenja logorašima iz Morinja

1
Morinj

Vlada Crne Gore u narednih deset dana mora da isplati obeštećenje po tužbama više od 200 hrvatskih državljana koji su bili zatvoreni u logoru Morinj – Boka kotorska 1991/92 godine.

Nakon što su presude za naknadu štete postale pravosnažne, Crna Gora će žrtvama logora Morinj morati da isplati oko 1,430.000 eura.

Advokat logoraša iz Morinja, Zdravko Begović je rekao za list Dan da je isplata u velikom broju predmeta već počela. On je najavio i reviziju odlukeo  iznosu odštete logorašima i to pred sudom u Strazburu.

Država je usvojila skoro sve tužbene zahtjeve žrtava, zbog čega je donijeta odluka o isplati.

Vlada ima rok od deset dana da isplati novac po presudama koje su u međuvremenu postale pravosnažne.

U vojnom centru Morinj, koji je bio pretvoren u logor, bilo je zarobljeno oko 250 državljana Hrvatske. Nakon što je Apelacioni sud odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva i branilaca Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzelina i Bora Gligića osuđenih za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima nekadašnji logoraši iz Morinja podnijeli su tužbe.

Tužbu protiv države podnijeli u i Zlatko Tarle i Mlađen Govedarica koji su bili neosnovano uhapšeni po optužbi da su nečovječno postupali prema rtnim zarobljenicima u Morinju. Njima je država dužna da isplati zbog neosnovanog hapšenja po 60.000 eura.

Mali Ilija u odori Bokeljske mornarice sa samo tri mjeseca…

0
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.

Bokleska mornarica tradicionalno svake godine obilježava Dan opštine Kotor nastupom tačno u podne 21. novembra.

Tako je bilo i ove godine, ali ovaj put u prisustvu najmlađeg člana, Ilije Mihovića iz Stoliva koji ima samo tri mjeseca, onučen u odoru slavne Bokeljske mornarice. Doduše malo je spavao malo uživao…

Mali Ilija u odori Bokeljske mornarice sa samo tri mjeseca…

Više u našem video zapisu, malog Iliju možete vidjeti od 2,30 minuta zapisa.

„Sa požutjelih stranica – kulturna baština Tivta kroz vrijeme“

0
Novine povodom dana opstine

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat povodom Dana opštine, 21. Novembar, svim građanima Tivta daruje publikaciju „Sa požutjelih stranica – kulturna baština Tivta kroz vrijeme“. Na dvanaest novinskih stranica prenijet je tek djelić novinskog arhiva Opštine, koji se odnosi na zbivanja u, kako se nakad pisalo, “ubavoj varošici Tivat” tokom druge polovine 19. i prvih pet decenija prošlog vijeka.

Čitaoci su u prilici  da se informišu o otvaranju prvog kina, ali i o nestašnoj dječurliji koja uznemiruje publiku tokom kino predstave 1950. godine. Tu je i reportažni zapis o svadbi u Gornjoj Lastvi, pa niz tekstova vezanih za arheološka istraživanja, slika kulturno- umjetničkog života u prvim godinama nakon II svjetskog rata.

U uvodnom dijelu uređivački tim kojeg su činili: sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, savjetnica za kulturu Ana Ivanovic i novinar Slavko Krstović o publikaciji kažu: “Pred vama je djelić zanimljivog opusa arhivske novinske građe, koju je za potrebe Opštine Tivat prikupljao i sintetizovao Slavko Krstović. Izdvojili smo tekstove iz kulture i kulturnog stvaralaštva, u kojima, sigurni smo, svako će pronaći nešto zanimljivo, te naučiti nešto novo iz prošlosti Tivta. Mi smo uživali čitajući na stotine priča i novinskih tekstova iz svih oblasti društvenog života toga vremena, i čini nam se postali bogatiji za cijeli jedan period iz prošlosti našeg grada. Odlomci koju su pred vama su originalni tekstovi iz tog perioda, kao i fotografije, koje govore više od riječi. Želimo da i vi, čitajući ove požutjele strane iz kulturne baštine Tivta, kroz stare novinske tekstove, još više zavolite Tivat danas.“

Izdavač publikacije „Sa požutjelih stranica- kulturna baština Tivta kroz vrijeme“ je Opština Tivat – Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, a grafički dizajn potpisuju „Brand New Tivat“ i Dragana Nikolić.

PDF verziju publikacije možete preuzeti ovdje

Velikić završio jednu od najekstremnijih regata na svijetu

0
Slobodan-Velikić-Facebook

Slobodan Dado Velikić postao je drugi hrvatski jedriličar nakon Šime Stipaničeva 2007. koji je završio jednu od najekstremnijih regata na svijetu u jedrilicama duljine 6,5 metara. U 21 sat, 52 minute i tri sekunde dotaknuo je kopno Le Marina na Martiniku. Stigao je 27. među serijskim brodovima koji su u drugu etapu regate krenuli 1. studenoga iz Las Palmasa. Tri tisuće milja jedrenja većinom golemim prostranstvom Atlantskog oceana. Od Kanara do Martinika trebalo mu je 17 dana, sedam sati, 44 minute i tri sekunde.

– Bilo je dugo i lijepo, ali teško, pogotovo je teško bilo toliko dugo regatavati. Startao sam drugu etapu dosta dobro, bio sam među vodećima prvih dan, dva jer sam imao dosta dobre informacije o vremenskim uvjetima, a potom sam se kod afričke obale uhvatio u ribarsku mrežu, morao sam plivati kako bi se je riješio. Potom sam napravio najgluplju pogrešku ikad. Utipkao sam krive koordinate odredišne točke i promašio sam Zelenortske otoke za 40, 50 milja. Morao sam jedriti u vjetar kako bi to ispravio. Valjda sam jedini koji je na MiniTransatu to napravio, prve su Velikićeve riječi nakon ulaska u cilj, izjavio je Dado za Jutarnji list.

Slobodan je u prvoj etapi regate od La Rochellea do Las Palmasa imao tehničkih problema, pa je u Portu morao stati kako bi popravio jedrilicu.

– Druga trećina regate bila je najbolja. Imao sam dobar ritam i brzinu, hvatao sam grupu ispred sebe. Onda sam se jedne noći probudio, a jedrilica je ostala bez struje. Nula. Valjda je baterija procurila. Dan nakon toga ostao sam bez velikog spinakera. Podrapao se. U posljednjih sedam dana regate ušao sam bez struje na brodu i najvažnijeg jedra. Tako da sam mrtav umoran. Ali sve zaboraviš kad uploviš u cilj. Super sretan sam. Jedva čekam da popijem i pojedem nešto svježe. Svi koji završe MiniTransat su pobjednici, pojasnio je Velikić. Brada mu je podulja, malo je mršaviji, ali srce je puno…

Podsjetimo, prije par dana drugi je hrvatski predstavnik Vedran Kabalin morao odustati zbog puknuća jarbola. Pokupio ga je brod iz pratnje.

Predstava “Na Kotorskom dvoru” odlazi u Trebinje

1
Iz predstave Teatar 303

Humoristički ansambl kotorskog Teatra 303 nastupiće u petak 24.novembra u Kulturnom centru u Trebinju sa svojom hit- predstavom “Na Kotorskom dvoru”.

Kotorani u Trebinje odlaze na poziv tamošnjeg Udruženja Crnogoraca „Petar Petrović Njegoš“.

„Ovaj poziva je za nas velika čast, ali i obaveza, jer ovo je nakon gostovanja u  Dubrovniku, veliko priznanje vrijednostima i stilu pozorišnog života, koji njeguje Teatar 303 svih 37 godina postojanja.“- kazao je juče čelnik Tetara 303 Dragan Buzdovan.

Njihova satirična komedija „Na kotorskom dvoru“, koja povezuje prošlost i sadašnjost na jedan moderan način sa puno muzičkih numera, kao i puno video materijala, do sada je igrana preko 30 puta širtom Crne Gore, ali i u inostranstvu.

U predstavi igraju Dragan Buzdovan, Nađa Pjetrović, Zoran Dragović, Neđeljko Kustudić, Iva Kernec, Miljan Stešević, Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Ranko Ristovski, Savo Miljenović. Kompletan video materijal za predstavu je odradila „ Kotor Tv“ . Tekst i režiju je uradio Dragan Buzdovan.