U orgnizaciji izdavačke kuće “OBODSKO SLOVO” iz Podgorice i NIP ART PRESS iz Budve, veliki i najprevođeniji ruski pisac VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, boravi ovih dana u Crnoj Gori.
Tim povodom, u u četvrtak, 7. septembra, u organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, u 20 sati, biće održano književno veče poznatog ruskog pisca i prevodioca VJEČESLAVA GLEBOVIČA KUPRIJANOVA.
Pored Kuprijanova, u program će učestvovati, ruska pjesnikinja NATALIJA RUMARČUK, pjesnikinja i prevodilac VERA HORVAT iz Beograda, pjesnik RADOMIR ULJAREVIĆ iz Podgorice i novinar i publicist RANKO PAVIĆEVIĆ iz Budve.
VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, rodjen je 23. decembra 1939. godine u Novosibirsku u Rusiji. Završio je Moskovski institute stranih jezika i matematičku lingvistiku.
Do sada je objavio oko pedeset knjiga, medju kojima su zbirka poezije Oda vremenu, Čas pjevanja, U prvom licu, Život teče, Dozvolite da se obratimo, Domači zadaci, roman Plavi mantil vasione i mnoge druge. Njegove knjige, prevedene sun a više od dvadeset svjetskih jezika. Član je Udruženja književnika Rusije i Srbije, a dobitnik je većeg broja medjunarodnih književnih nagrada.
Ruska pjesnikinja Natalija Rumarčuk, koja će govoriti svoju poeziju, objavila je pored ostalih i knjigu putopisne proze pod nazivom, Zašto si zavvolela pjesnika, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Izložba slika Ive i Ljubomira Stanišića biće otvorena u četvrtak 07. septembra 2017. godine u 21 sat u Galeriji ljetnjikovca Buća-Luković.
Izložbu će otvoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić sa početkom u 21h.
Ljubomir Stanišić živi i radi u Nikšiću. Do sada je imao 81 izložbu u zemli i inostranstvu.
Ljubomir o svom stvaralaštvu: moje slike najviše odgovaraju karakteristikama poetskog realizma. Kroz klasičan pristup slici izražavam svoju poetiku. Moj realizam nije klasičan u smislu Ruskih i Francuskih realista s kraja 19. vijeka, ali su ti stari majstori meni bili jako dobra škola. To što sam naučio iz njihovog stila, koristim na svoj način, da preko platna izrazim sve ono o čemu mislim i što smatram važnim. Za pravu likovnu umjetnost potreban je, pored talenta i veliki rad. Kroz svoje radove pokušavam naći neke uspomene, koje su vremenom potisnute, a na mene su ostavile upečatljiv trag.
Iva Stanišić je završila ALU, a master e upisala na LA u Beogradu . Do sada je imala četiri samostalne i pet kolektivnih izložbi.
“Volim žive, tzv. ‘sirove’ boje jer mislim da u ljudima bude neku posebnu emociju. Makar je to slučaj sa mnom. One kod mene stvaraju živost, ‘probude’ me, pokrenu. Prvo sam krenula sa apstrakcijom, a onda se kao motiv pojavila žena u apstrakciji. To se samo “nametnulo”, kaze Stanišić.
I dok čekamo službenu klimatološku ocjenu ljeta 2017., jasno je da je ono u Dalmaciji je bilo ekstremno sušno. U Splitu i Dubrovniku ljeto je bilo i rekordno sušno.
U Dubrovniku je u tri ljetna mjeseca (jun, jul i avgust) palo tek 2.7 litara kiše na kvadratni metar. To je tek 1.7% od prosječne ljetne količine (meteorološki podaci postoje od 1961. godine). Do ove godine najsušnije ljeto u Dubrovniku je zabilježeno 2007. godine. Tada je u tri ljetna mjeseca palo 14.7 mm kiše. U zadnjih 9 mjeseci u Dubrovniku, dva su bila potpuno suha s 0 mm oborine (avgust 2017. i decembar 2016).
U Splitu (meteorološki podaci se vode od 1948. godine) je u ovogodišnjem ljetu palo tek 7.6 mm kiše. To je samo 6.3% od prosječnih 119.8 mm za tri ljetna mjeseca. Do ove godine rekordno sušno ljeto u Splitu je zabilježeno još 1950. godine kada je u tri ljetna mjeseca palo 9.3 mm kiše. Tog ljeta je u Splitu izmjerena i rekordno visoka temperatura od 38.6°C (5. srpnja 1950.) godine. Taj rekord vrijedi i dalje. Ove godine je najviša temperatura u Splitu iznosila 37.9°C (9. avgusta 2017).
Ljeto je bilo sušno i u drugim mjestima Dalmacije. U Kninu je palo 16% prosjeka, Šibeniku 14% Hvaru 16%, Lastovu 11%. Od većih gradova najbolje je „prošao“ Zadar s 24% oborina.
Osim prirodnim ljepotama Mljet privlači i bogatom poviješću. U podmorju tog otoka otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora starih 2 tisuće godina, što je prva zabilježila kamera HRT-a.
Na dvadesetak metara ispod mora otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora. Sami stručnjaci priznaju, ovakvo otkriće je pravo iznenađenje.
“Kao lokalitet koji je pronađen nedevastiran i u svojoj cjelovitosti. Riječ je o 150 amfora, 3 različita tipa, koje potječu s kraja prvog stoljeća”, objasnio je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju iz Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek.
Amfore u dubini zapravo je zaštitio pjesak, odnosno mulj. Prekrivene pjeskom ostale su nepromijenjene gotovo 2 tisućljeća.
Istraživanje je sufinancirao i Nacionalni park Mljet. Osim od kradljivaca čelnici parka željeli su baštinu zaštiti i od nautičara jer dolaze sve veći brodovi sa sve većim sidrima.
Većina amfora ostaje na svom mjestu. Sve će pokriti zaštitnim mrežama i otvoriti javnosti.
Amfore foto HRT
Ronioci i znanstvenici nastavljaju sa svojim poslom, mljetske dubine kriju još brojne tajne.
Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora – foto Boka News
Povodom današnjeg saopštenja privrednog društva „Hefesta“, poznatijeg po investiciji u objekat privremenog karaktera smješten na lokaciji Turski rt – Verige, iz obaveze prema cijelokupnoj javnosti imam potrebu da razjasnim nekoliko činjenica, kaže se u saopštenju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića.
“Lokalna uprava u Kotoru nije pokretač inicijativa pred SDT i pred Ministarstvom kulture u ovom slučaju, već su te inicijative pokrenute od strane Demokratske Crne Gore. U tom periodu, tadašnja lokalna samouprava je imala puno razumijevanje za kultivaciju i investiciju na područje Turskog rta. Tada su MORT i lokalna uprava imali dovoljno razumijevanja za ovu investiciju pa su zaboravili na Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koji predstavlja dokument u odnosu na koji treba razvijati i štititi prostor pod zaštitom UNESCO. Medžment plan u tački 11.3.10 kaže:
„Sačuvati kao trajno neizgradiv prostor na južnoj strani naselja zajedno sa rtom Verige.“ i „Sačuvati od narušavanja savremenom gradnjom istorijske vizure iz Perasta prema Kostanjici i tjesnacu Verige“. Takvo razumijevanje za kultivaciju nas je i dovelo do toga da razmišljamo o statusu u okvirima UNESCO.
Verige
Ministarstvo kulture je obavjestilo Demokrate i mene kao podnosioca inicijative svojim dopisom od 26.05 2017. godine da nema osnova da oglasi ništavim rješenje Uprave za zašitu kulturnih dobara. Tom prilikom je navedeno da „Kada su u pitanju konzervatorski uslovi za izvođenje radova na nepokretnostima koje spadaju u kulturna dobra ili se građenje izvodi na zaštićenom području kulturnog dobra koje je pod zaštitom UNESCO-a, tada se konzervatorski uslovi i saglasnost izdaju isključivo sa konzervatorskim mjerama i principima zaštite, očuvanja i unaprijeđenja kulturno-istorijskih, ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti zaštićenog dobra. Na ove principe zaštite, svojinski odnosi nemaju bilo kakvog uticaja, posebno ne na režim zaštite kulturnog dobra, koje mora uživati zaštitu bez obzira na pitanje ko je vlasnik, odnosno držalac ili korisnik nekog kulturnog dobra.“
Ovi navodi kojima je rješenje izdato ovom investitoru opravdano će ostati kao spomenik pravnim vratolomijama. Koristeći se ovom logikom sjutra bi bio ko mogao da zatraži konzervatorske uslove za radove na bilo kom spomeniku kulture. Izviđaj koji je SDT vodio završio je 12.07 2017. godine, godinu i po nakon pokretanja postupka, o čemu me je SDT obavjestio svojim dopisom.
Lokalna uprava u Kotoru je u upravnom postupku u kojem je „Hefesta“ učestvovala u svemu postupala u skladu sa pozitivinim zakonskim propisima, pa je tako nakon obavještenja od strane SDT nastavila prekinuti upravni postupak.
Motivi za podnošenje krivične prijave su jasni svima. Podnošenjem prijave pokušavate skrenuti pažnju sa činjenice da „Hefesta“ DOO nije posjedovala dozvolu za rad ugostiteljskog objekta izdatu od strane opštine Kotor, iako smo mogli da vidimo da je objekat u punom radnom zamahu nakon otvaranja uz visoke goste. Kako je moguće da radite bez izdate dozvole i kako je moguće da u javnosti kruže fotografije da ne izdajete fiskalne račune i da sve to prođe nekažnjeno i bez rekacije bilo kog organa? Podsjetiću vas da oni koji nemaju visoke goste na otvaranju i za mnogo manje nepravilnosti plaćaju drakonske kazne. Pokušavate li ovom krivičnom prijavom da učinite da se zaboravi falsifikat koji je javnosti prezentovan u postupku dobijanja saglasnosti na konzervatorski projekat? Mislite li da će ova krivična prijava učiniti da objekat od armiranog betona i klesanog kamena proglasimo privremenim i zaboravimo da je on na toj poziciji oročen do naredne godine? Što se tiče Demorkata i mene lično, ovaj naum vam je zaludan, po onoj popularnoj „Džabe vam novci moji sinovci.“
Svakom građaninu Crne Gore je jasno da u postupanju lokalne uprave u Kotoru u ovom postupku nema krivičnog djela, već da je namjera podnosioca osveta za ukazivanje na činjenice na koje smo prezentovali cjelokupnoj javnosti. Čudi me ipak da su se investitori opredijelili da u sve ovo uvuku i službenike opštine Kotor, koji nisu imali nikakvog udijela u podnešenim inicijativama. Iako je sigurno da će postupak pokazati da nije bilo nezakonitosti u postupanju uprave, nedostojno je da se na ovaj način u javnosti izlazi sa imenima službenika opštine Kotor, koji svoj posao obavljaju u skladu sa zakonom. Protiv mene slobodno podnosite jednu krivičnu prijavu dnevno, ali ostavite na miru službenike opštine” – kaže se u sopštenju predsjednika Jokića.
Herceg Novi će spremno dočekati dolazak tijela Svetog Leopolda u rodni grad, što je bila i jedna od njegovih poslednjih želja, a aktivnosti na pripremi tog događaja teku planiranom dinamikom, potvrđeno je danas na press konferenciji koji su organizovali predsjednik SO Herceg Novi, dr Miloš Bigović i don Robert Tonsati kancelar Kotorske biskupije.
Predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Miloš Bigović kazao je da lokalna uprava radi na tome da spremno dočeka velikog sveca i da će grad organizovano, spremno i na visokom nivou odgovoriti svim zahtjevima.
Zbog nedoumica koje su pojavile oko rodne kuće sveca, ni ove godine neće biti postavljena spomen ploča, ali su iz opštine Herceg Novi pokrenuli proceduru da Park nezavisnosti bude nazvan imenom Svetog Leopolda, kazao je Bigović.
„Na tu temu smo organizovali mnogo sastanaka i sa predstavncima Biskupije i Ministarstva, saslušali puno mišljenja. Postoji dilema oko tačne lokacije rodne kuće Svetog Leopolda, ali zasigurno mogu da kažem da Opština snažno podržava ideju postavljanja spomen ploče. Sačekaćemo da se ta dilema riješi i na bazi dodatnih informacija donijećemo odluku“ – kazao je Bigović.
O samoj organizaciji dočeka tijela Svetog Leopolda Bogdana Mandića govorio je kancelar kotorske biskupoije don Robert Tonsati.
„Tijelo Svetog Leopolda će u pratnji koju čine kapucini iz Padove, volonteri Croce Verde – italijanske humanitarne organizacije, koja je pratila tijelo u Hrvatskoj prošle godine, zatim pratnji predstvnika država kroz koje će tijelo proći, a to su Italija, Slovenija, BiH, Hrvatska i Crna Gora, dolazi u Herceg Novi 15. septembra u 13 sat“ kazao je don Robert Tonsati.
Doček će biti upriličen u parku Boke, gdje će odmah nakon dolaska tijela biti upriličena i kratka liturgija dočeka. Najavljeno je prisusvo i Bokeljske mornarice. Tijelo će slobodnom pristupu hodočasnicima biti izloženo nakon liturgije dočeka. Hodočasnici će do 18 sati imati prilike da priđu tijelu i pomole se.
Od 18 sati na programu su svečana pjevanja pred svečevim relikvijama, koju će predvoditi časne sestre Franjevke, crnogorske provincije. U 19,30 biće organizovano bdijenje, koje je koncipirano tako da će vjernici slušati misli i tekstove koje je Sveti Leopold ostavio u svojim zapisima.
Don Robert Tonsati je istakao da je bdijenje zamišljeno kao jedan medititivan događaj, nikako pompezan, već vrlo intiman. U ponoć će tijelo biti preseljeno u crkvu Svetog Antuna, gdje će vjernici takođe moći posjetiti relikviju. Crkva će biti otvorena dokle bude potrebno.
„Centralni događaj na regionalnom nivou, možemo reći, je 16. septembar, svetu misu u 10 sati će predovditi splitsko-makarski nadbiskup, mons. dr Marin Barišić, koji je i naš mitropolit. Poslije svečane mise, u 16 sati biće misa ispraćaja. Tu misu ispraćaja predvodi kotorski biskup mons. Ilija Janjić” – kazao je don Robert.
Nakon mise ispraćaja biće upriličena procesija, koja će proći od parka Boke do župne crkve, na kojoj će učestvovati hodočasnici i tako, na dostojanstven način ispratiti relikviju tijela Svetog Leopolda.
Sveti Leopold
Želja Leopolda Bogdana Mandića bila je da se njegove “siromašne kosti” vrate u rodni Herceg Novi.
Tijelo Svetog Leopola prvi put će biti izloženo u Herceg Novom, gradu u kojem je ovaj svetac rođen. On je živio u Padovi u Italiji, gdje je bio jako poštovan i uvažavan.. Kada su ga pokušali premjestiti uslijedilo je protestno pismo koje su građani Padove uputili Vatikanu, što dovoljno govori koliko je bio voljen i poštovan.
„Želja Leopolda Bogdana Mandića bila je da se njegove “siromašne kosti” vrate u rodni Herceg Novi. On je, međutim, umro 1942. godine u Padovi, a u tom momentu tako nešto nije bilo izvodljivo iz više razloga, bilo je ratno vrijeme…
Međutim, na dan njegove smrti, Padovom se pronio glas da je umro svetac, te je veliki broj ljudi krenuo na sprovod. Taj broj govori o tome koliko je on uživao ugled.
Narod ga je, možemo reći, sam od sebe kanonizirao. Iako postoji crkvena procedura da se neko proglasi svecem, ali za narod tu nije bilo sumnje, jer oni su smatrali da je umro svetac. To je bio veliki sprovod. Kapucini čak nisu mogli koristiti svoju crkvu, koja je bila premala za toliko mnoštvo“ kazao je don Robert Tonsati.
Neraspadnuti svetac Leopold Bogdan Mandić
Sveti Leopold
Leopold je nakon smrti sahranjen na gradskom groblju u Padovi, a kada je pokrenut proces proglašenja svetim, tijelo je ekshumirano i premješteno u samostansku grobnicu, gdje je kasnije nastalo i svetilište. Kada su tijelo ekshumirali da bi ga premjestili, utvrđeno je da se nije raspalo.
„Kada je Papa Franjo prošle godine proglasio Jubilejsku godinu za cijelu katoličnu crkvu onda je, potpuno neočekivano, za zaštitinike Godine jubileja izabrao Sv. Leopolda i oca Pia. Papa se nije zadržao na tome, već je zatražio od Kapucina, kako bi lik i djelo Svetog Leopolda vjernicima bilo što bliže, da se njegovo tijelo izloži u bazilici Svetog Petra, kazao je don Robert Tonsati.
Tada je tim doktora uradio je detaljne analize tijela i utvrdio, nakon 40 dana, da su čak i unutrašnji organi sačuvani, što je bilo takođe neočekivano. Današnji rezultati analize pokazali su da je sačuvan dio srca, dio mozga, slušni i govorni aparat.
Kapucini su tijelo položili u sarkofag od kristalnog stakla na kojem piše “Sv. Leopold iz Herceg Novog” i prenijeli ga u Vatikan, gdje ga je posjetilo mnoštvo vjernika. Kada je bio izložen u Hrvatskoj procjenjuje se da ga je posjetilo blizu 250 hiljada hodočasnika.
Mi iz Kotorske Biskupije kada smo čuli da je Papa odlučio da se sarkofag otvori, počeli smo radili na tome da Sveti Lepopold Mandić dođe u rodni grad. Na tome smo radili skoro godinu dana“ – zaključio je don Robert Tonasti.
Restoran Verige 65. koje radi u sklopu komanije d.o.o Hefesta od Opštine Kotor dobilo je dozvolu za rad još 19.jula i tim povodom javnosti se obratili zvaničnim saopštenjem koje prenosimo.
“Podsjećanja radi, zvaničnici opštine Kotor su odbili da izdaju odobrenje za rad kompaniji Hefesta d.o.o, uprkos uredno pribavljenim saglasnostima za otvaranje i rad restorana Verige65 od strane nadleženih državnih organa.
Kao investitor, koji je uložio novac u unapređenje crnogorske turističke i ugostiteljske ponude, sa punim povjerenjem smo čekali postupanje državnih organa i u međuvremenu dobili punu satisfakciju.
Očekivali smo, a pokazuje se neopravdano, da će lokalna uprava Kotora, slijedeći logiku javne odgovornosti, a kao pokretač inicijativa pred Ministarstvom kulture i Specijalnim državnim tužilaštvom uperenih protiv nas, po okončanju postupaka, zvanično obavijestiti javnost o ishodu. Umjesto toga, manipulacije od strane lokalne uprave i predsjednika opštine Kotor gospodina Jokića su nastavljene.
Iako povrijeđenog interesa zbog nezakonitog postupanja lokalne uprave Kotor, nijesmo žurili da o tome obavijestimo crnogorsku javnost. Vjerovali smo da, svojim radom i poslovanjem, treba da postanemo prepoznatljivi, kako u Crnoj Gori tako i među brojnim inostranim turistima kao mjesto koje se izdvaja kvalitetom ponude i šalje najbolju poruku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji.
Verige 65
Ministarstvo kulture Crne Gore je još 26.05 2017. godine obavijestilo predsjednika opštine Kotor, gospodina Jokića da ne postoji zakonski osnov da se oglasi ništavnim Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. UP -i -05 – 110/ 2015 – 3 od 09.03 2016. godine. Ili, jednostavnije, Ministarstvo je odbilo inicijativu kojom je opština Kotor pravdala svoju opstrukciju početka rada restorana Verige65.
Takođe, Specijalno državno tužilaštvo je 12.07 2017. godine obavijestilo opštinu Kotor da ne postoji osnovana sumnja da je bilo koje lice povezano sa Hefesta d.o.o. izvršilo neko krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da se nastavi postupak izdavanja odobrenja za rad i obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Dodatno, nakon okončanja ovih postupaka, Hefesta d.o.o. je od Sekreterijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj opštine Kotor 19.07 2017. godine dobila Rješenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. \Na kraju, više od dva mjeseca lokalna uprava ne nalazi za shodno da informiše javnost da je ista ona izdala rješenje za rad restoranu Verige65 već nastavlja negativnu kampanju protiv restorana Verige65 i investitora Hefesta d.o.o.
Verige 65
Zbog svega navedenog, a nakon odbacivanja svih optužbi i zvaničnog dobijanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, advokat kompanije Hefesta d.o.o. Nikola Martinović, podnio je i krivične prijaveprotiv:
Vladimira Jokića, Predsjednika Opštine Kotor,
Zorana Živkovića, Glavnog Administratora Opštine Kotor,
Vladimira Bujšića, v.d. Sekretara Sekretarijata za razvoj preduzetništva u Opštini Kotor kao i
Vesna Pavićević, odgovornog službenika u Sekretarijatu za razvoj preduzetništva u Opštini Kotor.
Kao i do sada, mi ćemo nastojati da budemo najbolji u onome što radimo – zajedno sa našim timom koji, prije svega, čini lokalno stanovništvo i koji sa nama dijele osjećaj ponosa za sve što smo stvorili za tri mjeseca predanog rada”- kaže se u saopštenju “Hefesta” d.o.o.
Dva kita vrste veliki kit (latinskog imena Balaenoptera physalus) uočena zapadno od Lošinja proteklog su tjedna stavili u fokus velološinjski Institut za istraživanje mora Plavi svijet. Bio je to dovoljan povod da istraživače Instituta Nikolinu Rako Gospić i Marka Radulovića posjetimo na njihovom radnom mjestu, u Velom Lošinju. Loši vremenski uvjeti nisu nam dozvolili da s istraživačima odemo na more pa su nas ugostili u novouređenim prostorima u potkrovlju Lječilišta Veli Lošinj. Tamo i inače provode dane kada nisu na moru, piše Novi list.
– Kada je loše vrijeme jedva dočekamo priliku da sjednemo ispred računala i malo radimo na foto-identifikaciji. Riječ je o dugotrajnom procesu jer u katalogu imamo preko tisuću identificiranih jedinki, govori nam direktorica Programa znanosti i istraživanja Instituta Plavi svijet dr. sc. Nikolina Rako Gospić.
U Veli Lošinj došla je kao tinejdžerica 1996. godine i to nakon što je u jednom novinskom članku pročitala o Jadranskom projektu dupin koje je tada još provodio institut Tethys.
– Tako su nam lijepo predstavili projekt da sam se zaljubila u dupine i odlučila da otići studirati u Italiju. Nakon pet godina javila sam se jednoj od istraživačica da bi odradila magistarski rad. Kada sam došla bila je tu posve nova ekipa više se nije govorio talijanski nego engleski, ekipa instituta Tethys je otišla, a osnovan je Institut Plavi svijet.
Konačno sam došla 2003. godine i radila sam na akustici koja jest moje područje, i ostala zauvijek. Sada sam dio stalnog istraživačkog tima, troje nas je na Lošinju, dvoje na Visu i jedan je istraživač na Murteru, govori nam Rako Gospić.
Fotografiranje kitova
Rako Gospić dio je četveročlane ekipe čije su fotografije i snimke kitova objavljene u svim hrvatskim medijima.
– Bila je nedjelja i svi smo imali slobodan dan te nije bio planiran izlazak na more. No moj suprug Danijel (iskusni i nagrađivani podvodni ribolovac op.a.) izašao je na more i uočio kitove ispred Kurila. Odmah mi je dojavio, okupila sam ekipu i nas četvero je isplovilo. Odmah smo ih uočili jer takve dvije velike jedinke od 17 i 18 metara teško je bilo ne uočiti. Uz njih smo proveli oko dva sata, pratili smo njihovo ponašanje i kretanje, napravili fotografije u svrhu foto-identifikacije te uzeli uzorke oljuštene kože koji otpadnu s njih nakon izranjanja. Praćenje kitova, koji su se kretali u smjeru juga, nije bilo nimalo lako.
Na površini bi se zadržali tek minutu i tada je trebalo napraviti čim više fotografija. Nakon povratka u bazu odmah smo proslijedili fotografije kolegama koji se bave istraživanjem kitova u Sredozemnom moru da bi mogli saznati nešto više o toj vrsti. Još nismo dobili rezultate usporedaba s njihovim katalozima, nadam se da će se uskoro o tome nešto više znati. Uzorke oljuštene kože najvjerojatnije ćemo slati na genetsku analizu u Italiju. Populacija koja nastanjuje Sredozemno more prilično je neistražena i nedovoljno se zna o njihovom kretanju i nadamo se da će naša opažanja pomoći bar malo da se to ispravi. Pretpostavljamo da se ove vrste u Jadranu pojavljuju tijekom proljeća i ljeta kada se ulaskom vodenih masa u Jadranu pojavljuju i veće količine i planktonskih račića kojima se uz sitnu plavu ribu veliki kitovi hrane, ispričala nam je Rako Gospić.
Zanimalo nas je koliko se često događaju takve izvanredne situacije.
kit
– Nije to toliko često, 2011. i 2012. pratili smo sredozemnu medvjedicu, a naš viški tim je 2007. isto tako imao priliku pratiti velike kitove. Osim velikih kitova viški je tim imao priliku pratiti i prugaste dupine, golube uhane i mnogo drugih zanimljivih morskih vrsta. Mi smo na ovom području imali priliku dugoročno pratiti jednu jedinku prugastog dupina u Vinodolskom kanalu od 2005. do 2009. To je bilo jako neuobičajeno jer je to vrsta koja živi u otvorenim morima i kreće se u velikim skupinama. O tom smo dupinu napisali i objavili znanstveni rad.
Promjena svijesti
Velološinjski istraživači Instituta Plavi svijet istraživanja dupina provode na području cijelog Sjevernog Jadrana.
– Posebno pratimo dupine koji se kreću i žive na području Kvarnerića, koji se proteže na oko 2000 kilometara kvadratnih. Za sada znamo da postoji dvjestotinjak jedinki koje koriste ovo područje tijekom cijele godine. Prošle godine smo na tu temu i napisali rad i objavili jako zanimljive rezultate. Htjeli smo znati malo više o društvenoj strukturi zajednice, području kretanja, i dosta smo se iznenadili kada smo utvrdili da se ženke kreću na većem području od mužjaka. Mužjaci tvore klanove i koriste se manjim područjem te se bore za nadmoć u grupi. Rezultati tog istraživanje pokazali su se u skladu s rezultatima genetičkih istraživanja koja su dokazala da su ženke glavni medijatori gena, objasnila je Rako Gospić.
Dodaje kako se ove godine dogodio i svojevrsni baby boom.
– U samo jednoj skupini od nekih 45 jedinki bilo je čak devet novorođenih mladunaca. U toj skupini imali smo jednu ženku koju smo uočili dva dana za redom. Prvi dan bila je sama, a drugi dan uz nju je bilo njeno mladunče tako da smo imali sreće vidjeti dupina starog tek jedan dan, priča nam Rako Gospić.
Plavi svijet puno je učinio i na edukaciji ljudi i promijenio svijest o dupinima i ostalim morskim bićima.
– Sjećam se kada smo kolegica i ja počele raditi na radu vezanom uz utjecaj buke na ponašanje dupina i zvučnom zagađenju mora, bile smo šokirane i ljute kada bi se plovila punom brzinom zalijetala među dupine. Ljudi nisu imali pojma kako se ponašati. Sada to više nije tako, ipak smo uspjeli educirati ljude kroz Lošinjski edukacijski centar o moru i edukativne materijale koji su dostupni po hotelima i kampovima. Brodovi sada usporavaju, a kada nas vide nerijetko upravo nama daju prednost, sretna je Rako Gospić koja je inače specijalist u podvodnoj akustici.
Rijetke prilike
Isto nam je ispričao i mr.sc. Marko Radulović koji je na Lošinj došao iz Njemačke.
– Stalno sam zaposlen u Institutu Plavi svijet pet ili šest godina, ali dolazio sam i ranije volontirati tijekom ljeta. Naime rođen sam u Njemačkoj, u Düsseldorfu, a u Hamburgu sam završio fakultet. U Veli Lošinj dolazim čitav život jer mi je baka tu imala kuću i ja sam tu doma. Kada sam počeo studirati dobio sam ponudu od Instituta Plavi svijet da dođem pisati svoj diplomski rad i eto me, došao sam i ostao. Sada se puno bavim sa statistikom i analizom podataka, objašnjava nam Radulović, čije je područje zanimanja ribarstvena biologija.
I on je bio na gliseru kada su pratili kitove.
– Na promatranju kitova bilo je super. Živimo za te rijetke prilike kada ćemo vidjeti neka druga morska bića osim dupina. Prije nekoliko godina imao sam priliku u Albaniji vidjeti kljunaste kitove, što isto rijetko, kazao nam je Radulović i dodao kako svaki istraživač ima svoje favorite koje bi voljeli vidjeti uživo. Za njega je to golub uhan, kojeg bi voljela vidjeti i istražiti i Nikolina, koja nam je na kraju dodala da joj je velika želja vidjeti morsku kornjaču, sedmoprugu usminjaču.
U četvrtak u Stonu počinje osmo izdanje Kinookus Food Film festivala. Od 7.- 10. rujna posjetiteljima će se kroz 6 različitih sekcija predstaviti nasljeđe hrane od Republike te njegov potencijal u današnjem vremenu, kroz kulturu i gospodarstvo.
Kinofokus će nam predstaviti knjige dr. sc. Jasenke Maslek Zemlja i ljudi: vinogradarstvo na poluotoku Pelješcu u 19. i 20. stoljeću, predavanje krajobrazne arhitektice Anite Trojanović Od kamena u polju, do kamena u pjatu te okrugli stol na temu Revitalizacija nasljeđa hrane Dubrovačke Republike na kojem, među ostalima sudjeluje i Jadranka Ničetić, autorica knjige Dubrovački komini.
Program ovogodišnjeg Kinookusa donosi još i filmsku sekciju Okušavanje publika u Stonu i Malom Stonu, zatim Kinopokus – sekcijiu kreativnih radionica za mlade, Kinolokus – tržnicu eko i tradicijskih proizvoda te sekciju Nevigjeno u kojoj se biciklima prolazi kroz povijest proizvodnje hrane u Stonu i okolici iz vremena Dubrovačke Republike.
Organizatori najavljuju i zanimljiv glazbeni program u sekciji Gramoston koja će posjetiteljima omogućiti uživanje u filmskoj glazbi te ples i zabavu. Više potražite ovdje.
Trinaestogodišnji Adam kreće u potragu za svojim davno izgubljenim ocem.
Ubrzo otkriva da mu je otac ni više ni manje nego legendarni Bigfoot
koji se godinama skrivao duboko u šumi kako bi zaštitio sebe i svoju
porodicu od velike korporacije HairCo., koja želi izvoditi eksperimente
sa njegovim DNA-om. Otac i sin počinju nadoknađivati izgubljeno vrijeme,
a Adam uskoro otkriva kako takođe ima super-moći. Međutim, nije svjesan
da je njegova potraga za ocem dovela korporaciju HairCo. bliže Bigfootu.
ZASLIJEPLJENI
Nakon hapšenja muža zbog umiješanosti u korupciju, i Suzan dobija kaznu
društveno korisnog rada u Domu za osobe sa oštećenim vidom. Tada
upoznaje Bila, pisca, koji je na rehabilitaciji nakon saobraćajne
nesreće u kojoj je poginula njegova žena. Njih dvoje razvijaju
romantičan odnos, ali stvari se zakomplikuju kada se u Suzanin život
ponovo vrati njen muž koji naslućuje šta se dešava.
TO
Kada počnu da nestaju djeca iz gradića Derry, Maine USA, grupa djece će
morati da se suoči sa svojim najvećim strahovima. Oni će morati da se
sretnu sa zlim klovnom Pennywiseom, čija istorija nasilja i ubistava
datira daleko u prošlost.
NAJBOLJE OD NJIH
1940-ta godina, London; dok je državni moral u pitanju, Catrin,
neiskusna scenaristkinja i improvizovani tim glumaca, rade za vrijeme
napada kako bi podigli duh naroda i inspirisali Ameriku da se pridruži
ratu. Duhovit, romantičan i dirljiv prikaz mlade žene koja traži svoj
put i glas u užasu rata… i filma.
VRATI ŽIVOT ŽIVIMA
Sve započinje u cik zore sa tri mlada surfera na divljem moru. Nekoliko
sati kasnije, na putu prema kući, dogodi se nesreća. Simon je sad
prikopčan na aparate koji ga održavaju živim u bolnici u Le Havreu, a
njegovo postojanje tek je nešto više od iluzije. U međuvremenu, u
Parizu, jedna žena čeka transplantaciju organa koji će joj udahnuti novi
život.
