Morsko dobro je od početka godine zaključno sa avgustom, ostvarilo prihod od oko 6,5 miliona eura, što predstavlja 87% od planiranih 7,2 miliona za ovu godinu.
Prema riječima PR Morskog dobra Ivane Lazović, gostujući u programu Radio Budve samo od zakupa kupališta prihodovano je skoro 3,5 miliona eura.
“Kada je u pitanju Budva, u pometnutom periodu, po osnovu davanja u zakup kupališta, privremenih objekata, terasa, pristaništa, privezišta i ostalih objekata obalne infrastrukture u zoni morskog dobra, ostvaren je prihod u iznosu od 2,7 miliona eura, od čega je polovina iznosa uplaćena direktno na račun Opštine Budva”, kazala je Lazović.
Kako je istakla, s obzirom da tek očekuju realizaciju pojedinih ugovora, može se desiti da do kraja godine planirana cifra od 7,2 miliona eura bude premašena.
Najnoviji snimak visoke rezolucije pokazao je da u Marijanskom rovu, na 8.178 metara dubine, živi vrsta ribe koju naučnici nijesu vidjeli nikada do sada, prenosi www.pcnen.com
Otkriće japanskih naučnika znači da je postavljen novi rekord u kategoriji organizama koji žive na najdubljem mjestu u okeanu, a koji je do sada iznosio 8.152 metara.
Naučnici do sada nisu znali da li organizmi uopšte mogu da opstanu na tolikoj dubini, s obzirom na to da se smatra da ćelije prestaju da funkcionišu na 8.200 metara dubine zbog ogromnog pritiska (82.372 paskala), prenosi B92.
Da bi privukli ribu koja pripada porodici Liparidae iz reda škarpine, naučnici su upotrijebili podmornicu koja je bila prekrivena mrtvim skušama kao mamcima.
Neimenovana riba dugačka je oko 20 centimetara, a istraživači navode da će nastaviti da proučavaju ovo neobično biće kako bi pokušali da dođu do novih saznanja o morskom životu na velikim dubinama.
Usvim vidovima registrivanog smještaja na Hercegnovskoj rivijeri, trenutno boravi 14.534 zvanično prijavljenih turista što je 8 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopšteno je iz Turistička organizacija Herceg Novi.
Od ukupnog broja njih 14.018 su stranci, 516 posjetioci iz Crne Gore.
U privatno smještaju boravi 9.995, turista, u hotelima 4.229, hosteli 223, kampovi 27.
Kroz terminalnu zgradu Aerodroma Tivat tokom avgusta prošao je ukupno 247.931 putnik, što je 10,8% bolji rezultat nego u istom mjesecu 2016. godine.
Prosječno je tokom avgusta 2017. dnevno promet uznosio skoro 8 hiljada putnika što je na nivou vazdušnih luka koje godišnje oplužuju preko 2,9 miliona putnika.
Na pistu tivatskog aerodroma tokom prošlog mjeseca sletjela su 1.254 aviona na redovnim i čarter letovima, odnosno vazduhoplova tzv. generalne avijacije. To je 2,8 odsto više od broja ostvarenih rotacija vazduhoplova u avgustu prošle godine. U prosjeku je tivatska vazdušna luka u avgustu 2017. svakog dana prihvatala i opsluživala po 40 aviona.
Inače, u periodu od 1.januara do 1.septembra ove godine, aerodrom Tivat zabilježio je ukupan promet od 854.032 putnika i 4.702 aviona. Očekuje se da će već u drugoj polovini septembra tivatski aerodrom, prvi put u svojoj istoriji, dočekati ili ispratiti milionitog putnika tokom jedne poslovne godine.
U orgnizaciji izdavačke kuće “OBODSKO SLOVO” iz Podgorice i NIP ART PRESS iz Budve, veliki i najprevođeniji ruski pisac VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, boravi ovih dana u Crnoj Gori.
Tim povodom, u u četvrtak, 7. septembra, u organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, u 20 sati, biće održano književno veče poznatog ruskog pisca i prevodioca VJEČESLAVA GLEBOVIČA KUPRIJANOVA.
Pored Kuprijanova, u program će učestvovati, ruska pjesnikinja NATALIJA RUMARČUK, pjesnikinja i prevodilac VERA HORVAT iz Beograda, pjesnik RADOMIR ULJAREVIĆ iz Podgorice i novinar i publicist RANKO PAVIĆEVIĆ iz Budve.
VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, rodjen je 23. decembra 1939. godine u Novosibirsku u Rusiji. Završio je Moskovski institute stranih jezika i matematičku lingvistiku.
Do sada je objavio oko pedeset knjiga, medju kojima su zbirka poezije Oda vremenu, Čas pjevanja, U prvom licu, Život teče, Dozvolite da se obratimo, Domači zadaci, roman Plavi mantil vasione i mnoge druge. Njegove knjige, prevedene sun a više od dvadeset svjetskih jezika. Član je Udruženja književnika Rusije i Srbije, a dobitnik je većeg broja medjunarodnih književnih nagrada.
Ruska pjesnikinja Natalija Rumarčuk, koja će govoriti svoju poeziju, objavila je pored ostalih i knjigu putopisne proze pod nazivom, Zašto si zavvolela pjesnika, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Izložba slika Ive i Ljubomira Stanišića biće otvorena u četvrtak 07. septembra 2017. godine u 21 sat u Galeriji ljetnjikovca Buća-Luković.
Izložbu će otvoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić sa početkom u 21h.
Ljubomir Stanišić živi i radi u Nikšiću. Do sada je imao 81 izložbu u zemli i inostranstvu.
Ljubomir o svom stvaralaštvu: moje slike najviše odgovaraju karakteristikama poetskog realizma. Kroz klasičan pristup slici izražavam svoju poetiku. Moj realizam nije klasičan u smislu Ruskih i Francuskih realista s kraja 19. vijeka, ali su ti stari majstori meni bili jako dobra škola. To što sam naučio iz njihovog stila, koristim na svoj način, da preko platna izrazim sve ono o čemu mislim i što smatram važnim. Za pravu likovnu umjetnost potreban je, pored talenta i veliki rad. Kroz svoje radove pokušavam naći neke uspomene, koje su vremenom potisnute, a na mene su ostavile upečatljiv trag.
Iva Stanišić je završila ALU, a master e upisala na LA u Beogradu . Do sada je imala četiri samostalne i pet kolektivnih izložbi.
“Volim žive, tzv. ‘sirove’ boje jer mislim da u ljudima bude neku posebnu emociju. Makar je to slučaj sa mnom. One kod mene stvaraju živost, ‘probude’ me, pokrenu. Prvo sam krenula sa apstrakcijom, a onda se kao motiv pojavila žena u apstrakciji. To se samo “nametnulo”, kaze Stanišić.
I dok čekamo službenu klimatološku ocjenu ljeta 2017., jasno je da je ono u Dalmaciji je bilo ekstremno sušno. U Splitu i Dubrovniku ljeto je bilo i rekordno sušno.
U Dubrovniku je u tri ljetna mjeseca (jun, jul i avgust) palo tek 2.7 litara kiše na kvadratni metar. To je tek 1.7% od prosječne ljetne količine (meteorološki podaci postoje od 1961. godine). Do ove godine najsušnije ljeto u Dubrovniku je zabilježeno 2007. godine. Tada je u tri ljetna mjeseca palo 14.7 mm kiše. U zadnjih 9 mjeseci u Dubrovniku, dva su bila potpuno suha s 0 mm oborine (avgust 2017. i decembar 2016).
U Splitu (meteorološki podaci se vode od 1948. godine) je u ovogodišnjem ljetu palo tek 7.6 mm kiše. To je samo 6.3% od prosječnih 119.8 mm za tri ljetna mjeseca. Do ove godine rekordno sušno ljeto u Splitu je zabilježeno još 1950. godine kada je u tri ljetna mjeseca palo 9.3 mm kiše. Tog ljeta je u Splitu izmjerena i rekordno visoka temperatura od 38.6°C (5. srpnja 1950.) godine. Taj rekord vrijedi i dalje. Ove godine je najviša temperatura u Splitu iznosila 37.9°C (9. avgusta 2017).
Ljeto je bilo sušno i u drugim mjestima Dalmacije. U Kninu je palo 16% prosjeka, Šibeniku 14% Hvaru 16%, Lastovu 11%. Od većih gradova najbolje je „prošao“ Zadar s 24% oborina.
Osim prirodnim ljepotama Mljet privlači i bogatom poviješću. U podmorju tog otoka otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora starih 2 tisuće godina, što je prva zabilježila kamera HRT-a.
Na dvadesetak metara ispod mora otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora. Sami stručnjaci priznaju, ovakvo otkriće je pravo iznenađenje.
“Kao lokalitet koji je pronađen nedevastiran i u svojoj cjelovitosti. Riječ je o 150 amfora, 3 različita tipa, koje potječu s kraja prvog stoljeća”, objasnio je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju iz Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek.
Amfore u dubini zapravo je zaštitio pjesak, odnosno mulj. Prekrivene pjeskom ostale su nepromijenjene gotovo 2 tisućljeća.
Istraživanje je sufinancirao i Nacionalni park Mljet. Osim od kradljivaca čelnici parka željeli su baštinu zaštiti i od nautičara jer dolaze sve veći brodovi sa sve većim sidrima.
Većina amfora ostaje na svom mjestu. Sve će pokriti zaštitnim mrežama i otvoriti javnosti.
Amfore foto HRT
Ronioci i znanstvenici nastavljaju sa svojim poslom, mljetske dubine kriju još brojne tajne.
Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora – foto Boka News
Povodom današnjeg saopštenja privrednog društva „Hefesta“, poznatijeg po investiciji u objekat privremenog karaktera smješten na lokaciji Turski rt – Verige, iz obaveze prema cijelokupnoj javnosti imam potrebu da razjasnim nekoliko činjenica, kaže se u saopštenju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića.
“Lokalna uprava u Kotoru nije pokretač inicijativa pred SDT i pred Ministarstvom kulture u ovom slučaju, već su te inicijative pokrenute od strane Demokratske Crne Gore. U tom periodu, tadašnja lokalna samouprava je imala puno razumijevanje za kultivaciju i investiciju na područje Turskog rta. Tada su MORT i lokalna uprava imali dovoljno razumijevanja za ovu investiciju pa su zaboravili na Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koji predstavlja dokument u odnosu na koji treba razvijati i štititi prostor pod zaštitom UNESCO. Medžment plan u tački 11.3.10 kaže:
„Sačuvati kao trajno neizgradiv prostor na južnoj strani naselja zajedno sa rtom Verige.“ i „Sačuvati od narušavanja savremenom gradnjom istorijske vizure iz Perasta prema Kostanjici i tjesnacu Verige“. Takvo razumijevanje za kultivaciju nas je i dovelo do toga da razmišljamo o statusu u okvirima UNESCO.
Verige
Ministarstvo kulture je obavjestilo Demokrate i mene kao podnosioca inicijative svojim dopisom od 26.05 2017. godine da nema osnova da oglasi ništavim rješenje Uprave za zašitu kulturnih dobara. Tom prilikom je navedeno da „Kada su u pitanju konzervatorski uslovi za izvođenje radova na nepokretnostima koje spadaju u kulturna dobra ili se građenje izvodi na zaštićenom području kulturnog dobra koje je pod zaštitom UNESCO-a, tada se konzervatorski uslovi i saglasnost izdaju isključivo sa konzervatorskim mjerama i principima zaštite, očuvanja i unaprijeđenja kulturno-istorijskih, ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti zaštićenog dobra. Na ove principe zaštite, svojinski odnosi nemaju bilo kakvog uticaja, posebno ne na režim zaštite kulturnog dobra, koje mora uživati zaštitu bez obzira na pitanje ko je vlasnik, odnosno držalac ili korisnik nekog kulturnog dobra.“
Ovi navodi kojima je rješenje izdato ovom investitoru opravdano će ostati kao spomenik pravnim vratolomijama. Koristeći se ovom logikom sjutra bi bio ko mogao da zatraži konzervatorske uslove za radove na bilo kom spomeniku kulture. Izviđaj koji je SDT vodio završio je 12.07 2017. godine, godinu i po nakon pokretanja postupka, o čemu me je SDT obavjestio svojim dopisom.
Lokalna uprava u Kotoru je u upravnom postupku u kojem je „Hefesta“ učestvovala u svemu postupala u skladu sa pozitivinim zakonskim propisima, pa je tako nakon obavještenja od strane SDT nastavila prekinuti upravni postupak.
Motivi za podnošenje krivične prijave su jasni svima. Podnošenjem prijave pokušavate skrenuti pažnju sa činjenice da „Hefesta“ DOO nije posjedovala dozvolu za rad ugostiteljskog objekta izdatu od strane opštine Kotor, iako smo mogli da vidimo da je objekat u punom radnom zamahu nakon otvaranja uz visoke goste. Kako je moguće da radite bez izdate dozvole i kako je moguće da u javnosti kruže fotografije da ne izdajete fiskalne račune i da sve to prođe nekažnjeno i bez rekacije bilo kog organa? Podsjetiću vas da oni koji nemaju visoke goste na otvaranju i za mnogo manje nepravilnosti plaćaju drakonske kazne. Pokušavate li ovom krivičnom prijavom da učinite da se zaboravi falsifikat koji je javnosti prezentovan u postupku dobijanja saglasnosti na konzervatorski projekat? Mislite li da će ova krivična prijava učiniti da objekat od armiranog betona i klesanog kamena proglasimo privremenim i zaboravimo da je on na toj poziciji oročen do naredne godine? Što se tiče Demorkata i mene lično, ovaj naum vam je zaludan, po onoj popularnoj „Džabe vam novci moji sinovci.“
Svakom građaninu Crne Gore je jasno da u postupanju lokalne uprave u Kotoru u ovom postupku nema krivičnog djela, već da je namjera podnosioca osveta za ukazivanje na činjenice na koje smo prezentovali cjelokupnoj javnosti. Čudi me ipak da su se investitori opredijelili da u sve ovo uvuku i službenike opštine Kotor, koji nisu imali nikakvog udijela u podnešenim inicijativama. Iako je sigurno da će postupak pokazati da nije bilo nezakonitosti u postupanju uprave, nedostojno je da se na ovaj način u javnosti izlazi sa imenima službenika opštine Kotor, koji svoj posao obavljaju u skladu sa zakonom. Protiv mene slobodno podnosite jednu krivičnu prijavu dnevno, ali ostavite na miru službenike opštine” – kaže se u sopštenju predsjednika Jokića.
Herceg Novi će spremno dočekati dolazak tijela Svetog Leopolda u rodni grad, što je bila i jedna od njegovih poslednjih želja, a aktivnosti na pripremi tog događaja teku planiranom dinamikom, potvrđeno je danas na press konferenciji koji su organizovali predsjednik SO Herceg Novi, dr Miloš Bigović i don Robert Tonsati kancelar Kotorske biskupije.
Predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Miloš Bigović kazao je da lokalna uprava radi na tome da spremno dočeka velikog sveca i da će grad organizovano, spremno i na visokom nivou odgovoriti svim zahtjevima.
Zbog nedoumica koje su pojavile oko rodne kuće sveca, ni ove godine neće biti postavljena spomen ploča, ali su iz opštine Herceg Novi pokrenuli proceduru da Park nezavisnosti bude nazvan imenom Svetog Leopolda, kazao je Bigović.
„Na tu temu smo organizovali mnogo sastanaka i sa predstavncima Biskupije i Ministarstva, saslušali puno mišljenja. Postoji dilema oko tačne lokacije rodne kuće Svetog Leopolda, ali zasigurno mogu da kažem da Opština snažno podržava ideju postavljanja spomen ploče. Sačekaćemo da se ta dilema riješi i na bazi dodatnih informacija donijećemo odluku“ – kazao je Bigović.
O samoj organizaciji dočeka tijela Svetog Leopolda Bogdana Mandića govorio je kancelar kotorske biskupoije don Robert Tonsati.
„Tijelo Svetog Leopolda će u pratnji koju čine kapucini iz Padove, volonteri Croce Verde – italijanske humanitarne organizacije, koja je pratila tijelo u Hrvatskoj prošle godine, zatim pratnji predstvnika država kroz koje će tijelo proći, a to su Italija, Slovenija, BiH, Hrvatska i Crna Gora, dolazi u Herceg Novi 15. septembra u 13 sat“ kazao je don Robert Tonsati.
Doček će biti upriličen u parku Boke, gdje će odmah nakon dolaska tijela biti upriličena i kratka liturgija dočeka. Najavljeno je prisusvo i Bokeljske mornarice. Tijelo će slobodnom pristupu hodočasnicima biti izloženo nakon liturgije dočeka. Hodočasnici će do 18 sati imati prilike da priđu tijelu i pomole se.
Od 18 sati na programu su svečana pjevanja pred svečevim relikvijama, koju će predvoditi časne sestre Franjevke, crnogorske provincije. U 19,30 biće organizovano bdijenje, koje je koncipirano tako da će vjernici slušati misli i tekstove koje je Sveti Leopold ostavio u svojim zapisima.
Don Robert Tonsati je istakao da je bdijenje zamišljeno kao jedan medititivan događaj, nikako pompezan, već vrlo intiman. U ponoć će tijelo biti preseljeno u crkvu Svetog Antuna, gdje će vjernici takođe moći posjetiti relikviju. Crkva će biti otvorena dokle bude potrebno.
„Centralni događaj na regionalnom nivou, možemo reći, je 16. septembar, svetu misu u 10 sati će predovditi splitsko-makarski nadbiskup, mons. dr Marin Barišić, koji je i naš mitropolit. Poslije svečane mise, u 16 sati biće misa ispraćaja. Tu misu ispraćaja predvodi kotorski biskup mons. Ilija Janjić” – kazao je don Robert.
Nakon mise ispraćaja biće upriličena procesija, koja će proći od parka Boke do župne crkve, na kojoj će učestvovati hodočasnici i tako, na dostojanstven način ispratiti relikviju tijela Svetog Leopolda.
Sveti Leopold
Želja Leopolda Bogdana Mandića bila je da se njegove “siromašne kosti” vrate u rodni Herceg Novi.
Tijelo Svetog Leopola prvi put će biti izloženo u Herceg Novom, gradu u kojem je ovaj svetac rođen. On je živio u Padovi u Italiji, gdje je bio jako poštovan i uvažavan.. Kada su ga pokušali premjestiti uslijedilo je protestno pismo koje su građani Padove uputili Vatikanu, što dovoljno govori koliko je bio voljen i poštovan.
„Želja Leopolda Bogdana Mandića bila je da se njegove “siromašne kosti” vrate u rodni Herceg Novi. On je, međutim, umro 1942. godine u Padovi, a u tom momentu tako nešto nije bilo izvodljivo iz više razloga, bilo je ratno vrijeme…
Međutim, na dan njegove smrti, Padovom se pronio glas da je umro svetac, te je veliki broj ljudi krenuo na sprovod. Taj broj govori o tome koliko je on uživao ugled.
Narod ga je, možemo reći, sam od sebe kanonizirao. Iako postoji crkvena procedura da se neko proglasi svecem, ali za narod tu nije bilo sumnje, jer oni su smatrali da je umro svetac. To je bio veliki sprovod. Kapucini čak nisu mogli koristiti svoju crkvu, koja je bila premala za toliko mnoštvo“ kazao je don Robert Tonsati.
Neraspadnuti svetac Leopold Bogdan Mandić
Sveti Leopold
Leopold je nakon smrti sahranjen na gradskom groblju u Padovi, a kada je pokrenut proces proglašenja svetim, tijelo je ekshumirano i premješteno u samostansku grobnicu, gdje je kasnije nastalo i svetilište. Kada su tijelo ekshumirali da bi ga premjestili, utvrđeno je da se nije raspalo.
„Kada je Papa Franjo prošle godine proglasio Jubilejsku godinu za cijelu katoličnu crkvu onda je, potpuno neočekivano, za zaštitinike Godine jubileja izabrao Sv. Leopolda i oca Pia. Papa se nije zadržao na tome, već je zatražio od Kapucina, kako bi lik i djelo Svetog Leopolda vjernicima bilo što bliže, da se njegovo tijelo izloži u bazilici Svetog Petra, kazao je don Robert Tonsati.
Tada je tim doktora uradio je detaljne analize tijela i utvrdio, nakon 40 dana, da su čak i unutrašnji organi sačuvani, što je bilo takođe neočekivano. Današnji rezultati analize pokazali su da je sačuvan dio srca, dio mozga, slušni i govorni aparat.
Kapucini su tijelo položili u sarkofag od kristalnog stakla na kojem piše “Sv. Leopold iz Herceg Novog” i prenijeli ga u Vatikan, gdje ga je posjetilo mnoštvo vjernika. Kada je bio izložen u Hrvatskoj procjenjuje se da ga je posjetilo blizu 250 hiljada hodočasnika.
Mi iz Kotorske Biskupije kada smo čuli da je Papa odlučio da se sarkofag otvori, počeli smo radili na tome da Sveti Lepopold Mandić dođe u rodni grad. Na tome smo radili skoro godinu dana“ – zaključio je don Robert Tonasti.
