Novi filmovi na repertoaru Cadmus Cineplexa Budva.
1. FERDINAND
Od reditelja Karlosa Sandane, koji nam je donio omiljene svjetske hitove
Rio i Ledeno doba, stiže Ferdinand, film o velikom biku sa još većim
srcem.
Nakon što su ga ljudi pogrešno doživjeli kao jednu razuzdanu zvijer,
Ferdinanda zarobljavaju i odvode od kuće. Odlučan da se vrati svojoj
porodici, on okuplja tim krajnjih suprotnosti i kreće na nevjerovatnu
avanturu. Priča o Ferdinandu dokazuje da predrasude ne smiju da postoje
i da ne treba da sudimo nekom biku po njegovom izgledu. U originalnoj
postavci, glas glavnom junaku Ferdinandu pozajmjuje Džon Sina, a uz
njega tu su i Kejt Mek Kinon, Đina Rodrigez i Entoni Anderson.
2. STAR WARS: PODLJEDNJI DŽEDAJI
Rej je zakoračila u jedan veći svijet u „Star Wars – Buđenje Sile“ i
nastaviće svoje epsko putovanje s Finom, Poom i Lukom Skajvokerom u
sljedećem poglavlju Star Wars sage.
U osmoj epizodi Star Warsa, koju je napisao i režirao Rajan Džonson i
koja nastavlja priču započetu u filmu „Star Wars – Buđenje Sile“, ponovo
ćemo vidjeti Marka Hamila, Keri Fišer, Adama Drajvera, Dejzi Ridli,
Džona Bojegu, Oskara Ajzaka, Lupitu Njongo, Domnala Glisona, Entonija
Danijelsa, Gvendolin Kristi i Endija Serkisa. Novi članovi ekipe
uključuju oskarovca Benisija Del Tora, nominovanu za Oskara Loru Dern i
talentovanu novu nadu Keli Mari Tren.
3. 120 OTKUCAJA U MINUTI
Film koji je rasplakao Pedra Almodovara na Kanskom filmskom festivalu.
Dobitnik Gran prija Kanskog festivala.
Nathan je mladić koji se tokom devedesetih godina minulog vijeka
pridružio grupi pariskih aktivista koji se bave prevencijom HIV-a. Na
nedjeljnim sastancima ove organizacije on polako otkriva kako među
članovima postoje i oni koju preferiraju radikalniji pristup protestima.
Film 120 otkucaja u minuti prikazuje se u okviru devetog Merlinka
fesivala Merlinka.
Dva najmodernija nova fiksna skenera za metal i eksplozive vrijedna preko 180 hiljada eura, instalirana su danas na aerodromu Tivat. Riječ je o uređajima američkog proizvođača „Evolve Technology“ koji skeniraju osobe što prolaze između senzora postvljenih u dva stuba, a koji onda preko monitora, obavještavaju operatera skenera da li kontrolisana osoba na sebi nosi neki sumjiv metalni predmet ili eksplozivne materije.
Novi skeneri danas su stavljeni u probni rad u prisustvu inspektora za bezbjednost Agencije za civulno vazduhoplovstvo Crne Gore Krsta Pavićevića, pomoćnika za bezbjednost izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Jovana Mačića i načelnika za bezbjednost Aerodroma Tivat Boška Lukovića. Na uređajima će se u narednom peridu obučavati osoblje Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat prije nego novi skeneri budu postavljeni na konačnu lokaciju- na prilaze ulaznim vratima same terminalne zgrade tivatske vazdušne luke, sa njene tzv. kopnene strane.
„Skeneri su namijenjeni kontroli svih lica koja iz bilo kojeg razloga prilaze kopnenoj, odnosno javnoj zoni aerodroma. Praksa kontrole te zone u vazdušnim lukama sa aspekta unošenja metalnih predmeta ili eventualno, eksplozivnih materija, uvedena je tek nedavno i to su novi standardi koje za sada primjenjuje samo manji broj država u Evropi i svijetu. Ipak, s obzirom da će ti standardi biti uskoro obavezni po preporuci Međunarodne civilne vazduhoplovne organizacije ICAO, mi smo došli u priliku da budemo među predvodnicima te prakse jer su ovavi skeneri do sada u Evropi instalirani na samo par najvećih i najbitnijih aerodroma“- kazao je Mačić istakavši da tih skenera nema još ni na jednom od aerodroma u bivšoj Jugoslaviji.
Podsjećajući da su Aerodromi Crne Gore ispunili se stroge bezbjedonosne kriterijume da naša zemlja od prole godine uđe u probrani klub „Jedna bezbjednosna kontrola“ (One Stop Security) država čije vazdušne luke omogučavaju putnicima da između njih lete prošavši samo jednu bezbjednosnu kontrolu, Mačić i Pavičevič su naglasili da ACG stoga nastavljaju da primjenjuju najmoderniju tehnologiju i praksu koja se razvija na osnovu najnovijih analiza bezbjedonosnih izazova u civilnom vazduhoplovstvu.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
„Svjedoci smo da se napadi ili vanredni bezbjedonosni događaji na aerodromima sve manje dešavaju u sterilnoj odnosno tzv. vazdušnoj strani aerodroma, u koju se stogo kontrolisamo ulazi nakon kontradiverzionih kontrola, već su se posljednji teroristički napadi sa velikim brojem žrtava desili upravo u javnim zonama aerodroma – najčešće na terminalima prije mjesta za čekiranje putnika. Uvođenjem ove najnovije tehnologije i prakse kontrolisanja preko skenera svih koji ulaze u terminalnu zgradu aerodroma, rizik da se tako nešto ponovno desi gotovo da se potpuno minimizira“- istakao je Mačić. On je dodao da će novu skeneri biti postavljeni na stalne pozicije pred prilazom terminalnoj zgradi aerodroma u Tivtu najkasnije do aprila naredne godine i da svojim kapacitetom od 600 ljudi na sat po uređaju, neće uticati na propusnu moć putničkog terminala.
U Ulcinju će od 30.decembra nizom programa biti obilježen početak Nove Godine, manifestacijom ZIMSKI KUTAK 2018.
Manifestacija će početi 30.decembra raznim aktivnostima za djecu i Novogodišnjim bazarom, gdje će nastupati sva djeca iz predškolskih ustanova ali i Osnovnih škola. Na šetalištu gdje će biti postavljen veliki Deda Mraz, sva djeca će moći da naprave lijepe fotografije i dobiti razne poklone. Takođe, u večernjim satima planira se nastup Battle of the DJ-s, kojom ćemo otvoriti trodnevnu organizaciju dočeka Nove godine.
Centralni događaj če biti doček 2018.godine, kada će na šetalištu na Maloj plaži nastupati grupa Fisniket sa Kosova i Trio Gušt iz Hrvatske. Čitav događaj u ponoć će upotpuniti i vatromet.
Da bi se nastavilo u prazničnoj atmosferi i narednog dana i noći, manifestacija se nastavlja nastupom grupe NRG Band i Indira & Forza Colonia iz Hrvatske, koja u Ulcinju nastupa po drugi put.
Moramo napomenuti da će od 23.decembra biti otvoreno Šetalište otvorenog srca, jer će postavka drvenih kućica činiti centralni praznični kutak gdje će se prodavati suveniri, topli napici, slatkiši, razna pića ….Svi građani ali i posjetioci će moći da osjete duh Božićnih i Novogodišnjih praznika i uživati u cijeloj organizaciji sa društvom i porodicama.
Turistička Organizacija Ulcinj vas poziva da poslednje dane ovog prazničnog mjeseca provedemo svi zajedno, uz želju da nam naredna godina donosi više zdravlja i blagostanja za sve nas.
Pokrovitelji manifestacije ZIMSKI KUTAK osim Turističke Organizacije je i Opština Ulcinj i Centar za Kulturu ali i privrednici grada.
Leš mlađe jedinke glavate kornjače (Caretta caretta) u poodmaklom stadijumu raspadanja pronađen je na plaži u Glavatima u Kotoru, a razlog uginuća nije jasno vidljiv, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora.
Oni su naglasili da su glavata kornjača, kao i zelena morska kornjača zaštićene vrste.
“Moramo da shvatimo da more nije naše prirodno okruženje već okruženje morskih organizama a mi samo njegovi korisnici. Molimo stanovnike ukoliko primjete ove organizme da im se ne približavaju, ne dodiruju, ne hrane ili uznemiravaju na bilo koji način”, saopštili su iz Instituta.
U tekstu „Titov ’Jadran’ muti vodu Crne Gore i Hrvatske“, objavljenom 26. novembra u srpskom dnevniku „Politika“, N. Đurić piše da je školski brod „Jadran“ postao kamen spoticanja između dvije zemlje. Da se slučaj otetog školskog broda dodatno pokuša zakomplicirati, pobrinuo se umirovljeni kapetan bojnog broda nekadašnje JNA i kapetan duge plovidbe Radoslav Kreclović. On u istom dnevniku tvrdi da je istina u vezi s vim brodom složenija nego što se misli.
I Srbija bi Jadran
Kreclović obrazlaže da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, na sastanku pomorsko-propagandne organizacije „Jadranska straža“, s programom jačanja Ratne mornarice, da se izgradi školski brod. Pokrenuta je široka akcija za prikupljanje sredstava i sklopljen je ugovor sa njemačkim brodogradilištem u Hamburgu. Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu je uplatilo 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime „Jadran“. Bio je gotovo dovršen 1932, godine, ali je za Tivat isplovio 27. juna 1933. godine, gdje je svečano dočekan 16. jula iste godine. U flotnu listu je upisan 19. kolovoza 1933. godine, piše Morski.hr
Nastavlja: „Dopunio bih i neke taktičko-tehničke podatke o ovom brodu. Za njegovu odličnu stabilnost zaslužno je 125 tona balasta od željeza i olova na dnu broda. Jarboli su mu visoki 36, 38 i 39 metara, na kojima razapinje jedra od 800 četvornih metara. Kad je povoljan vjetar, dostiže brzinu od 14 čvorova, a akcijski radijus mu je 3.000 morskih milja.
Posada broda kod Nikole Tesle
U spomenutom testu se navodi da je „Jadran“ isplovljavao samo pet puta iz Jadranskog mora, a točno je da je više od deset puta sjekao valove svjetskih mora i Atlantskog oceana. Tako je od 1934. do 1939. godine sedam puta napuštao Jadransko more, a najduža ruta mu je bila preko Atlantika (23 dana) do New Yorka, gdje je zapovjedništvo broda posjetilo našeg najvećeg znanstvenika Nikolu Teslu, i natrag do Dubrovnika, prešavši tako 11.262 nautičkih milja.
U posljeratnom periodu, od 1959. godine pa nadalje, školski brod „Jadran“ je u još nekoliko navrata krstario izvan Jadranskog mora, s najdužom rutom do Crvenog mora i Port Sudana i natrag do Splita (4.100 morskih milja).
„Jadran“ je u svojoj slavnoj pomorskoj povijesti preplovio ukupno više od 350.000 nautičkih milja za potrebe Ratne mornarice, što je dragocjen doprinos razvoju vojnopomorskog obrazovanja, a time i odbrambene sposobnosti zemlje, jer su mnoštva mladih ljudi na njemu postali pomorci, a kasnije neki od njih izrasli u vrhunske zapovjednike ratne i trgovačke mornarice.
Da ne spominjem veliki novčani iznos koji je dala i Srbija za „Jadran“. Kada se sve ovo zna, nije jasno na osnovu kojih objektivnih činjenica se spore Hrvatska i Crna Gora oko vlasništva nad ovim brodom, koji nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski“, zaključuje u tekstu umirovljeni kapetan iz Beograda, Radoslav Kreclović.
OO SDP Tivta izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je u predlogu budžeta Opštine za narednu godinu predviđen iznos od 100 hiljada eura za nabavku novih palmi koje će se posaditi na gradskoj ribvi i šetalištu Pine, umjesto stabala palmi vrste kanarska datula koje je potpuno uništio štetni insekt – crveni palmin surlaš.
SDP je od lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu početkom novembra tražio odgovor na pitanje što će preduzeti da se nabave nove palme otporne na surlaša, kako bi Pine i riva u Donjoj Lastvi, a koji su decenijama bili prepoznati upravo po drvoredima velikih kanarskih palmi, narednu turističku sezonu dočekali „onakvi kakve ih turisti žele vidjeti“.
„Na žalost, moramo konstatovati da možda ni iznos od 100.000 eura koji se planira u budžetu za 2018. neće biti dovoljan da dobijemo palme u onoj veličini kakve su bile i da vratimo vizuelni identitet naše rive. Blijedi pokušaj sađenja nekih “baby” palmi od prije par dana izazavao je samo negativne reakcije i podsmijeh građana. A gdje su nam Opatovo, Donja Lastva i drugi djelovi grada koje turisti pamte baš po palmama i koje su dio sjećanja svakog građanina ovog grada?”- saopštila je juče tivatska SDP konstatujuči da je sve “moglo drugačije”. Ta stranka je podsjetila da je prvi medijski natpis o pojavi surlaša bio još 21.avgusta 2013.
“Trebalo je djelovati preventivno, odmah osmisliti strategiju borbe koja bi krenula sa državnog vrha i hitno mjenjati zakon iz ove oblasti. Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo održivog razvoja i turizma morali su da shvate ozbiljnost problema, jer su posljedice katastrofalne. Rješavanje posljedica opterećuje budžet opštine Tivat, a čak i nijesmo sigurni da će dati rezultate koje očekujemo.“- smatraju u OO SDP Tivta. Oni ističu da u zemljama Mediterana postoje rigorozbiji zakoni nego u Crnoj Gori koji propisuju način tretiranja palmi na javnim i privatnim površinama protiv napada štetočine „i samo ga je trebalo primijeniti i kod nas“.
Tivat Pine -nove washingtonie među unistenim kanarskim palmama
„Fitosanitarna uprava preporučivala je 6 – 7 tretiranja mjesečno i to prskanjem hemijskim otrovima iako injektiranje daje bolje rezultate i manje je štetno za okolinu. Na žalost u našem gradu se nije primjenjivala ova dinamika tretiranja. Vlasnici palmi koji su primjenjivali tretiranja više puta mjesečno uspjeli su da spasu svoja stable.”- ističu u SDP naglašavajući da ima i vlasnika od surlaša napadnurtih palmi, koji nisu u finansijskoj situaciji da svoja stabla, “a nijesu ni u mogućnosti da ih sami trajno unište, jer to zahtijeva posebne zaštitne radnje za koje su potrebna sredstva u iznosu od 250-400 eura po stablu.”
Tivat – Pine
“Smatramo da bi lokalna samouprava Tivta morala da se suoči sa ovim problemom na način da se najezda crvenog surlaša smatra vrstom epidemije i da se borba odvija kako na javnim tako i na privatnim površinama, da bi imali djelimično pozitivne rezultate.Građani očekuju da vide rezultate borbe protiv crvenog surlaša što prije, jer mirno posmatranje promjene izgleda Tivta i Boke, osim naše tuge, donijeće nam i negativne bodove na turističkoj rang listi“- zaključuje se u saopštenju.
Turistička organizacija Tivta u saradnji sa Lounge barom i restoranom “Volat” organizuje novogodišnji nagradni foto-konkurs.
“Kako bi postali učesnici naše nagradne igre potrebno je da na facebook stranici Turistička organizacija Tivat podijelite fotografije vaših radosnih, otkačenih i nezaboravnih dočeka Nove godine. Foto konkurs traje od 13. do 22.decembra u ponoć, kada će biti nagrađene tri autorske fotografije sa najboljim sadržajem”- saopštila je juče TO Tivat.
Prva nagrada je prilika da lauereat provede 5 minuta u bekstajdžu sa omiljenom zvijezdom Novogodišnjeg programa u Tivtu “Welcome to the party 2018”, tri dana boravka u Tivtu za dvije osobe u periodu trajanja Novogodišnjeg programa od 25.decembra do 7.januara i “2 minuta slave sa TV Prvom i utisicima kako ste se proveli u Tivtu uz neodoljiv program koji će nam obezbijediti Gibonni, Željko Joksimović i Neda Ukraden.”
Druga nagrada je nočenje za dvije osobe u hotelu sa 4 zvjezdice u Tivtu u 2018.godini u trajanju od pet dana, dok je treća nagrada večera za dvoje u restoranu “Volat”.
Uručene nagrade za turizam Wild Beauty Awards 2017 / foto Boka News
1 od 8
Uručene nagrade za turizam Wild Beauty Awards 2017 / foto Boka News
Uručene nagrade za turizam "Wild Beauty Awards 2017"
Tivat / foto Boka News
Uručene nagrade za turizam "Wild Beauty Awards 2017"
Uručene nagrade za turizam "Wild Beauty Awards 2017"
Lirica br 7
Uručene nagrade za turizam "Wild Beauty Awards 2017"
Uručene nagrade za turizam Wild Beauty Awards 2017 / foto Boka News
13. dodjela godišnjih nagrada u turizmu “Wild Beauty Awards 2017” u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića održano je sinoć u hotelu “Hilton” u Podgorici.
Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno šest nagrada i dva priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unaprjeđenju kvaliteta turističke ponude u 2017. godini, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.
Među dobitnicima nagrada “Wild Beauty Awards 2017” su:
Najbolji hotel u 2017 godini – Hotel „Maestral Resot &Casino“ – Pržno, Budva
Najbolji mali hotel u 2017 godini – Hotel „Majestic“, Budva, Kompanija „INC“ DOO Budva
Najbolja plaža u 2017 godini – Plaža „Lučice“, Petrovac, Budva, Kompanija „Pester Co.“ DOO Budva
Najbolji restoran u 2017 godini – Restoranu „Per Sempre“, Podgorica, Kompanija „Per Sempre“ DOO Podgorica
Nagrada za unaprijeđenje turističke ponude u 2017 godini – Lokalna turistička organizacija Bar
Nagrada za najbolji turistički proizvod u 2017 godini – Tura „Sankama od Kolašina do Žabljaka“, Kompanija „Explorer“ DOO, Kolašin
Uručena su i priznanja:
Uručene nagrade za turizam “Wild Beauty Awards 2017” – Najbolji festival Međunarodni festival klapa Perast – foto Boka News
Kategorija najbolji Festival: „Međunarodni festival klapa Perast“ – NVO Međunarodni festival klapa Perast.
Kategorija najbolja Manifestacija: Manifestacija „Od Božića do Božića“, NVU Karampana i Lokalna turistička organizacija Kotor
Uručene nagrade za turizam “Wild Beauty Awards 2017” – Najbolja Manifestacija „Od Božića do Božića“, NVU Karampana – foto Boka News
Dodjeli ovog prestižnog nacionalnog priznanja, navode iz NTO, prisustvovali su Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, gradonačelnik Glavnog grada Slavoljub Stijepović, predstavnici diplomatskog kora i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.
Uručene nagrade za turizam “Wild Beauty Awards 2017”
“Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija, kao i predloge zainteresovane javnosti prikupljene putem on line upitnika, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu “Wild Beauty Awards 2017” kojim je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, profesor dr Ivo Županović, Zoja Đurović, direktorica srednje muzičke škole „Vasa Pavić“, Slađana Šoć, šefica kuhinje hotela „Hilton Podgorica“, Bojana Popović, sportistkinja, Sanja Golubović, urednica i novinarka, Dejan Davidović, ugostitelj i Emil Kukalj menadžer u NTOCG,” stoji u saopštenju NTO.
Kako podsjećaju, dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.
Uručene nagrade za turizam “Wild Beauty Awards 2017”
Uručene su pohvale, skulpture i plakete “Lovćen“ (autora docenta Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić).
Uručene nagrade za turizam Wild Beauty Awards 2017 / foto Boka News
Ove godine, po prvi put Nacionalna turistička organizacija Crne Gore dodijelila je i posebno priznanje za doprinos u oblasti obrazovanja u turizmu i unaprijeđenju regionalne saradnje profesoru dr Slobodanu Unkoviću iz Beograda, koji je i ovogodišnji dobitnik najvišeg priznanja Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija za doprinos razvoja turizma u svetu, njegov održivi razvoj i obrazovanje kadrova u turizmu.
Do kraja ove godine biće završeni svi građevinski radovi, elektro radovi i montirana sva mašinska oprema na primarnom kanalizacionom kolektoru. Biće završeno i ispitivanje na vododrživost i pritisak kompletno izgrađenog sistema”, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednica Opštine Danijela Đurović.
Ona je navela da je kompletan završetak projekta planiran za drugu polovinu aprila naredne godine.
Direktorica Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi Jelena Đaković je kazala da je do sada 60 odsto kolektorske mreže do danas “primljeno i testirano i sve dokumentovano”.
Đurović je najavila i nastavak radova na spajanju postojeće sekundarne kanalizacije na pojasu hercegnovske rivijere. Objasnila je i da će na rivijeri 65 odsto objekata će biti spojeno na novi sistem. Nakon toga slijedi priključenje individualnih objekata koji do sada nisu bili priključeni.
Površine koje su devastirane zbog gradnje kolektora, biće vraćene u prvobitno stanje, a radovi će početi nakon novogodišnjih i božićnih praznika. To podrazumijeva i vraćanje kamena na Šetalištu pet Danica na dionici od Forte Mare do hotela Plaža.
“U saradnji sa našim komunalnim preduzećima izvršena je identifikacija svih nastalih šteta prilikom izvođenja i proslijeđena je nadzoru i izvođaču radi otklanjanja”, kazala je Đurović.
Podsjećamo da završetak projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže duge 33 kilometra, 11 pumpnih postrojenja, podmorskog ispusta i postrojenja za preradu otpadnih voda u Meljinama, čija je ukupna vrijednost preko 31 milion eura, kasni četiri godine. Đurović je najavila da će nakon završetka svih radova utvrditi zbog čega je toliko kasnio završetak izgradnje kolektora i postrojenja i ko je za to odgovoran.
Potpredsjednica Đurović je potvrdila da je Opština Herceg Novi najavila raskid ugovora za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda sa turskom kompanijom „Mas Gintaš“. Razlozi su nesolventnost izvođača, isticanje bankarske garancije i nedovoljno angažovanje izvođača na završetku radova.
„Obzirom da je ovo međunarodni FIDIC ugovor gdje procedura podrazumjeva određeno pregovaranje i konsultacije svih uključenih strana na ugovoru, do kraja godine ćemo imati jasnu situaciju, da li će izvođač radova ispuniti tražene uslove i nastaviti radove ili će se ići u definitivan raskid ugovora. Napominjem da smo dobili produženje bankarske garancije nakon najave raskida ugovora“, kazala je Đurović.
Objasnila je da procedura predviđa da izvođač u ovoj fazi napusti gradilište, što je i urađeno. Samim tim, osoblje „Vodovoda i kanalizacije“, koje je od početka funkcionisanja postrojenja prisutno i na obuci, u ovoj fazi održava funkcionalnost postrojenja.
Đurović je demantovala da je u proteklom periodu došlo do zagađenja mora ispuštanjem otpadnih voda.
„Tačno je da je došlo do problema u funkcionisanju postrojenja uslijed velikih padavina i prilagođavanja softverskog sistema upravljanja. Svi navedeni nedostaci su otklonjeni u roku od dva dana i to angažovanjem isključivo osoblja „Vodovoda“, što demantuje navode o pet dana zastoja. U ovom periodu nije ispuštana neprečišćena otpadna voda, već je vršeno njeno primarno i mehaničko prečišćavanje“, istakla je potpredsjednica. Objasnila je da postrojenje ima ugrađen bezbjednosni sistem sa bajpasom, što obezbjeđuje adekvatno funkcionisanje i u slučaju vanrednih okolnosti, a na način da otpadna voda ipak bude djelimično prečišćena.
Procentualno, preostalo je samo oko 4% neurađenog posla, kazala je Jelena Đaković.
Rukovodilac postrojenja ispred „Vodovoda i kanalizacije“ Nenad Konjević pojasnio je da je postrojenje u najvećem dijelu tehnički zaokružena cjelina, a nešto više posla ostalo je u nematerijalnom dijelu, koji se odnosi na papirologiju. Postrojenje radi i prečišćava otpadnu vodu, uz napomenu da funkcioniše u testnoj fazi, koja podrazumijeva postizanje zakonskih i ugovorenih parametara za prečišćavanje otpadne vode.
Sanacijom kvara do čistijeg potoka Nemila
Đurović je dodala da je u toku i sanacija kanalizacionog kolektora koji je havarisan u koritu potoka Nemila. Ovaj projekt nije povezan sa pomenuta dva ugovora , ali će, kao i oni, značajno poboljšati kvalitet života građana, prije svega u naselju Meljine.
Završene su dvije trećine radova, ostalo je još nekih 100 metara od ukupno 450. Intenzivan nastavak radova uslijediće čim to dozvole vremenski uslovi, imajući u vidu da se radovi izvode u koritu potoka. Po završetku radova postojeća na postrojenje će biti priključena kanalizacija Poda, Čela, Srbine i dijela Nemile.
„Na ovaj način riješićemo jedan od identifikovanih problema, kao što smo ranije obećali i najavili građanima“, zaključila je Đurović.
Portparol osnovnog tužilaštva Bar Radovan Đurišić kazao je da je vatra izbila na jednom čamcu vezanom na plutajući gat marine jutros oko pet sati, te da se potom proširila na pet susjednih čamaca, svih dužine izmeđ četiri i šest metara, prenose Vijesti.
“Uviđaj su obavili službenici CB Bar sa vještacima elektro struke, te za požar eksplozije i havarije”, rekao je Đurišić.
Dio čamaca je izvađen na suvi vez, a prema nezvaničnim navodima istražnih organa, postoje očevici koji tvrde da je vatra izbila na motoru barke odakle se proširila na susjedne čamce.
U neposrednoj blizini gata marine je Granična policija, a čitav prostore je pokriven video nadzorom.