Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica 2018. biće održana 26. i 27. maja, u organizaciji kotorskog Auto moto klub (AMK) Blažo Smiljanić.
Ovogodišnja trka, koja će biti bodovana za prvenstvo Centralno evropske zone, Hrvatske i Crne Gore, posvećena njenom idejnom tvorcu Tripu Bukilici.
Podsjetimo, prije 70 godina na stazi Kotor – Njeguši vožena prva međunarodna trka.
Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica je, u posljednje dvije godine, brojala između 120 i 130 takmičara iz 14 država, a i ove godine očekujemo dobar odziv.
Trka Kotor Trojica 2016
Program takmičenja:
subota, 26.05.2018 /trening
07.00h – 08.30h vanredni tehnički pregled
08.30h – zatvaranje staze
11.30h -brifing sa vozacima
12.00h – prvi trening
30 minuta poslije prvog treninga – drugi trening
45 minuta poslije objavljivanja rezultata – druga sjednica žirija
nedjelja, 27.05.2018 / trka
08.30h – krajnji rok za dolazak u zatvoreni parking
“Bez maske” naziv je izložbe koja je otvorena u četvrtak u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru, na kojoj su prikazani radovi pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, koji su nastali na radionicama u okviru projekta “Bez maske” koji sprovodi NVO “Meštar i furešta” kao dio radno-okupacione terapije u ovoj instituciji, a koji je podržan od strane Opštine Kotor.
“Pred vama su radovi koje su radili pacijenti sa odjeljenja: hroničnog, akutnog, sudskog i odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti. Radilo se oko 17 radionica gdje smo mi njih upoznali sa raznim slikarskim i vajarskim tehnikama. Tamo radimo već nekih godinu i po dana” – kazala je koordinator projekta Andera Ševaljević, navodeći da su NVO “Meštar i furešta”, pored ovog, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, prethodno sproveli još dva projekta.
Ideja naziva Bez maske jeste da skinemo tu neku stigmu koja kod nas postoji, a koja je vezana za psihijatrijske pacijente kod nas. Htjeli smo da pokažemo da oni mogu, na neki način, da skinu maske i da se pokažu u nekom svjetlu u kome ih još nismo vidjeli, te da mogu da pariraju i, uslovno rečeno, normalnim ljudima, da su ništa drugačiji od nas, jer možda među nama ima onih koji imaju veći problem, a još se nisu obratili za pomoć” – kazala je Ševaljević.
Studiju optimalnog rješenja sistema grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri Dubrovnika na morsku vodu, kojim bi se dugoročno riješio akutni problem velikog broja klimatizacijskih sustava unutar zidina, predstavio je u srijedu u Dubrovniku Zavod za obnovu Dubrovnika.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i koordinatorica izrade studije Iva Carević-Peković izjavila je tom prilikom kako vanjske jedinice klimatizacijskih sustava narušavaju vizuru i zagrijavaju povijesnu jezgru, te emitiraju vibracije i ispuštaju kondenzate na ulicu.
„Studiju je, po naputcima Misije UNESCO-a iz 2015. godine i smjernicama Ministarstva kulture, izradio multidisciplinarni tim stručnjaka iz područja građevine, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike i zaštite okoliša. Ovaj pilot projekt bi se razvijao u više faza kroz pet do deset godina“, rekla je Carević-Peković.
Vedran Krstulović s Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je kako se potrebe povijesne jezgre Dubrovnika procjenjuju na ukupnu snagu od 11 do 15 megavata.
„Pojedinačni agregati trebali bi imati od 800 do 3000 megavata. Pritom moraju biti vizualno neinvazivni, nečujni, energetski efikasniji i štedljiviji te s pristupom moru. Voda je za sustave grijanja i hlađenja puno bolji medij od zraka, a more je neiscrpan izvor“, objasnio je Krstulović. Naveo je kako se ovakav sustav primjenjuje na sjeveru Europe, ali i da u dubrovačkom Kneževom dvoru danas radi gotovo 40 godina stara toplinska pumpa.
„Grad Zurich je prvi uveo ovakav sustav 1938. godine, a danas je Vartan Ropsten u Stockholmu najveća toplinska pumpa na svijetu kapaciteta 180 megavata. Toplinska pumpa u Kneževu dvoru danas je više muzejski primjerak, ali je dokaz da je koncept održiv“, ustvrdio je Krstulović.
Studijom je područje grada u zidinama podijeljeno na tri zone, a za ugradnju agregata, odnosno dizalica topline, razmatra se deset do četrnaest lokacija u povijesnoj jezgri i njenoj neposrednoj blizini. Mreža centralnog sustava trebala bi biti duga 4500 do 5000 metara, a trebala bi pratiti trasu vodovoda.
Studija izvodljivosti, koja je idući korak u projektu, trebala bi odgovoriti i na pitanje koštanja projekta, odnosno mogućnosti financiranja.
Svaki kružni tok je bezbjednosna, a ujedno i razvojna kategorija, naznačeno je nedavno na proširenom sastanku Savjeta mjesnih zajednica Grblja u prostorijama OŠ „Nikola Đurković” u Radanovićima, kada su mještani i predstavnici lokalne uprave ponovo, na potezu od aerodroma do Jaza, podržali izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put.
Iako će se do bagera, koji će započeti gradnju ove značajne sabraćajnice, vjerovatno sačekati bar još godinu, ono što najviše privlači pažnju su upravo kružni tokovi, kojih bi po mišljenju učesnika sastanka trebalo da bude daleko više od plana Direkcije za saobraćaj i njenog tima koji radi na projektovanju rekonstrukcije magistrale.
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović kazala je da je pobornica kružnih tokova “jer regulišu ono što nije bio u mogućnosti ljudski faktor”. “Posljedice su bile katastrofalne, sjećate se nekada ne samo na raskrsnici, nego i cijelim putem. Zato smatram da su kružni tokovi nešto što je izvodjivo i da neće biti problema da se unesu u plan”, ocijenila je Perović.
Po riječima predsjednika MZ Lastva grbaljska Labuda Mihovića kružnih tokova bi trebalo da bude toliko “da što manje dijele dva Grblja”. “Svaki kružni tok je šansa za novi razvoj. Evo vidite kod kružnog toka kod Vuk petrola kvadrat zemlje je došao na 200 EUR. Nijednog udesa više nema kod Vuk petrola, a svi ste svjedoci da ih je bilo mnogo prije kružnog toka”, kazao je Mihović.
Kao jedna od negativnih primjera iz neprihvatljivog plana saobraćajnice naveo je rješenje po kojem bi svi koji žive poslije Popove ulice, kada idu iz pravca Kotora, kako bi došli do svojih kuća, morali da se okreću u Lastvi.
“Predložili su i da na Glavatskim kućicama bude presječeno ostrvo, iako je to pogibija, posebno kada je riječ o četiri trake. Onda smo rekli da nam ne treba da ginu ljudi, jer ih je od 1965. na ovom prostoru život izgubilo između 40 i 50 “, kazao je Mihović.
Kako se čulo na sastanku, buduća saobraćajnica je veoma značajna za razvoj Kotora i Budve, a gradski bulevar sa širokim trotoarima i ulicama bi omogućio kvalitetniju komunikaciju.
Nije prihvatljivo ni ostrvo između traka od 2,5 metara jer bi onda brzina za vozila bila ograničena na 80, a ne na 50 km koliko traže mještani.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici obišli su juče Mjesnu zajednicu Baošići, gdje su sa mještanima razgovarali o ostvarenom za poslednjih tri mjeseca, ali i o planovima za naredni period. Sa predsjednikom Opštine, teren su obišli i potpredsjednik Miloš Konjević, kao i sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić.
Sa članovima savjeta mjesne zajednice je analizirana situacija duž novske rivijere. Kako je kazao Katić, situacija se promijenila drastično u odnosu na prethodni period, posebno priobalni dio. Čitava rivijera, potez od Kumbora do Bijele je odrađen onako kako treba i na zadovljstvo svih.
-Što se tiče rivijere, ona ovu ljetnju turističku sezonu dočekuje spremno, posebno sa apekta infrastrukture i čistoće. Bili smo ovdje i prije tri mjeseca, i mogu reći da su odrađeni nadljudski napori da se stavi rasvjeta koja prije nije funkcionisala, da se isprave parapeti, kao i asfaltiranje dijela puta nakon završetka radova na kanalizacionom kolektoru. Do sada smo uradili jedan put, a u narednih desetak dana ćemo završiti i drugi, tako da do špica sezone sve bude potpuno spremno, kazao je Katić nakon obilaska terena.
MZ Baošić
Tokom sastanka mogle su se čuti i riječi hvale za predsjednike mjesnih zajednica, koji u konstantnoj komunikaciji sa opštinskim organima koordiniraju početke i tok radova na prioritetnim lokacijama. Predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković, ali i predstavnici mjesnih zajednica Đenovići i Kumbor, saglasili su se sa da je u prethodnom periodu učinjeno puno na popravci infrastrukture, ali i da je još uvijek potrebno na nekim mjestima izvesti radove manjeg obima na sanaciji parapeta, očistiti i dodatno urediti pojedine zelene površine, a čule su se i sugestije za postavljanje dodatnih “ležećih policajaca” na pojedinim trasama.
Prema riječima Cvjetkovića, do prije samo nekoliko mjeseci u Baošićima nije vladalo uvjerenje da će to naselje biti spremno za sezonu, uključujući i radove na više lokacija, a sve iz razloga “što je prethodnih godina rađeno kako je rađeno”.
-U saradnji sa lokalnom upravom i izvođačima na terenu svakodnevno smo pratili radove, urađeni su parapeti i rasvjeta, asfaltirana je rivijera, pripremljeni su šahtovi, sve što je bitno što se tiče infrastrukture da bi sezonu dočekali spremni. Bilo je kritika, ali moram da kažem da ćemo sezonu dočekati mnogo prije prethodnih godina, kazao je Cvjetković i dodao da veliku zahvalnost duguje lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima.
Baošići su prošlog ljeta zabilježili 135 hiljada noćenja, a prema riječima Cvjetkovića, uz bolje i ranije pripremljene Baošiće za sezonu, ta brojka možda ovog ljeta bude i prevaziđena.
Direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, Marija Bernard i direktor Gete instituta iz Beograda gospodin Frank Baumann juče su u Kotoru,u prisustvu upravnika biblioteke Gete instituta gospodina Selmana Trtovca i rukovoditeljke Gradske biblioteke i čitaonice, Marije Starčević sa saradnicima i gostima, potpisali Memorandum o saradnji kojim se definiše međusobna saradnja i partnerski odnos u cilju širenja međunarodne kulturne saradnje i realizacije zajedničkogknjiževno-umjetničkog programa sa tematikom njemačke književnosti i stručnog osposobljavanja i usavršavanja bibliotekara. Kulturni centar „Nikola Đurković“ nadalje u Goethe-Institut-u prepoznaje strateškog partnera za učešće u evropskim projektima sa kojima dijeli informacije o pozivima za projekte i zajednički aplicira za evropske i njemačke fondove.
Potom je u renoviranoj Press sali, do posljednjeg mjesta ispunjenoj, u zajedničkoj organizaciji Kulturnog centra/ Gradske biblioteke i čitaonice i Gete instituta, upriličena promocija Antologije savremene nemačke drame u tri toma u izdanju Zepter Book Worlda-a. Promociji su prisustvovali ambasador Njemačke u Crnoj Gori Hans Günther Mattern, direktor „Goethe Instituta” iz Beograda Frank Baumann, upravnik biblioteke “Goethe Instituta” u Beogradu Selman Trtovac, te sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović.Antologiju su kotorskoj publici predstavile Jelena Kostić Tomović i Bojana Denić, koje su je i priredile. Moderatorka večeri bila je Jelena Knežević, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore. Prije početka promocije prisutne su pozdravili: direktorica Kulturnog centra, Marija Bernard, njegova ekselencija, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Hans Gunter Mattern i direktor Gete instituta iz Beograda, Frank Baumann. Domaćin večeri bila je Marija Starčević, rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice.
Prevodioci koji su za ovu “Antologiju savremene njemačke drame” ustupili svoje tekstove su: Predrag Novakov, Dragoslav Andrić, Snežanha Minić, Marija Karajaklajić, Miljenko Goranović, a prevode je, pored Jelene Kostić Tomović i Bojane Denić, uradila Drinka Gojković
Umjetnica Mihaela Mršić Todorović, rodom iz Kotora, predstavlja se i ove godine na međunarodnom umjetničkom projektu EnREDadas 2018. koji organizuje UNESCO, u Palazzo Besso, Roma, od 20. maja do 27. maja.
Umjetnica se predstavila slikom “Viae“, vođena citatom Mark Twain-a, “Baci konopac s pramca. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati pravi vjetar u jedra. Istraži. Sanjaj. Otkrivaj.”
„Presrećna sam jer je moja slika izabrana da bude dio predivnog UNESCO Artistic Education Week. Istakla bih da sam jedini predstavnik sa ovih prostora, već drugu godinu za redom. Ovom prilikom zahvaljujem se organizatorima ovog projekta, predivnoj Italiji, zemlji ljubavi i umjetnosti, dragim prijateljima, porodici koji su me podržavali od samih početaka i Vama koji širite umjetnost i sve lijepo i na našim prostorima “ – kazala je Mršić Todorović za naš portal.
Cijelim projektom ove godine koordinira Katia Pangrazi, direktorica za komunikacije Belle Arti di Terni, Italy.
Tema je usko povezana s glavnim motivom enREDadas 2018: “Umjetnost i socijalna inkluzija”, uzimajući put kao simbolički element ujedinjenja.
Istodobno s talijanskom izložbom, brojni EnREDadas događaji održavaju se istovremeno na prestižnim povijesno-kulturnim mjestima u mnogim zemljama svijeta: Argentini, Brazilu, Čileu, Cipru, Ekvadoru, Grčkoj, Meksiku, Portugalu, Španjolskoj i Urugvaju.
Spektakularni koncert globalno prepoznatljivog gitariste Manuela Barrueco-a, koji pripada listi najznačajnijih gitarista današnjice, zakazan je za nedelju 27. maj sa početkom u 20 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Koncert priređuje Centar za kulturu Tivat.
Barrueco-ova jedinstvena umjetnost kontinuirano se opisuje kao vrhunsko izvođenje instrumentala zavodljivog zvuka i neobičnih lirskih momenata. Tokom trideset godine sjajne karijere, nastupao je u na svim prestižnim muzičkim događajima, i simfonijskim orkestrima od Majamija, Njujorka, Los Anđelesa, Beča, Berlina, Madrida, Barselone, Tokija, Hong Konga. Njegova posvećenost savremenoj muzici i širenju gitarističkog repertoara u različitim žanrovima dovela ga je do saradnje sa uglednim kompozitorima kao što su Steven Stucky, Michael Daugherty, Roberto Sierra, Arvo Pärt, Jonathan Leshnoff , Gabriela Lena Frank, Dmitri Yanov-Yanovsky i Toru Takemitsu.
Godine 2007. Manuel Barrueco je nominovan za Grammy nagradu u kategoriji Najbolji instrumentalni solista.
Inspektori kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti pokrenuli su istragu zbog nesvakidašnje provalne krađe u Srednjoj mješovitoj školi “Mladost” iz koje su prije dvije noči, nestala dva dnevnika.
Naime, u noći između utorka i srijede, nadzorne kamere u školi, zabilježile su da je maskirana osoba provalila u školu i iz zbornice odnijela dva dnevika odjeljenja prvih razreda. Počinilac je pajserom obio vrata kabineta elektro predmeta i iz njega ušao u zbornicu, a osim dva dnevnika lopov ništa drugo nije odnio iz škole. Uprava ove obrazovne ustanove o krađi je obavijestila policiju koja je započela istragu.
Direktorica SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić, održala je danas sastanak sa roditeljima na kome ih je upoznala sa događajem i prenijela im da učenici neće osjetiti nikakve posljedice od krađe dnevnika. Ona je istakla da se osim u pisanoj formi u dnevnicima koji su ukradeni, svi relevantni podaci bilježe i u elektronskim dnevnicima i u evidenciji profesora, pa će ocjene i podaci o izostancima đaka sa nastave biti bez problema ponovo unijeti u nove dnevnike.
Jedan od najspektakularnijih starih vazduhoplova na svijetu – bivši predsjednički avion jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita, 60-godina stari „douglas DC-6B“, sletio je danas na aerodrom Tivat.
Spektakularni oldtajmer – jedini putnički DC-6 koji trenutno leti u svijetu, danas pripada ekskluzivnom klubu starih vazduhoplova „The Flying Bulls“ (Leteći Bikovi) iz Salcburga, a koji je u vlasništvu čuvenog multinacionalnog proizvođača energetskih napitaka „Red Bull“.
Vlasnik te kompanije, austrijski milioner Ditrih Matešic, veliki je zaljubljenik u stare avione, a nekadašnji Titov predsjednički DC-6 krunski je dragulj njegove impozantne kolekcije. Ovaj avion, ofarban u prepoznatljive boje i sa logom „Red Bulla“, danas se koristi za promotivne i VIP letove, a redovan je učensik i brojnih vazduhoplovnih sajmova gdje impresionira publiku svojim izgledom, starom tehnologijom i načinom letjenja koji je potpuno stran današnjim modernim mlaznim avionima. DC-6 koji sada nosi austrijske civilne oznake OE-LDA, danas je u Tivat doletio iz Beča, a sa njim je doputovalo tridesetak putnika od kojih su neki bili obučeni u duhu pedesetih godina prošlog vijeka kada su avioni DC-6 bili veoma popularni i letjeli brojne interkontinetalne linije.
Među putnicima bilo je i članova porodice nekih od najboljih „Red Bullovih“ radnika porijeklom iz bivše SFRJ koje je vlasnik kompanije nagradio nesvakidašnjim izletom do Crne Gore. Oni su uživali u letu smješteni u udobnim foteljama i okruženi salonom napravljenim u masivnom drvetu, a pićem i hranom poslušivale su ih stjuardese obučene u uniforme dizajnirane u duhu pedesetih.
Titov Daglas u Tivtu
Dolazak starog DC-6 čiji se polirani alumijumski trup presijavao na suncu, a neponovljivi zvuk i potmula tutnjava njegova četiri velika radijalna klipna motora „Pratt & Whitney“ ukupne snage 10.000 konja, bili su danas glavna atrakcija na tivatskom aerodromu.
Putnici koji su se ukrcavali u ostale avione parkirane na platformi pored starog „douglasa“, sa zanimanjem su ga zagledali i komentarisali, a priliku da obiđe ovaj jedinstveni vazduhoplov nije propustio ni direktor aeroodroma Rade Marić koji je kao bivši vojni pilot, bio posebno impresioniran ovom starim mašinom. Avion je danas napravio par kraćih promotovnih letova iznad Crnogorskog primorja, a posebno atraktivan bio je njeg tzv. flyby prolaz u niskom letu iznad piste tivatskog aerodroma, koji je oduševio posmatrače.
flyby iznad tivatskog aerodroma
Avion će se u Crnoj Gori zadržati do sutra kada se vraća u Beč, a postoji šansa da ga u Tivtu danas obiđe i jedan od njegovih posljednjih pilota koji su u njemu vozili Tita, 96-to godišnji Beograđanin kojeg je pronašla kompanija „Red Bull“ i nakon skoro pola vijeka, probala da ga ponovno susretne sa njegovom starom letjelicom.
Inače, Titov DC-6 proizveden je 1958. i bio je posebno konfugurisan za VIP transport, a jugoslovenski predsjednik u njemu je tokom narednih deset godina letio 55 puta i proveo skoro 158 sati leta. Avion se prestao koristiti za potrebe šefa jugosslovenske države 1969. kada ga je zamijenio novi, moderniji mlazni avion tipa SE-210 „caravelle“. Vlada SFRJ je stari DC-6 1975. prodala Vladi Zambije gdje je on korišten kao predsjednički avion zambijskog lidera dr Keneta Kaunde. U vlansištvo Ditriha Matešica i kluba „Flying Bulls“, nekadašnji Titov avion dolazi 2004-te godine, a austrijski biznismen ga je kompletnog obnovio i restaurirao, opremio novim mnotorima i dodao mu dio savremene elektronske navigacijske i komunikacijske opreme, ali je stari DC-6 u osnovi, ostao isti kakav je bio i prije 60 godina kada je izašao iz fabrike u SAD.
