Kupci u totalnom šoku: kilo hobotnice po 150 kuna! Jesmo li izgubili busulu zbog turizma …

0
Hobotnica

Ljeto na izdisaju pobire brojne rekorde, a jedan od njih je, prema tvrdnjama ribolovaca, domaćica i domaćina, neprijeporno povijesni. Ma što povijesni, milenijski, pa eto Šimi Strikomanu prijedloga da u svoj fotografski serijal uvrsti grupni portret zaprepaštenih građana s dvije kašete.

U jednoj su hobotnice, u drugoj lignje, a poanta je da im je na šibenskoj peškariji ovog ljeta cijena ista – 120, čak i 150 kuna! Uspoređeno s ribom, toliko, recimo, košta i uvijek tražena divlja orada prve klase ili kilogram lijepog, svježeg odreska cijenjene tune…

Godinama je “riba s korijenjem” – kako hobotnicu u vicu zovu žabari – bila barem upola jeftinija od lignje, kao njezina manje vrijedna rođakinja, a do prije 15-20 godina koštala je i samo trećinu cijene “glavonošca nad glavonošcima”. Nekad je, osim bodulaca i rijetkih bonkulovića, nitko nije htio, uostalom kao i lignju 50-60 godina unatrag, no to su “tempi passati”, rekli bi Talijani.

‘Morske cijene’

I dok domaćice i namjernici kojima je jutarnji đir peškarijom dio uobičajenog dnevnog obreda padaju na trepavice, križaju se lijevom i desnom na anomaliju kojoj ne vide racionalnog opravdanja osim filozofije da se ljeti može uvaliti puno toga iz mora po “morskim” cijenama, dotle prodavač hladnokrvno odgovara kako je razmišljao istaknuti cijenu od 150 kuna!

Jedini je u inače oskudnoj ponudi peškarije ovih dana imao hobotnicu, svježu i očišćenu, uvezenu iz Grčke, budući da domaće nema, no predomislio se. Dakle, navali, narode, samo po 120! Dakako, ni kap grčkog maslinova ulja nije u cijeni, samo hobotnica, gola ko pištolj.

– Šta se čudiš, pa cilo lito je 150 kuna, naša i uvozna – govori mi prodavač pidoća i drugih školjaka, dok mušterija s jednim okom na kunjkama komentira kako smo očito izgubili sve kriterije.

Jednako misli i Jere Zorić, rekreativni ribolovac s dugim stažem, iznoseći moguće razloge zašto je cijena hobotnice podivljala mimo svih kriterija i ustaljenih omjera u odnosu na druge morske plodove.

– Naše hobotnice nema, istrijebljena je i otud tolika cijena. Loviti miru od četiri komada u kilu je divljaštvo, a ko se to drži nepisanog pravila da lakšu od kilograma triba pustiti natrag u more? Nema ni lovostaja, kao na većinu ribe, a najviše stradaju od ronilaca, pravih “specijalaca” koji ih jednostavno čupaju iz rupa – iznosi javnu tajnu o nečemu na što se malo tko obazire, a dovelo je ovu morsku vrstu na niske grane. Ima, međutim, i drugih mišljenja.

– Nikad, ama baš nikad, restoranska potražnja za hobotnicom nije bila kao ovoga ljeta, niti se na peškariji za nju toliko tražilo – potvrđuje i Gordan Jurić, također sportski ribolovac, predsjednik ŠRD-a “Brodarica”, uskoro i sudac na ribolovnim natjecanjima. Nije slučajno odabran za izjavu, jer ako o hobotnicama u šibenskom kraju netko nešto zna, onda su to Krapljani i njihovi potomci s Brodarice budući da su ih hobotnice naraštajima othranjivale.

‘Ništa čudno’

Kako objašnjava Jurić, potražnja ugostitelja i neviđeno visoka cijena usko su povezani. Jer, nije baš da je hobotnica do te mjere izlovljena – ne slaže se potpuno sa Zorićem – nego sav ulov otkako je počela sezona završava u restoranima, koji za 60 kuna po kilogramu otkupljuju sve odreda, svježe i zamrznute.

Zapravo, toliko ribolovcu plaća nakupac iz okolice Šibenika koji svakodnevno obilazi teren, a mora i on nešto zaraditi. Prema tome, gostioničari za hobotnicu daju nešto više, a građanima se, naposljetku, nudi zapanjujuće najskuplje od malih količina što nisu dospjele ugostiteljima – pa tko nasjedne i APP – ako prođe, prođe.

– Već mjesec i po dana na šibenskoj peškariji hobotnice od pola kila i manje koštaju 120, a za one prave, veće, od dva-tri kila traži se 150 kuna. Isto koliko i za lignje kojima drugog dana cijenu spuste na 120. U nekoliko sam se navrata uvjerio da to nije svježa roba, nego je stara i tri dana! Ne čudi me to jer tko će od domaćih za hobotnicu dati toliko, sve da i može? Prema tome, jedina razumna preporuka je zaobići ponudu u velikom luku i pričekati da se cijena vrati na uobičajenu – savjetuje Jurić.

Još zakratko, možda je realan zaključak. Jer, kako je krenulo s turizmom i rekordima koje postiže, “normalna cijena” nekad sasvim običnog glavonošca, ionako preskupog s obzirom na ono što od “hobe” preostane nakon kuhanja, mogla bi biti pospremljena u škafetin s oznakom “tempi passati”.

/Branimir Periša/

Opština Tivat raspisala konkurs za dodjelu stipendija

0
Opština Tivat

Opština Tivat raspisala je konkurs za dodjelu stipendija za studijsku 2017/2018 godinu studentima primijenjenih osnovnih studija, akademskih osnovnih studija i specijalističkih studija u trajanju do godinu dana za studijske programe čije osnovne primjenjene ili akademske studije traju tri godine.

Pravo na stipendiju imaju studenti koji su položili ispite iz prethodne godine studija u visini od najmanje 90% ECTS kredita i postigli prosječnu ocjenu najmanje 9,00, lica sa invaliditetom, lica bez roditeljskog staranja, pripadnici RE populacije bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine studija, nosioci diplome „Luča“ za prvu godinu studiranja, u slučaju da odmah nakon završetka srednje škole upisuju studije.

Uslovi za dobijanje finansijske podške za studiranje iz gradske kase su da je student crnogorski državljani ili lice sa sa statusom stranca sa stalnim nastanjenjem, da ima prebivalište u Opštini Tivat i da prvi put upisuje semestar studijske godine ili da nije gubio nijednu godinu tokom studija.

“Stipendija se dodjeljuje za jednu studijsku godinu i isplaćivaće se mjesečno, za devet mjeseci studijske godine, bez obaveze vraćanja. Stipendija iznosi 50 eura mjesečno.
Rok za prijavu na konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, zaključno sa 5.oktobrom”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat.

Murter: Dvadeset godina latinskog idra

0
Latinsko idro

Svetom misom u petak u Gradini u 11 ujutro, zatim veslačkim regatama: malom u 17 sati, ženskom u 17,30, muškom u 18,30 a potom zabavnim programom na Rudini od 20,30 nadalje- počinju ovogodišnji, a ujedno i dvadeseti Dani latinskog idra koje će dolaskom uveličati predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović.

Dakle naša prva i najstarija regata tradicijskih brodova, ispod čijeg su jedra rođene i sve ostale, i uz koju je stasala jedna samosvjest otočnog puka, navršila je punoljetnost, doživila dvadesetu i sad joj stoji zajedriti prema trećem desetljeću.

Udruga Latinsko idro sastavila je bogat program od danas do dana regate, a to je u nedjelju 1. listopada. Malokad se dogodilo da zagazi u listopad, no svejedno, ona se događa o blagdanu zaštitnika, svetog Mihovila koji ove godine pada u petak 29. septembra a regata je, kao i uvijek, u najbližu nedjelju.

Početku najbliža događanja su ona 13. i 14. septembra kad će se plovidba na latinsko idro usmjeriti na dvije rute: jedna vodi na Žut gdje se 14. rujna obilježava blagdan sv. Križa. Druga vodi u Stari Grad na Hvaru gdje će naši, kao jedna od vodećih snaga ovoga dužjadranskog pokreta, sudjelovati na festivalu Dani u vali.

U Murteru samom uslijedit će niz kulturnih događanja: subota 16.9. koncert komornog ansambla ECHO u crkvi sv. Mihovila, nedjelja 17. 9. glagoljaška misa u Gradini, srijeda 20. 9. koncert Borne Ercega i jelene Pletikosa u crkvi sv. Mihovila a u petak 22. 9. u murterskoj Čitaonici dipl. inž. brod Luka Mudronja govorit će na temu Regatna pravila i trehničke karakteristike tradicijskih brodova.

Idući tjedan uoči regate, nižu se: koncert Murterskih pučkih pivača 25.9., predavanje dr Kristijana Jurana „Brodovi i brodograditelji na otoku Murteru od 15. do 19. stoljeća je 26.9., na Staroj rivi održat će se 27.9. Večer domaće riči a u četvrtak 28.9. prvo mala likovna radionica za djecu i roditelje Anite Tandarić i Ane Vodopija, potom sportska regata Gajeta’s cup te uvečer koncert Hrvatskog pjevačkog društva „Zoranić“ iz Zadra.

Blagdan sv. Mihovila u petak 29. rujna počinje procesijom u 10,45, potom slijedi misa u sv. Mihovilu, u 16 popodne je regata Malo latinsko idro, u 18 sati svečana sjednica Općinskog vijeća uz koncert „Dalmatina“ i uvečer izložba Latinsko idro na Sredozemlju autora Lingvističkog atlasa Mediteranam, u murterskoj čitaonici u 20 sati.

Naposljetku- udarni vikend- subota užežin regate i nedjelja s regatom samom! U subotu 30. rujna marendavat će se, kao i ovično, na Staroj rivi, uzetno program. Slijedi plovidba koja će spojiti Murter i Betinu, užina u Betini, „Koncert u suton“ u 19 sati na Raduču i koncert u 20,30 Ivana Korunića i Mate Skračića na Staroj rivi.

Nedjelja će osvanuti uz promenadni koncert KUDa Hartić iz Tisna, u 10 je postrojavanje posada uz govor predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i humanitarnu izložbu fotografija fotografa koji su u ovih 20 godina slikavali regatu. Organiziraju je Lions klubovi Lenuci iz Zagreba i Luce iz Šibenika, prihod je namjenjen murterskom dječje vrtiću.

Start regate- ujedno i start u treće desetljeće- dogodit će se kao i uvijek iz murterske rive u tri popodne. I sve će završiti u utorak 3. listopada izložbom fotografija Svijet u bojama latinskog idra u Ulici dramskih amatera- kakva postoji valjda samo u Murteru i ne bez razloga…

Domaće craft pivo iz Herceg-Novog

0
Mišo Paspalj – foto S.K

U hercegnovskom kraju vijekovima se proizvodi vino i rakija, ali taj dio Boke možda uskoro postane poznat i po proizvodnji piva.

Već nekoliko mjeseci Mišo Paspalj proizvodi craft pivo “tondo”.

“Riječ ‘craft’ bliska je riječi ‘vještina’, pa se može reći kako se radi o vještini pravljenja piva”, pojasnio je Paspalj. Na ideju da sam proizvodi pivo, došao je nakon susreta sa starim prijateljem iz Beograda koji takođe proizvodi craft pivo”.

Paspalj se godinama bavi ugostiteljstvom i kaže da je svjedok da je pivo najpopularnije piće, naročito ljeti, pa je i odluka da se upusti u proizvodnju – “bila prirodna”.

“Pripreme su trajale pola godine, a najteže mi je bilo da se izborim sa papirologijom”.

Ističe da za početak i malu proizvodnju koju je pokrenuo nijesu potrebna velika ulaganja.

Već u maju, u njegovom lokalu, gosti su mogli probati craft pivo “tondo”.

Tvrdi da “zanatsko pivo” karakterišu kvalitetni prirodni sastojci i odsustvo procesa filtracije i pasterizacije. Akcenat je, ističe, na kvalitetu, a ne na količini.

“U proizvodnji piva koristim samo četiri sastojka: ječam, hmelj, kvasac, koje nabavljam u Njemačkoj, i vodu iz hercegnovskog vodovoda”.

Paspalj kaže da je isprobao nekoliko recepata, kombinovao, dodavao, oduzimao, dok nije proizveo pivo kojim je su zadovoljni njegovi prijatelji i gosti, ali i on.

Dnevno može da proizvede 80 do 90 litara i sve se popije u njegovom lokalu, ističe Paspalj.

Pivo puni u boce koje kasnije ne baca.

“Perem ih i ponovo punim. To mi je skuplje nego da kupujem nove”, kaže on i naglašava da je to njegov doprinos ekologiji i zaštiti životne sredine.

Pivo “tondo” ima i zanimljivu etiketu.

Novljani pod tondom podrazumijevaju pun Mjesec pa je plakat za film “Put na Mjesec”, francuski crno-bijeli naučno-fantastični nijemi film Žorža Melijesa inspirisao trojicu autora, akademske slikare Vojislava Voja Kilibardu i Mila Đurašinova Đilasa i njihovog saradnika Nikolu Koprivicu da taj motiv “dograde” karakterističnim novskim motivima, prvenstveno visokim palmama…

U Crnoj Gori samo je nekoliko “craft” proizvođača piva, kaže Paspalj.

U Herceg Novom, u Drenoviku, bi trebalo da počne sa radom još jedna takva pivara.

Mali pogon postoji i u Risnu, a zanatsko pivo proizvodi se i u Podgorici, priča Paspalj.

/S.K./

Suša iskazana u zvaničnoj statistici

0
padavine

Svjedoci smo ovoljetne neobično jake i dugotrajne suše, koja je osim obale, ostavila svoj danak i na Orjenu, planini gdje se nalaze Crkvice, poznate kao mjesto sa najvećom količinom oborina u Evropi.

Još početkom avgusta bukve su po ovoj planini počele, usljed nedostatka oborina, da gube lišće, tako da danas pejzaž više podsjeća na oktobar.

Za Orjen nažalost nemamo podatke, ali imamo za grad pod Orjenom. U junu količina padavina u Herceg novom je iznosila 0.4 lit/m2, što je ostvarenost količine padavina u odnosu na klimatsku normalu od svega 1 %. S tim je Herceg Novi je na skali najmanjih vrijednosti bio najsušniji grad u Crnoj Gori.

Orjen – suša

Registrovana količina padavina od 0.4 lit/m2 u junu 2017. u gradu pod Orjenom donijela je obaranje dosadašnjeg minimuma, zabilježenog daleke 1972. godine, kada je iznosio (dosta većih) 8.5 lit/m2.

Tokom jula Herceg Novom je palo 2 lit/m2, što čini ostvarenost količne padavina u odnosu na klimatsku normalu od 4%, dakle – i dalje jako ispod prosjeka, ali više od prethodnog mjeseca.

Nažalost, za avgust još nema zvanične statistike, ali su stigli podaci za Dubrovnik, gdje u avgustu uopšte nije bilo oborina. U susjednom Dubrovniku je u tri ljetna mjeseca (jun, jul i avgust) palo tek 2.7 litara kiše na kvadratni metar. To je svega 1.7% od prosječne ljetne količine. Do ove godine najsušnije ljeto u Dubrovniku je zabilježeno 2007. godine. Tada je u tri ljetna mjeseca palo 14.7 mm kiše. U zadnjih 9 mjeseci u Dubrovniku, dva su bila potpuno suva s 0 mm oborine (avgust 2017. i decembar 2016).

/Agencuja za razvoj i zaštitu Orjena/

Na Kanli kuli završni FIBA 3na3 basket turnir

0

Nakon turnira u Podgorici, Baru, Rožajama i Bijelom Polju, „3×3 Montenegro” karavan se seli u Herceg Novi, gdje će u petak 8.septembra (takmičenje počinje u 16 sati), na Kanli kuli, biti održan završni FIBA 3na3 basket turnir.

Nagradni fond je 2.000 eura, pobjednicima će pripasti 1.500, a drugoplasiranoj ekipi trećina te sume…

Pored takmičenja 3na3 biće organizovana i nadmetanja za publiku, u program će biti uključeni i najmlađi Novljani, a sve prisutne će u pauzama zabavljati plesne grupe.

Košarkaški-turnir-3×3-Kanli-Kula

Organizatori ovim putem žele da se zahvae Turističkoj organizaciji Herceg Novog za podršku projektu i obezbjeđivanje neophodnih sredstava za organizaciju turnira.

Herceg - Novi
Herceg – Novi – Kanli kula

Regata „Bokeška ostrva“

0
Regata

„Bokeška ostrva“ naziv je regate  koja će prvi put jedriti u subotu 09. septembra. Strat regate je predviđen u 10 sati  ispred luke Herceg Novi.

Jedri se oko Mamule, Svetog Marka, Gospe od Milosti, Gospe od Škrpjela i cilj u Herceg Novom.

Veoma zahtjevna regata, preko 20 NM,u promjenljivim uslovima. Regata nije upisaa u kalendar regata, tako da je ujedno i probna regata.

Rezervni dan nedelja 10.septembra. Start je u 10 sati

Regata

 50. Balkansko prvenstvo u jedrenjuTurska, Tekirdag

Jubilarno 50. Balkansko prvenstvo u jedrenju  ove godine  se održava  od 5. do 10. septembra. Turska je zemlja domaćin, a prvenstvo su organizovali u Tekirdagu. Na prvenstvu se okupilo 230 jedriličara iz Rumunije, Bugarske, Grčke, Srbije, Turske i Crne Gore, a nadmeću se uklasa Laser. Optimist, Techno293 i 420.  Reprezentaciju Crne Gore čini devet jedriličara iz JK Delfin iz Tivta.

Danas je završen drugi takmičarski dan, ujedno i kvalifikacione trke. Najbolji rezultat ostvario je Ilija Marković zauzevši 10. mjesto u klasi Laser Radial. Klupska mu koleginica Irina Kusovac, takodje u Laseru Radial, zauzela je 22. poziciju. U klasi Laser 4.7 jedre Igor Nikolić 37., Stefan Andjelić 38. i Luka Roćen 46.

U klasi Optimist imamo četiri takmičara. Nakon dva dana i pet kvalifikacionih jedrenja Nikola Golubović je 60. ukupno, Pavle Musić je 79. Josipa Čelanović je 83. i danilo Jončić je 89. Jedriličari u klasi Optimist prvenstvo nastavljaju u srebrnoj grupi. Preostala su jos dva takmičarska dana.

Ispod mosta na Tari pronađen njemački tenk iz Drugog svjetskog rata

2
Njemacki tenk u rijeci Tari

Njemački tenk iz Drugog svjetskog rata pronađen je u Tari ispod mosta, saopštio je za Dnevne novine Goran Stanišić iz Mojkovca, vlasnik agencije za turizam koji se bavi raftingom.

Prema njegovim riječima, voda u Tari je ove godine opala, ovih dana dok smo splavarili čamci su nam često kačali za dno.

“Jedan čamac je i pocijepan pa smo sklonili kamenje i šljunak kako bi makli lim za koji se čamac zakačio. Tada smo vidjeli da je lim zapravo dio, vjerovatno, njemačkog tenka. O svemu sam obavijestio nadležne iz Nacionalnog parka Durmitor. Tenk treba izvaditi jer bi to bila i turistička atrakcija, napraviti svjedočenje o tom vremenu. Gosti iz inostranstva, koji splavare, nas pitaju zašto tenk ne izvadite. Trebalo bi i Njemačka ambasada da se uključi. Ako država nije zainteresovana za to, splavari jesu da očiste rijeku i da se tenk izvuče. Koga interesuje može sa nama splavom vidjeti tenk u rijeci”, kazao je Stanišić.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, da bi spriječili prelazak neprijateljskih jedinica u Crnu Goru 1942. godine, partizani su srušili jedan luk mosta.

Zadatak je izveo građevinski inženjer Lazar Jauković, koji je učestvovao u izgradnji mosta.

Tada je srušena konstrukcija posljednjeg malog lučnog otvora u dužini od 44 m, dok su ostali djelovi mosta ostali neoštećeni. Jaukovića su Italijani uhvatili i strijeljali na osječini dio mosta.

Narod durmitorskog kraja, u znak sjećanja na njegovo herojsko djelo, podigao mu je spomenik u blizini mosta gdje je i sahranjen.

Poslije oslobođenja, most je saniran i svečano pušten u saobraćaj septembra 1946. godine.

Festival internacionalnog alternativnog teatra – “FIAT putovanje” u Kotoru

0
PLAKAT

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor ove godine sarađuje sa Festivalom internacionalnog alternativnog teatra – FIAT 2017.

Tako će predstave francuskog uličnog teatra, kroz segment “FIAT putovanje” u selekciji teatrologa Florijan Gaber, selektorke francuskog fokusa, biti odigrane u Kotoru 9. 13. i 15. septembra 2017.g .

Francuski fokus u Kotoru, u okviru FIAT-a počeće spektaklom – programom akrobacija na štulama- SKAKAČI NA ŠTULAMA , u izvođenju trupe Echassiuer sauteur, u subotu 09. septembra od 19 sati na Trgu od oružja i ispred glavnih gradskih vrata.

Trupa Echassier sauteur dolazi iz Bordoa u Francuskoj. Kristofer Komo počeo je rad sa pneumatskim štulama 2007. godine u Malabaru. Njegove pneumatske štule su nova generacija štula, jedinstvenih i veoma impresivnih mogucnosti.

Tačka ili parada kako je još nazivaju, kojom se predstavljaju fiatovskoj publici podrazumijeva dva umjetnika na pneumatskim štulama koji u svom nastupu spajaju pies, teatar i akrobaciju, preskačuči ljude i prostore.

Na Pjaci od kina u srijedu 13. septembra od 19h nastupiće trupa Fluo sa performansom FOSSIL.

To je koreografski i zvučni performans dva umjetnika. Plesač i čitalac manipulišu svim djelovima knjige, od teksta do formata i uveza, preko autora. Ovo je fizička poezija u kojoj su tijelo i riječi prikazani kao krhke monolitne arhitekture i prostor i čudnih , promjenljivih karaktera. Ta igra dovitljive konstrukcije uključuje, pored plesača i čitaoca i 363 knjige. Fossil povezuje materijalnost knjiga i neopipljivost riječi. lz manipulacije čovjeka i knjige proizilazi tijelo i glas. Fossil je istrazivanje objekta , knjige, dok ona postaje odasiljalac koreografije i zvuka.
Riječi i slike istražuju senzacije koje su pisali razliciti autori, različitih stilova i iz različitih epoha. Tekstovi istražuju emocije koje su nam svima poznate, kojima je prožeta naša svakodnevnica.

BRAČNE SVAĐE naziv je nastupa plesnog dua FRICHTI KONCEPT koji će nastupiti na Trgu od oružja u petak 15. septembra od 19h.

Pojavljujući se niotkuda, par naoružan kućnim predmetima i alatima za domaćinstvo, dobija nervni slom zbog tamne fleke na putu. Ovaj simbolični uljez fokusiraće ih i pomiriti dok pokušavaju da je očiste. lgrajući na iracionalno i apsurdno, ovaj čin čišćenja na javnoj površini je prilika da se ismije naš odnos prema materijalnom. Brišući granice izmedu privatnog i javnog, par se sukobljava oko nečega što zapravo i nema nikakvo značenje. Kao satirična i burleskna vizija porodične svađe, ovaj duet je mješavina plesa i predmetnog teatra na javnim prostorima sa odmjerenom dozom humora.

Angažovanje francuskog uličnog tetatra na ovogodišnjem FIAT-u ima za cilj da približi francusku uličnu umjetnost i njen izraz.

Program je namijenjen jednako porodicama, tinejdžerima, studentima, prolaznicima…

Radionica i koncerti saksafonista

0
saxofone plakat

U okviru XV Međunarodne radionice za duvačke instrumente koju NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i tivatska Muzilka škola priređuju u Tivtu, od 9. do 15.septembra  održaće se radionica za saksofoniste.

Radionicu će voditi profesor Bojan Vukelić do 11. septembra, kada se projektu priključuje sastav “BG SAX 4” , a 13. septembra i članovi njemačkog kvarteta”Saxofinquadrat”.

Pored seminarskih aktivnosti polaznici radionice će dobiti priliku da sviraju sa beogradskim i sa njemačkim kvartertima saksofinista. Koncerti su planirani za 11. septembar, u 20 sati u naselju Luštica Bay, odnosno 13.septembar u 20 sati u Zborci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Realizaciju ovog projekta pomogli su Gothe Institut  iz Beograda, Opština Tivat, Ministarstvo kulture Crne Gore, Luštica Bay i Porto Montenegro.