“Njegoševi dani” u Kotoru od 30. avgusta do 3.septembra

0
Njegoš

Sedmi po redu Međunarodni naučni skup “Njegoševi dani” biće održan od 30. avgusta do 3. septembra u Kotoru, koji se ove godine održava zahvaljujući Opštini Kotor, saopšteno je danas na danas na pres konfenerciji u Kotoru.

„Ponosni smo što će se sedmi Njegoševi dani održati upravo u Kotoru, gradu koji je Njegoš toliko volio. Za Njegošev Testament simbolično kažu da je to posljednja pjesma našeg vladike Rada. Posljednja želja bila mu je da posjeti još jednom Kotor. Nije mi se ispunila. Sljedećeg dana je preminuo. Ta želja se nije ispunila, ali jeste želja Lokalne uprave grada Kotora, da budemo po prvi put organizatori Njegoševih dana. Čudno zvuči da je po prvi put, ako se zna koliko je Njegoš volio Boku i Kotor. U Boki je sticao svoja prva znanja, a u Kotoru je često boravio i bio rado viđen gost u mnogim znamenitim kotorskim porodicama, kao što je bila trgovička porodica Lumbardića, zatim grofoska porodica Ivanović, a u gradu postoji spomen ploča na zgradi porodice Lipovac na kojoj piše kad i koje godine je Njegoš tu boravio” – kazala je potpredsjednica Opštine Kotor, Liljana Popović Moškov.

Ona je kazala da se rijetko koja zemlja može pohvaliti ličnošću kao što je Njegoš – književnik, filozof, vladika, državnik.

Predsjednica organizacionog odbora “Njegoševih dana”, Rajka Glušica kazala je da je ovaj naučni skup najznačajnija naučna i kulturna manifestacija posvećena Njegoševom djelu jer okuplja slaviste iz Evrope i svijeta.

„Rezultat naučnih, međunarodnih, slavističkih skupova je preko 200 naučnih radova, a to je nešto više od tri hiljade stranica objavljenog teksta. Njegoševi dani su temelj montenegristike-nauke o crnogorskom jeziku, kulturi i književnosti. Osnovani su 2008. godine, u isto vrijeme kada je osnovan studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu, sada Filološkom u Nikšiću. To je manifestacija koja se organizuje na ponos akademske zajednice i Crne Gore, a ima veliku podršku stranih slavista” – kazala je Glušica.

Prema njenim riječima na manifestaciji će ove godine učestvovati 47 slavista iz 15 zemalja Evrope i svijeta, sa 27 različitih institucija nauke i kulture. Biće predstavljeno 45 referata iz književnosti i kulture.

Njegosevi dani press- foto Radio kotor

„Tema je Njegoševo stvaralaštvo, postkolonijalni južnoslovenski diskurs i diskurs moći i strategije njegove izgradnje u umjetničkim i neumjetničkim tekstovima.

Nauka o jeziku i lingvisti su se okupili oko tri teme: prva tema je Njegošev književno-jezički izraz, druga je Crnogorski jezik i drugi južnoslovenski jezici u sinhroniji i dijahroniji, te treća i veoma interesantna tema, koja je privukla veliki broj naučnika, jeste Jezik i nacionalizam. Možemo reći po sastavu stručnjaka koji se bave ovom temom da su se okupili najznačajniji lingvisti koji se bave problematikom nacionalizma i jezika” – kazala je Glušica.

Zahvaljujući „Njegoševim danima”, Crna Gora još jednom snažno afirmisala svoju nauku, te nauku o crnogorskom jeziku i književnosti i dala veliki doprinos, i „njegošologiji i montenegristici i slavistici”, zaključila je Glušica.

U okviru „Njegoševih dana” biće organizovan i okrugli sto posvećen Deklaraciji o zajedničkom jeziku, značajnom dokumentu koji je početkom marta objavljen u Sarajevu.

Članica organizacionog odbora „Njegoševih dana” Ksenija Rakočević predstavila je programski sadržaj ovogodišnje manifestacije „Njegoševi dani” posvećen kulturi.

Prema njenim riječima, prve večeri je klavirski koncert Ratimira Martinovića, druge večeri je književno veče Vladimira Arsenijevića, dobitnika NIN-ove nagrade za prvi roman. On je najmlađi dobitnik NIN-ove nagrade, a ujedno i idejni tvorac Deklaracije o zajedničkom jeziku. Studenti Filološkog fakulteta spremili su izvedbu Njegoševih stihova, a nakon toga biće izvedena predstava „Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi”.

Ovo je Njegoševa godina – 170 godina od objavljivanja Gorskog vijenca, tako da će najveći dio programa biti posvećen upravo Gorskom vijencu i njegovim tekstovima, kazala je Rakočević.

H. Novi – „Gala koncert Konstantina Kostjukova i zvijezda beogradskog baleta“

0
Kostjukov koncert

„Gala koncert Konstantina Kostjukova i zvijezda beogradskog baleta“ biće održan u Herceg-Novom u utorak 29. avgusta u 21 sat na Kanli kuli.

Radi se o jedinstvenom programu iz oblasti baletske umjetnosti na našim prostorima koji je već izveden u mnogim gradovima u zemlji i inostranstvu, uvijek sa velikim uspjehom i sa velikim odzivom publike.

Program ovog Gala koncerta omogućava publici da vidi dijelove najpopularnijih ostvarenja iz oblasti:

  • klasičnog baleta (Uspavana ljepotica, Krcko Oraščić Petra Iliča Čajkovskog, Don Kihot, Bajadera Ludviga Minkusa…)
  • neoklasičnih baleta (Grk Zorba Mikisa Teodorakisa, Kraljica Margo na muziku Gorana Bregovića)
  • modernog baleta (Ko to tamo peva Vojislav Voki Kostić) i drugih.

Gala koncert baletskih zvijezda pruža mogućnost gledaocima da uživaju u vrhunskim ostvarenjima najslavnijih stranih i domaćih kompozitora.

Sastav ansambla čini sedam umjetnika, a koncert traje sat vremena.

Prodaja ulaznica je počela 21. avgusta na blagajni dvorane Park od 9 do 12 i od 19 do 21 sat.

Cijena ulaznice je pet eura.

Koncert “Italian Night Tribute Show” u Tivtu

0

Koncert italijanske muzike “Italian Night Tribute Show” održan je sinoć na gradskoj rivi Pine u Tivtu, u organizaciji Zajednice Italijana Crne Gore i Turističke organizacije Tivta.

Održavanje ovog zanimljivog i dobro posjećenog koncerta pomogli su Ambasada Italije u Crnoj Gori, italijanska regija Friuli Venecija Đulija i  Narodni univerzitet iz Trsta.

Muzička grupa u sastavu: Ornella Serafini, Flavio Furian, Marco Ballaben, Amir Karalić, Alessandro Leonzini, Paolo Muscovi, Antonio Kozina, Giulia Croncini, Blaz Kleibenceti i Diego Fantoma, predstavila je posjetiocima bogat repertoar italijanskih kancona, svojevrstan tribute čuvenim italijanskim kanconjerima Adrianu Celentano-u i Mini.

Muzika šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vikeka koju su interpretirali, bila je izuzetno popularna i na prostorima bišpe Jugoslavije, a neke od tih numera bile su  soundrack-ovi čuvenih djela jugoslovenske kinematografije poput filma “Sjećaš li se Dolly Bel” Emira Kusturice.

Prisutne na Pinima prigodnim riječima pozdravili su italijanski ambasador u Crnoj Gori Vicenzo del Monaco i  predsjednik Zajednice Italihjana Crne Gore Alksandar Saša Dender.

Art koktel skulptorke Carol Feuerman u Porto Montenegru

0
Ronilac skulptura

Art koktel svjetski priznate skulptorke Carol Feuerman, biće održan u srijedu 30. avgusta u 19 sati na mulu 1 u Porto Montenegro, ispred njene skulpture Ronilac, koja je dio spektakularne izložbe monumentalnih skulptura francuske galerije Bel-Air Fine Art što se održava nautičkom naselju Porto Montenegro u Tivtu tokom ovog ljeta.

Ova globalno prepoznatljiva umjetnica prisustvovaće koktelu i prezentovati svoj umjetnički identitet, a to su bronzane figure, hibridna djela zamršene energije i psihologije. Feuermanova kombinuje konvencionalne materijale za skultpure, od čelika, bronze i smole, s nekonvencionalnim poput vode, svjetla, zvuka i video zapisa, nekonvencionalnim za skulpturu. Feuerman je prepoznata kao predstavnica umjetničkog pokreta hiperrealizma skulpture – zajedno sa Hansonom i De Andreom, Feuerman je jedna od tri umjetnika koji su početkom sedamdesetih pokrenuli ovaj pravac.

Njena plodna karijera obuhvata četiri decenije i četiri kontinenta – podučavala je, predavala i održavala radionice u Metropolitan muzeju, muzeju Solomon Guggenheim, Univerzitetu Kolumbia i Grounds. Njena umjetnička postavka Lične konstrukcije – otvorene granice, dio je projekta ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala 2017. Radovi Carol Feuerman su dio umjetničkih kolekcija cara Japana, Bila i Hilari Klinton, Norman Brahman-a, Malcolm Forbes-a i mnogih drugih.

Tivat – takmičenje barmena u hotelu „La roche“

0
La Roche

Pretkvalifikaciono takmičenje najboljih barmena u Crnoj Gori, održaće se večeras u 20 sati u hotelu „La roche“ u Tivtu.

Takmičenje nazvano „Ivan the Teribble Vodka Mixology Qualifications“ okupiće najbolje barmene iz Lido Mar kompleksa u Porto Montenegru, hotela „Aman Sveti Stefan“, „Queen of Montenegro“, „Splendid“ iz Budve i „La roche“ iz Tivta, te restorana „Per sempre“ iz Podgorice i „Knjaževa bašta“ iz Bara.

Oni će se takmičiti u spremanju koktela na bazi vodke, a njihovo umijeće ocjenjivaće žiri u sastavu: Gabrijela Glavočić (direktorka Turističke organizacije Tivat), Nikola Merdović (asistent food and beverage menadžera u „Amanu“) i Igor Kecman (direktor kompanije „Uniloft Balkans“ iz Beograda).

Pobjednici večerašnjeg takmičenja u “La roche-u” će učestvovati na regionalnom takmičenju barmena u Beogradu.

Preko 300 bajkera u defileu kroz Herceg Novi

0
Bajkeri HN 2017.

Impresivan broj učesnika i isto takva organizacija, obilježili su Međunarodni moto skup proteklog vikenda, koji šestu godinu za redom organizuje hercegnovski Mc Cruiser. Kako je istaknuto nakon spektrakularnog defilea gradom od Igala do Meljina pa nazad do ušća Sutorine, u kome je učestvovalo 300 motora, šesto izdanje Mc Cruiser moto skupa okupilo je više od stotinu klubova iz cijelog regiona, javlja portal www.hercegnovicool

,,Ovo je događaj koji je od velikog značaja sa mnogo aspekata, a između ostalog jer se održava na izmaku turističke sezone i time doprinosi njenom produžetku. Lično vidim veliku perspektivu ovog događaja i moramo zajednički da radimo  na njegovom unapređenju i još boljoj organizacijini, prije svega u smislu dužeg trajanja. Vidim da imamo dobre pretpostavke da radimo na tome da ovaj dogadjaj produžimo na minimum sedam dana. Siguran sam da imamo jako dobru osnovu i sada treba  kreativno da radimo i unaprijedimo ovo što imamo, kazao je predsjednik Skupštine opštine Miloš Bigović i istako da je impresioniran brojem učesnika i organizacijom manifestacije.

Po riječima organizatora moto skup ugostio je najviše bajkera iz bivših SFRJ republika, ali je bio i značajan broj učesnika iz ostalih evropskih zemalja, a toko tri dana, pored zaista impresivnog defilea ulicama Heceg Novog, na Ušću gdje je bio kamp organizovane su sve tradicionalne bajkerske igre i rok koncerti. Tokom zvanično trodnevnog, iako druženje i dolazak bajkera počinje nekoliko dana ranije, dodjeljene su i nagrade.

Moto skup

,,Nagradu za najstarijeg bajkera dobio je Milijan Živković iz moto kluba „La moto“ iz Lazarevca, koji je rodjen 1948. godine. Nagradu za najhrabrije, dobili su otac i sin Žile i Nikola koji su stigli na motoru Sprint princ 125 kubika.  Ova nagrada se dodjeljuje onima koji su vozili motor jako male snage a prešli su dug put. Iz Lapova do Novog nagrađeni su prevalili 500 kilometara. Nagrada za najdužu pređenu kilometražu, cijelih  1450 kilometara, pripala je Branislavu i Vladu iz  Slovačke. Nagrada za najstariji motor pripala je Jeleni Jovanović iz Jagodine. Riječ je o motoru Moto guzzi Falcone iz 1973 godine”, naglasili su organizatori iz Mc Cruisera.

Otvaranje novoizgrađenog graničnog prelaza Ivanica

0
Ivanica GP – foto A.Kalajdžić
Novoizgrađeni granični prelaz Ivanica na putnom pravcu Trebinje-Dubrovnik, u opštini Ravno, čija je gradnja koštala dva miliona KM, biće otvoren u utorak, 29. avgusta, najavljeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Granični prelaz otvoriće predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i direktor UIO Miro Džakula. Svečano otvaranje zakazano je za 10 sati.
Iz UIO napominju da je novi prelaz Ivanica urađen sa četiri trake i svom ostalom infrastrukturom potrebnom za brži protok ljudi i roba.

“Baraccuda” izvukla tunu od 170 kilograma!

0
Ulov

Novo čudo na BigOM-u! Bojan Cestar i njegov tim »Baraccuda« iz Ljubljane, u akvatoriju ispred Brseča, dakle na liburnijskom jugu, dva sata prije zaključenja natjecanja, izvukli su najveću tunu ovogodišnjeg 12. BigOM-a – grdosiju dužine 2,15 metara čija je težina dosegla 170 kilograma!

No, to im nije dovoljno i za ukupnu pobjedu jer je ove godine ona pripala Draženu Horvatu iz Medulina, odnosno posadi broda »Marko« koji su ulovili dva kapitalna primjerka težine 80 i 110 kilograma. Na treće se mjesto s ulovom od 90 kilograma plasirala posada »El diabla« predvođena Robertom Šepinskim čiji ulov iznosi 90 kilograma, piše Novi list.

Sudeći prema ovogodišnjim kapitalcima, najbolje »pošte« za veliku tunu nalaze se na području između Cresa i istarske obale.

Meduze u zalivu su bezopasne

0
Meduza – foto dr Vesna Mačić

Ovih dana u unutrašnjem dijelu zaliva (Kotorski zaliv) u prilici smo da se sretnemo sa većim brojem meduza iz roda Cotylorhiza. To je žućkasta meduza sa plavim ili modrim tačkama sa donje strane njenog zvona Radi se o uobičajenoj vrsta meduze u Mediteranskom moru. U većem broju se može javiti upravo u zatvorenim, odnosno poluzatvorenim obalnim područjima zbog slabijeg strujanja morske vode. Najčešće su dimenzija manjih od 17cm, ali pojedine jedinke mogu dostići i veličinu od 35 cm prečnik zvona.

Druga vrsta je Rhizostoma pulmo, odnosno u slobodnom prevodu – morska pluća, najveća mediteranska meduza, prosječna veličina zvona je 50cm, bijele boje sa plavo ljubičastim obodom. Imamo dojave da se može vidjeti u većem broju u mjestu Ljuta a primjećeno je jato meduza od nekoliko desetina jedinki na otvorenom moru duž ulcinjske Velike plaže.

Prema literaturnim podacima, njihove žarne ćelije, u slučaju kontakta, mogu izazvati vrlo slabu reakciju na koži ili čak i ne izazivaju reakciju. Stoga se za njih često kaže da su bezopasne. Jedan od uzroka pojava i velika brojnosti ovih organizama može biti visokom temperatura mora u ranom periodu razvoja, tj razvoja meduze iz njenog, za dno pričvršćenog oblika. Svjedoci smo da su ove godine temperature mora jako visoke i da s druge strane već više od mjesec dana nismo imali nikakve promjene vremenskih uslova u smislu kiše ili vjetra. Vrlo su osjetljiva grupa organizama te svaka vremenska promjena (jak vjetar, talasi, promjena temperature mora) može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje smrtnosti ovih vrsta. Njihovo prisustvo može potrajati i do kraja ljeta, lokalno mogu nestati i ranije.

Meduza – foto dr Vesna Mačić

Bokokotorski zaliv nije jedinstven po ovoj pojavi, takođe su jedinke primjecene i u drugim dijelovima Jadrana odnosno u srednjem i sjevernom Jadranu, Cotylorhiza u većem broju a Rhizostoma pulmo kao pojedinačni primjerci.

Hrane se planktonom. Medju njihovim pipcima ne rijetko se mogu vidjeti i ribe koje nalaze zaklon ili vecu kolicinu i lakse dostupnu hranu.

Već smo ranije navodili da ukoliko kontakt sa meduzom izazove određenu reakciju da je najbitnije ispirati slanom vodom i stavljati hladne obloge obavijene tkaninom da slatka voda ne bi došla u kontakt sa kožom.

Kao što smo naveli, meduze koje su u velikom broju sada prisutne u zalivu i dijelom na otvorenom moru nisu opasne ali nije isključeno da se među njima može naći i neka jedinka druge vrste koja pripada grupi opasnih meduza.

Njeguška trpeza 2017.

0

Na Njegušima danas je održana tradicionalna manifestacija Njeguška trpeza,
na kojoj su organizatori priredili bogatu trpezu sa pršutom, sirom, kobasicom, krtolom, pancetom, vratom i pečenicom, a posjetioci su bili u prilici sve zaliti domaćom rakijom, vinom i medovinom, donosimo snimak RTV Cetinja.

Njeguški specijaliteti postali su svojevrstan crnogorski brend, a o njima najbolje govore brojni turisti koji si imali priliku da posjete Njeguše i zadovoljstvo da ih probaju. A ti posjetioci, poslednjih godina sve su brojniji, pa Njeguši i Lovćen, svjedoci smo, u turističkom smislu, po svojoj atraktivnosti, predstavljaju posebnu dragocjenost Crne Gore, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, otvarajuću tradicionalnu manifestaciju koja je danas održana na Njegušima.

Mjesna zajednica “Njeguši” dodijelila je Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i direktoru Direkcije za saobraćaj Savu Parači plakete za doprinos razvoju Njeguša.

Parača je kazao da ga priznanje obavezuje da u narednom periodu nastave sa realizacijom projekata kao što je izgradnja puta od Cetinja do Njeguša, a kako je istakao, nada se od oktobra i prema Ivanovim koritima.

“Aktuelni i budući projekti vezani za poboljšanje infrastrukture, posebno putne i vodovodne, realizuju se sa ciljem stvaranja uslova za bolji i kvalitetniji život stanovnika sa ovih prostora, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a posebno prerade hrane i stvaranje uslova da Njeguši postanu kvalitetan turističko – poljoprivredni kraj”, kazao je Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoa, Đuro Žugić,

Tokom “Njeguške trpeze”, koja je dio programa “Ljeto u Prijestonici”, tradicionalno su dodijeljene plakete za najuređenije dvorište na Njegušima.

Ove godine nagrađeni su Milena i Milorad Čavor, Mirjana i Krsto Popović i Sanja i Pero Radonjić. Plaketa za najuređeniji ugostiteljski objekat dodijeljena je restoranu “Zora”.

U muzičkom dijelu manifestacije učestvovali su KUD “Njegoš”, Branka Šćepanović i Zdravko Đuranović.

Manifestaciju na Njegušima, uz pokroviteljstvo Prijestonice Cetinje i Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, organizovali su Mjesna zajednica “Njeguši” i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta.