Na jezerima ima i manjih otoka čiji dijelovi pripadaju dvjema državama, ali 350 metara dug i 150 metara širok švedsko-finski Märket najmanji je morski dvodržavni otok.
Podijeljen je 1809., prilikom zaključivanja mirovnog sporazuma u Frederikshamnu, kojim je okončan Finski rat između Švedske i Rusije.
Prvobitno je međudržavna granica na otočiću bila ravna crta, da bi današnji oblik dobila 1985. godine. Korekcija granice posljedica je gradnje svjetionika koji je sto godina ranije Finska izgradila na najvišoj točki otoka.
Budući da se ta točka nalazila na švedskoj polovici otoka, 1985. je odlučeno da teren na kojem je svjetionik pripadne Finskoj, a Finci su, kao kompenzaciju, Šveđanima dali komadić svoga teritorija.
Da priča o podjeli ovoga nenaseljenog otočića bude još luđa, on je podijeljen ne samo između dviju država, nego i između tri grada.
Finski dio spada u općinu Hammarland, dok je švedski dio podijeljen na općine Stockholm i Uppsala.
Najmanje 85 ljudi poginulo u zrakoplovnoj nesreći , Foto: Kim Hong-Ji/Reuters
Najmanje 167 ljudi poginulo je u nedjelju kada je avion Jeju Aira sletio na trup i klizeći udario u zid na kraju piste te eksplodirao u međunarodnoj zračnoj ludi Muan u Južnoj Koreji, objavili su vatrogasci.
Let kompanije Jeju Air 7C2216, koji je dolazio iz tajlandskog glavnog grada Bangkok sa 181 putnikom i članom posade, pokušao je sletjeti oko devet sati ujutro po lokalnom vremenu u zračnu luku na jugu zemlje.
Dvoje ljudi, članova posade je spašeno i dužnosnici pretpostavljaju da su svi ostali mrtvi.
Radi se o najsmrtonosnijoj zrakoplovnoj nesreći u Južnoj Koreji ikada i najgoroj nesreći nekog južnokorejskog zračnog prijevoznika u zadnjih 30 godina.
Na videosnimkama se vidi kako dvomotorac Boeing 737-800 kliže po pisti bez stajnog trapa, udara u zid i eksplodira u golemoj vatrenoj kugli. Druge fotografije prikazuju dim i vatru oko dijelova letjelice.
U Sloveniji, unatoč hlađenju gospodarstva vezanom uz automobilsku industriju, još uvijek postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima. Budući da nema kadra, poslodavci si pomažu zapošljavanjem strane radne snage.
U 2019. ovdje je radilo 80.000 stranaca, sada ih na tržištu radi već 150.000. To predstavlja otprilike 16 posto radno sposobnog stanovništva. U bliskoj budućnosti vjerojatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, morat će se nositi sa sve više izazova.
Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika – Poljska, Rumunjska, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju učiti ga, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nisu adekvatno pripremljene, napominje u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.
“Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sustav, škole, vrtići nisu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove”, rekla je.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, u trgovinama, skladištima, nabrojio je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.
“Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nisu freelanceri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima”, dodao je.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Ravnateljica Greta Metka Barbo Škerbinc: “Mislim da ćemo ipak morati zapošljavati strance. Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje također imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike”.
Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.
Tradicionalni, Novogodišnji koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat održan je u subotu u velikoj sali CZK Tivat, koja je bila mala da primi sve ljubitelje i poštovaoce najstarije gradske kulturne institucije, koja ove godine slavi 115 godina postojanja.
GPD Tivat svake godine u susret božićnim i novogodišnjim praznicima pripremi poseban koncert, na radost publike, pa je tako bilo i sinoć.
GPD Tivat – foto Boka News
Brojni posjetioci i zvanice bili su u prilici uživati u popularnim melodijama klasične i zabavne muzike, pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor.
GPD Tivat – foto Boka News
Spiritus movens, predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti podsjetio je na bogatu istoriju Društva, 115 od osnivanja i 80 godina od odlaska u partizane. Lanceroti je istakao značaj i kontinuitet više tivatskih porodica čije generacije sa koljena na koljeno prenose ljubav i čuvaju tradiciju gradske muzike.
Predsjednik Boris Lanceroti uručio je posebna priznanja dugogodišnjim članovima, Slobodanu Čelanoviću i Pavlu Čelanoviću za 55 godina aktivnog sviranja i Savu Čelanoviću za 20 godina.
Koncertu su prisustvovali predstavnici Ministarstva kulture i medija Crne Gore, dok su rezervisana mjesta za predstavnike lokalne vlasti ostala upražnjena.
GPD Tivat je NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 60 muzičara različitih generacija i ima uspješnu saradnju sa Srednjom muzičkom školom Tivat.
Kao gost koncerta, nastupila klapa “Jadran” iz Tivta.
Blokiraće se prodaja imovine Vektra Boke, dok se ne izmire sva dugovanja prema bivšim radnicima te kompanije, poručeno je na protestnom skupu u Herceg Novom.
Dugovanja iznose sedam miliona eura.
Kako su istakli, dok se ne riješi socijalni program, nema prodaje imovine, prenosi portal RTCG.
Oni smatraju da ne postoji nijedna zakonska norma kako bi se mogao otuđiti hotel Igalo.
Predstavnik NVO Bivši radnici Vektra Boke, Đorđe Rajak, rekao je da je hotel zaštićen kupoprodajnim ugovorom kao kapitalni projekat.
– To je urađeno aneksom ugovora i nakon stečaja, planom reorganizacije. Zaštićen je rješenjem Privrednog suda. To je potvrđeno i kod Apelacionog suda – kazao je Rajak.
On je naveo da knjiženja na imovinu nema dok se ne izmire bivši radnici.
– Pozivamo i novog kupca, jer se raspisuje tender, da se nikada neće uknjižiti dok se radnici ne naplate. Oni što su kupovali placeve, još se nijesu uknjižili i neće se uknjižiti – rekao je Rajak.
Radnici su naveli da su isrpljeni od borbe za svoja prava.
– Svi smo ostarali, oboljeli, jer 43 godine sam radio u HTP Boka. Progonili su nas. Niko nije više kadar ni da radi. Ja sam dobio rješenje na 323 EUR, sa 43 godine radnog staža. Pa gdje to ima. Ali pošto se ne može isplaćivati manja od 450 EUR, toliko i dobijam – rekao je bivši radnik Dragan Perović.
Bivši radnici su najavili da će snažnije apelovati na institucije da im pomognu u rješavanju njihovih prava.
U Crnoj Gori danas sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.
Na sjeveru, tokom jutra po kotlinama moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometereologiju i sezimologiju, prijepodne još ponegdje umjeren, sjeverni vjetar.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 16 stepeni.
Do Nove godine stabilno
“Idućih dana u unutrašnjosti stabilno – pretežno sunčano samo ponegdje s povećanom naoblakom. Jutra će biti hladna s mrazom te mjestimice maglom koja se ponegdje može i duže zadržati. Dnevna temperatura ovisit će o zadražavanju magle i niskih oblaka. U srijedu mjestimice umjeren jugozapadni vjetar.
I na Jadranu stabilno – biće obilje sunčanog vremena, a vjetar će oslabiti. Uz obalu ujutro većinom slaba bura, a tokom dana prema otvorenom moru zapadni i sjeverozapadni vjetar.”
Po tradiciji, godina na izmaku u Pomorskom muzeju Crne Gore zaključena je u četvrtak promocijom novog izdanja „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru”, broj LXXII.
Već 72. put ova naučno-stručna publikacija javnosti je donijela brojne zanimljive radove iz istorije pomorstva, ali i kulturne, sakralne, profane, etnološke i književne baštine Kotora i Boke, od početka 13. do kraja 20. stoljeća.
Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija koja kontinuirano izlazi od osnivanja Muzeja 1952. godine do danas, napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske i Crne Gore. U njenih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti, zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj, objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.
Jedan od urednika ove publikacije, bibliotekar Pomorskog muzeja u penziji Slavko Dabinović, istakao je da je u ovih sedam decenija na stranicama Godišnjaka, objavljeno na stotine vrijednih radova afirmisanih autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz inostranstva.
“Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju. Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno – stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze”, kazao je, obračajući se brojnoj publici na promociji, Dabinović.
Godišnjak – foto S. Luković
On i njegova koleginica, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, kratko su predstavili svih deset radova i dva prikaza koja donosi najnoviji Godišnjak. Joško Katelan i Jelena Mršulja autori su rada “ Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor”, Željko Brguljan teme “Kapetan Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj i Grčkoj”, Lovorka Čoralić donosi rad “Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću”, Antun Sbutega “Malteški red, Boka kotorska i Crnogorsko primorje” i rad “Članovi i saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora”, Tomislav Bonić “Dokumenta s crnogorske jahte “Rumija” u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor”, Ane Ferri “Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme”, Radojka Abramović i Miljan Živković “Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka”, Melisa Niketić “Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske”, Dragan S. Rajčević “Crni plat – Genius Loci Tivta (Novi prilozi za istoriju)”. Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana “Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, a Jovana Lalošević Vidović knjige “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi”, autorke Radojke Abramović. “Ostaje činjenica da vrijeme prolazi a da Godišnjak traje, pojavljuje se jer ga očekujemo, dolazi do naše obale i u svoj Muzej, kao jedrenjak. Dolazi da se smiri u našem duhu i intelektualnoj radoznalosti i da procijeni mogućnost novih duhovnih putovanja, novih traganja i otrktivanja nepoznatog”, podsjetila je Nikčević na riječi dugogodišnje članicve redakcije Godšnjaka, nedavno preminule, ugledne profesorice dr Gracijele Čulić.
Kustos Pomorsko-tehničke zbirke muzeja, Ilija Mlinarević predstavio je deset radova sa naučne konferenciuje “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” a koja je ljetos održavna u Perastu te koji su uključeni u Godišnjak. Pozdravljajući okupljene, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković sumirala je aktivosti što ih je ta ustanova kulture sprovela u godini na izmaku.
“U cilju očuvanja i sprečavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta. Zadatak Muzeja je da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju. U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja”, kazala je Uskoković, dodajuči da su u godini na izmaku realizovali 35 programskih aktivnosti, od toga sedam privremenih izložbi u Galeriji muzeja i devet međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture.
“Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: “Konzervacija i restauracija – od tradicije do savremenosti” i “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024.”, navela je Uskoković.
Pomorski muzej u 2024.godini izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond Muzeja je bogatiji za 217 knjiga.
“Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, zaključila je Uskoković.
Tradicionalni Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor, koji je trebao biti održan večeras, odložen je zbog Dana žalosti i biće održan u nedjelju, 29. decembra 2024. godine u KC “Nikola Đurković, sa početkom u 19 sati.
Zbog velikog interesovanja i ograničenog kapaciteta sale, besplatne ulaznice će se dijeliti pola sata prije početka koncerta na ulazu.
Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.
Gradska muzika Kotor – Dokumenta nam govore da je čvrste temelje za razvoj kotorskog duvačkog orkestra postavila grupa uglednih građana Kotora još 20. maja 1842. godine, kada je Opštini Kotor i njenom tadašnjem predsjedniku Marku Paskvaliju podnijela pismeni predlog za osnivanje orkestra, izradila nacrt Pravilnika o osnivanju “Građanske glazbe grada Kotora”, kako se taj prvi orkestar zvao, i postala prva uprava tog novog muzičkog tijela.
Pravilnikom koji je usvojen 15. juna 1842. godine obuhvaćeni su svi elementi njegovog života i rada, prvenstveno problem školovanja mladih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da Orkestar sam pruži muzičko obrazovanje svojim članovima, da se izdržava od vlastitih prihoda i da o disciplini vodi računa posebna Komisija kao najveći upravni, nadzorni i disciplinski organ zajedno sa dirigentom.
Na 23. redovnoj sjednici, odbornici lokalnog parlamenta usvojili su Budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu, koji je rekordno visok i iznosi 35,865 miliona eura.
Budžet za narednu godinu je za 23,15%, odnosno 6,742 miliona veći nego što je bio planirani Budžet za ovu, 2024. godinu.
Odluka o Budžetu OHN za 2025. godinu dopunjena je sa dva zaključka:
– Skupština opštine Herceg Novi se obavezuje da kroz izmjenu Odluke o Budžetu za 2025. godinu opredijeli sredstva za nabavku CT skenera koji će se donirati KBC Kotor – bolnici Meljine u slučaju da Ministarstvo zdravlja do 1. aprila 2025. godine ne pokrene proceduru za javnu nabavku ovog medicinskog aparata.
– Ukoliko FK Igalo ostvari sportski uspjeh i obezbijedi ulazak u Prvu crnogorsku fudbalsku ligu, Skupština opštine Herceg Novi će kroz odluku o izmjeni Budžeta za 2025. godinu predvidjeti dodatna sredstva za FK Igalo.
Rekordni budžet koji Herceg Novi očekuje u 2025. godini rađen je veoma sistematično, planiran u skladu sa zakonom, a predstavlja odraz odgovornog i domaćinskog rada lokalne uprave u prethodnom periodu, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
„Herceg Novi više nije opština na crnogorskom primorju koja se zaobilazi, kao što je to bio slučaj od 90-tih do 2020. godine. Sada se u Herceg Novi ponovo dolazi, grad ponovo živi, sada je Herceg Novi dinamičan grad koji se razvija i punim jedrima ide putem napretka, što me veoma raduje”, istakao je Katić.
On se osvrnuo na poređenje sa drugim lokalnim samoupravama, a shodno stalnom pitanju zašto Herceg Novi ima manji budžet od opština Tivat ili Kotor koje su nešto manje od nas.
„Ni meni nije bilo jasno da je na primjer 2017. godine ukupan iznos poreza na nepokretnost u Herceg Novom bio planiran na manje od 3 miliona, a u isto vrijeme u Tivtu i Kotoru na 10 miliona eura. Izuzetnim radom, trudom, zalaganjem, novim investicijama, došli smo na skoro 12 miliona eura planiranih u budžetu samo od poreza na nepokretnosti. Prvi put je naš planirani budžet veći nego opštine Tivat. Vidi se veliki pomak i napredak i vjerujem da je to svima očigledno”.
Kako je Katić objasnio, povećanje prihoda od građevinskih dozvola nije planirano u odnosu na povećanje cijene, nego u odnosu na pristigle zahtjeve, a na osnovu ovogodišnjih postignutih rezultata.
„Očekujemo gradnju velikog broja objekata, imamo i najavu konačnog usvajanja PUP-a. Ove godine smo ostvarili veoma dobre rezultate jer je obračunato skoro 6 miliona eura naknada od opremanja komunalnog opremanja za građevinske dozvole”, kazao je Katić.
Kapitalni budžet za narednu godinu projektovan je na 12.020 miliona eura, istakla je sekretarka za finansije, Vesna Milović. Pojasnila je da su određena sredstva planirana za uređenje terena i završetak zgrade autobuske stanice u Igalu, koji se očekuje prije početka turističke sezone.
„Izdaci za izgradnju i uređenje groblja i kapele u Baošićima i na Savini planirani su u iznosu od 200.000 eura. Za izgradnju i rekonstrukciju sportske infrastrukture i dječijih igrališta opredijeljeno je 300.000 eura, zatim za ambijentalno osvjetljavanje tvrđava Forte Mare i Kanli kula 200.000 eura. Za pribavljanje i eksproprijaciju zemljišta planiran je iznos od million eura, kao i 100.000 eura za energetsku efikasnost i održavanje javne rasvjete. Takođe, opredijeljena su sredstva za nabavku i postavljanje video nadzora na određenim lokacijama na području opštine kako bi se spriječili vandalski postupci”, navela je Milović.
Kako je informisala, lokalni porezi planirani su u iznosu od 16,6 miliona eura što čini 46,28% ukupnih budžetskih prihoda. Najznačajniji je porez na nepokretnosti planiran na 11,9 miliona i učestvuje sa 71,69% u ukupnim lokalnim porezima, a sa 33,18% u ukupnim prihodima budžeta. Prihodi na osnovu sopstvenih naknada planirani su u iznosu od 8,055 miliona i čine 22,46% ukupnih budžetskih prihoda. Planirani iznos naknada za opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju iznosi 7,8 miliona ili 96,83% ukupnih sopstvenih naknada.
USB-C od danas standard za punjenje elektroničkih uređaja Foto: Ilustracija / Shutterstock
Priključak USB-C od subote je službeno postao zajednički standard za punjenje elektroničkih uređaja u Evropskoj uniji, objavila je Europska komisija na društvenoj platformi X.
– To znači bolju tehnologiju punjenja, smanjenje elektroničkog otpada i manje poteškoća u pronalaženju punjača koji vam trebaju, napisala je Komisija na X-u.
Direktivu o radijskoj opremi, koja za cilj ima smanjiti količinu elektroničkog otpada u Uniji i omogućiti potrošačima da kupuju održivije elektroničke uređaje, eurozastupnici su odobrili na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 2022. sa 602 glasova za, 13 protiv i 8 suzdržanih.
Novi standard za prijenosne uređaje bit će USB-C, koji omogućuje brzo punjenje i prijenos podataka, a potrošači će moći birati žele li uz novi uređaj kupiti i novi punjač.
It’s time for THE charger.
Today, the USB-C becomes officially the common standard for charging electronic devices in the EU.
It means better-charging technology, reduced e-waste, and less fuss to find the chargers you need. #DigitalEU
Proizvođači prijenosnih računala će se morati pridržavati istih pravila od 28. travnja 2026., piše Euronews.
Anna Cavazzini, čelnica europarlamentarnog odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u priopćenju je rekla da se radi o “odlučnom koraku prema pogodnostima za potrošače i odgovornosti prema okolišu”.
– Ova pravila se tiču obuzdavanja tona otpada nastalog odlaganjem punjača svake godine, a uštedjet će oko 250 milijuna eura za kućanstva u Europskoj uniji tako što će ukloniti nepotrebne kupovine punjača svake godine, dodala je Cavazzini.
Europski parlament je rekao da će “pomno pratiti” prilagodbu proizvođača na promjenu regulative.
Proizvođači elektroničkih uređaja su se dugo odupirali pritisku EU-a za standardizacijom tehnologija punjenja.
Odluka će se odnositi na sve proizvođače, no prije svega Apple, koji je prvotno osporavao nova pravila, navevši kao razlog zabrinutost za inovacije.
Međutim, tehnološki divovi su se počeli pridržavati direktive i u svojim uređajima koristiti USB-C.
