U ugovoru su zaboravljeni i radovi na elektro i vodovodnoj mreži, kao i izmještanje dalekovoda.
Zvanično izgradnja dionice autoputa počela je 11. maja 2015, sa rokom završetka od četiri godine, ali su radovi počeli mnogo kasnije.
Zbog nepotpune dokumentacije projektantski timovi glavnog izvođača kineske kompanije CRBS nijesu mogli na vrijeme da počnu izradu projekta, pa su i glavni izvođački radovi počeli sa skoro godinu dana zakašnjenja. Ni vanredni napori kineskih izvođača, zbog tih problema, nijesu mogli toliko ubrzati radove da bi oni bili završeni u predviđenom roku.
Kako je crnogorska strana kriva za kašnjenje radova, od kineskog izvođača se ne mogu naplatiti kazneni penali. Da bi izbjegli da priznaju krivicu Vlada, prema informacijama, priprema “kompromisno rješenje”, koje će predviđati da se kineskom partneru aneksom dodijeli da gradi zaboravljenu petlju Smokovac, za što će im platiti još oko 30 miliona eura, pa će na osnovu toga produžiti rok za završetak radova.
Sve do septembra prošle godine predstavnici crnogorske Vlade saopštavali su da je obaveza CRBS-a da u okviru ugovorene cijene za “prioritetnu dionicu” od 809 miliona eura projektuju i izgrade i prvu fazu petlje Smokovac, odnosno kilometar i po priključenja na autoput iz podgoričkog naselja Zlatica.
Tada su im na sastanku predstavnici kineskog izvođača poručili da izgradnja te petlje nije njihova obaveza. Nakon toga, prve reakcije ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i premijera Duška Markovića bile su da izgradnja petlje jeste obaveze CRBC-a u okviru ugovorene cijene i da će angažovati arbitražu.
“Dilema je da li je petlja ugovorena obaveza ili ne. Na tom pitanju radi komisija koju sam formirao i uskoro ćemo sjesti sa izvođačem. Ukoliko se ne dogovorimo moguća je arbitraža. Ako se utvrdi da ovo nije obaveza investitora, mi ćemo naći novac iz budžeta i platiti. Nećemo dozvoliti da to uspori ukupnu dinamiku i otvaranje autoputa”, kazao je tada Nurković.
Nakon toga iz Vlade su ponovo čitali ugovor i shvatili da je tim prethodnog ministra napravio propust i da im se ne isplati angožovanje arbitra i vođenje spora.
U vrijeme ugovaranja te dionice autoputa, Nurković je bio direktor Monteputa, u čijem sastavu je bila i poslovna jedinica za autoput, pa je i tada morao biti upoznat sa svim aktivnostima jer je, između ostalog, zbog tog “povećanog obima posla” uprava Monteputa sebi dodjeljivala i posebne novčane naknade.
Na sajtu Monteputa i Ministarstva saobraća i dalje stoje dokumenta u kojima se navodi da je petlja Smokovac dio “prioritetne dionice”, kao i da ugovor predviđa njenu faznu izgradnju.
Od kada su mediji u septembru objavile da je petlja Smokovac zaboravljena i da će morati dodatno da se plati, Nurković ne odgovara na pitanja koja su mu po tom pitanju upućena.
Tako i sada nije odgovorio na pitanja: Koliki je progres ostvaren za tri godine na izgradnji dionice Smokovac – Uvač – Mateševo? U kojoj su fazi radovi na planiranim objektima? Na koliko objekata se radi? Da li su izdate sve dozvole na toj dionici? Ako nijesu, za koliko još objekata nije dobijena građevinska dozvola? Kada će dobiti te dozvole? Da li je tačno da put neće biti završen u roku, odnosno do 11. maja naredne godine? Šta se dešava ukoliko CRBC ne završi radove u roku? Šta se dešava sa petljom na Smokovcu?
Prema informacijama u protekle tri godine završeno je 85 odsto proboja tunela, kao i oko polovine svih radova na mostovima, dok su nedavno počeli i intenzivni radovi na otvorenoj trasi autoputa.
